VRBAS Media

Autor: INFO

  • Joe Biden i Xi Jinping se sastaju u ponedjeljak, “na stolu” brojne teške teme

    Američki predsjednik Joe Biden održat će online sastanak s kineskim kolegom Xi Jinpingom u ponedjeljak navečer po američkom vremenu, saopćila je Bijela kuća u petak.

    Odnosi između dvije političke i ekonomske sile pogoršali su se posljednjih nekoliko mjeseci, naročito nakon novih tenzija na relaciji Kina – Tajvan. Washington je više puta u posljednje dvije godine signalizirao svoju podršku Tajvanu, a američki zvaničnici su naveli kako se Tajvan bori s vojnom agresijom Kine.

    “Dvojica čelnika raspravljat će o odgovornom upravljanju takmičenjem između Sjedinjenih Američkih Država i Narodne Republike Kine, kao i načinima zajedničkog rada u poljima gdje su im interesi bliski”, navodi u saopćenju glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki, koristeći zvanični naziv Narodna Republika Kina.

    “Tokom razgovora predsjednik Biden jasno će izložiti američke namjere i prioritete, i bit će otvoren i iskren u našim brigama prema Kini”, navodi Psaki.

    Washington i Peking spore se oko niza pitanja od porijekla pandemije COVID-19 do kineskog širenja nuklearnog arsenala.

    Američki zvaničnici vjeruju da je direktan kontakt s Xijem najbolji način da se spriječi da veze između dvije najveće ekonomije svijeta srljaju u sukob.

    Peking također nastoji izbjeći konfrontaciju dok se Xi suočava s ključnom godinom u kojoj će Peking biti domaćin Zimskih olimpijskih igara i u kojoj će se održati krucijalni Kongres Komunističke partije na kome bi on osigurao treći mandat bez presedana u kineskoj historiji.

    Očekuje se da sastanak u ponedjeljak bude najobimniji razgovor na nivou čelnika između Kine i SAD-a u dosadašnjem mandatu Bidenove administracije.

    Visoki zvaničnik američke administracije izjavio je da će Biden iskoristiti sastanak kako bi jasno poručio da pozdravlja oštro nadmetanje s Kinom, ali da ne želi sukob, i umanjio je vjerovatnoću dugačke liste rezultata koja često bude povezana sa satancima visokih čelnika.

    “Tu nije riječ o traženju konkretnih rezultata ili poruka – izjavio je zvaničnik novinarima.

    “Dok se natječemo s Kinom, predsjednik Biden očekuje od predsjednika Xija i Kine da igraju po pravilima igre – i on će na tome insistirati tokom kompletnog sastanka”, kazao je zvaničnik.

    Sastanak će uslijediti nakon što Biden potpiše infrastrukturni sporazum vrijedan trilion dolara koji uživa podršku obje stranke na velikoj ceremoniji u ponedjeljak, i koji slavi unutrašnje planove obnove za koje njegova administracija vjeruje da će staviti Sjedinjene Američke Države u poziciju da se nadmeću s Kinom, prenosi Reuters.

  • Njemačka i Holandija žele sankcionisati Dodika i saradnike, desničari nisu za to

    Njemačka i Holandija žele sankcionisati Dodika i saradnike, desničari nisu za to

    Vijeće za vanjske poslove Evropske unije zakazalo je za 15. novembar sastanak na kojem će se između ostalog raspravljati i o stanju u BiH kao i o mogućnosti uvođenja sankcija Miloradu Dodiku i drugim političarima u RS-u.

    Kako saznaje Klix.ba, države koje trenutno najviše potenciraju ekonomske i druge sankcije za političare u RS-u jesu Njemačka i Nizozemska čiji su se čelnici, naročito njemački šef diplomatije Heiko Maas, nekoliko puta oglašavali povodom situacije u BiH te su naglašavali nephodnost uvođenja sankcija.
    “Njemačka pruža najveću bilateralnu podršku Bosni i Hercegovini. No, sasvim je jasno: mi niti možemo niti hoćemo usmjeravati novac njemačkih poreskih obveznika u entitet koji aktivno radi na uništavanju Bosne i Hercegovine kao države. A razmislit ćemo i o pojedinačnim mjerama protiv onih koji dovode u pitanje teritorijalni integritet ove zemlje”, rekao je Maas u izjavi koju je u četvrtak dao za Klix.ba.

    Namjere Njemačke, ali i drugih zapadnih zemalja koordinirane su i s namjerama Sjedinjenih Američkih Država čiji su zvaničnici naglašavali kako su sankcije “na stolu”.

    “Ove sankcije se odnose na pojedince i lideri moraju biti lično odgovorni. Jesmo razgovarali o sankcijama i sankcije su na stolu. I ne samo sankcije, postoje druga ekonomska sredstva koja se mogu provesti ne samo protiv lidera koji provode antidejtonske aktivnosti, već i protiv onih koji im daju podršku, protiv kompanija koje im pomažu”, naveo je specijalni izaslanik Gabriel Escobar prilikom posjete BiH.
    Kako se navodi uoči sastanka Vijeća ministara vanjskih poslova EU, gdje će prisustvovati svi ministri vanjskih poslova država članica EU, institucije Bosne i Hercegovine nalaze se u potpunoj blokadi čemu je doprinijela i retorika koja potencira podjele unutar BiH.

    “Politička situacija u BiH narušena je od ljeta. Dok je neki napredak ostvaren 2020. godine, prije svega održavanjem izbora u Mostaru, državne institucije se sada blokiraju. Neprihvatljiva, i retorika koja propituje teritorijalni integritet, suverenitet i jedinstvo zemlje, doprinijeli su povećanju tenzija u BiH. Za Bosnu i Hercegovinu neophodno je da ostvari napredak na realizaciji 14 prioriteta Evropske komisije prije svega na ustavnim i izbornim reformama uočio izbora 2022. godine”, navodi se.

    Desničari nisu za sankcije

    Ono što bi mogao predstavljati problem za uvođenje sankcija jeste nepostojanje konsenzusa na nivou Evropske unije o ovom pitanju. Unutar Evropske unije postoje države koje nisu saglasne s uvođenjem sankcija.

    To se prije svega odnosi na Poljsku i Mađarsku, kao i na još neke manje države unutar EU koje su mišljenja kako Milorad Dodik ne želi secesiju, čime pokušavaju lideru SNSD-a i drugim zvaničnicima osigurati dodatno vrijeme za “uspostavljanje dijaloga” uprkos činjenici da su institucije Bosne i Hercegovine i dalje blokirane.

    Samim tim, razgovori i o eventualnim ustavnim i izbornim reformama gotovo su pa nemogući s obzirom da je na snazi gotovo pa potpuna blokada ključnih državnih institucija.

    Države koje bi eventualno mogle blokirati donošenje sankcija već ranije su nekoliko puta stvarale probleme Briselu povodom brojnih odluka što se svakako može vidjeti i kroz niz pitanja u kojima su Poljska, Mađarska i druge evropske države s desničarskim vladama stvorile opozicioni blok naspram Brisela i drugih zemalja zapadnog dijela Evrope.

    Razmišljanja desničarskih zemalja mogu se svakako povezati i s nedavnim posjetama Viktora Orbana Banjoj Luci kao i Dodikovom odlasku u Ljubljanu gdje se sastao sa slovenskim premijerom Janezom Janšom.


    Nakon sastanaka, Dodik je naveo kako je s Viktorom Orbanom i Janezom Janšom razgovarao o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini te je naveo kako je državnicima objasnio trenutni položaj i razmišljanja političara unutar entiteta RS.

    Sastanak Vijeća ministara vanjskih poslova EU jedan je od razloga što Narodna skupština RS-a još uvijek nije odredila datum 24. Posebne sjednice Skupštine na kojoj bi se trebalo razgovarati o prijenosu nadležnosti s državnog nivoa na entitetski nivo čime se nastoji “kupiti vrijeme” i prepustiti desničarskim vladama unutar EU da osiguraju znatno bolju pregovaračku poziciju vlastima u RS-u.


    Evropski skup na kojem će se razgovarati o sankcijama može se protumačiti i kao jedan od razloga zašto su, nakon nekoliko mjeseci aktivnog bojkota, SNSD ministri unutar Vijeća ministara BiH na čelu sa Zoranom Tegeltijom počeli dolaziti na sjednice čime se nastoji poslati slika kako je upravo ovaj dio Vijeća ministara BiH “za dijalog”, uprkos činjenici što se na dosadašnje dvije sjednice glasalo protiv svake odluke koja se našla na dnevnom redu.

  • “Pošto su prodali vjeru za večeru, SDS i PDP neka puste patriote da odbrane srpsku olovkom”

    “Pošto su prodali vjeru za večeru, SDS i PDP neka puste patriote da odbrane srpsku olovkom”

    Predsjednik SNSD Milorad Dodik rekao je da je nejasno zašto su se SDS i PDP uzbudili zbog rasporeda održavanja sjednica Narodne skupštine Republike Srpske koje će dovesti do uspostavljanja BiH na ustavnim principima, kada su od samog početka rekli da u tome neće da učestvuju.Republika Srpska će uzeti sve nadležnosti koje joj po Ustavu BiH pripadaju i partije koje preuzimaju odgovornost za to imaju plan i redoslijed poteza – poručio je Dodik u izjavi za Srnu upitan da prokomentariše današnje izjave rukovodstava SDS i PDP u vezi sa održavanjem sjednice Narodne skupštine.

    ider SNSD je istakao da su se nakon poziva Gabrijela Eskobara i Mirko Šarović i Branislav Borenović sakrili u mišju rupu iz koje se pojave samo kad im, kako kaže, Dodik baci sir.

    – Pošto su rukovodstva SDS i PDP kapitulirala i prije bitke, prodali vjeru za večeru, sada bi red bio da ćute i ne smetaju patriotskim partijama da odbrane Republiku Srpsku olovkom i rukom, hrabro i časno, onako kako su je prije 30 godina najbolji morali braniti životima – naglasio je predsjednik SNSD.

  • Srbija pozvana na Bajdenov Samit za demokratiju

    Premijer Srbije Ana Brnabić izjavila je da poziv Srbiji da učestvuje na Samitu za demokratiju američkog predsjednika Džozefa Bajdena 9. i 10. decembra dobra vijest ali da nema razloga za euforiju.Brnabićeva je navela da će, prema onome šta zna, na skupu onlajn učestvovati predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.Ona je za RTS rekla da je to još jedan primjer koji govori o licemerju i besmislu kritika u zemlji i onih iz regiona na račun Srbije.

    Brnabićeva na obilježavanju 75 godišnjina od osnivanja Uneska u Parizu istakla da je srpska baština na Kosovu i Metohiji od nemjerljivog značaja, ne samo za nacionalni identitet Srbije, već i kao dio dragocjene evropske i svjetske baštine.

    – Srbija je ponosna na nasleđe Uneska i nastaviće da insistira na zaštiti svetske kulturne i prirodne baštine kroz listu ugrožene svetske baštine – rekla je Brnabićeva.

    Premijer Srbije sastala se ranije danas u Parizu sa generalnom direktorkom Uneska Odri Azule, koja je ukazala na riješenost Vlade Srbije da se više angažuje u upravljanju tom međunarodnom organizacijom.

  • Dodik o Milanovićevoj izjavi, pa poručio da je vrijeme za pomirenje Srba i Hrvata

    Rata neće biti, leba imamo da jedemo. A i sada je vrijeme kestenja.

    Rekao je ovo za hrvatsku televiziju RTL srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, komentarišući nedavnu izjavu hrvatskog predsjednika, Zorana Milanovića.

    Milanović je rekao da “u BiH nemaju leba da jedu i da mogu samo da se gađaju kestenjem”.

    Dodik je ponovio da Kristijan Šmit nije visoki predstavnik, već građanin Šmit.

    Govoreći o američkim sankcijama i odgovarajući na pitanje da li korupcije ima u njegovom neposrednom okruženju, Dodik je rekao:

    – Moja porodica i ja živimo u skladu sa zakonom. A korupcije ima svuda, pa i ovdje, ali ne onako kako oni pričaju.

    Dodik smatra da je hrvatski predsjednik dobro upućen u dešavanja u BiH i da je nedavni sastanak sa njim u Zagrebu bio koristan.

    Na izjavu hrvatskog premijera, Andreja Plenkovića, da su Dodik i Milanović “frendovi”, Dodik je uzvratio:

    – Kada gledam odavde, vidim da oni (Plenković i Milanović) nisu veliki frendovi na političkom planu. Spreman sam da razgovaram i sa Plenkovićem. Ne bih ga negativno konotirao kao što je on mene.

    Na konstataciju novinarke da ga ni Aleksandar Vučić ne podržava u najnovijim političkim potezima, Dodik je uzvratio pitanjem “Je li vam on to rekao?”.

    – Ja ga to nisam ni pitao. Ovo je naš bazični politički potez – rekao je član Predsjedništva BiH.

    Komentarišući dešavanja u Beogradu u vezi sa muralom Ratku Mladiću, Dodik je poručio da treba prestati od Srba očekivati da kvalifikuju Mladića onako kako to neko želi.

    – Sudovi su tu rekli šta su rekli – kaže Dodik.

    On je naglasio da se u Srebrenici desio težak zločin, negirajući da je promijenio raniji stav da tamo nije bilo genocida.

    -To vi pitate zbog sudskog procesa, je li? Zar djelujem kao da sam promijenio stav? U Srebrenici je isforsirano samo nekoliko dana u njoj, a u čitavom periodu je gotovo identičan broj stradalih Bošnjaka i Srba – izjavio je Dodik.

    Nije direktno odgovorio na pitanje da li je spreman da dođe u Vukovar, ali je poručio da treba poštovati sve žrtve.

    – Treba učiniti sve da između Srba i Hrvata dođe do pomirenja. Mi smo u dodiru, ali ne živimo u istoj državi, ne može niko nikom naštetiti. Sve što smo loše mogli da uradimo jedni drugima, uradili smo. Sada je vrijeme za dobro – zaključio je Dodik.

  • Koliko mogu da pomognu Turska, Srbija i Hrvatska: Rješenja krize u BiH nema bez dogovra domaćih lidera

    Koliko mogu da pomognu Turska, Srbija i Hrvatska: Rješenja krize u BiH nema bez dogovra domaćih lidera

    Srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, prije nekoliko dana je boravio kod predsjednika Turske, Redžepa Tajipa Erdogana, kako bi ga upoznao sa situacijom u Bosni i Hercegovini, te zamolio za razumijevanje u pogledu političkih odnosa.

    Neposredno prije toga Dodik je na istu temu razgovarao i s predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem, i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    Interesi
    Govoreći u kontekstu sastanaka Dodika i Erdogana, koji su intenzivirani u posljednih nekoliko godina, Srđan Perišić, profesor međunarodnih odnosa, kaže da u ranijem periodu nije bilo moguće da neki srpski političar iz BiH, odnosno Republike Srpske, turskom državniku objašnjava poziciju Republike Srpske u nekoj aktuelnoj situaciji u BiH, a da se to u posljednje vrijeme promijenilo.

    – Sada je to moguće jer Turska drugačije posmatra odnose u BiH, ali i na međunarodnoj sceni. To ide u prilog Republici Srpskoj. Inicijativa da Turska, Srbija i Hrvatska učestvuju u unutarpolitičkom dijalogu u BiH je odbačena od strane Bakira Izetbegovića, a Erdogan je i te kako bio zainteresovan za to. On se, naravno, ponaša sa stanovišta turskih interesa. Milorad Dodik je to prepoznao i sada vidimo da angažman Turske u BiH odgovara Republici Srpskoj – kaže Perišić.

    Srđan Perišić
    U tom smjeru Perišić objašnjava za Srpskainfo kako se politika Turske promijenila u posljednjih pet godina, što se odrazilo i na BiH.

    – Turska od 2016. godine mijenja spoljnu politiku i pravi distancu u odnosu na NATO, EU, SAD i njihovu politiku. Taj odnos Turske prema Zapadu se odrazio na Balkan i BiH tako što je Turska počela posmatrati odnose na ovim prostorima na uravnoteženiji način. Tako zvaničnici Turske nisu kao nekada izjavljivali u Banjaluci da je Bosna Turska; izbacili su to iz svoje retorike. S druge strane, imamo zagrljaj političara iz Sarajeva sa NATO savezom i drugim silama prema kojima je Turska napravila distancu – ocjenjuje Perišić.

    Prebacivanje odgovornosti
    Mijenjanje te retorike i odnosa prema Bosni i Hercegovini, samim tim i Republici Srpskoj, ostavilo je prostora Miloradu Dodiku da o namjerama Srpske i situaciji na političkoj sceni BiH razgovara van granica BiH. Politička analitičarka Ivana Marić smatra da bi razgovori o takvim pitanjima trebali da se vode unutar same BiH. Ona kaže da domaći političari u BiH stalno prebacuju odgovornost i lopticu na druge, umjesto da unutrašnjim razgovorima riješe situaciju u BiH.

    – Zato smo uostalom i sa takvim iščekivanjem čekali i Eskobara i predstavnike Evropske unije, jer konstantno prebacujemo lopticu na nekog drugog ko će da nam riješi krizu. A jedini koji treba da odlučuju o BiH su ljudi koje smo mi izabrali na izborima – izjavila je Marićeva za Srpskainfo.

    Ona je dodala da sada političari pokušavaju da uvuku Tursku, Srbiju i Hrvatsku u rješavanje problema u BiH.

    – To pokazuje njihove slabosti i to koliko žele da podijele odgovornost. Vidimo i promjenu Dodika, koji se dodvorava svima njima i koliko želi da sa svima okolo podijeli tu odgovornost koju je on povukao, jer nije uradio ništa od onoga što je rekao da će uraditi. Sve je ovo zamagljivanje očiju javnosti da ne vidi koliko je Dodik podlegao uticaju međunarodne zajednice, i to ne samo zapadnih sila već i Srbije i Rusije. Vidimo da on gubi podršku i Vučića i Rusije, s kojima je pretjerao, pa pokušavaju da ga vrate u neke dozvoljene okvire – smatra Marićeva.

    Istorijski faktori
    Politikolog Velizar Antić kaže za Srpskainfo kako sama činjenica da u BiH žive Srbi i Hrvati upućuje na to da su Srbija i Hrvatska zainteresovane za stanje u BiH.

    – I ne samo da će biti zainteresovane za stanje u zemlji, već će preko Srba i Hrvata u BiH uticati i na odluke koje se donose u ovoj zemlji. Ova činjenica je potpuno prirodna i, na kraju, ona je na određeni način uvrštena i u sam Ustav BiH, jer su prilikom potpisivanja Dejtonskog sporazuma potpise na njega stavljali predsjednici Srbije i Hrvatske – kaže Antić.

    Što se tiče Turske, Antić kaže da je tu situacija malo drugačija.

    – U BiH nemamo etničke Turke kojima bi ova zemlja bila zaštitnica, ali imamo istorijske i “realpolitičke” faktore, koji govore da je i Turska značajna država, koja ima uticaja na dešavanja u BiH. Prije svega, imamo činjenicu da su Bošnjaci u vjerskom smislu muslimani i da su islam primili upravo zahvaljujući Osmanskom carstvu, a s druge strane imamo i činjenicu da je Turska značajna regionalna sila, koja ima interese i na Balkanu, što oni i ne kriju i otvoreno zastupaju u spoljnoj politici. Iz ove dvije činjenice proizlazi i zainteresovanost i uticaj Turske na prilike u BiH – navodi Antić.

    On smatra da je potpuno jasno da sve ove tri zemlje imaju svoje interese i uticaj na dešavanja u BiH.

    – S te strane bilo bi dobro da svi oni budu uključeni u naredne razgovore kako bismo izašli iz trenutne krize. Međutim, ključno je naglasiti da je za prekid krize i nalaženje kompromisa od presudnog značaja dogovor naših političkih predstavnika i političkih elita. Niko sa strane nam neće donijeti rješenja na tacni dok se mi sami unutar države ne dogovorimo – ističe Antić.

    Podsjeća da svi dogovori moraju biti u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom i da je to polazna osnova za sve dalje razgovore.

  • Amerikanci uneli pometnju: “Sprema se invazija”; Slutnja geopolitičke krize ruši tržišta?

    Amerikanci uneli pometnju: “Sprema se invazija”; Slutnja geopolitičke krize ruši tržišta?

    Na evropskim berzama se u petak ujutro trgovalo oprezno.

    Razlog je što ulagači nisu voljni dodatno da rizikuju, s obzirom na to da su cene akcija ove nedelje porasle, premda raste zabrinutost zbog visoke inflacije.

    “Inflacija je očigledno rizik koji treba pratiti. Međutim, cene akcija mogle bi oštro da padnu samo ako se pokaže da je Fed sasvim pogrešio u procenama o inflaciji i ako bude nateran da rapidno poveća kamatne stope. A to zasad nije izgledno”, kaže Norihiro Fujito, strateg u kompaniji Micubiši UFJ Morgan Stenli Sekjuritiz za Rojters

    I slutnja geopolitičke krize ruši finansijska tržišta. Stanje u petak ujutru sugeriše da takva kriza ne preti.

    Međutim, Blumberg je u četvrtak objavio tekst sa potpuno drugačijom slikom tvrdeći da su SAD proteklih dana uzbunile saveznike u EU zbog preteće ruske invazije na Ukrajinu. Američki izvori navode da je Moskva prema ukrajinskoj granici pokrenula vojne kapacitete što predstavlja pretnju u napregnutoj situaciji zbog migrantske krize na beloruskoj granici i problema sa snabdevanjem Evrope energijom, primarno gasom.

    U Moskvi je nekoliko dana proveo Vilijam Brns, direktor CIA-e, gde je telefonski razgovarao i sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. Šturi američki izvori su tvrdili da je Brns otišao kako bi poručio Rusiji da ne pokreće vojnu avanturu na istoku Ukrajine.

    Moskva je poručila da je premeštanje snaga u okviru granica unutrašnje pitanje te odbacila bilo kakve agresivne namere, istovremeno optužujući SAD za provokacije jer šalje borbene brodove u Crno more tik do ruske obale.

    Ta informacija je uticala na ruska finansijska tržišta pa je rublja pala za 0,5 odsto u odnosu na dolar, a obveznice denominirane u rubljama su porasle pa je suverena, desetogodišnja, dosegla prinos od 8,07 odsto. Reakcije nema na globalnom nivou jer je Rusija relativno nevažan činilac, prenosi Jutarnji list. Osim kad je reč o žitu, gasu i nafti. Izvoz žita je ograničila pa je to podiglo cene na svetskim tržištima, ali nije pomoglo padu cena u Rusiji.

    Putin uživa u situacijama poput sadašnje, kada Belorusija izaziva migrantsku krizu na granici sa Poljskom i Litvanijom, a Rusija sve to potpiruje što je gotovo nemoguće dokazati, prenosi Jutarnji. Ukrajina zbog toga šalje 8.500 vojnika na granicu sa Belorusijom što joj otvara još jedno bojno polje pa se otvara prostor pobunjenicima iz Donbasa da ostvare neki vojni uspeh.

    Iz te pozicije treba gledati sadašnju situaciju, ruske poteze i američka upozorenja Evropi. Svaka strana nastoji da maksimizira interese. A EU je toliko nesložna pa se i dalje ne zna šta je njen interes – sada postoji telefon koji je Kisindžer hteo da zove da sazna šta Evropa misli, ali onaj ko bi odgovorio ne bi znao odgovoriti. Ko će Portugal, kad ulazi u predizbornu kampanju koja bi mogla otežati iskorišćavanje sredstava iz Fonda za oporavak, naterati da se pomnije bavi situacijom na istoku Evrope? Lisabon više brine stanje u Mozambiku. Tako razmišljaju (bivše) kolonijalne sile, prenosi Jutarnji.

    Ultimativni kriterijum u ovoj priči svakako može biti Kijev. Serhij Šaptala, načelnik Glavnog štaba ukrajinske vojske, 6. novembra objavljuje da ne primećuju gomilanje ruskih trupa uz ukrajinsku granicu i da je stanje pod kontrolom.

    Poznata analitička tvrtka Džejns (Janes) 8. novembra objavljuje da trupe stižu. Serhij Nikiforov, portparol ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, istog dana otkriva da vlada o tome nema nikakvih informacija.

    Postoji važna varijabla koja razjašnjava. Ukrajina je kupila turske bespilotne letelice Bajraktar koje su odigrale presudnu ulogu u prošlogodišnjem ratu Azerbejdžana i Jermenije i pomogle Bakuu da pobedi.

    Moskva je zbog toga zabrinuta jer se vojna ravnoteža u pobunjenim krajevima Ukrajine naginje u korist Kijeva. Zato joj dobro dođe gužva u Belorusiji. Ukrajina ne želi da joj se iko meša jer je uverena da će vojnim pritiskom možda naterati Rusiju na pregovore sa slabije pozicije pa već koristi barjaktare. Jer, u Kijevu su svesni da Moskva ne može da krene u vojnu operaciju protiv Ukrajine, ali se priprema odbrana u slučaju da regularne snage potisnu pobunjenike.

    SAD, kao i u slučaju Kine imaju problem sa procenom moguće ruske reakcije.

    Državni sekretar Entoni Blinken priznaje da im nisu jasne ruske namere kad je reč o Ukrajini. Iako američki i ruski vojni vrh redovno komunicira, krajem septembra su u Helsinkiju razgovarali načelnici oružanih snaga, američki Mark Mili i ruski Valerij Gerasimov.

    Postoji i tumačenje da SAD iskorišćavaju situaciju kako bi odložile odobrenje za puštanje u rad gasovoda Severni tok 2 kojem se protive američki saveznici u istočnoj Evropi i Ukrajina. Ne i Belorusija jer sluša Moskvu. Rusija, u tom tumačenju, nastoji da postigne suprotno, što brže puštanje u rad gasoovoda ispod Baltika.

    I još jedna važna varijabla. Ekonomska situacija u Rusiji se ne poboljšava. Cena prehrambenih proizvoda se u oktobru popela na rekordni nivo na kom nije bila od jula 2011. godine. Porast je 3 odsto u odnosu na septembar, a 12 odsto na godišnjem nivou, voće, povrće i jaja za 25 odsto. Izgledi su loši, Centralna banka Rusije najavljuje da će cene hrane rasti i početkom sledeće godine. To je vrlo ozbiljna pretnja u okolnostima kad inflacija i dalje raste – u oktobru se na godišnjem nivou popela na 8,1 odsto – a plate je ne prate jer ekonomski rast pada: u julu se procenjivalo da će biti 4,7 odsto, a u rujnu 3,4 septembru. To je utabana staza prema stagflaciji, prenosi Jutarnji.

    Konačno, Putin je kancelarki Angeli Merkel u četvrtak poručio da pojačane aktivnosti SAD i nekih NATO članica u Crnom moru izazivaju nestabilnost. A dok su NATO brodovi onde, Moskva neće u bilo kakvu avanturu.

    Iako niko ne očekuje rat već koriste priče o zveckanju oružjem kako bi ostvarili interese, u takvim situacijama uvek postoji pretnja da stvari izmaknu kontroli. Atentat na nadvojvodu u Sarajevu nije bio razlog, ali je otvorio povode za rat. Koji je počeo na Balkanu, ali ne zbog Balkana.

  • Banjaluka pamti Dostojevskog

    “Ne treba gledati u fizičku ljepotu  već spoznati tajnu našeg bića, jer duhovna ljepota je ta koja spašava svijet”, poručio je Siniša Vidović, što je svojevrsna poruka iz Banjaluke večeras, gdje je u organizaciji gradskog odbora Ujedninjene Srpske Banja Luka, u prostorijama hotela “Vidović”,  održano književno veče pod nazivom “O Dostojevskom kroz vrijeme” povodom 200 godina od rođenja Fjodora Mihajloviča Dostojevskog. Tom prilikom, prisutnima se obratio domaćin i organizator Siniša Vidović, a o Dostojevskom su govorili književnik Zoran Kostić, Enea Hotić, profesor srpskog jezika i Biljana Ilić, profesor ruskog jezika i književnosti.


    “Dostojevski je puno prije današnjeg doba smatrao da je budućnost slavena sloboda koja dolazi iz slavenskog zajedništva, pod okriljem Rusije. Slavensko zajedništvo se u Zapadu gubi i stapa sa drugim kulturama, nešto čemu mnoge slavenske zemlje sad svjedoče, stopivši se u razne unije i alijanse sa Zapadom”, izjavio je ovom prilikom Zoran Kostić.

  • Šeranić: Ovo je sada ‘epidemija nevakcinisanih’

    Šeranić: Ovo je sada ‘epidemija nevakcinisanih’

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić izjavio je danas u Banjaluci da trudnice i dojilje treba da se vakcinišu protiv virusa korona i da studije jasno govore da je vakcinacija ovih kategorija bezbjedna.

    Prilikom posjete zdravstvenoj ustanovi specijalizovanoj za medicinski potpomognutu oplodnju “Mediko es”, Šeranić je naveo da i ginekolozi preporučuju vakcinaciju i da treba skinuti sintagmu da se u trudnoći ne vakciniše.

    “Dojiljama se, takođe, preporučuje da se vakcinišu. Na početku same pandemije je bilo različitih mišljenja, ali sada imamo studije koje jasno govore da je vakcinacija trudnica bezbjedna i potrebna”, rekao je Šeranić novinarima.

    Šeranić je podsjetio da je posljednjih mjeseci širom svijeta, a nažalost i u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, bilo nekoliko slučajeva porodilja oboljelih od kovida sa smrtnim ishodom.

    “Ovo je sada ‘epidemija nevakcinisanih’. Ta lica završavaju u našim zdravstvenim ustanova sa težim kliničkim slikama i njihovo liječenje je znatno duže. Desi se da i vakcinisana lica završe u bolnici, ali proces njihovog oporavka je daleko brži”, istakao je Šeranić.

    Govoreći o radu “Mediko esa” povodom Evropske nedjelje borbe protiv steriliteta, Šeranić je naglasio da ova klinika ostvaruje odlične rezultate, te da je Republika Srpska posljednjih godina dosta napredovala u ovom segmentu.

    “Tu mislim i na legislativni okvir. Poznato je da je prvi put donesen zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji što je dalo okvir i ukazalo na pravac kojim treba da se ide. Na bazi tog zakona Vlada je donijela strategiju unapređenje seksualnog i reproduktivnog zdravlja koje ima svoje segmente koji se tiču ove problematike”, podsjetio je Šeranić.

    Iskorak je, tvrdi Šeranić, načinio i Fond zdravstvenog osiguranja, koji finansira tri pokušaja vantjelesne oplodnje, te lokalne zajednice, koje takođe pomažu parovima koji žele potomstvo, a bore se sa sterilitetom.

    Šeranić je istakao da Fond godišnje finansira od 620 do 630 pokušaja vantjelesne oplodnje.

    “Raste broj potvrđenih kliničkih trudnoća, koje su vezane za ovu kliniku, a koji dostiže do 50 odsto, što govori da je svaki drugi pokušaj uspješan. To je sjajan rezultat”, naveo je Šeranić.

    Medicinski direktor “Mediko esa” Vesna Čulić podsjetila je da se ova zdravstvena ustanova prvenstveno bavi liječenjem steriliteta i da je u sistemu zdravstva Republike Srpske ovo vodeća ustanova u liječenju neplodnosti.

    “Otkako sarađujemo sa Fondom zdravstva možemo se pohvaliti da imamo više od 1.600 beba, te da vodimo računa o svim metodama koje pomažu da dođemo do rezultata”, rekla je Čulićeva.

  • Džonson i Džonson se cijepa na dva dijela

    Džonson i Džonson se cijepa na dva dijela

    Američki konglomerat Džonson end Džonson (J&J) saopštio je danas da planira da se podijeli na dvije kompanije.

    Pri tome će svoj sektor namijenjen opštoj zdravstevnoj potrošnji građana, kao što je prodaja flastera i pudera za bebe, odvojiti od svoje velike farmaceutske jedinice.

    Kompanija namjerava da završi planirano razdvajanje u roku od 18 do 24 mjeseca, prenosi Rojters.

    Akcije “J&J” su na ovu vijest reagovale skokom od četiri odsto na trgovanju prije zvaničnog otvaranja Njujorške berze.

    Agencija AP prenosi da će preduzeće koje prodaje lijekove na recept i medicinske uređaje zadržati ime “Džonson end Džonson”.

    “Nakon sveobuhvatne analize, upravni odbor i menadžerski tim smatraju da je planirano razdvajanje poslovanja najbolji način za jačanje naših napora u pružanju usluga pacijentima, potrošačima i zdravstvenim radnicima, za otvaranje novih mogućnosi našem globalnom timu, za rast prfitabilnosti i, što je najvažnije, za poboljšanje zdravstvene zaštite ljudi širom svijeta”, naveo je izvršni direktor Aleks Gorski u saopštenju.

    Rojters ističe da se ovim potezom “J&J” pridružio trendu drugih multinacionalnih kompanija koje su odlučile da cijepanjem na više preduzeća sa specijalizovanom djelatnošću pojednostave svoju strukturu, prenosi b92.

    U tom konteksu britanska agencija napominje da je ranije danas i japanska korporacija Tošiba najavila planove o cijepanju na tri kompanije, dok je Dženeral Elektrik u srijedu saopštio da će se podijeliti na tri firme kako bi smanjio dug.