Autor: INFO

  • Lajčak: Krajnje je vrijeme

    Lajčak: Krajnje je vrijeme

    Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izjavio je večeras da je krajnje vrijeme za pravi napredak u tom dijalogu.

    On je na Twitteru napisao da je danas u Briselu na odvojenim sastancima sa šefovima pregovaračkih timova Beograda i Prištine razgovarao o otvorenim pitanjima i napretku u dijalogu.

    Dodao je da je strane u dijalogu obavijestio o sastanku ministara spoljnih poslova EU i ponovio očekivanja država članica.

    “Krajnje je vrijeme za pravi napredak”, naveo je Lajčak.

    U Briselu su danas održani razgovori na nivou glavnih pregovarača i eksperata Beograda i Prištine, ali nije došlo do zajedničkog sastanka dvije delegacije.

  • Skupštinski odbor ukinuo imunitet Kurcu

    Skupštinski odbor ukinuo imunitet Kurcu

    Šefu poslaničkog kluba Narodne partije Austrije (OVP), doskorašnjem premijeru Sebastijanu Kurcu, nadležni odbor austrijskog parlamenta ukinuo je poslanički imunitet.

    Time je još samo pitanje formalnosti usvajanje odluke o ukidanju poslaničkog imuniteta doskorašnjeg kancelara na sjednici parlamenta u četvrtak.

    Ukidanje imuniteta zatražilo je Tužilaštvo za privredni kriminal i korupciju koje vodi istragu protiv Kurca zbog pronevjere i mita.

    Od petka tužilaštvo moćiće da nastavi svoju istragu.

    Kurc je, nakon odluke skupštinskog odbora, izrazio zadovoljstvo rekavši da sada može raditi na dokazivanju da se radi o pogrešnim optužbama.

  • Kurti: Očekujem dogovor sa Srbijom do kraja mog i Bidenovog mandata

    Kurti: Očekujem dogovor sa Srbijom do kraja mog i Bidenovog mandata

    Premijer Kosova Albin Kurti izjavio je da očekuje da će njegova vlada zaključiti sveobuhvatni sporazum sa Srbijom u vrijeme njegovog mandata.

    Kurti je rekao da ne može da predvidi kada će se to desiti, ali da očekuje da bude prije gotovo istovremenog isteka njegovog, mandata američkog predsednika Josepha Bidena i šefa evropske diplomatije Josepa Borrella.

    Dodao je da normalizacija odnosa Kosova i Srbije mnogo više zavisi od spremnosti Srbije da promijeni svoj pristup i sebe.

    “Nedostaje napredak (u dijalogu) i to nije počelo s nama, mnogo ranije je nedostajalo napretka, ali smo ukazali da veliki dio njegovog izostanka dolazi zbog pogrešnih pristupa. Potpisani su štetni sporazumi za Kosovo koje ni Ustavni sud, kakav je bio, nije mogao da proguta. Potreban nam je novi pristup, u kojem su građani dobitnici, sa recipročnim priznanjem u centru”, kazao je Kurti, prenosi Nedeljnik.

    Povodom jučerašnje izjave šefa evropske diplomatije Josepha Borrella da očekuje sastanak Kurtija i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Briselu prije kraja godine, kosovski premijer kaže da prvo treba vidjeti kako će proći razgovori glavnih pregovarača Srbije i Kosova, Petra Petkovića i Besnika Bislimija.

    Naveo je da dijalog u Briselu nije dijalog o statusu Kosova, niti o unutrašnjim pitanjima Kosova, već o statusu odnosa dvije zemlje.

    “Kosovo je nezavisna i suverena država, sa teritorijalnim integritetom, sa mnogo problema. Mi sami po sebi nismo problem, imamo mnogo problema, a jedan od njih, možda i glavni, je Srbija”, zaključio je Kurti.

  • Velike poplave pogodile zapadni dio Kanade, poginula jedna osoba

    Najmanje jedna osoba je poginula, a za desetinama njih se traga nakon što je ogromna oluja pogodila sjeverozapadni dio Pacifika ostavivši desetine hiljada građana Kanade i SAD-a bez struje.

    Poplave u Kanadi pogodile su zapadni dio zemlje, tačnije regiju Britanska Kolumbija, u kojoj se između ostalog nalazi i Vancouver. Nakon obilnih kiša i oluje najveća kanadska luka u potpunosti je odsječena s obzirom na to da su razorne poplave uništile gotovo sve pristupne puteve, uključujući i željeznički saobraćaj.

    “Luka prenosi teret u vrijednost od oko 550 miliona kanadskih dolara svakog dana. Prinuđeni smo da obustavimo sav željeznički pristup zbog poplava i klizišta, što će zaustaviti i isporuke goriva, hrane i druge robe”, saopćili su iz luke.

    “Nadamo se da ćemo pronaći žive ljude. Međutim, vremena je sve manje. Ljudi su zarobljeni u blatu i krhotinama i šanse da prežive smanjuju se sa svakim satom koji prolazi”, rekao je David MacKenzie, zvaničnik iz okruga Pemberton.

    Kada je riječ o ženi koja je za sada registrovana kao prva žrtva poplava, ona je poginula u odronu na autoputu, a tijelo je pronađeno 250 kilometara od Vancouvera.

    “Čim smo se vratili u svoja vozila, ljudi koji su bili ispred nas samo su vrištali i bježali. Izrazi njihovih lica bili su kao da dolazi cunami. To je najstrašnija stvar koju sam ikada vidjela. Ljudi su u potpunoj panici”, rekla je motoristkinja Kathie Rennie.

    Pokrajinski ministar saobraćaja Rom Fleming izjavio je na konferenciji za medije kako je područje Vancouvera, ali i drugih zapadnih dijelova zemlje pogodila najgora oluja u 21. stoljeću. Također, naglasio je kako je hiljade građana regije Britanska Kolumbija evakuisano nakon što je u samo 24 sata “ispunjen” mjesečni prosjek kada je riječ o padavinama u ovom dijelu Kanade.

    Premijer Kanade Justin Trudeau obratio se novinarima u Ottawi te je naglasio kako vlast prati situaciju na terenu.

    “Bit ćemo tu da pomognemo na bilo koji način”, rekao je Trudeau.

  • Vučić: “Od gasa zavisi sve”; “Svi će dolaziti ovde – to je suština”

    Vučić: “Od gasa zavisi sve”; “Svi će dolaziti ovde – to je suština”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je o državnim ulaganjima.

    On se prvo osvrnuo na kritike koje se tiču gradnje stadiona, a u kojima se uglavnom naglašava da je bolje umesto toga graditi bolnice.

    Vučić je najavio da će Klinički centar Srbije biti otvoren za mesec i po dana, a da je jedan potpuno moderan već otvoren u Nišu. “Radimo i opšte bolnice od Smederevske Palanke, Kikinde, Pirota, Vranja… Mesta koliko hoćete u Srbiji, svaka košta između 25 i 35 miliona evra”, dodao je Vučić odgovarajući na kritike “što se grade stadioni, a ne bolnice”.

    Kada je reč o Nacionalnom stadionu koji će se graditi u Surčinu, predsednik je istakao da će ovakvim projektima i udaljeni delovi grada procvetati. “A što da ne gradimo i to? Biće cena kvadrata duplo skuplja”, dodao je on gostujući na TV Hepi.

    Poseta Moskvi i cena gasa

    Predsednik je rekao da se sprema za posetu Moskvi i sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, te da ima mnogo pripremnih sastanaka u vezi sa tim.

    “Radimo sve računice, pratimo kretanja. Danas se desila dodatna komplikacija – nemačke vlasti odbijaju da daju dozvolu za tu švajcarsku firmu i Severni tok dva i odjednom cena skače sa 960 na preko 1.100 dolara”, rekao je Vučić.

    Kako je istakao, od gasa zavisi sve – dolazak investitora, stopa rasta, plate, penzije, ali i to da li ćemo imati dovoljno struje.

    “Struja je danas na tržištu 250 evra po megavat satu, a naša cena je 55 po megavat satu”, dodao je.

    Što se cene gasa tiče, Vučić je podsetio da Srbija danas gas nabavlja za 270 dolara.

    “Zamislite da platimo 900 dolara, znate li šta smo mi sebi uradili?”, naglasio je predsednik i podsetio da se danas, i pored dugoročnog ugovora sa Rusima, uvozi dnevno 1,8 miliona kubnih metara gasa.

    Time se, kaže, pokriva Novi Sad.

    “Mi uvozimo po višim cenama od ovoga, zato nam je potrebno da imamo što veća svoja skladišta”, dodao je Vučić istakavši da je Srbija 14.10. imala 263, a danas ima 161 miliona kubika gasa u Banatskom dvoru. “Izgubili smo više od 100 miliona.”

    Naglasio je da Srbija niskom cenom struje i gasa privlači investitore. “Svi će da dolaze ovde, to je suština.”

    “Zamislite da uspemo da imamo istu ovakvu cenu od 270 dolara, nije realno to. Mi ćemo sada da molimo Putina da nam odobri na godišnjem nivou tri milijarde kubika gasa. Pomnožite to sa cenom, pa vidite koliko gubimo sa svakih sto dolara više cene”, naglasio je predsednik rekavši da je Srbiji potrebno proširenje Banatskog dvora za 250 miliona kubika, a Itebeja gde može milijardu. “Sada ćemo da plaćamo Mađarima da kod njih skladištimo naš gas”, dodao je.

    Vučić je iskoristio priliku da pokaže kilometre gasovoda koji će se izgraditi u zemlji do 2024. godine.

    “Idemo Paraćin ka Zaječaru, odvaja se jedna konekcija ka Boru i idemo ka Negotinu i Prahovu. Idemo Aleksandrovac, Tutin gasovod sa priključkom na Novi Pazar završavamo to do juna naredne godine. Idemo i do Valjeva, to se sada radi. Ide nam Zlatibor, Nova Varoš, Priboj, Prijepolje ka Sjenici i to je gotovo do 2024 godine”, rekao je Vučić.

    Saobraćajna infrastruktura

    “Obećao sam ljudima da će osam do 10 auto-puteva biti izgrađeno. Najpre, Novi Sad-Ruma, zatim Kuzmin-Sremska Rača. Treći je Ruma-Šabac i nastavak – brza saobraćajnica ka Loznici, time smo u potpunosti premrežili zapadni deo. Broj četiri, počeli smo Dunavsku magistralu. Dalje, Moravski koridor koji ide od Čačka preko Kraljeva, Kruševca i spaja Koridor 10 i Koridor 11. Broj šest je Novi Beograd-Surčin, broj sedam Čačak-Požega. I na kraju, za 15-20 dana krećemo Niš-Pločnik. Takođe, moram da pomenem obilaznicu oko Kragujevca, ali i Lajkovac-Valjevo”, rekao je Vučić.

    Vučić je pomenuo i da se radi obilaznica oko Beograda koja mora da bude produžena oko Vinče i da spoji Beograd sa Pančevom.

    “Ostaje nam Beograd-Zrenjanin i naravno ‘Karađorđe'”, dodao je.

    Robne rezerve

    Predsednik je naglasio da u robnim rezervama Srbija ima 130.000 rona brašna.

    “Pitao sam ministre zašto nismo intervenisali na vreme kada su videli da postoji problem. Sada sam uzeo spisak čega sve ima u robnim rezervama. Imamo dovoljno brašna, šećera, svega. Robne rezerve će tek značiti”, dodao je Vučić.

    Što se tiče zlata, Vučić je rekao da su naši ljudi pronašli zlatne žile u rudniku “Čukaru peki” na istoku Srbije.

    “Mi smo Bor i Smederevo rešili na najbolji način dovođenjem kineskih partnera i bukvalno spasili zemlju”, rekao je predsednik.

    Kako kaže, što se tiče strateških stvari, to mora da se rešava. “Mi sada imamo svoj čelik, bakar, aluminijum, zlato, imaćemo litijum…”

    Obnovljivi izvori energije

    Što se tiče nuklearne energije, Vučić ističe da sada svi žele nuklearne elektrane, a da je on o tome svojevremeno razgovarao i za “Belene” sa Borisovim, a sada je razgovarao sa Viktorom Orbanom.

    Što se tiče generalno zelene energije, Vučić je rekao da je svestan da je moramo imati više, ali da mora da se vodi i računa o tome koliko sve to košta.

  • Redom padale platforme, oglasio se Gugl; I dalje širom sveta stoji 404

    Redom padale platforme, oglasio se Gugl; I dalje širom sveta stoji 404

    Širom sveta pali su Gugl, Snepčet i druge platforme.

    “Google” Cloud je pao u utorak predveče, što je izazvalo lančanu reakciju servisa koji su na njemu. Pali su Snapchat, Discord, Spotify i drugi. Problem su osetili i mnogi sajtovi na kojima je i dalje “404”, ili im je vreme učitavanja presporo.

    “Google” se kratko oglasio i naveo da će problem uskoro biti rešen. Mnogi servisi u isto vreme su pali ili doživeli probleme što obično ukazuje na problem kod provajdera, pre nego na poteškoće u radu pojedinih servisa.

    “Google” navodi da je problem trajao oko sat vremena i da je navodno već rešen ali mnogi servisi i dalje nisu u potpunosti funkcionalni.

    “The Verge” piše da se odrazio na rad aplikacija kao što su Spotify, Snapchat, Discord, ali i igre Pokemon Go, Rocket League, brojni sajtovi kompanija i proizvođača koji se oslanjaju na “Google Cloud”.

  • Vučić o Mladićevom muralu: “Moralni ste, pravični, a šta radite sa Aćif efendijom”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je večeras i o buri u vezi sa muralom Ratka Mladića u Beogradu.

    “Uspeli su da pošalju u svet sliku svađa sa ulice, to uvek možete da uradite kada hoćete da naškodite svojoj zemlji”, rekao je.

    “Ne interesuje ih ni to što smo doneli zakon o Hilandaru, što smo se obavezali da ćemo da podržavamo Hilandar”, rekao je.

    Neko je rešio da se obračunava sa Mladićevom slikom, ja ne bih rekao da oni čak jurišaju na mene, ne bih precenio sebe”, kazao je.

    “Ovi Čankovi su prekrečili mural i niko nije ni znao, oni su sami rekli da su oni. A ovi su organizovali nešto znajući da će doći druga grupa ljudi, koja je brojnija i snažnija.”

    “Mislite li da je problem države da skloni tablu? Znamo da ćemo time da izazovemo revolt”, rekao je.

    “U Novom Pazaru prvi su počeli navijači Partizana sa “nož, žica, Srebrenica” što je strašno, sramno i ne sme da se radi, a onda su im oni odgovorili sa žuta kuća”, objasnio je.

    “Država je čuvala Aidu Ćorović i njene sledbenike”, rekao je Vučić.

    Postavlja se pitanje ako su toliko protiv Mladića što to nisu uradili noću nego ste želeli da izazovete sukobe u trenutku kada Srbija treba da dobije pohvale, da kažete kako Srbija brani ratne zločince, objasnio je Vučić. Morate da vodite računa o senzibilitetu i Bošnjaka i svih ostalih, istakao je.

  • Spas za Crnu Goru? Jedan resurs bi mogao da im donese pravo bogatstvo

    Spas za Crnu Goru? Jedan resurs bi mogao da im donese pravo bogatstvo

    Nafta je jedini resurs koji može da reši sve crnogorske finansijske probleme do 2024. godine.

    To smatra kanadski stručnjak i konsultant za geofiziku i naftna istraživanja crnogorskog porekla Vladimir Popović.

    On je ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću poslao svoj predlog projekta razvoja naftne industrije, čijom bi realizacijom Crna Gora mogla da ima najmanje deset puta veći prihod od nafte nego od turizma u vrlo kratkom vremenu.

    “Sve što treba da uradi je da formira nacionalnu naftnu kompaniju kao vlasnika crnogorskog podmorja, da dovede šest stručnjaka pronalazača nafte, planira 3D program (3D geofizičko istraživanja) preko čitavog područja od Hrvatske do Albanije, uključi konzorcijum Eni-Novatek i Energean 3D programe u zajednički program i registruje firmu na Njujorškoj ili nekoj drugoj berzi”, kaže Popović, prenosi “Pobjeda”.

    On smatra da će akcije firme dodatno da porastu kad je vode naftni eksperti.

    “Aramko, najveća naftna firma na svetu, koristi uglavnom strane konsultante i formirana je na istom principu koji predlažem za Crnu Goru, što je standarni način istraživanja u svetu gde se perspekivne zone sa naftnim/gasnim potencijalom pokriju sa uniformnom 3D seizmikom”, rekao je Popović i dodao da taj projekat ne bi pao na teret Crne Gore, a doneo bi ogromnu korist.

    Prema njegovim rečima, postoji nekoliko mogućih načina finansiranja ovog projekta.

    “Od prodatih 49 odsto akcija finansirali bi se konsultanti i 3D program za 2.000 kvadratnih kilometara”, kazao je Popović.

    Pošto kompanije Eni-Novatek i Energean moraju biti uključeni u novi 3D program, trebalo bi što pre organizovati sastanak s njihovim predstavnicima, gde bi se razmatrala mogućnost da one finansiraju čitav ili deo 3D programa.

    “Zauzvrat bi te firme dobile pravo da urade sopstvenu interpretaciju kompletnog 3D programa, što bi im omogućilo da naprave daleko bolju interpretaciju na sopstvenim licencama. Treba pomenuti što su te firme uspešnije veća je korist za Crnu Goru”, rekao je Popović, koji smatra da treba predložiti EU da finansira 3D program kojim bi se otkrile dodatne rezerve gasa i nafte.

    Zauzvrat bi, kaže, Crna Gora zatvorila rudnik lignita u Pljevljima koji ionako prema EU politici mora da se zatvori.

    “To bi bio veliki plus Crnoj Gori za ulazak u EU”, ističe Popović i dodaje da je proces istraživanja nafte i gasa u Crnoj Gori do sada bio vrlo spor i treba da se znatno ubrza.

    Vlada, kako navodi, treba da ispita iz kojih fondova dolaze pare za sabotiranje razvoja naftne industrije, a time i ekonomije u Crnoj Gori pod tobožnjom brigom za zagađenje mora i globalno zagrevanje. Poručuje i da su Eni i Novatek “vrhunske svetske kompanije sa vrhunskom tehnologijom” koje garantuju svom svojom imovinom ako bi se desio neki incident prilikom bušenja.

    Konzorcijum kompanija Eni i Novatek je 25. marta počeo prvo istražno bušenje u podmorju kod Ulcinja. Iz Vlade su ranije saopštili da se na toj bušotini očekuje veliko ležište nafte.

  • EU pala na “Putinovu ucjenu”, Nemačka uzvraća udarac: Igra se prljavo

    EU pala na “Putinovu ucjenu”, Nemačka uzvraća udarac: Igra se prljavo

    Migrantska kriza na istoku Evrope sve je napetija, a odnosi EU s Belorusijom i Rusijom sve su dramatičniji.

    Prema podacima Fronteksa, u prvih 10 meseci 2020. na teritoriju EU probilo se oko 135.000 migranata.

    Pošto ni posle dva duga razgovora odlazeća nemačka kancelarka Angela Merkel nije uspela da “slomi” Vladimira Putina da utiče na beloruski režim oko prebacivanja migranata na spoljašnje granice EU, morala je ipak, vrlo nevoljno, da kontaktira predsednika Belorusije Aleksandra Lukašenka, navode mediji.

    Razgovarali su gotovo sat vremena o migrantskoj krizi.

    Putin i Lukašenko dostigli su cilj – EU, koja ne priznaje legitimitet beloruskog predsjednika, ipak su prinudili na direktnu komunikaciju s njim, što oni tumače prvim korakom ka priznavanju Lukašenka legitimnim predsednikom Belorusije, ističu poznavaoci prilika.

    Bundestag je doneo rezoluciju o nepriznavanju izbornih predsedničkih rezultata u Belorusiji zbog navodne krađe glasova u korist Lukašenka. Međutim, Lukašenko je dobio na važnosti, a EU je opet pokazala određenu slabost, jer je pristala na rutinsku moskovsko-minsku ucenu, iako priprema rigorozne sankcije, navode svetski mediji.

    Međutim, Berlin je brzo uzvratio i zadao velik udarac Moskvi – izdavanje upotrebne dozvole za gasovod Severni tok 2 privremeno je prekinuto, što je u Moskvi izazvalo prilično nezadovoljstvo. Moskovska berza odmah reagirala i dionice Gazproma su pale za nešto manje od dva odsto, ali su cene gasa na svetskom tržištu porasle 10 posto. Nemci su obrazložili odluku da izgradnja mora da se reorganizuje u skladu sa nemačkim zakonima.

    Kako navode poznavaoci prilika, očigledno je da svi sada igraju prljavo i bez rukavica, svim raspoloživim sredstvima.

    Podsećanja radi Poljska, kao i zemlje EU tvrde da Lukašenko namerno propušta migrante da uđu u tu zemlju članicu Unije. Sa druge strane, zvanični Minsk to demantuje i ističe da nema resurse da iskontroliše toliki priliv migranata. Lukašenko je predložio da može da preveze migrante do Nemačke kako bi se izbegla dalja eskalacije krize, što je Berlin odbio.

    Poljska i Litvanija, koje su najviše na udaru, objavile su da neće primati izbjeglice koji imaju uredne beloruske turističke vize.

    “Oni su turisti, a ne migranti koji stižu iz zemlje u krizu, stoga ne možemo da im pružimo azil”, kažu u Varšavi i Viljnusu.

  • Na korak od rata, bukti novi sukob; Jerevan izgubio kontrolu – traži pomoć

    Na korak od rata, bukti novi sukob; Jerevan izgubio kontrolu – traži pomoć

    Jermenija je pretrpela ljudske žrtve u borbama koje se još vode protiv Azerbejdžana, saopštile su jermenske vlasti.

    Vlasti Jermenije izrazile su strahovanje od ponovnog izbijanja rata između dve zemlje.

    “U napadu azerbejdžanskih snaga na jermenske položaje bilo je mrtvih i ranjenih sa jermenske strane”, saopštilo je ministarstvo odbrane dodajući da je Jerevan takođe izgubio kontrolu nad “dva vojna položaja”.

    Ministarstvo je navelo da je Jermenija nanela “znatne gubitke” u ljudstvu azerbejdžanskim snagama i dodalo da se nastavljaju borbe i da im ne opada intenzitet.

    Prema Jerevanu azerbejdžanske snage koriste artiljeriju i oružje raznog kalibra.
    15 vojnika poginulo, Jermenija pozvala Rusiju u pomoć

    Sukobi između Azerbejdžana i Jermenije izbili su posle više nedelja eskalacije što je izazvalo strah da će se obnoviti krvavi rat između dve zemlje od prošle godine oko enklave Nagorno-Karabah.

    U tom šestonedeljnom sukobu vođenom u jesen 2020. godine bilo je više od 6.500 mrtvih.

    Sukob se završio teškim porazom Jermenije koja je morala da preda više regiona oko separatističke enklave Nagorno Karabah.

    Ruske mirovne snage raspoređene su tu u novembru 2020. u okviru primirja izdejstvovanog uz posredovanje predsednika Rusije Vladimira Putina. Dve zemlje su takođe vodile rat u 1990-im godinama za Karabah, kada je pobedio Jerevan.

    Azerbejdžan je danas odbacio odgovornost za najnovije sukobe oko Jermenije čije snage su prema Bakuu provocirale napadajući azerbejdžanske položaje u zapadnom delu Nagorno-Karabaha, prema azerbejdžanskom ministarstvu odbrane.

    Prema Bakuu Jermenija je napala okruge Kalbađar i Lačin koje je Baku povratio prošle godine.

    Azerbejdžansko ministarstvo je potvrdilo da jermenski vojnici napuštaju svoje vojne položaje “u panici”.

    Baku je naveo da su u današnjim sukobima povređena dva azerbejdžanska vojnika.

    Iako je potpisano primirje i raspoređene su ruske mirovne snage tenzije su visoke između te dve zemlje. Dve strane redovno javljaju o izbijanju nasilja i poginulim vojnicima.

    Jermenija i Azerbejdžan već su se uzajamno optužile za otvaranje vatre na granici u nedelju.

    Posle izbijanja sukoba danas Jerevan koji je član saveza predvođenog Rusijom pozvao je Moskvu u pomoć.