VRBAS Media

Autor: INFO

  • Iza kulisa opozicionog sastanka: Ko je diktator, a kome treba katarza?

    Iza kulisa opozicionog sastanka: Ko je diktator, a kome treba katarza?

    Opozicione partije još nisu izašle s imenima kandidata za opšte izbore iduće godine, iako su neki opozicionari žarko željeli da se to desi i da to budu baš oni, ali su zato PDP, SDS i DNS objavile zajednički programski dokument.

    Kako saznaje Srpskainfo, sastanak delegacija tri stranke, koje su predvodili predsjednici, u srijedu u Banjaluci nije prošao bez problema.

    Oko programskih principa nije bilo većih trzavica, ali naši izvori tvrde da se desio verbalni okršaj člana Predsjedništva PDP i gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića, sa liderom DNS, Nenadom Nešićem. Tihi sukob njih dvojice počeo je prije nekoliko dana, kada je Stanivuković na Izbornoj skupštini DNS Banjaluka, kao gost, izjavio da ta stranka treba da doživi katarzu.

    Nastavilo se na sastanku opozicije, gdje je, kako saznajemo, Nešić poručio Stanivukoviću da “Srpskoj ne treba novi diktator”, aludirajući na Stanivukovićevu samovolju i namjeru da se već sada objave kandidati za izbore i da on bude jedan od njih.

    Ipak, pred novinare su lideri stranaka izašli složno, predstavljajući Ključne programske ciljeve zajedničkog djelovanja za izbore 2022: vladavina zakona, borba protiv kriminala i korupcije i pravna sigurnost, jačanje ekonomije i zapošljavanje, obrazovanje, demografska obnova, racionalan i dobro organizovan zdravstveni sistem, te poboljšanje položaja penzionera, demobilisanih boraca i ratnih-vojnih invalida i briga o ostalim socijalno ugroženim kategorijama stanovništva.

    U preambuli su se dotakli političkih ciljeva: očuvanje Dejtonskog sporazuma i ustavno-pravne pozicije RS, jačanje njene nadležnosti i ključne mehanizme zaštite, poput entitetskog glasanja i principa pariteta.

    Na prvo mjesto stavili su vladavinu prava, s ciljem da pravosudni sistem, kao treći stub vlasti, bude istinski nezavisan i efikasan. Cilj je da svi građani budu jednaki pred zakonom, ali da prioritetno procesuira najkrupnije slučajeve, kojima je pričinjena najveća šteta Srpskoj.

    SDS, PDP, DNS i oni koji im se pridruže, obećavaju da će najveću moguću pažnju posvetiti zdravstvenom sistemu kroz koji će svakom građaninu obezbijediti besplatnu osnovnu zdravstvenu zaštitu, a više nivoe prema ekonomskoj moći društva.

  • Federacija BiH nabavlja 500.000 vakcina Sinopharm

    Federacija BiH nabavlja 500.000 vakcina Sinopharm

    Federacija BiH potpisala je danas ugovor sa Kinom za nabavku 500.000 vakcina Sinopharm.

    Ovo je na sjednici Doma naroda BiH rekao Bakir Izetbegović, lider SDA i predsjedavajući ovog doma.

    Vlada Federacije već mjesecima pokušava direktno nabaviti jedan broj vakcina za građane Federacije te da je ovo prvi potpisani ugovor za dirketnu nabavku vakcina.

  • U Srpskoj nema preminulih, jedna osoba zaražena

    U pоsljеdnja 24 čаsа, u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i u bоlnicаmа Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv. аpоstоl Lukа u Dоbојu izvršеnо је tеstirаnjе 205 lаbоrаtоriјskih uzоrаka, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd јеdnе muškе оsоbе, stаriје živоtnе dоbi iz Dоbоја.https://511e48a829e69ad1f038e6763503657e.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе niје priјаvljеn ni јеdаn smrtni slučај.

    Dо sаdа je u Rеpublici Srpskој pоtvrđеno 64.352 slučајa virusа kоrоnа, а prеminulе su ukupnо 3.784 оsоbе kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, оd nоvоg virusа kоrоnа, dо sаdа sе оpоrаvilo 50.886 оsоba, а tеstirаnо је ukupnо 285.019 оsоbа.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 41 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 17, а u оstаlim bоlnicаmа 24. Nа rеspirаtоru је 7 оsоbа (5 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 2 u оstаlim bоlnicаmа).

    U Rеpublici Srpskој pоd zdrаvstvеnim nаdzоrоm trеnutnо su 124 оsоbе, а nаdzоr је zаvršеn kоd 193.452 оsоbе.

  • Xi Jinping održao govor pred više od 70.000 građana: Kinu više niko neće ugnjetavati

    Xi Jinping održao govor pred više od 70.000 građana: Kinu više niko neće ugnjetavati

    Povodom obilježavanja 100 godina osnivanja Komunističke partije Kine, predsjednik ove države Xi Jinping obratio se građanima na trgu Tiananmen u Pekingu gdje je govorio o uspjesima komunističkih zvaničnika.

    U govoru pred više od 70.000 građana, Jinping je pohvalio vladajuću stranku te je naveo kako je KP Kine izvukla zemlju iz siromaštva i poniženja.

    Tokom govora, Xi Jinping je naglasio kako je doba nasilja nad Kinom zauvijek ostalo stvar prošlosti.

    “Nećemo prihvatiti pridike onih koji smatraju da imaju pravo držati nam predavanja. Nikada nismo maltretirali, ugnjetavali ili potčinjavali ljude bilo koje druge zemlje i nikada to nećemo činiti. Isto tako, nikada nećemo dozvoliti da nas maltretiraju, ugnjetavaju ili potčinjavaju. Svako ko to pokušava sudarit će se sa čeličnim zidom koji je iskovalo 1,4 milijarde građana ove zemlje”, rekao je predsjednik Kine.


    Izjave kineskog lidera naišle su na odobravanja građana i drugih zvaničnika Komunističke partije koji su svaku rečenicu ispratili aplauzom.

    U svom govoru, Xi se osvrnuo i na vojne kapacitete Kine te je naglasio kako jaka zemlja mora imati jaku vojsku koja će garantovati sigurnost nacije.

    “Narodnooslobodilačka vojska postigla je neizbrisiva dostignuća. To je bio snažni stub za zaštitu zemlje i očuvanje nacionalnog dostojanstva, suvereniteta i razvojnih interesa Kine u regiji i šire”, rekao je on.

    Također, kineski predsjednik osvrnuo se i na djelovanje Komunističke partije Kine od 1921. godine pa sve do danas te je poručio kako je Partija postigla svoj stogodišnji cilj vezan za izgradnju prosperitetnog društva u svim pogledima.


    “Eliminirali smo eksploatacijski feudalni sistem koji je postojao u Kini hiljadama godina i uspostavili socijalizam. Kineski narod nije dobar samo u uništavanju starog svijeta, već i u izgradnji novog. Samo socijalizam može spasiti Kinu, a samo socijalizam s kineskim karakteristikama može dodatno razviti ovu državu”, poručio je Jinping.

    Proslavu stogodišnjice Komunističke partije Kine obilježili su brojni performansi koji su uključivali i defile vojnih helikoptera i aviona uključujući i lovce J-20. Leteći iznad Pekinga, avioni su za sobom ostavljali obojeni dim u skladu s tradicionalnim bojama Kine.

    Na trgu Tiananmen, ispaljeno je i 100 hitaca iz 56 topova koji predstavljaju 56 etničkih grupacija koje trenutno žive u Kini.


    Pored toga, Xi se osvrnuo i na dugogodišnja obećanja da će vratiti kinesku upravo nad Tajvanom za koji zvaničnici smatraju da je otrgnuta provincija Kine koja se u budućnosti mora ujediniti s maticom. Predsjednik Kine je poručio kako je ovo obaveza Partije koju će realizovati ako treba i silom.

    “Niko ne bi trebao omalovažavati odlučnost, volju i sposobnost kineskog naroda da definira svoj nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet”, poručio je kineski predsjednik Xi Jinping.

  • Svjetska banka: Četiri milijarde dolara za vakcine siromšnima

    Svjetska banka: Četiri milijarde dolara za vakcine siromšnima

    Svjetska banka je danas potvrdila da je obezbijedila više od četiri milijarde dolara za kupovinu i distribuciju vakcina protiv kovid 19 namijenjenih 51 zemlji u razvoju, od kojih je najviše afričkih država.

    Paket finansiranja vakcina Svjetske banke mogu koristiti države za kupovinu vakcina putem Kovaksa i novog sistema za nabavku vakcina u Africi (AVATT) ili preko drugih izvora, prenosi Rojters.

    U saopštenju Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) pozivaju se sve države koje predviđaju da će imati višak zaliha vakcina u narednim mjesecima da ih distribuiraju zemljama u razvoju prema odgovarajućim planovima raspodjele.

  • Moskva i Vašington počinju razgovore

    Moskva i Vašington počinju razgovore

    Rusija i SAD pripremaju se za početak razgovora o strateškoj stabilnosti u julu, izjavio je stalni predstavnik Ruske Federacije u UN Vasilij Nebenzja.

    On je rekao da Rusija nakon samita sa SAD u Ženevi posmatra “pokušaje američke strane da nametne nove uslove saradnje na pitanjima bilateralnih odnosa”.

    “Spremni smo da sarađujemo, ali samo ako se uslovi unaprijede”, istakao je Nebenzja.

    Samit Rusije i SAD održan je u Ženevi 16. juna i tada su se sastali predsjednici dvije zemlje Vladimir Putin i Džozef Bajden.

    Dvojica predsjednika razgovarali su o trenutnoj situaciji i mogućnostima daljeg razvoja bilateralnih odnosa, kao i o pitanjima strateške stabilnosti, međunarodnim temama, uključujući borbu protiv kovida 19 i pronalaženje rješenja za regionalne sukobe, podsjeća TASS.

    Putin i Bajden najavili su tada da će se ambasadori dvije zemlje vratiti na svoja radna mjesta u Moskvi, odnosno Vašingtonu.

  • BiH bogatija za 11.700 doza Fajzer vakcina

    BiH bogatija za 11.700 doza Fajzer vakcina

    U BiH danas je stiglo 11.700 doza “fajzer” vakcina protiv virusa korona.

    Vakcine su stigle od EU kroz mehanizam “EU za zdravlje” /EU for health/, objavljeno je na “Tviter” nalogu Ministarstva civilnih poslova u Savjetu ministara.
    Prema najavi Ministarstva, u julu će doći još 44.460 doza, dok se u avgustu očekuju isporuke od 70.200 doza vakcina protiv virusa korona.

  • Protest ispred zgrade Vlade Crne Gore: “Ostaćemo cijelu noć”

    Protest ispred zgrade Vlade Crne Gore: “Ostaćemo cijelu noć”

    Podgorici je večeras je održan protest u znak podrške Podgoričaninu Ristu Jovanoviću uhapšenom u Prištini sa kojeg je od crnogorske vlade zatraženo da se angažuje na njegovom puštanju “iz šiptarskih kazamata, u koje je smješten lažima i podmetanjima i neistinama”.

    Okupljeni ispred zgrade Vlade su policijskim službenicima poručili da žele da dobiju informacije od nadležnih i upozorili da će u suprotnom ostati tu cijelu noć i blokirati saobraćaj.

    Građani su pjevali “Kosovo, zemljo moja voljena” i skandirali “Pravda za Rista!”.

    U ime Vlade se obratila Nevenka Ćirović, koja je pozvala na mir i strpljenje, te navela da ministar inostranih poslova Crne Gore Đorđe Radulović razgovara sa ministrima u Prištini oko slučaja Jovanović.

    Nezadovoljni građani, međutim, ne prihvataju objašnjenja Ćirovićeve u ime Vlade Crne Gore.

    Okupljeni traže puštanja Jovanovića i da ga vlasti u Prištini, koje su ga uhapsile na prevaru, puste da se vrati porodici i djeci u Crnoj Gori.

    Srbin iz Podgorice Risto Jovanović, koji je uhapšen na Vidovdan na Gazimestanu, izjavio je pred Osnovnim sudom u Prištini da nije kriv za izazivanja nacionalne i vjerske mržnje i netrpeljivosti, krivično djelo za koje mu se stavlja na tereti.

    Jovanović je na Vidovdan došao iz Podgorice na Kosovo i Metohiju da bi prisustvovao obilježavanju godišnjice Kosovskog boja na Gazimestanu, a policija samoproglašenog Kosova ga je uhapsila nakon što je negodovao dok su oni pretresali monahinju Srpske pravoslavne crkve.

    Sudija Osnovnog suda u Prištini odlučio je da Risti Jovanoviću odredi pritvor od 30 dana zbog incidenta na Gazimestanu za vrijeme obilježavanja Vidovdana 28. juna.

  • Ratari prizivaju veću otkupnu cijenu pšenice

    Ratari prizivaju veću otkupnu cijenu pšenice

    Žetva pšenice na poljima u Republici Srpskoj se zahuktava, a prema procjenama poljoprivrednika, otkupna cijena ove godine mogla bi da iznosi i do 0,40 KM po kilogramu, što je daleko iznad višegodišnjeg prosjeka.

    Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, istakao je da se definitivno može očekivati viša cijena nego prošle godine, kada je iznosila oko 30 feninga, ali da agronomi očekuju da će ove godine iznositi i 40 feninga po kilogramu.

    “Udruženje savjetuje poljoprivrednim proizvođačima da sačekaju i ne prodaju odmah rod sa parcela, već da ga, ako mogu, uskladište do momenta formiranja cijena, s obzirom na trendove i na relativno visoku cijenu pšenice na svjetskom tržištu”, rekao je Marinković.

    Ističe da u posljednjih nekoliko godina po tom pitanju nema pravila, jer ko je prošle godine prodao pšenicu odmah sa njive, a nije sačekao, imao je određene gubitke, a prije dvije godine poslije je bila gotovo ista ili čak niža cijena.

    “To je, između ostalog, rezultat nenormalnih poremećaja na tržištu poljoprivrednih proizvoda u svijetu, koji se odražavaju i na naše tržište”, pojasnio je Marinković.

    Da bi otkupna cijena od 40 feninga po kilogramu bila realna, ali i da bi ratari imali ekonomski isplativu računicu, smatra i Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice.

    “Iako još nije zvanično poznata otkupna cijene pšenice, spekuliše se da bi ona mogla da iznosi od 35 do 40 feninga po kilogramu”, kazao je Bakajlić.

    Ističe da sve ispod cijene od 40 KM za 100 kilograma je neprihvatljivo za ratare.

    “Ove godine cijene repromaterijala bile su daleko veće nego ranijih godina, tako da je sama cijena koštanja pšenice ove godine drastično povećana, od sjetve pa sada do žetve sigurno i do 100 KM po hektaru”, kazao je Bakajlić.

    Da se pšenica već žanje po Semberiji, kaže i Boško Radić, poljoprivrednik iz Bijeljine, koji ističe da se već spekuliše da će cijena biti ove godine i do 40 feninga.

    Dodaje da ne mogu da očekuju velike prinose upravo zbog visokih temperatura koje su bile prethodnih dana, što je uticalo da pšenica ove godine naglo sazri.

    Jedan od najvećih otkupljivača pšenice ove godine je “Novi Žitopromet” iz Bijeljine, koji već u svojim silosima od ponedjeljka ima nove prinose ove žitarice.

    “Mi smo već izašli sa otkupnom cijenom od 0,36 KM po kilogramu, te se nadamo da će ratari biti zadovoljni ovom cijenom, jer smatramo da je realna ove godine”, kazao je Duško Tomić, šef proizvodnje u ovom preduzeću.

    Dodao je da uglavnom cijenu pšenice u Srpskoj određuje kretanje cijene pšenice u Srbiji.

    “Poljoprivrednici su već u naše silose počeli da dovoze pšenicu, gdje smo primili znatne količine, i mogu reći da smo zasad zadovoljni kvalitetom, iako je u prethodnom periodu ova žitarica pretrpjela toplotni šok usljed visokih temperatura”, kazao je Tomić za “Nezavisne”.

    Ističe da će ratari besplatno moći da skladište pšenicu u njihovim silosima, te da je čuvaju jedan period.

    “Tako će ratari moći čekati, ukoliko bi otkupna cijena pšenice porasla, da je prodaju po većoj cijeni”, pojasnio je Tomić.

    Žarko Tubin iz prijedorske kancelarije Resora za pružanje usluga u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kaže da će za desetak dana početi žetva pšenice u ovoj regiji, koja je zastupljena na 2.800 hektara, a prinos će ove godine sigurno biti umanjen zbog vremenskih prilika.

    Istakao je da je uticaj vremenskih prilika vidljiv i na parcelama zasijanim kukuruzom, pogotovo na pjeskovitom zemljištu, te smatra da će i prinos gotovo sigurno biti umanjen.

    “Biljke uvijaju listove. Radi se o fiziološkoj reakciji kojom nastoje da smanje transpiracionu površinu i što racionalnije troše dostupnu vlagu”, objasnio je Tubin.

  • Pridruženo članstvo jedina šansa za BiH: Da li evropske integracije dobijaju novi oblik

    Pridruženo članstvo jedina šansa za BiH: Da li evropske integracije dobijaju novi oblik

    Da li ste za to da postanete članica Evropske unije, ali de nemate pravo da učestvujete u odlučivanju u evropskim institucijama u Briselu?

    Ovo pitanje nikada niko zvanično nije postavio BiH, niti je BiH zvanično zatražila takav status u EU. Ali, sudeći prema riječima bivšeg člana Predsjedništva i bivšeg ministra spoljnih poslova BiH, Mladena Ivanića, o tome se ipak razgovaralo u najužem krugu važnih političara.

    U pitanju je takozvano pridruženo članstvo BiH i zemalja Zapadnog Balkana, a Ivanić je na Forumu o perspektivama BiH, koji je prije dva dana održan u Sarajevu, ponovio da i dalje misli da je o dobra ideja.

    Prisjetio se ideje lidera iz regiona još iz perioda kada je Romano Prodi preuzeo predsjedavanje Evropskom komisijom.

    – To bi bila zemlja koja bi koristila sve pogodnosti, ali zbog nespremnosti svojih unutrašnjih struktura ne bi imala pravo odlučivanja i ne bi imala pravo da ima komesara. Sve ostale stvari bi imala kao da je punopravni član, i raspodjelu budžeta i sve ostalo. Ja i danas mislim da je to najbolja opcija za zemlje Zapadnog Balkana. Naš proaktivni stav treba da bude pritisak, ako ne ništa drugo, da bar na neko vrijeme tražimo status pridruženog člana – izjavio je Ivanić.

    Lazar Prodanović, prvi zamjenik predsedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije PS BiH, kaže da je to ideja o kojoj vrijedi razmisliti, ali da ona ne zavisi od nas, nego od ključnih aktera.

    – Ako analiziramo ukupno stanje i pobleme unutar EU, vjerovatno će doći do određenih reformi koje bi mogle da omoguće ovu aktivnost. Ideja gospodina Ivanića zasniva se na tome da bi zemlje Zapadnog Balkana bile u situaciji da koriste pristupne fondove, da imaju benefite koje imaju sve članice, ali ne bi bile u situaciji da postavljaju veto na neke odluke, zbog čega je često prisutan strah u zeljama članicama – kaže Prodanović za Srpskainfo.

    Dodaje da je na Forumu, kome je i sam prisustvovao, ukazano da zemlje Zapadnog Balkana sada ne mogu očekivati prijem u članstvo dok ne ispune postavljene obaveze.

    Čitav ovaj proces se u određenom smislu odugovači i uvijek se dodaju neki novi uslovi. Pridruženo članstvo bi moglo da reativizuje ova pitanja, a istovremeno da stvori perspektivu ovim zemljama. To bi bilo interes i Zapadnog Balkana i EU – zaključuje Prodanović.

    Politički analitičar Adan Huskić kaže da u trenutnom političkom raspoloženju, u vezi sa proširenjem na Zapadni Balkan, takve opcije nisu na stolu. Međutim, dodaje Huskić, unutar EU sazrijeva shvatanje da trenutnu okvir proširenja, bez obzira na promijenjenu metodologiju, ne dovodi do transformacije društva.

    Huskić smara da ono što Ivanić zagovara najviše liči na Evropsku ekonomsku zonu, gdje su Norveška, Švajcarska i još neke zemlje koje nisu članice EU, ali učestvuju u jedinstvenom tržištu i na njih se odnose sve politike, s tim što nemaju pravo glasa.

    FOTO N1FOTO N1
    Adnan Huskić
    – Možda je formulacija ambicozna, znajući kako u EU reaguju na članstvo. Ali hajde da ostavimo formu, suština je da mi pokušamo djelimično našu nemogućnost da provedemo bilo kakve suštinske reforme, prebacimo kroz naše pridruženo članstvo, preuzmemo obavezu prihvatanja svih pravila koja važe u EU i ingerencije sudova. I onda smo nekako riješili problem nedostatka vladavine prava u BiH, riješili smo masu onih stvari s kojima nikako ne možemo da se uhvatimo u koštac. Ovo sada ne ide nigdje. Ali, čini mi se da treba proaktivno djelovati prema EU, sugerisati i njima neke stvari, jer iz EU teško da bilo šta može doći. Imaju oni dovoljno svojih problema – smatra Huskić.

    Ipak naglašava da postoji mogućnost da neke zemlje regiona, poput Srbije, Crne Gore ili Makedonije, ne prihvate takav alternativni oblik pridruživanja, jer smatraju da su previše odmakle.

    – Ipak, treba ponuditi onu varijantu, da to bude makar jedna od stepenica na putu pristupa EU – zaključuje Huskić.

    Potražili smo komentar iz Delegacije EU u BiH, ali su nas uputili na administraciju u Briselu.