VRBAS Media

Autor: INFO

  • Patrijarh Porfirije: Vlast u Crnoj Gori iznevjerila povjerenje mitropolita Amfilohija

    Patrijarh Porfirije: Vlast u Crnoj Gori iznevjerila povjerenje mitropolita Amfilohija

    Patrijarh srpski Porfirije kritizirao je vlast u Crnoj Gori koja je, kako je rekao, iznevjerila povjerenje mitropolita Amfilohija i “stavila se u službu sila ovog svijeta koje postoje samo i isključivo na polarizacijama”.

    U crkvi Svete Trojice u Sremčici, patrijarh je rekao su posljednji događaji u Crnoj Gori pokazali da su “oni koji su na krilima i u snazi mitropolita Amfilohija došli na mjesto da grade mostove, da otupe oštrice, da zbliže ljude nezavisno od toga ko kom narodu pripada i na koji način se moli Bogu – iznevjerili povjerenje mitropolita”.

    “Iznevjerili su samim tim, usuđujem se da kažem, i blagodat Božju i stavili se u službu sila ovoga svijeta, koje postoje samo, braćo i sestre, isključivo i samo na polarizacijama”, naveo je patrijarh.

    Citirajući poslovicu “zavadi pa vladaj”, patrijarh je rekao da se na taj način “jedni proglašavaju bjelcima, a drugi crncima”, prenio je Sputnik.

    Svi mi, poručio je patrijarh Porfirije, “imamo svoje posebnosti i specifičnost, ali nama to od Boga nije dato da bismo bili udaljeni jedni od drugih i da se ne bismo međusobno razumijevali”.

    “Mi podržavamo da svaki narod ima svoju državu, u tome vidimo blagoslov i izraz slobode, mogućnost da svako razvija svoj specifičan dar da ga razvija i da daruje sebe drugome, ali i da prima drugoga sebi u svoje naručje”, rekao je patrijarh.

  • Ko je novi predsjednik Irana: Kontroverzni lider koji je u prošlosti bio član “Vijeća smrti”

    Ko je novi predsjednik Irana: Kontroverzni lider koji je u prošlosti bio član “Vijeća smrti”

    Stanovnici Irana u subotu su izabrali novog predsjednika ove države. U narednim godinama, Iran će predstavljati kontroverzni političar Ebrahim Raisi koji je dobio podršku više od 60 posto stanovnika ove države.

    Šezdesetogodišnji političar tokom kampanje sebe je predstavljao kao najbolju osobu za borbu protiv korupcije i rješavanje ekonomskih problema s kojima se Iran suočava u posljednjem periodu.

    Ko je zapravo Ebrahim Raisi?

    Novi iranski predsjednik rođen je 1960. godine u Mashadu, drugom po veličini iranskom gradu i centru najsvetijeg šiitskog svetišta u državi. Raisi je odrastao u religijski orijentiranoj porodici gdje je kao mlad stekao značajno vjersko obrazovanje, te studirao kod nekoliko istaknutih islamskih učenjaka.

    Još dok je bio student, Raisi je sudjelovao u protestima protiv tadašnjeg vladara Mohammada Reze Shaha Pahlavija koji je na kraju svrgnut s vlasti 1979. godine u promjenama koje su dovele do stvaranja Islamske republike Iran.

    Raisi dobio podršku više od 60 posto građana Irana (Foto: EPA-EFE)
    Raisi dobio podršku više od 60 posto građana Irana (Foto: EPA-EFE)
    Nakon revolucije i uspostave vlasti na čelu sa ajatolahom Homeinijem, Raisi je započeo rad u pravosuđu gdje je djelovao kao tužilac u nekoliko iranskih gradova, a pravosudni “zanat” izučavao je pod nadzorom ajatolaha Hamneija koji postaje iranski predsjednik 1981. godine.

    Tokom pravosudne karijere, Raisija je odlikovala velika ambicioznost što je potvrđeno i time da je postao zamjenik glavnog tužitelja u Teheranu kada je imao samo 25 godina.

    Kontroverzne odluke

    Upravo u periodu, kada postaje zamjenik tužitelja u Teheranu, za Raisija se počinju vezati brojne kontroverzne odluke. Organizacije za ljudska prava ističu kako je, dok je bio na toj funkciji, Raisi obnašao i funkciju jednog od četvorice sudija koji su sjedili u “tajnim” sudovima osnovanim 1988. godine, a koji su kasnije postali poznati i kao “Komiteti smrti”.

    Ovaj komitet bio je zadužen za nadzor, ali i likvidaciju hiljade političkih zatvorenika i neistomišljenika tadašnje iranske politike.

    “Komitet smrti” većinom je sudio članovima ljevičarskih opozicionih grupa, a tačan broj onih koje je Komitet poslao u smrt ni danas nije poznat. Nevladine organizacije koje se bave proučavanjem ovog dijela historije Irana, ističu kako je Komitet odgovoran za smrt oko 5.000 muškaraca i žena koji su pogubljeni i pokopani u neoznačenim masovnim grobnicama što predstavlja zločin protiv čovječnosti.

    Raisija i danas prate događaji iz 1988. godine (Foto:Twitter)
    Raisija i danas prate događaji iz 1988. godine (Foto:Twitter)
    Uprkos činjenici da je bio dio Komiteta, Raisi je više puta odbacio tvrdnje da je odgovoran za ubistva te je naglašavao kako su ubistva pravdana vjerskom presudom vrhovnog vođe ajatolaha Homeinija. Zbog njegove moguće umiješanosti u ova djela, često se može čuti kako politički protivnici Raisija zovu i “Gospodin smrt”.

    Razmjere masovnih ubistava izložene su i u izvještaju od 130 stranica koje je napisao advokat za ljudska prava sa sjedištem u Londonu Geoffrey Robertson.

    “Političke protivnike su vješali o dizalice te su njihovi konopci visili ispred ulaza u salu za sastanke. Ostale su izvodili tokom noći gdje su ih ubijali streljački vodovi”, navodi se.

    Politički uspon

    Nakon dešavanja tokom osamdesetih godina prošlog stoljeća, Raisi je napredovao kako u pravosudnom tako i u političkom životu Irana. Također, 10 godina, tačnije do 2014. godine obavljao je dužnost zamjenika glavnog sudije Irana.

    Nakon 2014. godine, Raisi je unaprijeđen u glavnog državnog tužioca, a 2016. godine ajatolah Hamnei ga je imenovao čuvarom jednog od najznačajnijih religijskih centara Astan Quds Razavi. Kompleks je smješten u Mashadu i sadrži mauzolej Imama Reze koji prema šiitskom vjerovanju predstavlja osmog duhovnog i političkoj nasljednika poslanika Muhameda.

    Raisi je na ovoj poziciji vladao imovinom vrijednom milijarde dolara te je uspostavio brojne političke i vjerske veze sa elitom Mashada.

    Tokom 2017. godine, Raisi se prvi put kandidovao za predsjednika Irana čime je postao glavni politički protivnik nešto umjerenijeg političara Hasana Rouhanija. Uprkos tome što je svojom kandidaturom jasno istakao svoje političke ambicije, i dalje je ostao miljenik ajatolaha Hamneia koji ga je 2019. godine imenovao za šefa pravosuđa Irana.


    Kao šef pravosuđa, Raisi je proveo reforme koje su dovele do smanjenja pogubljenja ljudi koji su osuđeni na smrt i pogubljeni zbog krivičnih djela povezanih s drogom.

    Kada je riječ o unutrašnjoj politici, Raisi je obećao građanima kako će se boriti protiv inflacije, otvoriti najmanje milion radnih mjesta godišnje te se posvetiti izgradnji novih stanova. Također, naglasio je kako će se zalagati za finansijsku transparentnost i borbu protiv korupcije.

    S druge strane, vanjskopolitički problemi Irana će i u narednom periodu ostati isti, a oni će se prije svega odnositi na situaciju s Izraelom te obnovu nukelarnog sporazuma s SAD-om.


    Do sada, Raisi je nudio nekoliko promišljanja o tome da li bi Iran trebao prihvatiti novi nuklearni sporazum s SAD-om. Iako je rekao kako će podržati eventualni dogovor Irana i SAD-a, Raisi je naglasio kako će iza tog sporazuma stajati jaka vlada koja će nadgledati njegovo provođenje.

    Zbog ovakvih stavova, očekuje se kako će i pored eventualnog dogovora SAD-a i Irana, odnosi dvije države u budućnosti i dalje odlikovati napetost, naročito ukoliko se uzme u obzir da je novi predsjednik Irana pod američkim sankcijama zbog kršenja ljudskih prava.

  • Višković: Gradonačelnik Bijeljine nije upratio neke stvari ili se nije informisao

    Višković: Gradonačelnik Bijeljine nije upratio neke stvari ili se nije informisao

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je danas da je Vlada, preko resornog Ministarstva poljoprivrede, prije tri godine Gradu Bijeljina prebacila 800.000 KM za eksproprijaciju zemljišta za potrebe gradnje Drinskog nasipa.

    Višković je rekao da gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović, otkad je na vlasti, neke stvari možda nije uspio da uprati ili da se informiše.

    – To nema veze sa bilo kakvim amandmanima ili sa lokalnom skupštinom. To je novac koji je došao na račun Grada prije tri godine i molim Vas da neke stvari razumijemo – rekao je Višković, demantujući pogrešne podatke koje je iznio gradonačelnik Bijeljine a u kojima je iznio optužbe na račun republičkih institucija.

    Kad je riječ o Banji Dvorovi, Višković je naglasio da je odlukom Gradskog štaba za vanredne situacije, ona ubačena u sistem kovid odjeljenja kad je epidemiološka situacija u gradu to zahtijevala.

    – Mi smo, uvažavajući taj momenat, na Upravom odboru Komenzacionog fonda donijeli odluku, za koju mislim da je već realizovana, da se Banja obešteti sa 200.000 KM, jer nije mogla da redovno obavlja svoje funckije, da prima goste i pacijente – objasnio je Višković.

    On je naglasio da Vlada Republike Srpske apsolutno svoj posla dio radi više nego odgovorno, te da su Petrovićeve ocjene apsolutno ne stoje.

    Višković je rekao da je narodni novac i budžet Grada Bijeljina, jer ni to nije ničija očevina ili vlasništvo, te da su narodni i projekti.

    Sve što republička vlast uradi u ovom gradu, dodao je Višković, od auto-puta, vodovoda, škole, dvorane, vrtića, sve su to narodni projekti.

    Premijer je pozvao gradonačelnika Bijeljina da u tolerantnom, poštenom i iskrenom odnosu grade saradnju u narednom periodu i da ubuduće koristi tačne podatke.

    – Razgovarao sam sa gradonačelnikom neformalno na komemoraciji bivšem gradonačelniku Bijeljine Mići Mićiću i tada sam stekao utisak da ćemo imati korektnu saradnju. Što se mene tiče, imaćemo je, bez obzira na činjenicu da je danas javnosti predstavljeno nešto dijametralno suprotno od onoga što je zapravo bilo na sastanku – istakao je Višković.

    On je dodao da je na sastanku čak bila i prijateljska atmosfera.

    – Za sve stvari koje su tamo postavljene imamo načina kako da ih riješimo i tako ćemo ih i rješavati. Pozivam gradonačelnika da to radimo – rekao je Višković.

    Prema njegovim riječima, Vlada i premijer niti upravljaju stočnom pijacom niti bilo kojom drugom pijacom u Bijeljini.

    – To je akcionarsko društvo i malo je degutantno kad naši građani čuju da Vlada upravlja stočnom, kvantaškom ili nekom drugom pijacom, a ne znam ni gdje se nalazi. Bez obzira na sve to, daću doprinos da se to pitanje riješi – rekao je Višković.

  • “Sav novac će obezbjediti Srpska” Dodik poručio da su stvoreni uslovi da ove godine počnu radovi na auto-putu kod Bijeljine

    “Sav novac će obezbjediti Srpska” Dodik poručio da su stvoreni uslovi da ove godine počnu radovi na auto-putu kod Bijeljine

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je danas u Bijeljini da će sav novac za projekte kao što su izgradnja auto-puta i drinski nasip, što se tiče izvođenja radova, obezbijediti Republika Srpska i da su stvoreni svi uslovi da u ovoj godini mogu da počnu radovi na auto-putu.

    Sav novac koji ide za projekte auto-puta, za drinski nasip, vezano za izvođenje radova, obezbijediće Republika. Grad Bijeljina je samo na pitanjima auto-puta bio u funkciji kada je dodjeljivao zemljište. To njima pripada i hvala im za to – rekao je Dodik novinarima nakon sastanka sa rukovodstvom grada Bijeljina, na kojem su učestvovali i predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović i predsjednik Vlade Radovan Višković.

    Dodik je rekao da se vidi prema sastavu delegacije da su veoma voljni da ispitaju sve ono što je do sada urađeno i da te projekte podstiču.

    – Sve ono što smo ranije dogovarali, postoji. Svako treba da uradi svoj dio posla i svako treba da to uradi efikasno i brzo – naveo je Dodik.

    On je rekao da Republika Srpska tačno zna gdje stupa i kako realizuje određene projekte.

    Dodik je naglasio da su nezaobilazne teme “projekti koji mijenjaju karakter života ovdje, a to je auto-put, drinski nasip, neki infrastrukturni objekti kao što je sportska dvorana”.

    – I mi smo tu uključeni. Mislim da su stvoreni svi uslovi da u ovoj godini možemo da počnemo radove na auto-putu, čuli ste da je riješeno 95 odsto imovinskih odnosa. Sedamdeset odsto je riješeno na trasi od Bijeljine do Brčkog. To je dinamika i nešto što se dešava – rekao je Dodik.

    – Mi smo ovdje došli kao ljudi iz izvršne vlasti i tako se odnosimo i prema ovom gradu. Nijedan projekat nije zaustavljen, ni eliminisan. Sve funkcioniše kako to predviđa Ustav i zakon, ali te neke politike i ostalo, to neka svako radi što misli da je u okviru njega – istakao je Dodik.

    On je dodao da prihodi iz indirektnih i direktnih poreza rastu i da će rasti prihodi i u ovoj lokalnoj zajednici.

    – Mi smo čuli ovdje jadikovanje u smislu da nema novca i tako dalje, osim za neke dubioze koje su od ranije poznate, ali to je njihova stvar, mi ne možemo na to da utičemo. Tu smo, podržavamo projekte, radimo zajedno, hvala gradonačelniku za gostoprimstvo – rekao je Dodik.

    “Gradonačelnik Bijeljine da ne derogira da je u Bijeljinu uloženo 400 miliona KM”
    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da je proteklih 10 godine u Bijeljinu uloženo 400 miliona KM, odnosno 40 miliona godišnje, što znači da jedan budžet ovog grada ide sa republičkog nivoa, te zatražio od bijeljinskog gradonačelnika Ljubiše Petrovića da to ne derogira.

    Reagujući na pogrešne podatke koje je na konferenciji za novinare nakon sastanka sa najvišim zvaničnicima Republike Srpske iznio gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović, a u kojima je iznio optužbe na račun republičkih institucija, Dodik je rekao da ovdje ne postoji sporazum Dodik-Mićić u personalnom smislu, već dogovor da republička i gradska vlast rješavaju pitanja.

    – Ova priča koju vi želite da nametnete apsolutno je deplasirana politički. Nemojte na taj način igrati, jer to nije korektno. Republika je ovdje uložila, izgradila Bolnicu vrijednu 80 miliona, a vi još niste platili obaveze – rekao je Dodik novinarima u Bijeljini.

    Osim toga, kaže Dodik, Republika ovdje gradi auto-put koji košta 140 miliona evra, samo ovih 20 kilometara od Bijeljine do Rače, a vi ništa ne dajete.

    – Republika se zadužila za Drinski nasip, ne može gradonačelnik da bira cijenu koju će platiti Republika. Niste na pravi način intepretirali, niste korektno postupili. To je Vaš pristup, došli smo i rekli da nam date konkretne projekte da vidimo gdje smo i šta radimo, kako bismo mogli da nastavimo da radimo – rekao je Dodik.

    On je naveo da je grad Bijeljina dužan tri miliona KM kredita koji je Vlada uplatila u ime grada, kao i da je Vlada bila garant za kredit za bijeljinski vodovod.

    – Bijeljina ne može da isplaćuje taj kredit i on pada teret na Vladu. Ali, morate i vi jednog dana da to riješite. Mi smo ponudili da napravimo sporazum i kažemo evo riješite to u narednih 10 godina, a mi ćemo isplatiti taj kredit, koji je oko osam miliona KM – rekao je Dodik i poručio da Petrović da o ovome nije govorio na konferenciji za novinare, ali je pričao o tome da gradu neko uzima novac.

    Dodik je poručio da Bijeljina ne bi nikada riješila pitanje vodovoda da nije Vlada Srpska bila garant i da samo traži da se to poštuje.

    – Vi se s pravom zalažete da zaštitite prava grada, ali morate da razumijete da ono što je u vašem vlasništvu – vi odgovarate za to i to mi ne možemo da platimo. Možemo da pomognemo i zato smo bili danas – rekao je Dodik.

    On je istakao da je lažna priča da ja lično sa pokojnim gradonačelnikom Bijeljine Mićom Mićićem napravio neki lični sporazum.

    – Kome to pada na pamet? Nije to naš novac, niti naši projekti. Mi smo neke projekte već realizovali, pa je to u vlasništvu grada. Mi smo došli ovdje da vam pomognemo, a ne da nam držite predavanja o zapošljavanju. Vi morate da naučite jednu lekciju – ne može vlast praviti privredne kapacitete, nemamo mogućnosti sad da dovedemo fabriku koja će zaposliti 300 radnika – rekao je Dodik.

    On ističe da se zajednički treba raditi da se naprave funkcionalne industrijske zone i da privuku poslovne ljude, te da lokalna zajednica koliko ima mogućnosti da svoj stimulans, dok Republika već daje.

    – Gradonačelniče, nije fer, jer niste rekli neke stvari koje stoje na raspolaganju – rekao je Dodik.

    On je poručio Petroviću, koji se zadnji obratio na konferenciji za novinare nakon sastanka, da sada razumije zašto je izbjegavao da prvi govori.

    – Mislili ste da nama održite lekciju – nećete je nama držati. Mi smo krenuli kroz sve gradove u Srpskoj, a prvu smo izabrali Bijeljinu – rekao je Dodik.

    On je upitao da li gradonačelnik misli da neko troši narodne pare jer je stalno to potencirao u svom izlaganju?

    – Ako mislite da nečega ima, postoje istražni organi, podnesite prijavu i to ide na sud, koji odlučuje o tome. Nećemo se ovdje politički tući. Ja sam došao sa namjerom i dobrom voljom da nastavimo ove projekte – auto-put, Drinski nasip, sportsku dvoranu – rekao je Dodik.

    On je istakao da odlazi iz Bijeljine uvjeren da je namjera i gradonačelnika i Gradske uprave da se dalje radi na svim ovim pitanjima.

    – Odlazim sa ovog sastanka uvjeren da je gradonačelnik bio dobar domaćin i da je na sastanku bila kvalitetna rasprava o svim pitanjima. Sve i jedno pitanje bilo je otvoreno i na sva je dat odgovor i ne razumijem zašto je bilo potreba za ovakvom prezentacijom gradonačelnika – rekao je Dodik.

  • Vlada Republike Srpske će nastaviti pomagati Bijeljini

    Vlada Republike Srpske će nastaviti pomagati Bijeljini

    redsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković nakon sastanka sa rukovodstvom Bijeljine poručio je da će Vlada i dalje pomagati Bijeljinu i građane ovog grada.

    On je rekao da su svi dogovoreni projekti u Bijeljini u fazi realizacije, ističući da je eksproprijacija trase auto-puta od Rače prema Bijeljine završena u 95 odsto.

    – Vlada Republike Srpske ne gleda političku pripadnost i odosiće se prema građanima Semberije odgovorno, kao što je to radila i do sada – rekao je Višković.

    Kada je riječ o Drinskom nasipu, Višković je rekao da će se u narednom periodu morati ići na javni interes i plan parcelacije, jer sada postoji blokadu projekta.

    On je rekao da je na sastanku razgovarano i o rješavanju pitanja u preduzeću AD “Grad”, kao opšteg interesa, kao i o Banji Dvorovi, koja je, kako je naveo, biser Semberije i zaslužuje da dođe u rang ostalih banja u Srpskoj.

    – Spremni smo da se Banja Dvorovi prenese na nivo Republike zbog znakonskih smetnji koje sada postoje za ulaganja – rekao je Višković i dodao da je prijedlog da Skupština grada Bijeljina donese odluku o vlasništvu kada je riječ o Banji Dvorovi.

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručiio je da je republička vlast voljna da podstiče projekte i da će svi koje su ranije dogovarani biti realizovani.

    On je naveo da su novac za auto-put, Drinski nasip obezbijediti Republika, dodajući da su stvoreni uslovi da ove godine počnu radovi na auto-putu.

    – Ni jedan od projekata nije zaustavljen i sve funckioniše kako to predviđa Ustav i zakon – rekao je Dodik.

    On je naveo da prihodi od indirektnih i direktnih poreza rastu i rašće prihodi u ovom gradu.

    – Tu smo da podržavamo projekte i radimo zajedno. Hvala na gostoprimstvu gradonačelniku – rekao je Dodik.

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da je Vlada Srpske do sada u strateške projekte u gradu Bijeljina izdvojila više od 400 miliona KM i da će realizacija dogovorenih projekata biti nastavljena.

  • Abazović: Svima da bude jasno da je Crna Gora nezavisna

    Abazović: Svima da bude jasno da je Crna Gora nezavisna

    Potpredsjednik vlade Crne Gore Dritan Abazović izjavio je danas u intervjuu za podgoričke “Vijesti” da “svima treba da bude jasno, naročito zvaničnima iz Beograda koji se poprilično bave Crnom Gorom u posljednje vrijeme, da je ovo nezavisna država koja samostalno odlučuje o svojoj sudbini i ne pristaje na poniženja”.

    “Vijesti” dodaju da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio da je Rezolucija o Srebrenici protiv vitalnih interesa srpskog naroda, dok je predsjednik skupštine Ivica Dačić pozvao novoizabranog mitropolita crnogorski-primorskog, Joanikija, “da se uključi u rešavanje političke krize u Crnoj Gori i da se pozabavi Krivokapićem”.

    Abazović je rekao i da ne postoji strah da će DPS da se vrati.

    “Ne postoji bojazan za povratak starog režima. Bez obzira na neke nesuglasice, teške riječi ili nervozu, siguran sam da svi predstavnici parlamentarne većine neće prokockati istorijski preokret koji se desio prošlog avgusta, kada je prvi put pokrenut demokratski točak. Naročito što pravu demontažu hobotnice tek očekujemo jer ona umnogome zavisi od pravosudnih organa koji su na putu svoje konsolidacije”, kazao je Abazović.

    On je poručio da Crna Gora vodi “dobrosusjedsku politiku”.

    “Apelujem na sve aktere da se manemo nacionalizma, neprijateljstva i prošlosti, jer nam to nije donijelo ništa dobro. Budimo posvećeni rješenju problema i mijenjajmo budućnost. Spreman sam na dijalog sa kolegama, što je u ovom trenutku prijeko potrebno”, zaključio je Abazović.

  • “Stvoreni uslovi za početak gradnje autoputa od Rače do Bijeljine”

    “Stvoreni uslovi za početak gradnje autoputa od Rače do Bijeljine”

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da je Vlada Srpske do sada u strateške projekte u gradu Bijeljina izdvojila više od 400 miliona KM i da će realizacija dogovorenih projekata biti nastavljena.

    Cvijanovićeva je nakon sastanka sa rukovodstvom grada Bijeljine poručila da mora postojati saradnja lokalnih i republičkih vlasti radi realizacije projekata.

    Ona je navela da je na sastanku bilo riječi o projektu autoputa od Bijeljine do Rače, ukazavši da se puno ulaže projekte vodoprivrede, poljoprivrede, Drinski nasip.

    Prema njenim riječima, neophodno je da gradska uprava završi svoje obaveze da bi republičke vlasti mogle da dalje da reaguju.

    “Svako treba da radi svoj dio posla i da uz dobru saradnju dođemo do realizacije projekata”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je ocijenila da Bijeljina ima dobru budućost, kao i Republika Srpska, te da su rezultati pokazali da je Republika iz krize izašla ojačana i da se stvaraju dobre pretpostravke za privredu.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković poručio je da će Vlada i dalje pomagati Bijeljinu i građane ovog grada.

    On je rekao da su svi dogovoreni projekti u Bijeljini u fazi realizacije, ističući da je eksproprijacija trase autoputa od Rače prema Bijeljini završena u 95 odsto.

    “Vlada Republike Srpske ne gleda političku pripadnost i odnosiće se prema građanima Semberije odgovorno, kao što je to radila i do sada”, rekao je Višković.

    Kada je riječ o Drinskom nasipu, Višković je rekao da će se u narednom periodu morati ići na javni interes i plan parcelacije, jer sada postoji blokadu projekta.

    On je rekao da je na sastanku razgovarano i o rješavanju pitanja u preduzeću AD “Grad”, kao opšteg interesa, kao i o Banji Dvorovi, koja je, kako je naveo, biser Semberije i zaslužuje da dođe u rang ostalih banja u Srpskoj.

    “Spremni smo da se Banja Dvorovi prenese na nivo Republike zbog znakonskih smetnji koje sada postoje za ulaganja”, rekao je Višković i dodao da je prijedlog da Skupština grada Bijeljina donese odluku o vlasništvu kada je riječ o Banji Dvorovi.

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da je republička vlast voljna da podstiče projekte i da će svi koje su ranije dogovarani biti realizovani.

    On je naveo da će novac za autoput, Drinski nasip obezbijediti Republika, dodajući da su stvoreni uslovi da ove godine počnu radovi na auto-putu.

    “Ni jedan od projekata nije zaustavljen i sve funckioniše kako to predviđa Ustav i zakon”, rekao je Dodik.

    On je naveo da prihodi od indirektnih i direktnih poreza rastu i rašće prihodi u ovom gradu.

    “Tu smo da podržavamo projekte i radimo zajedno. Hvala na gostoprimstvu gradonačelniku”, rekao je Dodik.

  • Dodik: Ako FBiH može u NATO bez nas, neka sutra uđe, da vidimo kako će

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da Republika Srpska ostaje privržena vojnoj neutralnosti i onome što je Narodna skupština donijela.

    “Mi smo imali hrabrosti da tu deklaraciju donesemo, i mi zvaničnici iz Republike Srpske potpuno usklađeno djelujemo upravo na toj deklaraciji Narodne skupštine”, rekao je Dodik novinarima u Bijeljini, odgovarajući na pitanje o stavu ministra odbrane BiH Sifeta Podžića da je BiH u Akcionom planu za članstvo u NATO, “što je posljednja stepenica za punopravno članstvo”.

    Dodik je istakao da postoji deklaracija NATO-a sa posljednjeg samita u kojoj se kaže da su Gruzija, Ukrajina i neke druge zemlje u procesu integracije sa NATO, a da je BiH u procesu saradnje, a ne integracija.

    “Ako BiH može da uđe, ili Federacija BiH u NATO, neka uđe sutra pa da vidimo kako će bez nas”, rekao je Dodik.

    On je poručio da se prestane već jednom sa takvim tezama, jer “nema NATO”.

    “Ako oni misle da mogu da idu u NATO, neka dođe na odlučivanje pa ćete vidjeti da od toga nema ništa. Mi ostajemo privrženi vojnoj neutralnosti i onome što je Narodna skupština donijela”, naglasio je Dodik.

    Prema njegovim riječima, oni za potrebe svoje javnosti pričaju jednu priču, a postoji papir koji kaže da se članstvo u NATO ne prejudicira.

    “Znači ne radi se ništa sa tim ciljem. To je prevod, bukvalan prevod. A ono što oni govore, ja razumijem da oni to hoće pa neka idu ako mogu da idu, mi nećemo”, rekao je Dodik.

  • Čavka: Nema dokaza da je Mehmedagić studirao na Američkom univerzitetu

    Čavka: Nema dokaza da je Mehmedagić studirao na Američkom univerzitetu

    Tužilac Oleg Čavka rekao je danas pred Sudom BiH da bi uhapšeni osnivač i vlasnik Američkog univerziteta u BiH Denis Prcić boravkom na slobodi mogao da postane nedostupan organima gonjenja jer osim državljanstva BiH posjeduje i državljanstvo SAD-a, te da bi mogao počiniti novo krivično djelo koje se odnosi na uništavanje dokaza i uticati na svjedoke.

    U Sudu BiH održano je ročište za određivanje pritvora Prciću, koji je, između ostalog, osumnjičen da je omogućio nezakonito sticanje diplome direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije (OBA) Osmanu Mehmedagiću.

    Tužilaštvo BiH predložilo je Sudu da odredi jednomjesečni pritvor Prciću, kao i za njegovu saradnicu Melisu Belkić-Mujkanović, dok su mjere zabrane zatražene za njenog muža Emira Mujkanovića.

    Čavka je rekao da bi Prcić boravkom na slobodi mogao da postane nedostupan organima gonjenja jer osim državljanstva BiH posjeduje i državljanstvo SAD-a, da bi mogao počiniti novo krivično djelo koje se odnosi na uništavanje dokaza i uticati na svjedoke.

    “Nakon što je Fakultet za poslovne studije u Banjaluci poništio diplomu direktoru OSA-e Osmanu Mehmedagiću, on upisuje fakultet u Kiseljaku 2019. godine i nakon tri mjeseca u martu 2020. godine ispisuje se sa tog fakulteta, a obezbjeđuje diplomu sa Američkog univerziteta”, podsjetio je Čavka.

    On je naveo da je Zajednička komisija Parlamenta BiH za nadzor nad radom OSA-e zatražila dokaz o završenom fakultetu, da je Osmanagić dostavio krivotvorenu diplomu sa Američkog univerziteta i svoju diplomu označio kao povjerljiv dokument, iako je riječ o javnom dokumentu.

    Prcić tvrdio da sarađuje sa OSA-om
    Čavka je dodao da je Tužilaštvo tražilo na Američkom univerzitetu u Tuzli da dostave dokaz o Mehmedagićevoj diplomi, ali da im je Prcić rekao da on sarađuje sa OSA-om i da “čuva tajnu”.

    Tužilac je rekao da je 30. jula 2020. godine utvrđeno da ne postoje adekvatne prostorije za Američki univerzitet, da nema ni učionica za studente niti da ima zaposlenika.

    On je naveo da je Prcić spriječio i Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona da izvrši uvid u dokumentaciju jer se nije pojavio u prostorijama Američkog univerziteta u Tuzli.

    “Tada je rekao da je on saradnik OSA-e i da on tu čuva tajne dokumente. Inspekcijski nadzor utvrdio je da Američki univerzitet u BiH zvanično ne postoji na toj adresi, nisu pronašli nijednu učinocu, nijednu zaposlenu osobu, biblioteku, osim jedne prostorije i ostave. A to bi trebao biti Univerzitet sa pet fakulteta”, pojasnio je Čavka.

    Prema njegovim riječima, 2. avgusta prošle godine nadzorne kamere, gdje prostorije koristi Američki univerzitet u Tuzli, snimile su Melisu Mujkanović i njenog supruga Emira kako iznose dvije kartonske kutije.

    Čavka je rekao da su Tužilaštvo Tuzlanskog kantona i kantonalni MUP izvršili pretres Američkog univeziteta i nisu pronašli nijedan dokumente da je Osman Mehmedagić bio student Američkog univeziteta u BiH, kao i da nisu pronađene matične knjige, knjiga izdatih diploma, dosijei studenata.

    “Sud u Tuzli nam je ustupio Registar koji dođe uz matičnu knjigu. U analizi registra je utvrđeno da su dvije stranice iskinute, a da su umetnute druge koje su lijepljene, a ne uvezane koncem. Pronađene su presavijene stranice sa prezimenima N i M”, naveo je Čavka.

    Prema njegovim riječima, grafolog koji je vještačio rukopis pribavljen od nespornih zaposlenih na Američkom univezitetu vršio je komparaciju i na iskinutim stranicama nalazi se rukopis Dijane Husić koja je na Američkom univezitetu radila do 2018. godine.

    “Ona je u svojoj izjavi potvrdila da je vodila knjige, a što je nakon nje preuzela Melisa Belkić-Mujkanović. Utvrđeno je da je Belkić Mujkanović imitirala rukopis Dijane Husić. Ovaj nalaz je ključni dokaz da se nešto u vezi Osmana Mehmedagića krivotvorilo”, rekao je Čavka.

    On je podsjetio da je prema Zakonu o visokom obrazovanju Tuzlanskog kantona zabranjeno iznošenje matičnih knjiga iz zgrade univerziteta. Čavka je upitao zašto na fakultetu nema matičnih knjiga ili dokaza da je neko studirao.

    “Redni broj sedam bio je Damir Mujaković, a u izmijenjenim stranicama stoji ime Osmana Mehmedagića. Svi oni koji su završili Pravni fakultet Američkog univerziteta imaju ugrožen status jer se ne može dokazati postojanje diplome. Izjava Damira Mujakovića je u pravcu da je on bio sigurno student Američkog univeziteta i da je nejasno kako ga sada nema. I Sanela Bučuk Šimleša je potvrdila da je oponašan rukopis u registru indeksa”, rekao je Čavka.

    Čavka je istakao da je Mujkanović priznala da je dokumentaciju iznosila po nalogu Denisa Prcića. Prema njegovim riječima, nakon što je zatražen inspekcijski nadzor nad radom Američkog univeziteta u BiH za tok studiranja Mehmedagića i zatražene knjige od Prcića, on je otišao na nepoznatu lokaciju i donio kožnu torbu sa dokumentacijom.

    Tada je uskratio inspekciji uvid u matične knjige i dao lažne podatke, dodao je Čavka. Tužilac je naveo da je prvoosumnjičeni Prcić omogućio Mehmedagiću činjenje nezakonite radnje i istrajavanje u zloupotrebi.

    “Osumnjičeni ne žele da predaju dokaze koje su sakrili. Prcić je čak u odijelu dočekao policiju jer je znao da će doći. I tada je odbio da preda traženu dokumentaciju i rekao im da rade svoj posao”, podsjetio je Čavka.

    Tužilaštvo BiH smatra da trećeosumnjičeni Emir Mujkanović nije zaposlen na Američkom univezitetu i da nema mogućnosti koje imaju Prcić i Mujkanović, te da mu treba ipak odrediti mjere zabrane.

    Odbrana tvrdi da je zahtjev neosnovan
    Zastupnik odbrane Denisa Prcića advokat Miroljub Radomirović rekao je da je prijedlog Tužilaštva BiH za određivanje pritvora neosnovan. On je svoje izlaganje temeljio na odbrani Osmana Mehmedagića i pojašnjenju sudskih postupaka koji se odnose na diplomu direktora OSA-e u Banjoj Luci.

    Prcićev advokat je rekao da Tužilaštvo nije preciziralo vrijeme počinjenja krivičnog djela, te da diploma Američkog univerziteta koju posjeduje Mehmedagića nije proglašena ništavnom. Radomirović je naveo da njegov branjenik jeste osnivač i predsjednik Američkog univerziteta u BiH, ali da nije bio ovlašten za izdavanje i potpisivanje diploma.

    Odbrana Melise Mujkanović smatra da dokazi koje je priložilo Tužilaštvo BiH nisu relevantni, kao i da nema naredbe za grafološko vještačenje. Njena advokatica Ines Osmanović rekla je da su navodne radnje učinjene prije 10 mjeseci i da ne vidi razloga da Mujkanović bude u pritvoru.

    “Što se tiče iznošenja kutija, ovaj mladi bračni par se spremao za vjenčanje i možda su nosili stvari za svadbu”, rekla je Osmanović.

    Odbrana Emira Mujkanovića takođe tvrdi da je prijedlog za mjere zabrane neosnovan.

    Tužilaštvo BiH smatra da drugoosumnjičena i trećesoumnjičeni znaju gdje je sakrivena dokumentacija. Tužilac Čavka je nakon izlaganja odbrana stavio prigovor na autentičnost zapisnika o obezbjeđenju dokaza Općinskog suda u Tuzli jer nije ni potpisan ni ovjeren, te je naveo da je ovaj dokaz koristan za Tužilaštvo BiH, a inkriminirajući za osumnjičene.

    On je opitao otkud odbrani Denisa Prcića presuda suda u Banjoj Luci koja se odnosi na Osmana Mehmedagića i kako su je pribavili. Čavka je zatražio da odbrana preda dokaze i to nedostajuću dokumentaciju Pravnog fakulteta, izlaz diploma i matične knjige.

    “Ti dokazi se kriju i iz toga prozilazi pritvorski osnov”, dodao je Čavka.

    Odluka Suda treba da bude poznata do kraja dana. Prcić i Mujkanović uhapšeni su u Tuzli prije dva dana.

  • Bennett opisao politiku novog lidera Irana kao “režim brutalnih vješala”

    Bennett opisao politiku novog lidera Irana kao “režim brutalnih vješala”

    Izraelski premijer Naftali Bennett komentirao je izbore u Iranu i pobjedu novoizabranog predsjednika Ebrahima Raisija te je poručio kako je njegova pobjeda predstavlja posljednji alarm za uzbunu u zapadnim državama.

    Bennett je naglasio kako zapadne države, posebno Sjedinjene Američke Države ne bi trebale razmatrati pregovore o novom nuklearnom sporazumu s Iranom naročito sada nakon izbora Raisija čiji je režim Bennett opisao kao “režim brutalnih vješala”.

    Tokom govora na prvoj sjednici od stupanja na dužnost, Bennett je opisao Raisijev uspon u Iranu kao čin koji je omogućio vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, a ne kao slobodni izbor građana.

    “Raisijev izbor je, rekao bih, posljednja šansa da se svjetske sile probude prije nego što se vrate nuklearnom sporazumu s Iranom. Moraju shvatiti s kim u ovom trenutku imaju posla”, rekao je Bennett.

    Dodao je kako se stav Izraela o pitanju nuklearnog sporazuma neće mijenjati ni u budućnosti.

    “Režim brutalnih vješala nikada ne smije imati oružje za masovno uništavanje. Stav Izraela se neće mijenjati kada je riječ o Iranu”, ističe Bennett.

    Uprkos mišljenju izraelskih čelnika, čini se kako će se pregovori između svjetskih sila o nuklearnom sporazumu s Iranom ipak nastaviti.

    Strane u pregovorima održat će i danas sastanak u Beču o obnovi nuklearnog sporazuma u čijem fokusu će prije svega biti SAD i Iran.

    Iran i šest svjetskih sila pregovaraju u Beču od aprila kako bi postigli dogovor o koracima koje treba da preduzmu SAD i Iran. SAD su se povukle iz sporazuma 2018. godine.