Autor: INFO

  • Tramp: Nešto dobro se možda dešava u pregovorima o postizanju mira u Ukrajini

    Tramp: Nešto dobro se možda dešava u pregovorima o postizanju mira u Ukrajini

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da se “nešto dobro možda dešava” u pregovorima o postizanju mira u Ukrajini.

    – Da li je zaista moguće da se postiže veliki napredak u mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine??? Ne vjerujte dok ne vidite, ali nešto dobro se možda dešava. Bože blagoslovi Ameriku – napisao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth Social.

    Delegacije Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i evropskih zemalja juče su u Ženevi razgovarale o američkom planu za okončanje rata u Ukrajini od 28 tačaka, nakon što su Kijev i njegovi saveznici izrazili nezadovoljstvo zbog dijelova predloženog plana koji predviđa velike ustupke Rusiji.

    Iz Bijele kuće je ranije danas saopšteno da svaki budući sporazum o okončanju rata u Ukrajini mora u potpunosti da podrži suverenitet Ukrajine i obezbijedi održiv i pravedan mir, kao i da su Ukrajina i SAD nakon pregovora u Ženevi sastavile ažuriranu verziju mirovnog okvira.

    U zajedničkom saopštenju SAD i Ukrajine navodi se da će konačne odluke u okviru ovog plana donijeti predsjednici Ukrajine i SAD, Volodimir Zelenski i Donald Tramp.

    Navodi se i da su jučerašnji razgovori o mirovnom okviru u Ženevi bili konstruktivni, fokusirani i puni poštovanja, uz naglašenu zajedničku posvećenost postizanju mira, kao i da Ukrajina i SAD nastavljaju intenzivnu saradnju po tom pitanju, uključujući blisku saradnju sa evropskim partnerima.

  • Ministar finansija SAD kritikovao EU: Radite isto 19 puta i očekujete da vam uspije

    Ministar finansija SAD kritikovao EU: Radite isto 19 puta i očekujete da vam uspije

    Sankcije Evropskoj uniji protiv Rusije zbog sukoba u Ukrajini su neefikasne, izjavio je za En-Bi-Si njuz ministar finansija SAD Skot Besent.

     

    On je kritikovao EU zbog sprovođenja iste strategije 19 puta zaredom i ukazao da zvaničnici EU u suštini “finansiraju rat sami protiv sebe”.

     

    Brisel je u oktobru usvojio 19. paket sankcija protiv Rusije, usmkeren na banke, kripto berze, indijska i kineska preduzeća, kao i na ruske diplomate, prenosi RT Balkan.

    Rusija je više puta nazvala uzaludnim i samodestruktivnim pokušaje Zapada da izvrši pritisak na nju u pokušaju da podrži ratne napore Ukrajine.

    Ta strategija izazvala je i podjele unutar EU, a zemlje koje je ne podržavaju, uključujući Mađarsku i Slovačku, pozivaju Brisel da preispita svoj pristup i da se umjesto toga angažuje u diplomatiji.

    Prema Besentu, SAD su kombinovale svoje mirovne inicijative sa pritiskom na Moskvu.

    – Zemlje EU su bile one koje su zaista zaostajale u tom pogledu – rekao je on, podsjećajući kako su ga zvaničnici bloka obavijestili o svojim planovima da uvedu najnoviju rundu antiruskih sankcija.

    Besent je takođe kritikovao EU zbog njene nevoljnosti da slijedi američku carinsku strategiju prema Kini i Indiji i kupuje njihove proizvode napravljene od ruske nafte.

    Predsjednik Donald Tramp je vršio pritisak na evropske članice NATO-a da uvedu sveobuhvatne trgovinske tarife na Peking, navodeći kao razlog njegovu kontinuiranu kupovinu energije preko Sibira. Trenutna američka administracija je angažovana u onome što je on nazvao trgovinskim ratom protiv Kine.

    Vašington je takođe kaznio Indiju carinama od 50 odsto zbog kupovine ruske nafte. Nju Delhi je osudio taj potez kao “nepravedan, neopravdan i nerazuman”.

    Ranije ove nedjelje, potpredsjednik SAD DŽej Di Vens takođe je kritikovao pristup EU prema ukrajinskom sukobu, nazvavši očekivanja Brisela nerealnim.

    – Postoji fantazija da ako samo damo više novca, više oružja ili više sankcija, pobjeda je na dohvat ruke – rekao je DŽej Di Vens.

    Sredinom novembra, američki državni sekretar Marko Rubio priznao je da Amerika više “nema stvari koje bi mogla da sankcioniše” u Rusiji nakon što je Vašington stavio na crnu listu naftne gigante “Lukoil” i “Rosnjeft”, što je, kako je rekao, učinjeno na zahtjev Kijeva i njegovih pristalica.

  • Orban čestitao Karanu pobjedu na izborima

    Orban čestitao Karanu pobjedu na izborima

    Premijer Mađarske Viktor Orban čestitao je SNSD-u i kandidatu stranke na izborima za predsjednika Republike Srpske Siniši Karanu, koji je osvojio najviše glasova na prijevremenim predsjedničkim izborima u Srpskoj.

    – Već dugo radimo na stabilnosti u regionu. Radujem se nastavku te saradnje! – napisao je Orban na Iksu.

    Podsjetimo, prema posljednjem izvještaju CIK, na osnovu 99,72 odsto obrađenih biračkih mjesta, kandidat SNSD-a Siniša Karan osvojio je 217.324 glasova, ili 50,30 odsto na prijevremenim predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj.

  • Blanuša: Ovi izbori još uvijek nisu završeni

    Blanuša: Ovi izbori još uvijek nisu završeni

    Branko Blanuša, kandidat SDS na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, koji su održani 23. novembra, poručio je da ti izbori još uvijek nisu završeni dok se ne ponovi izborni proces u Doboju, Zvorniku i Laktašima, gdje, kako je naveo, nije izražena stvarna volja naroda.

    On se putem Facebook-a zahvalio svima koji su na izborima dali podršku viziji jedne drugačije Republike Srpske.

    “Takođe, moja zahvalnost ide i svim političkim subjektima koji su iskreno podržali moju kandidaturu, kao i njihovim liderima – Jeleni, Drašku i Vukanu.  Zahvaljujem se i svom timu koji je bio sa mnom sve ovo vrijeme.  Ovi izbori još uvijek nisu završeni – biće završeni kada se izborni proces ponovi u Doboju, Zvorniku i Laktašima, gdje zahvaljujući izbornim manipulacijama, rezultati ne odražavaju volju naroda. Ukoliko bismo sada odustali, bili bismo isti kao oni – prevarili bi i izdali narod”, napisao je Blanuša, te dodao: “Biće Srpska ponovo ponosna”.

  • Završeni radovi na pisti Aerodroma Banjaluka – značajan doprinos bezbjednosti i funkcionalnosti

    Završeni radovi na pisti Aerodroma Banjaluka – značajan doprinos bezbjednosti i funkcionalnosti

    Završeni su radovi na pisti Aerodroma Banjaluka, vrijednosti milion maraka, a primopredaja je planirana za danas, ponedjeljak, 24. novembra.

    Iz Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske saopštili su da su radovi na interventnom održavanju betonskog dijela kolovozne konstrukcije manevarskih površina na Aerodromu Banjaluka uspješno okončani. Realizacija radova predstavlja značajan doprinos bezbjednosti i funkcionalnosti aerodromske infrastrukture i potvrđuje konstruktivnu saradnju Ministarstva i Aerodroma Banjaluka u unapređenju kapaciteta i kvaliteta usluga.

     

    Direktorka Aerodroma, Valentina Kecman, ističe da će sada putnike dočekati bezbjedna pista spremna za zimsku sezonu.

    – Interventni radovi na betonskom dijelu manevarskih površina su zvanično završeni i danas u 12 časova je primopredaja završenih radova između predstavnika Aerodroma, investitora i nadzornog organa. Sa radovima koji su završeni imamo pistu koja je bezbjedna i spremna za zimsku sezonu – rekla je Kecmanova.

    Poručuje da su tokom vikenda radili uspješno i pored loših vremenskih uslova, poledice i snijega.

    – Vikend smo dočekali spremni. Pista je bila spremna i drago nam je da smo uspjeli da zatvorimo radove do početka loših vremenskih uslova. Nije bilo kašnjenja, vikend je prošao po ustaljenom redu letenja, nije bilo preusmjeravanja letova. Zimska služba održavanja je bila spremna i sve je prošlo u najboljem redu – naglasila je Kecmanova.

    Banjalučki Aerodrom iz godine u godinu postiže bolje rezultate, a direktor ističe da se već sada tekuća 2025. godina može okarakterisati kao rekordna što se tiče broja putnika.

    – Što se tiče samog Aerodroma, napravili smo iskorak i preuzeli nadležnost od Granične policije BiH. To je bio važan iskorak, jer je to bilo skupo i trebalo je mnogo vremena da obučimo ljude, a zadnjih šest mjeseci odlično radimo. Parking je bio izazovan što se tiče brzine prolaza kroz rampu i to smo riješili. Početkom iduće godine očekujemo rekonstrukciju betonskih dijelova manevarskih površina, a banjalučki Aerodrom ima dobru saradnju sa Ministarstvom saobraćaja i veza i Vladom Republike Srpske – poručila je Kecmanova.

    Dodaje da je saradnja sa Ministarstvom saobraćaja i veza katalizator za dalji napredak, te da je sigurna da će i naredne godine biti mnogo više iskoraka, bez obzira na to što je već sada zabilježen rekordan broj putnika.

    Kada su u pitanju najavljeni letovi, Kecmanova ističe da se tokom zimske sezone pregovara za novu ljetnu sezonu.

    – Pregovori su u toku, neke finalne odgovore ćemo imati do kraja godine i biće do kraja godine spakovan raspored letenja, pa ćemo znati destinacije za narednu ljetnu sezonu – rekla je Kecmanova.

    Što se tiče samog rada Aerodroma, broj letova u ljetnom periodu bio je povećan za 20 odsto, te putnici nisu imali zamjerke na rad Aerodroma.

    – Dokazali smo da smo bili spremni. Radimo isto i u zimskoj sezoni. Aerodrom je očišćen i spreman, nije bilo zastoja ni čekanja – zaključila je Kecmanova.

  • Žestoka svađa u Ženevi

    Žestoka svađa u Ženevi

    Iako su američki i ukrajinski zvaničnici nakon susreta koji je u nedelju održan u Ženevi, pred medijima naglasili kako je napravljen veliki napredak u pregovorima, odnosi i atmosfera u Ženevi bili su i više nego napeti.

    Naime, novinar Axiosa Barak Ravid, a koji je izuzetno dobro upućen u dešavanja u Ženevi, objavio je informacije o dešavanjima uoči samog sastanka, navevši da su javnim izjavama državnog sekretara SAD-a Marka Rubija i šefa Kancelarije ukrajinskog predsednika Andrija Jermaka prethodili verbalni obračuni.

    Naime, novinar Axiosa Barak Ravid, a koji je izuzetno dobro upućen u dešavanja u Ženevi, objavio je informacije o dešavanjima uoči samog sastanka, navevši da su javnim izjavama državnog sekretara SAD-a Marka Rubija i šefa Kancelarije ukrajinskog predsednika Andrija Jermaka prethodili verbalni obračuni.Naime, novinar Axiosa Barak Ravid, a koji je izuzetno dobro upućen u dešavanja u Ženevi, objavio je informacije o dešavanjima uoči samog sastanka, navevši da su javnim izjavama državnog sekretara SAD-a Marka Rubija i šefa Kancelarije ukrajinskog predsednika Andrija Jermaka prethodili verbalni obračuni.

    Umerov je inače, na poziciji sekretara ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu, a pre toga je bio ministar odbrane.

    Podsetimo, ukrajinska delegacija razgovarala je s timovima iz SAD-a i evropskih saveznika, usred pritiska Bele kuće da se dogovori plan od 28 tačaka za koji kritičari tvrde da bi nagradio Rusiju za njenu invaziju teritorijom i drugim ustupcima.

    Nekoliko dana pre razgovora u ženevi, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da bi se njegova zemlja mogla suočiti s gubitkom dostojanstva ili podrške SAD-a.

  • Sijarto: Američki mirovni plan – velika šansa za mir

    Sijarto: Američki mirovni plan – velika šansa za mir

    Američki mirovni plan za Ukrajinu predstavlja veliku šansu za završetak ukrajinskog sukoba, istakao je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

    On je, međutim, u objavi na “Iksu” upozorio da pojedini evropski lideri pokušavaju da blokiraju usvajanje mirovnog plana.

    – Naš stav je jasan: svaki evropski političar dužan je da potpuno i bezuslovno podrži taj plan, jer je to racionalan i human izbor – poručio je Sijarto.

    Delegacije Ukrajine, EU i SAD održale su juče pregovore u Ženevi i usaglasile većinu od 28 predloženih odredaba za okončanje ukrajinskog sukoba. Razgovori o preostalim odredbama između Ukrajine i SAD biće nastavljeni ove ili sljedeće sedmice.

  • Britanija i Amerika za stolom zbog mirovnih pregovora oko Ukrajine

    Britanija i Amerika za stolom zbog mirovnih pregovora oko Ukrajine

    Britanski premijer Kir Starmer i američki predsjednik Donald Tramp obavili su strateški telefonski razgovor kako bi uskladili svoje pristupe tekućim mirovnim pregovorima o Ukrajini koji se održavaju u Ženevi.

    Rasprava dvojice čelnika fokusirala se na koordinaciju zapadnih stajališta u vezi s američkim predloženim mirovnim planom usmjerenim na okončanje rusko-ukrajinskog sukoba koji traje više od tri i po godine.

    Diplomatska koordinacija između saveznika
    Prema izjavi iz kancelarije britanskog premijera, oba čelnika “složila su se da svi moramo sarađivati ​​u ovom kritičnom trenutku kako bismo postigli pravedan i trajan mir” u Ukrajini. Diplomatska koordinacija dogodila se dok su se u Ženevi odvijali razgovori na visokom nivou u kojima su učestvovali američki, ukrajinski i evropski predstavnici.

    Čelnici su se obavezali održavati bliski kontakt kako se mirovni proces razvija, naglašavajući važnost transatlantskog jedinstva u rješavanju sukoba.

    Sveobuhvatni ženevski pregovori
    U ženevskim pregovorima učestvuje značajno američko izaslanstvo koje predvode državni sekretar Marko Rubio i posebni izaslanik predsjednika Trampa Stiv Vitkof, a učestvuje i ministar američke vojske Daniel Driskol.

    Ukrajinsku delegaciju predvodi šef predsjedničkog osoblja Andrij Jermak, dok savjetnici za nacionalnu sigurnost iz zemalja E3 – Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Njemačke – održavaju odvojene sastanke s ukrajinskim zvaničnicima kako bi osigurali da se evropske perspektive uključe u rasprave.

    Detalji kontroverznog mirovnog prijedloga
    Američki mirovni plan od 28 tačaka koji se razmatra izazvao je značajnu zabrinutost među ukrajinskim pristalicama zbog odredbi koje bi od Ukrajine zahtijevale da preda dodatnu teritoriju Rusiji, prihvati ograničenja svojih vojnih sposobnosti i formalno odustane od svojih težnji za članstvom u NATO-u.

    Predsjednik Tramp okarakterisao je trenutni nacrt kao da ne predstavlja njegovu “konačnu ponudu”, dok je ukrajinskom predsjedniku Volodimir Zelenskom dao rok do četvrtka da odgovori na prijedlog. Čelnici devet evropskih zemalja plus Japan, Kanada i visoki zvaničnici EU zajednički su izrazili zabrinutost da će predložena vojna ograničenja ostaviti Ukrajinu ranjivom na buduću agresiju, prenosi “YeniSafak”.

  • Moskva: Neprihvatljivo

    Moskva: Neprihvatljivo

    Nakon što je Bela kuća saopštila da je u Ženevi, tokom razgovora ukrajinske i američke delegacije, dogovorena “ažurirana verzija” Trampovog mirovnog plana, oglasio se i Kremlj.

    Iz Bele kuće je saopšteno da svaki budući sporazum o okončanju rata u Ukrajini.

    U zajedničkom saopštenju SAD i Ukrajine navodi se da će konačne odluke u okviru ovog plana doneti predsednici Ukrajine i SAD, Volodimir Zelenski i Donald Tramp.

    Navodi se i da su jučerašnji razgovori o mirovnom okviru u Ženevi bili konstruktivni, fokusirani i puni poštovanja, uz naglašenu zajedničku posvećenost postizanju mira.

    Takođe, američki državni sekretar Marko Rubio rekao  je da je postignut “ogroman napredak” u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini i da je “veoma optimističan” da nešto može da se postigne.

    Iako Rusija nije prisustvovala razgovorima u Ženevi, Rubio je rekao da Rusi “imaju pravo glasa i da će biti konsultovani u narednim koracima ka postizanju mira”.

    Na današnjem brifingu za medije, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je naveo da zvanična Moskva smatra nemogućim i neprikladnim da se američki plan za Ukrajinu razmatra putem medija.

    “U suštini, predlažete da uporedimo medijske izveštaje. Ne znamo koliko je to pouzdano, niti koliko to odgovara stvarnosti. Ovo je previše važno i složeno pitanje da bismo se oslanjali isključivo na medijske izveštaje“, rekao je Pesksov, a prenosi ruska državna agencija RIA Novosti.

    Rusija ostaje otvorena za kontakte i pregovore i pažljivo prati izveštaje štampe, ali više voli da se oslanja na informacije dobijene putem zvaničnih kanala.

    “Još nismo videli nikakav plan. Čitali smo saopštenje da su, nakon razgovora koji su održani u Ženevi, napravljene neke izmene u tekstu koji smo prethodno videli. Pa, sačekaćemo i videćemo. Izgleda da je dijalog u toku i da će se neki kontakti nastaviti. Još nismo dobili ništa zvanično”, rekao je portparol Kremlja.

  • Crnadak: Luđački se kralo

    Crnadak: Luđački se kralo

    gor Crnadak, član Glavnog odbora PDP-a, poručio je nakon održanih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, da se “ne smije ćutati na luđačku krađu u režiji SNSD i njegovog Bermudskog trougla Doboj – Zvornik – Laktaši”.

    Naveo je da je odluka naroda Republike Srpske da započne promjene i da se okrene izgradnji normalnog i pristojnog društva nestala u pomenuta tri grada.

    “Kao što su u dijelu okeana u blizini Floride nekada misteriozno nestajali avioni i brodovi, tako je juče u SNSD-ovom Bermudskom trouglu Doboj-Zvornik-Laktaši nestala volja naroda Republike Srpske da prekine vladavinu SNSD-a. Blanuša – Karan 8000 razlike u korist Blanuše u cijeloj Republici Srpskoj, a samo u ova tri grada 20 000 razlike za Karana. Ma nemojte?”, napisao je Crnadak na svom Facebook profilu.

    Dodao je da se ovaj put ne smije dozvoliti da “lopovluk i drskost pobjedi poštenje i pristojnost”.

    “Kad je u strahu, čovjek radi neke stvari nekontrolisano. Baš se zato juče luđački kralo, jer je SNSD osjetio da je gotovo”, poručio je Crnadak.

    On je na kraju uporedio rezultate prijevremenih izbora u Doboju, Laktašima i Zvorniku, sa rezultatima opštih izbora 2022. godine, kada su u trci za predsjednika Republike Srpske bili Milorad Dodik i Jelena Trivić.

    DOBOJ:

    2022. godine, na ukupno 28273 glasača, razlika za Dodika 2178.

    2025. godine, na ukupno 19396 glasača  (9 hiljada manje) razlika za Karana 6260.

    ZVORNIK:

    2022. godine, na ukupno 28273 glasača, razlika za Dodika 2178.

    2025. godine, na ukupno 19396 glasača (9 hiljada manje) razlika za Karana 6260.

    LAKTAŠI:

    2022. godine, na ukupno 19111 glasača, razlika za Dodika 3143.

    2025. godine, na ukupno 15561 glasača (3500 manje) razlika za Karana 4884.

    “U zbiru, u SNSD-ovom Bermudskom trouglu danas je razlika 20 hiljada glasova u korist SNSD-a, šest hiljada više nego kada je  glasalo 22 000 ljudi manje”, poručio je Crnadak.