VRBAS Media

Autor: INFO

  • Supružnici i sugrađanin osumnjičeni da su lažnim dojavama zgrnuli 460.000 KM

    Supružnici i sugrađanin osumnjičeni da su lažnim dojavama zgrnuli 460.000 KM

    Stari policijski znanac Nedeljko Mitrović (25) iz Foče osumnjičen je da je sa suprugom Slađanom (21) i sugrađaninom Žarkom Blagojevićem (32) pravio lažne internet dojave o kladioničarskim rezultatima te je trojac tako nezakonito zaradio 460.000 KM.

    Oni su prijavljeni Okružnom javnom tužilaštvu Trebinje zbog sumnje da su počinili krivično djelo Pranje novca, dok se Mitrović sumnjiči da je počinio još krivična djela “Prevara” i “Iznuda” odnosno da je i prijetio svojim “klijentima” da će prebiti njih i članove porodice ukoliko ne uplate novčane iznose koji su bili po nekoliko stotina evra.

    Naime, oni se sumnjiče da su lažnim kladioničarskim dojavama pribavili protivpravnu korist u iznosu od čak 460.000 KM.

    “Lice M.N. se sumnjiči da je od 2014. godine do 2020. godine pribavio za sebe ili drugog protivpravnu imovinsku korist prikazivanjem lažnih činjenica putem društvenih mreža,a u vezi sa rezultatima sportskih utakmica, kao i upućivanjem prijetnji, te da je dovodio u zabludu oštećena lica iz više različitih zemalja i time ih naveo da na štetu svoje imovine u više navrata izvrše uplate u bankama ili pošti na njegovo ime i na ime M.S. i B.Ž”, navodi se u saopštenju PU Foča.

    Podneseni izvještaj protiv prijavljenih je rezultat kontinuiranog i intenzivnog rada policijskih službenika po međunarodnoj akciji “Dojave”.

  • Ruska Federacija drugi po veličini strani ulagač u Srpsku

    Ruska Federacija drugi po veličini strani ulagač u Srpsku

    Ministar privrede i preduzetništva RS Vjekoslav Petričević i ministarka trgovine i turizma Suzana Gašić tokom današnjeg susreta sa delegacijom Uralske regije, koja boravi u dvodnevnoj posjeti RS, istakli su da je Ruska Federacija drugi po veličini strani ulagač u Srpsku, te da međusobna saradnja dvije zemlje prevazilazi ekonomski aspekt, znajući za kulturnu, nacionalnu i istorijsku povezanost ruskog i srpskog naroda.

    Petričević je privrednike iz Uralske regije upoznao s povoljnim uslovima poslovanja i prednostima za ulaganje u RS, kao i podsticajima za ulaganja na koje strani investitori mogu računati pod jednakim uslovima kao i domaći privredni subjekti, saopšteno je iz resornog ministarstva.

    Gašićeva je naglasila da Srpska raspolaže značajnim turističkim potencijalima u banjskom, ruralnom i eko turizmu koji su posebno privlačni turistima iz Rusije, te je izrazila opredjeljenje da u narednom periodu saradnja RS i Uralske regije bude intenzivirana, ali i unaprijeđenja kroz zajedničke projekte institucija RS i ove regije.

    Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, koji su prisustvovali sastanku, istakli su da postoji interesovanje domaćih poljoprivrednika za nabavku mehanizacije i opreme od ruskih partnera.

    Delegaciju iz Ruske Federacije predvodilo je rukovodstvo Zavoda “Traktor”, jednog od najvećih proizvođača mini-traktora u Rusiji i Fabrike “Zlatdekor”, koja se bavi izradom stilskog oružja i suvenira, te drugi privrednici i preduzetnici iz Uralske regije.

  • Stanišić i Simatović osuđeni na po 12 godina zatvora

    Stanišić i Simatović osuđeni na po 12 godina zatvora

    Mehanizam za međunarodne krivične sudove u Hagu osudio je danas bivše čelnike Službe državne bezbjednosti Srbije Jovicu Stanišića i Franka Simatovića na po 12 godina zatvora, javlja Rojters, pozivajući se na izvještaj o presudi.

    Oni su bili optuženi za progone, ubistva, deportacije i prisilno premještanje muslimana i Hrvata u BiH od 1991. do 1995. godine.

    Jedna tačka optužnice ih tereti za kršenja zakona ili običaja ratovanja.

    Nakon prvog suđenja, Haški tribunal je u maju 2013. godine oslobodio Stanišića i Simatovića krivice, poslije čega su tužioci uložili žalbu.

    Potom je Apelaciono vijeće 2015. poništilo prvostepenu presudu i naložilo ponavljanje procesa koji je počeo 13. juna 2017. godine.

    Ponovljeno suđenje Stanišiću i Simatoviću posljednji je proces pred Mehanizam za krivične sudove, koji je nasljednik Haškog tribunala.

    Postupak protiv Stanišića i Simatovića, uključujući prvo i ponovljeno suđenje, traje već 18 godina i najduži je u istoriji suda u Hagu.

    Proces neće biti okončan današnjim izricanjem presude, zato što i optužba i odbrana imaju pravo na žalbu.

    Haški tribunal osudio je Srbe na ukupno 1.138 godina zatvora i na osam doživotnih kazni. Hrvati su u Hagu ukupno osuđeni na 294 godine zatvora, Bošnjaci na 42 godine, a Albanci na 13 godina.

    Sud u Hagu oslobodio je krivice za zločine počinjene nad Srbima hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, komandanta Armije RBiH u Srebrenici Nasera Orića i vođu terorističke Oslobodilačke vojske Kosova Ramuša Haradinaja.

  • Građevinske firme u BiH teško pronalaze radnike, većina ih otišla u Njemačku

    Građevinske firme u BiH teško pronalaze radnike, većina ih otišla u Njemačku

    Nedostatak radne snage evidentan je u brojnim oblastima u našoj zemlji, a jedan od sektora koji se s ovim problemom suočava je i građevinski. Tako je danas građevinskim firmama veoma teško pronaći radnike, bilo da se radi o kvalifikovanim za ovaj posao ili ne.

    “Iako je pandemija, radnici i dalje u velikom broju napuštaju Bosnu i Hercegovinu tražeći kvalitetnija radna mjesta i povoljnije uslove u zemljama Evropske unije. Zemlja koja uglavnom zapošljava kvalitetnu radnu snagu iz BiH je Njemačka, gdje je veliki broj građevinskih radnika iz naše zemlje. Uslovi rada u Njemačkoj su dosta bolji nego u zemljama regiona, naprimjer u Hrvatskoj, iako i u ovoj zemlji daju pristojne uslove rada. Većina kompanija u Hrvatskoj nudi besplatan smještaj i hranu te platu od oko hiljadu KM, ali je to ipak nedovoljno primamljivo radnicima iz BiH”, kazao je za klix.ba Dominik Raškaj, PR i marketing menadžer portala BoljiPosao.com.

    Da je teško naći radnike koji bi išli i radili u Hrvatskoj kazao nam je i Davor Kordić, direktor firme Nekretnine iz Međugorja, koji je zbog nedostatka posla u ovom gradu morao otvoriti firmu Arhitektura i nekretnine u Metkoviću, u Hrvatskoj.

    “Prije dvije-tri godine u Međugorju je prestala gradnja i morali smo se prebaciti na hrvatsko tržište. Sve svoje radnike iz BiH prebacili smo tamo, ali imamo problem u pronalasku novih radnika. Nama je sada potrebno još od pet do sedam radnika, međutim, ne možemo ih naći. Većina radnika koje sada imamo su penzioneri iz BiH. U Hrvatskoj radimo vile s bazenima, a radnici imaju i dobre uslove rada. Osigurali smo im smještaj i hranu, prijavljeni su i plaćamo im doprinose, a primaju i platu koja je iznad prosjeka u BiH”, istakao je Kordić.

    Da je situacija u ovoj oblasti veoma teška kazala nam je i Enisa Kadić, voditeljica Centra za analizu i informatiku pri Privrednoj komori Federacije BiH. Kadić je istakla kako u sektoru građevinarstva već odavno postoji problem s nedostatkom radne snage, te kako se nekada ovaj problem pokušao riješiti kroz programe upisa u škole, međutim, rezultati nisu bili baš dobri.

    “Otvaranje tržišta Njemačke za radnike iz BiH dovelo je do masovnog odlaska u ovu zemlju. Domaće firme odavno se žale na problem nedostatka radnika, a odlaskom da rade u Njemačku suočavale su se i s nelojalnom konkurencijom, gdje su njemačke firme pokušavale preuzeti radnike bh. firmama. Nekolicina radnika odlučivala se na to da pređe u neku njemačku firmu, ali većina njih to ne uradi. Ono što treba istaći jeste da je stvorena slika kako je radnicima koji odu u Njemačku znatno lakše i bolje nego onima koji ostanu u BiH. Jeste, oni imaju veću platu, ali imaju i mnogo veće troškove, jer je tamo sve mnogo skuplje”, istakla je Kadić.

    Plate u ovom sektoru, kaže Kadić, nisu male ni u Bosni i Hercegovini, a smatra i kako će poslodavci vremenom morati više cijeniti radnika, odnosno platiti mu i mnogo više od trenutnog.

    “Ono što ostaje otvoreno je način isplate tih ljudi. Pandemija je pokazala da su ti radnici solidno plaćeni, ali da im se doprinosi ne plaćaju na puni iznos plate. O tome sada ne razmišljaju mnogo, ali kada dođu do penzije ili kada im treba da dignu kredit, onda se nađu u problemu. S obzirom na veliki nedostatak radne snage u sektoru građevinarstva, poslodavci će u narednom periodu morati ili početi vrednovati radnike kako treba, ili će radnu snagu morati tražiti u nekim drugim zemljama”, upozorila je Kadić.

    Kada je riječ o gradnji u BiH, Kadić kaže kako je broj izdatih dozvola u drugom kvartalu prošle godine bio manji u odnosu na prethodni period, ali kako je izdavanje dozvola početkom ove godine počelo da se vraća u normalu.

  • Entiteti kupuju serum protiv zmijskog otrova, iz Beograda ponudili ukupno 120 doza

    Entiteti kupuju serum protiv zmijskog otrova, iz Beograda ponudili ukupno 120 doza

    Nakon što je održan online sastanak predstavnika zdravstvenih institucija iz Bosne i Hercegovine i Instituta Torlak iz Beograda dogovoreno je da entiteti od njih kupe ukupno 120 doza seruma protiv zmijskog otrova.Ovu kupovinu seruma koordinira Ministarstvo civilnih poslova BiH, a sastanku s Institutom Torlak su prisustvovali, osim entitetskih zavoda za zdravstvo, i predstavnici Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

    “Torlak je informisao prisutne da su mogućnosti da za ovu sezonu ponude 120 doza seruma protiv zmijskog otrova za tržište Bosne i Hercegovine”, potvrdila je za Klix.ba Zorica Rulj iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

    Ukoliko bude kupljen, ponuđena količina seruma bi trebalo da zadovolji potrebe za ovu sezonu, pogotovo ako se uzme u obzir da u ovom trenutku u apotekama nije moguće kupiti serum.

    Problem u vezi s nabavkom i nestašicom seruma je to što je poprilično skup, a kratkog roka trajanja, odnosno nije isplativ za proizvodnju pa ga tako Institut u Zagrebu već neko vrijeme ne pravi.

  • Moguće zatvaranje mirovnih misija UN-a na globalnom nivou

    Moguće zatvaranje mirovnih misija UN-a na globalnom nivou

    Mirovne misije Ujedinjenih nacija na globalnom nivou pripremaju se za moguće zatvaranje ukoliko Generalna skupština Ujedinjenih nacija, koja broji 193 člana, ne bude u stanju da dogovori novi budžet od šest milijardi dolara do 30. juna 2022. godine, izjavili su juče zvaničnici i diplomate.

    Pojedine diplomate za kašnjenje u postizanju sporazuma krive promjene u pregovaračkim procedurama, pitanja oko logistike i teške pregovore koji Kinu suprotstavljaju zapadnim zemljama, prenio je Reuters.

    Ketrin Polard, direktorica Strategije UN-a za upravljanje, politiku i poštovanje zakona, kazala je da je 12 mirovnih misija UN-a, od kojih je većina u Africi i na Bliskom istoku, savjetovano da počnu izradu planova za vanredne situacije u slučaju da novi budžet ne bude usvojen na vrijeme.

    “Istovremeno i dalje se nadamo i uvjereni smo da će države članice zaključiti svoje pregovore i odobriti budžet”, rekla je Polardova novinarima.

    Ona je istakla da ukoliko krajnji rok, koji ističe danas, bude propušten, generalni sekretar Antonio Guteres može da novac koristi samo na zaštitu imovine Ujedinjenih nacija i osiguravanje zaštite osoblja i mirovnih snaga.

    Isti izvori su naveli da je nedostatak dogovora uslijedio zbog Kine i nekih afričkih zemalja koje su u posljednjem trenutku uputile nove zahtjeve.

    Žan Pjer Lakroa, šef Mirovnih operacija Ujedinjenih nacija, izjavio je još prošle godine da su pregovori o budžetu među zemljama članicama iz godine u godinu sve komplikovaniji.

    On kaže da i ove godine postoji opasnost da budžet ne bude usvojen, zbog čega je zabrinut.

    “Da, postoji ta mogućnost da se ne dogovori budžet, što je veoma zabrinjavajuće, posebno što većina naših misija djeluje u veoma opasnim i problematičnim okolnostima”, rekao je Lakroa.

    Budžet za mirovne opracije, kojih širom svijeta u prosjeku bude oko 20, iznosi oko 6,5 milijardi dolara i pokriva period od 12 mjeseci počev od 1. jula.

    Inače, važno je napomenuti da je budžet za nirovne misije odvojen od glavnog operativnog budžeta Ujedinjenih nacija, koji iznosi oko tri milijarde dolara. Taj glavni budžet pokriva period od januara do decembra i veoma često je predmet izuzetno kompleksnih pregovora.

  • Hrvatska bi trebala ukinuti obavezu plaćenog smještaja za turiste iz BiH

    Hrvatska bi trebala ukinuti obavezu plaćenog smještaja za turiste iz BiH

    Državljani Bosne i Hercegovine, kako nezvanično saznaje Klix.ba, uskoro više ne bi trebali imati unaprijed plaćen smještaj ukoliko žele boraviti u Hrvatskoj.

    Ova odluka bi trebala biti donesena u narednih sedam dana ukoliko se održi trenutna epidemiološka situacija.
    Također, svi koji iz BiH putuju u Hrvatsku ne bi trebali imati negativan PCR ili brzi/antigenski test ukoliko su potpuno vakcinisani protiv koronavirusa (Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Gamaleya, Sinopharm), odnosno ako je prošlo 14 dana od primitka doze u slučaju jednodozne vakcine (Janssen/Johnson&Johnson).

    Jednako tome, osobe koje su prebolovale Covid-19 u posljednjih šest mjeseci (180 dana) uz potvrdu će moći ući u Hrvatsku bez negativnog testa.

    Što se tiče prelaska granice, državljani BiH trebaju predočiti:

    Potvrdu o primitku dvije doze vakcine koja se koristi u EU (Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Gamaleya, Sinopharm), odnosno da je prošlo 14 dana od primitka doze u slučaju vakcine koja se prima u jednoj dozi (Janssen/Johnson&Johnson);

    Potvrdu o primitku prve doze vakcina Pfizer, Moderna ili Gamaleya, s kojom je moguće ući u Republiku Hrvatsku u razdoblju od 22. do najviše 42. dana od primitka vakcine, odnosno od 22. do najviše 84. dana od primitka prve doze vakcine AstraZeneca;

    Potvrdu da su prebolovali COVID-19 i o primitku jedne doze vakcine unutar šest mjeseci od početka bolesti, s tim da vakcinacija mora biti provedena prije manje od 180 dana od dolaska na granični prijelaz;

    Predočenje pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa, kojim se potvrđuje da se vlasnik oporavio od infekcije virusom SARS-CoV-2, pri čemu je taj test napravljen unazad 180 dana, a stariji od 11 dana od dana dolaska na granični prijelaz ili uz predočenje liječničke potvrde o preboljenu.
    Ukoliko niste prebolovali Covid-19 ili niste vakcinisani, najvjerovatnije da će Hrvatska i dalje tražiti negativan PCR ili antigenski test.

    Negativan nalaz PCR testa ili brzog antigenskog testa – BAT na SARS-CoV-2, pri čemu BAT test mora biti sa Zajedničke liste brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice Evropske unije, koju objavljuje Evropska komisija. Kod nalaza BAT testa napravljenog u inozemstvu mora biti vidljiv proizvođač testa i/ili komercijalni naziv testa. U protivnom test se neće prihvatiti kao vjerodostojan za ulazak u Republiku Hrvatsku. Nalaz PCR testa ne smije biti stariji od 72 sata, a BAT testa od 48 sati od trenutka testiranja do dolaska na granični prijelaz.

    Podsjetimo, Hrvatska je prije nekoliko dana ukinula sva ograničenja za državljane Srbije, a zvanično popuštanje mjera za državljane BiH očekuje se u narednim danima.

  • Evropska unija stavila Bosnu i Hercegovinu na listu sigurnih zemalja

    Evropska unija stavila Bosnu i Hercegovinu na listu sigurnih zemalja

    Portugal koji je predsjedavajući Evropske unije je sastavio novu listu potencijalnih sigurnih zemalja u vrijeme pandemije koronavirusa, a među njima je i Bosna i Hercegovina.

    Osim Bosne i Hercegovine, novom odlukom su na listu sigurnih zemlja stavljene i Crna Gora i Kosovo.

    Ambasadori država članica EU su odobrili npvu listu, a odluka će stupiti na snagu do ove sedmice, saznaje Radio Slobodna Evropa, a kako navode, to će značiti da bh. državljani mogu putovati u zemlje članice EU iako nisu u potpunosti vakcinisani.

    Pravila za ulazak u zemlje koje su članice Evropske unije se razlikuju u zavisnosti od države u koju idete, stoga je ukoliko putujete najbolje provjeriti sa ambasadom šta vam je potrebno za ulazak. Za ulazak u većinu država je potreban PCR test ili dokaz o vakcinaciji, međutim mogući su i dodatni uslovi.

    Evropska unija svake dvije sedmice ažurira listu u skladu sa epidemiološkim mjerama, a s obzirom na dobru situaciju u Bosni i Hercegovini, ovakva odluka nije iznenađujuća. Prilikom prethodnog ažuriranja liste, dodate su Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija.

    U svakom momentu za bilo koju državu EU može “povući kočnicu” i zabraniti ulazak ukoliko u toj zemlji broj zaraženih pređe 75 na 100.000 stanovnika.

  • Carinicima naknade za smještaj i odvojen život, vozačima samo za smještaj

    Carinicima naknade za smještaj i odvojen život, vozačima samo za smještaj

    Ukoliko Savjet ministara BiH prihvati odluku koju je izradilo Ministarstvo finansija i trezora BiH, pravo na naknadu za odvojen život i smještaj imaće i zaposleni UIO, dok će vozači ministara, zamjenika ministara i predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH te članova kolegijuma oba doma parlamenta BiH i Predsjedništva BiH imati samo pravo na naknadu troškova smještaja.

    Zaposleni u UIO koji su zbog potrebe službe raspoređeni na radno mjesto koje je udaljeno više od 80 kilometara od njihovog mjesta imaće pravo na naknadu za odvojen život od 300 KM te naknadu za troškove smještaja do 300 KM, dok će vozači najviših zvaničnika BiH imati pravo samo na 300 KM za smještaj. Kada je riječ o zaposlenima u UIO, do sada su pravo na naknadu za odvojen život i smještaj imali samo direktor, pomoćnik direktora, šef kabineta, načelnik odjeljenja i šef unutrašnje organizacione jedinice.

    Za sprovođenje ove odluke, prema računici Ministarstva finansija i trezora BiH, iz budžeta institucija BiH biće potrebno izdvojiti oko 215.000 KM.

    Izmijenjenom Odlukom o dopuni Odluke o načinu i postupku ostvarivanja prava zaposlenih u institucijama BiH na troškove smještaja, naknade za odvojen život i naknade za privremeno raspoređivanje, koja bi uskoro trebalo da se nađe na sjednici Savjeta ministara BiH, definisano je i da kada je riječ o zaposlenima UIO pravo na naknadu ne pripada zaposlenom koji je premješten po ličnom zahtjevu, zaposlenom koji je prilikom zapošljavanja na određeno vrijeme raspoređen u mjesto rada udaljeno više od 80 kilometara od njegovog mjesta prebivališta i zaposlenom koji je angažovan po osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme.

    Inicijativu za izmjenu ove odluke prema Savjetu ministara BiH uputila je Zajednička komisija za administrativne poslove, ali i Reprezentativni sindikat zaposlenih u UIO koji već godinama upozoravaju na ovaj problem.

    U obrazloženju izmijenjene odluke Ministarstvo finansija i trezora BiH navodi da vozači koji se primaju na određeno vrijeme za vrijeme trajanja mandata osobe koju voze nemaju pravo na naknadu troškova smještaja, čime ih se stavlja u neravnopravan položaj, odnosno onemogućava im se rad u instituciji BiH jer bi morali samostalno snositi troškove smještaja.

    U Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine kažu da u ovom trenutku ne znaju koliko bi njihovih zaposlenih imalo pravo na tu odluku te da će se tek kada nova odluka stupi na snagu znati tačan broj.

    “Kada nova odluka stupi na snagu svi zaposleni koji misle da mogu ostvariti to pravo, odnosno kojima je mjesto prebivališta udaljeno 80 kilometara od mjesta rada podnosiće zahtjev za ostvarivanje tog prava. UIO će svaki pojedinačni slučaj obraditi i utvrditi da li neko ima ili nema pravo na tu naknadu. Tek nakon toga moći ćemo znati tačan broj ljudi koji će ostvariti ta prava i koliko će novca trebati po tom osnovu”, rekao je za “Nezavisne novine” Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO BiH.

    Ana Mrnjavac, predsjednica Sindikata UIO BiH, rekla je za “Nezavisne novine” da je na ovaj način ispravljena nepravda koja se godinama nanosila kategoriji zaposlenih, koji su ionako imali značajno niža primanja u odnosu na svoje pretpostavljene. Dodala je da je Sindikat UIO BiH i inicirao izmjenu ove odluke Vijeća ministara BiH.

    “Smatramo da su zaposleni u UIO, koji se premještaju po potrebi službe, diskriminisani u odnosu na šefove koji su imali pravo na ove naknade od samog početka stupanja na snagu ove odluke”, naglasila je ona.

  • U Srpskoj troje novozaraženih, nema preminulih

    U Srpskoj troje novozaraženih, nema preminulih

    U pоsljеdnja 24 čаsа, u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i u bоlnicаmа Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv. аpоstоl Lukа u Dоbојu izvršеnо је tеstirаnjе 196 lаbоrаtоriјskih uzоrаka, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd tri оsоbе, dok nije bilo preminulih od zaraze koronom.

    Kada je riječ o zaraženima, radi se o tri muškе оsоbе, srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi, оd kојih su dviје iz Biјеljinе i јеdnа iz Lаktаšа.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе niје priјаvljеn ni јеdаn smrtni slučај оd pоsljеdicа virusа kоrоnа.

    Dо sаdа je u Rеpublici Srpskој pоtvrđеno 64.351 slučај virusа kоrоnа, а prеminulе su ukupnо 3.784* оsоbе kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, оd nоvоg virusа kоrоnа, dо sаdа su sе оpоrаvilе 50.672 оsоbе, а tеstirаnо је ukupnо 284.814 оsоbа.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 46 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 18, а u оstаlim bоlnicаmа 28. Nа rеspirаtоru је 7 оsоbа (6 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 1 u оstаlim bоlnicаmа).

    U Rеpublici Srpskој pоd zdrаvstvеnim nаdzоrоm trеnutnо je 406 оsоba, а nаdzоr је zаvršеn kоd 193.166 оsоbа.