VRBAS Media

Autor: INFO

  • Novinari ogorčeni: Protestom kazniti bahate zvaničnike zbog kašnjenja

    Novinari ogorčeni: Protestom kazniti bahate zvaničnike zbog kašnjenja

    Novinari u Bosni i Hercegovini ogorčeni su ponašanjem dijela zvaničnika, predstavnika ustanova, institucija i drugih, jer zakažu pres-konferencije pa potom ne dođu u predviđeno vrijeme, nakon čega se, u nekim slučajevima, ne udostoje ni izviniti.

    Iz Savjeta za štampu i online medije u BiH ističu da bi novinari, odnosno medijska zajednica, u takvim slučajevima trebalo da obavijeste javnost o ovakvom neprofesionalnom odnosu te da postignu kolegijalni dogovor i upute javni protest onima koji se neodgovorno ponašaju prema novinarima, ali i javnosti.

    Maja Rener Smajović, novinarka portala Faktor, ističe da kašnjenja zvaničnika na zakazane pres-konferencije, nažalost, nisu rijetkost.

    “To kao da je postalo pravilo, od općine do države. Nekada nas iz nadležne pres-službe obavijeste o kašnjenju uz izvinjenje, što je donekle prihvatljivo, ali češće to ne učine”, kaže Rener Smajovićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Ona ističe da takav odnos prema pripadnicima sedme sile nije prihvatljiv, ali nudi i rješenje.

    “Sve bi se počelo mijenjati kada bi svi složno, a to znači do posljednjeg prisutnog novinara, napustili tu pres-konferenciju pa onda neka saopćavaju šta su htjeli praznoj sali. Ipak, za razliku od ovih koji kasne, bez pardona, novinari su odgovorni prema javnosti, građanima, pa progutaju i to kašnjenje ako je tema od interesa javnosti”, zaključuje Rener Smajovićeva.

    Snežana Mitrović, novinarka televizije N1, ističe da je odnos nosilaca javnih funkcija prema novinarima odavno prešao granicu pristojnosti. Podsjeća na to da posao novinara nije da “maze” niti hvale bilo koga, već da budu korektiv društvenih procesa, odluka.

    “U pokušaju da nas ignorišu, ili omalovaže, često nam otežavaju svakodnevni rad. Čekanje satima na plus 40, ili na minus pet stepeni na ulici, davanje izjava krišom samo pojedinim, onemogućavanje postavljanja pitanja, odbijanje intervjua… To su samo neke od tehnika kojima se novinarima otežava posao. No, stvar je lična svakog od nas hoće li dozvoliti da profesija bude poražena. Ja se dovijam na razne načine i borim se za ovaj čestiti poziv”, ističe Mitrovićeva za “Nezavisne novine”.

    Slobodan Popadić, novinar “EuroBlica” i portala SrpskaInfo, ističe da je kašnjenje konferencija za novinare nedopustiva praksa, nepoštovanje vremena i obaveza medijskih radnika i profesije.

    “Tim više što su novinari pozvani da dođu u tačno određeno vrijeme, dakle, nisu se samoinicijativno pojavili. Pojava koja je jednako loša kao ova jeste pozivanje na konferencije za medije bez jasno naznačene makar osnovne teme o kojoj će biti riječ”, rekao je Popadić za “Nezavisne”.

    Prema njegovim riječima, novinari moraju da znaju zbog čega su pozvani.

    “Ali, vjerovatno su takvi govornici svjesni da se skoro niko ne bi pojavio na pres-konferenciji kada bi unaprijed naglasili o čemu planiraju da govore”, ocjenjuje Popadić.

    Amanda Krcić Nalo, novinarka “Dnevnog avaza”, ističe da joj se, kao novinaru koji prati dnevnopolitička dešavanja, često dešava da na pres-konferencijama sa kolegama iz drugih medija dugo čeka da se osobe koje su ih pozvale uopšte pojave.

    “Smatram da nije u redu pustiti novinare da čekaju, pa ni pet minuta, a kamoli po pola sata, što se znalo dešavati, jer mi zapravo trebamo njima i mi prenosimo ono što žele da stigne do naroda. Svačije vrijeme treba poštovati, kao, naravno, i svačiju profesiju. Voljela bih da nekad zamijenimo uloge, pa da oni umjesto nas čekaju i na minusima i na vrućinama vani da se mi pojavimo”, ističe ona.

    Iz Savjeta za štampu i online medije u BiH ističu da ovakva praksa, nažalost, nije ništa novo na našim prostorima. Pozivaju sve novinare da im prijave zvaničnike koji se ponašaju neprofesionalno i neodgovorno prema javnosti, ali i funkciji koju obavljaju.

    “Kašnjenje ili nedolazak na pres-konferencije koje su sami zakazali, u najmanju ruku, potpuno je neprofesionalan čin od strane izabranih i imenovanih funkcionera. Ako medijski radnici ispoštuju zvaničnike i odazovu se na njihov poziv u zakazano vrijeme, nerazumljivo je zašto to ne bi mogli i oni sami”, ističu iz Savjeta za štampu i online medije u BiH.

    (Ovaj tekst realizuje se u okviru USAID-ovog Programa osnaživanja nezavisnih medija (IMEP), koji implementira CPCD)

  • Njemačke stranke pozitivne prema proširenju EU

    Njemačke stranke pozitivne prema proširenju EU

    Uoči početka predizborne kampanje u Njemačkoj sve partije su objavile svoje programe, a na proširenje EU pozitivno gledaju četiri od šest najvažnijih njemačkih partija.

    O proširenju EU su se pozitivno izjasnili CDU/CSU, SPD, Zeleni i FDP; njemačka Ljevica ima neutralni stav nigdje ne spominjući samo proširenje, dok je desničarski AFD negativno raspoložen, ne samo prema proširenju EU, već i prema samoj EU.

    Inače, poslanici ove dvije partije odbili su da podrže prijedlog CDU/CSU, SPD-a i FDP-a o kojem smo pisali, a u kojem se traži podrška Bundestaga za novog visokog predstavnika i brzo ispunjavanje uslova iz agende 5+2 za zatvaranje OHR-a, koji su ostale frakcije na plenarnom glasanju prihvatile.

    U svom programu CDU/CSU, konzervativna frakcija desnog centra u Bundestagu, kojoj pripadaju kancelarka Angela Merkel i novi visoki predstavnik Kristijan Šmit, smatra da je važno proširenje EU, ali da je prvo potrebno Evropu ojačati iznutra.

    “Zalažemo se za dalje intenziviranje vezivanja zapadnog Balkana sa EU, jer su bezbjednost i stabilnost u našem neposrednom susjedstvu od našeg najvećeg interesa. Ali unutrašnja kohezija EU ne smije biti oslabljena kroz prijem novih članica. Zemlje kandidati moraju u potpunosti ispuniti sve pretpristupne uslove”, navedeno je u programu ove frakcije.

    Druga snaga po jačini u Bundestagu – Zeleni, koja ima dobre izglede da uđe u naredni sastav Vlade Njemačke, jedina je koja u odjeljenju koje govori o proširenju direktno spominje sve zemlje zapadnog Balkana, uključujući i BiH. O BiH kažu da je potrebno stvoriti sve uslove da svi građani BiH budu ravnopravni.

    “Procesi pomirenja i političko i pravno procesuiranje ratnih zločina moraju biti intenzivirani. Etničkom mijenjanju granica i diskriminaciji nema mjesta”, naglasili su oni.

    U programu SPD-a, koji u trenutnom sastavu Vlade drži resor spoljnih poslova i ima dobre šanse da se nađe u narednom sastavu Vlade, kažu da je naš region potrebno integrisati u EU i zbog uticaja drugih zemalja na taj prostor.

    “Ove izazove EU mora rješavati tako što će ponuditi novi koncept evropske politike susjedstva. Zemlje zapadnog Balkana ćemo integrisati u EU”, istakli su oni.

    U programu FDP-a, za koji takođe postoji minimalna šansa da bi mogao biti jedan od partnera u novoj vlasti, proširenjem se prevashodno bave kroz programe EU, poput “Erasimus+”, ističući da kandidatima za članstvo u EU ovi programi treba da budu na raspolaganju.

    Kao što smo rekli, Ljevica se proširenjem ne bavi direktno, a istakli su da žele da vide EU kao demokratskiji prostor. AFD bi želio da vidi Evropu nacija, a proširenje koje bi, kako oni smatraju, kulturološki i u smislu identiteta moglo da utiče na Evropu, ne može uspjeti.

    Tanja Topić, analitičarka i dobra poznavateljka njemačke politike, za “Nezavisne novine” kaže da je Njemačka u mnogo navrata potvrdila privrženost BiH i regionu.

    “Među strankama u Njemačkoj ne postoji značajna razlika u programima u dijelu koji se odnosi na proširenje. Dakle, neće biti suštinske promjene njemačke politike prema BiH, bez obzira na to ko će biti na vlasti u ovoj zemlji nakon izbora”, smatra ona i dodaje da samo imenovanje Šmita ukazuje na spremnost te zemlje da se više angažuje u BiH.

    “Pri tome ne očekujem paternalistički odnos, već podršku domaćim snagama da se izbore sa sopstvenim demonima. Njemačka će podržati rad i reforme, što vidim kao znak da je političarima u ovoj zemlji stalo do BiH”, rekla je ona.

    Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani i ekspert za zapadni Balkan, takođe ne očekuje promjene njemačke politike prema BiH, što, po njegovom mišljenju, potvrđuje i Šmitovo imenovanje.

    “Ali ako sljedeću koaliciju budu činili Zeleni, onda možemo očekivati i više zelenog sadržaja u njemačkom pristupu zapadnom Balkanu. To je veoma bitno i u svrhu novog Evropskog investicionog okvira za zapadni Balkan, koji je bio potvrđen na kraju njemačkog predsjedavanja”, kaže on.

  • Kon: Četvrti talas je već počeo

    Kon: Četvrti talas je već počeo

    Epidemiolog dr Predrag Kon kaže da je novi talas epidemije u Srbiji već počeo, a analiziranjem brojki utvrdio je i kada će on biti na maksimumu i koliko bi mogao da potraje.

    “Tvrdnje da je pred nama novi udar epidemije Kovida-19 zasnovane su na svemu onome što smo naučili o njemu, vremenu inkubacije, obuhvatu vakcinacije koji će se teško promeniti. Jasno se može videti šta nas očekuje i na primerima Velike Britanije i Izraela, reprodukciona stopa jasno pokazuje da se iz nedelje u nedelju povećava broj zaraženih, to će se desiti i kod nas, taj broj će se povećati u odnosu na naše ponašanje”, rekao je dr Kon tokom gostovanja na “Nova S”.

    On je do detalja pojasnio šta je moguće očekivati u narednom periodu.

    “Što se budemo opuštenije ponašali brzina uspona biće sve veća, sve brža. Dakle brže će rasti broj novozaraženih. U tom slučaju za šest nedelja očekujem maksimum, a ukupno ovaj talas bi trajao i duže, jer treba vremena onda da se spusti krivulja”, dodao je dr Kon.

    Situacija nije nimalo bezazlena iako su svi očekivali da će ovo biti jedno mirno ljeto.

    “U naredna dva meseca imaćemo talas, pitanje je samo koliko će biti zaravnjen, koliko naglo će biti to penjanje. Međutim, jasno je da smo prešli prag, treba da se naviknemo na trocifrene brojeve, nadam se samo da neće biti i četvorocifrenih”, kaže Kon.

    Prema njegovim riječima, zašto je do ovog ljetnjeg talasa došlo ima više razloga.

    “Sa jedne strane imamo virus koji se jasno prenosi znatno lakše, a leto je, masovni skupovi su sve češći, poštovanje mera ne ide kako bismo želeli. Jasno je vidljiv porast koji se neće zaustaviti, ali našim ponašanjem možemo da ga usporimo”, dodaje epidemiolog.

    Kako je dodao dr Kon, “očekuje razgovore na Kriznom štabu o sprovođenju kontrola i nadzora”.

    “Neke nove mere ovog leta ne očekujem. Podsećam, dozvoljeni su skupovi do 500 ljudi, a za ostalo je potrebna dozvola Kriznog štaba. Egzit je, na primer, odobren uz poštovanje maksimalnih mera. To nije moglo da se brani, ogromna je potreba za zabavom, muzikom, ima tu i egzistencijalna potreba. Moraćemo da pratimo i da vidimo posledice, svaki takav masovni događaj je rizik, za nevakcinisane je on neprihvatljiv, za njih je 30 puta veći rizik. A slično je i sa svadbama i drugim veseljima po celoj Srbiji”, ističe on.

    Delta soj je stigao u Srbiju, sada se već uveliko priča o Lambda soju koji je potekao iz Perua.

    “Ovaj novi soj dominira u Peruu i preneo se u 26 zemalja. Daleko od toga da ne treba da nas brine, ali on se pojavio još u decembru 2020, a sada je već jul i nije u Evropi, bar se ne vidi njegova dominacija. Koncentracija je sada na delta varijanti. Mi ne znamo tačno koliko je ljudi zaraženo kojim sojem, samo naslućujemo na osnovu uzoraka. Ne radi se kod svakog pacijenta ispitivanje kojim je sojem zaražen”, rekao je dr Kon.

    On je priznao da je očekivao preporuku da se vakcinišu i djeca starosti od 12 do 18 godina.

    “Kako će vakcinacija biti organizovana zavisi od pedijatara. Ipak, mislim da ni na jednom vakcinalnom punktu na kojem roditelji dođu sa detetom ne bi trebalo da postoji problem da oni budu vakcinisani”, kaže Kon.

    Jedno od gorućih pitanja je i treća doza vakcine, pa čak i miješanje doza.

    “To treba pitati Nacionalni komitet za imunizaciju, oni su za to nadležni. Treća doza je izvesna, razmišlja se non-stop o tome. Kombinacija više vakcina je nešto što ne može da se radi bez ispitivanja. Naši ne mogu to da urade bez istraživanja sa strane. Takođe mora da se odluči da li će treća doza biti samo za starije, za određene kategorije stanovništva, za one koji imaju dokazano da nemaju antitela. Ili za sve. To sada mora da se razmatra”, zaključio je dr Predrag Kon.

    On je ukazao na jednu činjenicu koja uliva dosta optimizma.

    “Dobra vest iz Britanije je da, iako se virus jasno širi, i ima 20.000-30.000 novozaraženih na dan, bolnice se ne pune, hospitalizacije je znatno manje nego pre. Evidentno je da je vakcinacija dala svoj rezultat. Ipak, u ovom slučaju treba biti oprezan jer je kod nas vakcinisanost na celokupnoj populaciji 38 odsto, a u Velikoj Britaniji 67 odsto. To je značajna razlika”, upozorava.

    Svi smo očekivali veliki udar u septembru i oktobru, a on je počeo već u julu. Ipak, dr Kon smatra da je to možda i sreća u nesreći.

    “Ovo što se trenutno dešava možda i nije tako loše. Naime, virus ne može da ima takvu snagu sada tokom leta, visokih temperatura i sunčanih intervala, kao na jesen. Smatram da pogoršanje situacije neće biti u septembru, pošto je ono usledilo sada u julu. A naredni udar, sa maksimalnim brojem novozaraženih možemo očekivati na kraju jeseni, u novembru i decembru”, rekao je epidemiolog, prenosi “Telegraf.rs”.

  • Hrvatska: Plenković najnegativnije ocijenjen političar

    Hrvatska: Plenković najnegativnije ocijenjen političar

    a vrhu ljestvice najnegativnije ocijenjenih hrvatskih političara nalazi se premijer Andrej Plenković, a u top tri je i predsjednik Sabora Gordan Jandroković, pokazuju rezultati istraživanja koje je sprovela Promocija plus.

    Istraživanje pokazuje rast popularnosti novog gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića i političke platforme Možemo, pad rejtinga predsjednika Zorana Milanovića i čvrstu prvu poziciju HDZ-a.

    Godinu dana od posljednjih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, HDZ je i dalje vodeća politička stranka, a prema rezultatima istraživanja u julu, nju podržava 27,4 posto anketiranih, što pokazuje da ova stranka ima veliku prednost nad političkom konkurencijom, prenosi zagrebački Jutarnji list.

    Na drugom mjestu i dalje je SDP sa 18,7 posto podrške, 0,2 posto manje nego u junu, ali istraživanje pokazuje da se SDP ozbiljno približila koalicija Možemo koja je u julu zabilježila porast popularnosti i podršku 16,9 posto anketiranih, 3,5 posto više nego u junu.

    Uprkos padu rejtinga, na četvrtom mjestu je Domovinski pokret Miroslava Škore koji je u julu imao podršku 6,4 posto anketiranih, 1,8 posto manje nego u junu, a na petom mjestu je Most sa 4,8 posto podrške.

  • Uhapšen glavni osumnjičeni za organizaciju ubistva predsjednika Haitija: Imao je političke motive

    Uhapšen glavni osumnjičeni za organizaciju ubistva predsjednika Haitija: Imao je političke motive

    Policija na Haitiju saopštila je da je uhapsila doktora za kojeg se vjeruje da je ključni osumnjičeni za organizaciju prošlosedmičnog atentata na predsjednika Jovenela Moïsea.

    Policija navodi da je Christian Emmanuel Sanon, 63-godišnji državljanin Haitija, početkom juna u zemlju došao privatnim avionom s “političkim motivima”. Policija sumnja da je Sanon imao namjeru da postane predsjednik.

    Moïse (53) je ubijen 7. jula u svojoj rezidenciji, a atentat je izvršila grupa od 28 stranih plaćenika, uglavnom bivših kolumbijskih vojnika. Supruga predsjednika povrijeđena je u napadu, a zatim je odletjela u SAD na liječenje.

    Hapšenje Sanona najavljeno je na policijskom sastanku u nedjelju kasno navečer u glavnom gradu Port-au-Princeu.

    “Ovo je osoba koja je u Haiti ušla privatnim avionom s političkim ciljevima”, rekao je šef policije Leon Charles.

    Rekao je da je prvobitni plan bio zarobiti predsjednika Moïsea, ali “misija se tada promijenila”. Nije pojasnio detalje. Prva osoba koju je jedan od napadača pozvao nakon napada i policijske reakcije bio je upravo Christian Emmanuel Sanon.

    “Kontaktirao je još dvoje ljudi za koje smatramo da su organizatori atentata na predsjednika Jovenela Moïsea”, rekao je šef policije, ali nije otkrio ko su ostale dvije osobe.

    S druge strane, BBC piše da još nije jasno ko je organizirao napad i s kojim motivom. Brojna pitanja ostaju bez odgovora, uključujući kako su atentatori uspjeli ući na posjed. Tjelohranitelji predsjednika Moïsea trebali bi biti ispitani kasnije ove sedmice.

    Jedna istaknuta opoziciona ličnost otvoreno je izrazila skepticizam prema trenutnoj verziji događaja. Bivši haićanski senator Steven Benoit rekao je u petak lokalnoj stanici Magik9 radio da predsjednika “nisu ubili Kolumbijci”, ali nije pružio dokaze koji potkrepljuju njegove tvrdnje.

  • Vlasti u BiH nemaju ambicije za infrastrukturnu transformaciju zemlje

    Vlasti u BiH nemaju ambicije za infrastrukturnu transformaciju zemlje

    Lideri država Zapadnog Balkana nedavno su razgovarali u okviru Berlinskog procesa s predstavnicima Evropske unije. Koliko su ovi procesi značajni za Balkan, za Klix.ba komentirao je Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) sa sjedištem u Berlinu.

    Berlinski proces je inicijativa koju je pokrenula njemačka kancelarka Angela Merkel, a koja za cilj ima unapređenje odnosa između zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije. Inicijativa je aktivna od 2014. godine, a Ćerimagić u razgovoru pojašnjava šta je zapravo za ovih sedam godina ovaj proces uspio iznjedriti u kontekstu odnosa EU i Zapadnog Balkana.

    “U očima javnosti ovakvi sastanci nisu puno više od još jedne prilike za vesele fotografije regionalnih političara s kolegama u EU i slatke poruke o boljoj budućnosti i perspektivi članstva. U isto vrijeme, građani vide da je EU perspektiva sve dalja, a da im se u sedam godina gorka svakodnevnica nije pretjerano poboljšala. Umorni su od obećanja boljeg života u dalekoj budućnosti i žele da im bude bolje danas ili barem u nekom razumnom periodu”, ističe Ćerimagić na početku razgovora.

    Također, pojašnjava kako je Berlinski proces donio određene rezultate koji su korisni za cijelu regiju.

    “Berlinski proces je donio neke rezultate za građane i privredu u regionu. Pojedine ceste u regionu su nešto novije, bolje i sigurnije, trgovina i putovanja idu nešto lakše, a od ovog mjeseca je jeftiniji i regionalni roaming. Više od deset hiljada mladih bilo je u mogućnosti da učestvue u programima Regionalnog ureda za saradnju mladih”, kaže Ćerimagić.

    Ipak, naglašava kako sve to nije dovoljno kako bi se dostigao evropski prosjek.

    “Za to je potrebna puna integracija regiona u jedinstveno tržište EU i dosta veća finansijska podrška EU. Oboje u ovom trenutku EU nije spremna ponuditi”, naglašava.

    Infrastruktura kao lajt motiv Berlinskog procesa

    Tokom održavanja ovogodišnjeg Berlinskog procesa, njemačka kancelarka, ali i drugi učesnici fokus su stavili na infrastrukturne projekte. Ćerimagić ističe kako je Bosna i Hercegovina za ovih sedam godina uradila mnogo toga na infrastrukturi, ali da to i dalje nije dovoljno.

    “Pojedinačni projekti su sasvim sigurno pokrenuti, od modernizacije Luke Brčko do izgradnje dijela glavnog autoputa kroz BiH. Određeni napredak vidljiv je i kod sigurnosti saobraćaja. U BiH se u sedam godina broj saobraćajnih nesreća smanjio za petinu, teže povrijeđenih je za četvrtinu, a poginulih za petinu manje. To je na godišnjem nivou oko pedeset spašenih života”, naglašava Ćerimagić te ističe kako i dalje postoji prostor za napredak.

    “Od 2010. u BiH je pušteno u promet oko 170 kilometara autoputa. Skoro pet puta više nego ikada prije. U istom periodu nešto je uloženo i u modernizaciju drugih cesta, od tunela Vranduk do ceste koja povezuje Sarajevo i Tuzlu. To međutim nije značajan uspjeh. Naročito ako se BiH uporedi sa zemljama EU. Da bi BiH, naprimjer, dostigla Sloveniju u kilometrima autocesta i željeznica, uzimajući u obzir razliku u veličini, trebala bi izgraditi 1.500 kilometara autocesta i 2.000 kilometara željezničke pruge. Također, BiH bi morala usvojiti set EU zakona i standarda gdje se, prema ocjeni Evropske komisije, nalazi tek na početku. Zbog svega toga je, naravno, i broj poginulih u saobraćajnim nesrećama na 100.000 stanovnika u Sloveniji upola manji nego u BiH, a i ekonomska situacija je znatno bolja”, pojašnjava u razgovoru.

    Evidentno, procesi u BiH teku veoma sporo, a Ćerimagić ističe kako postoji više razloga za to. Između ostalog, problem je i činjenica da iznos novca koji EU izdvaja za infrastrukturu nije adekvatan.

    “Bilo da taj iznos poredimo s onim što EU nudi svojim članicama ili s onim što bi BiH bilo potrebno kako bi građani i privreda osjetili kao značajan zamah. Ono što će iz EU često napomenuti je da je od 2015. do 2020. godine, od svih zemalja Zapadnog Balkana, BiH kroz tzv. Agendu povezivanja dobila najviše novca za infrastrukturu. Međutim, istina je i da je samo za jednu dionicu na željezničkoj pruzi od Zagreba do Rijeke u dužini od 40 kilometara, Hrvatska od EU dobila više novca nego BiH za svih tih pet godina”, rekao je Ćerimagić.

    Zbog toga, EU bi, ukoliko ima interes za ovaj dio Evrope, trebala razmisliti o pronalasku dodatnih sredstava za infrastrukturne projekte.

    “Vidimo da je potreba za dodatnim finansiranjem prisutna u svih šest zemalja Zapadnog Balkana. To bi, vjerujem, bio ogroman uspjeh za EU i region. Naravno, u kombinaciji s Transportnom zajednicom EU i zemalja Zapadnog Balkana, a kojom se 2017. godine EU obavezala, i prije punopravnog članstva, u potpunosti integrisati zemlje Zapadnog Balkana. Drugi set razloga je u samoj BiH. Moj utisak je da u BiH, bez obzira na dugogodišnje zahtjeve građana i privrede, ali i obaveze koje su preuzeli kroz strateške dokumente, institucije nisu ni dovoljno ambiciozne, a ni opremljene za generacijski zadatak infrastrukturne transformacije zemlje”, pojašnjava.

    Ističe kako bi vlasti u BiH trebala prestati kukati te početi koristiti resurse koji su im na raspolaganju.

    “U BiH se ponekad presporo trošilo i ono malo novca koji je EU ponudila. Također, izostala je i odgovornija politika fokusiranja i trošenja novca koji je prikupljen kroz različite namete. Vlade u BiH bi se tako morale uozbiljiti, prestati kukati i međusobno se optuživati, sagledati situaciju realnije i početi koristiti resurse i instrumente koji su im na raspolaganju”, naglašava on.

    Tuzlanski kanton kao negativan primjer

    Ćerimagić u razgovoru ističe kako je Tuzlanski kanton jedan od negativnih primjera korištenja sredstava i izgradnje infrastrukture u BiH.

    “Ovaj najmnogoljudniji kanton, koji je zaslužan za 15 posto bh. izvoza, od kojeg 90 posto ide u EU, danas nema nijednog kilometra autoceste ili brze ceste. U isto vrijeme, zajedno s Brčko distriktom i gradovima u bh. entitetu Republika Srpska, od Doboja do Bijeljine, radi se o jednoj od najvažnijih i najproduktivnijih regija u BiH. Politika koja strateški promišlja o razvoju BiH morala bi pronaći način da Tuzlanski kanton brzo i kvalitetno uveže s ostatkom zemlje i susjedima. Ne za deset-petnaest godina, već najdalje za pet godina. Ovdje se ne radi samo o ekonomiji, već i o spašavanju života”, navodi.

    Ističe kako je Tuzlanski kanton jedna od rijetkih regija u kojoj je od 2014. godine broj poginulih u saobraćajnim nesrećama porastao.

    “Uz Zapadnohercegovački i Kanton 10, Tuzlanski kanton je jedina regija u BiH u kojoj je od 2014. broj poginulih na cestama porastao. Tokom prošle godine na području Tuzlanskog kantona smrtno je stradalo tri puta više ljudi nego u Kantonu Sarajevo. Razvojem infrastrukture, ali i usvajanjem EU standarda, u budućnosti će biti manje žrtava na cestama i zrak će biti zdraviji”, smatra Ćerimagić.

    Razvoj željeznice mora biti fokus

    Ova godina u Evropi proglašena je godinom željezničkog saobraćaja. Iako je Bosna i Hercegovina jedna od zemalja koje imaju razvijenu mrežu pruga, čini se kako se ovaj vid saobraćaja ne koristi u punom kapacitetu. Na pitanje koliko je zapravo željeznički saobraćaj dobar za ekonomiju, Ćerimagić ističe kako je on znatno sigurniji nego cestovni.

    “Razvoj željeznice ne samo da je nužan i dobar za ekonomiju, već i spašava živote. Željeznica je sigurnija od cesta, a i bolja je za okoliš i kvalitet zraka. Zadržimo se na području Tuzlanskog kantona, gdje postoji mreža željezničkih pruga u dužini od 190 kilometara. Željeznicom se preveze čak sedamdeset posto robe u kantonu i bez nje privreda ovog kantona ne bi mogla preživjeti. Potrebno je investirati u modernizaciju postojeće mreže željeznica i proširiti je prema Sarajevu”, kaže Ćerimagić.

    Ističe da bi jedna od vizija vlasti u budućnosti trebala biti i ta kako vratiti interesovanje građana za željeznički saobraćaj.

    “To je ono što i privreda, akademski i civilni sektor u Tuzlanskom kantonu zahtijevaju već godinama. Ovo je već dio i strateških dokumenata usvojenih u BiH, ali je nužno da politika i institucije što prije počnu realizaciju konkretnih planova. Ono što je u Tuzlanskom kantonu nevjerovatno jeste da kroz njega ne prolazi nijedan putnički vagon. Dakle, u isto vrijeme bi se moralo razmišljati i o tome kako vratiti putnike u vozove. Jedna mogućnost bi bila, za početak, uspostaviti putničku liniju između Tuzle i Lukavca. Uz minimalne investicije i pametno planiranje rasporeda vožnje, sigurno bi se za prijevoz vozom mogao zainteresovati barem dio putnika koji svaki dan na ovoj relaciji budu prevezeni sa 12.000 vozila”, rekao je tokom razgovora Ćerimagić.

    Na kraju, ističe da se Bosna i Hercegovina konačno mora okrenuti idejama izgradnje moderne željeznice, od koje bi korist imali svi.

    “Udruženje građana ‘Prijatelji željeznice’ iz Tuzle i Semir Hadžimusić upravo o tom projektu govore već neko vrijeme. Nema razloga da vlade kantona i Federacije, Željeznice FBiH i međunarodni partneri, naprimjer EU, takav jedan projekt ne podrže. Naravno, dugoročno bi se moralo razmišljati o prijevozu putnika od Doboja do Zvornika i od Sarajeva preko Tuzle do Brčko distrikta. Ideje za izgradnju i modernizaciju željeznice na tim potezima postoje i u strateškim dokumentima BiH, ali su potrebni konkretni koraci i podrška”, poručio je na kraju razgovora za Klix.ba viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) Adi Ćerimagić.

  • Povećani krediti građana kod MKO: Muka tjera ljude u skupa zaduženja

    Povećani krediti građana kod MKO: Muka tjera ljude u skupa zaduženja

    Zaduženje građana kod mikrokreditnih organizacija u Republici Srpskoj povećano je u prva tri mjeseca uprkos tome što su prosječne efektivne kamatne stope oko 20 odsto.

    Po podacima Agencije za bankarstvo RS, krediti građanima su na kraju prvog kvartala veći za oko 2,85 miliona KM u odnosu na kraj prošle godine i iznose ukupno oko 35,7 miliona maraka.

    Uslovi za kredit kod MKO u odnosu na banke su mnogo jednostavniji i uglavnom nije potrebna potvrda o radnom statusu.

    U ukupnim kreditima MKO i dalje su najviše zastupljeni krediti plasirani za ostale namjene (krediti za penzionere, finansiranje opšte potrošnje fizičkih lica, gotovinski nenamjenski krediti, robni krediti i slično) sa učešćem u ukupnim kreditima od 52 odsto s rastom po stopi od četiri odsto.

    Krediti za finansiranje poljoprivrede učestvuju sa 26 odsto u ukupnim kreditima i veći su za jedan odsto, dok krediti za finansiranje uslužnih djelatnosti učestvuju sa 13 odsto u ukupnim kreditima i veći su za jedan odsto. Takođe, evidentno je smanjenje finansiranja stambenih potreba građana za jedan odsto (četiri odsto ukupnih kredita) i trgovine (tri odsto ukupnih kredita), dok je finansiranje proizvodnje (dva odsto ukupnih kredita) na približno istom nivou kao i krajem 2020. godine.

    Prema ročnoj strukturi kredita, dominantno je učešće dugoročnih kredita, koji čine 89,9 odsto ukupnih kredita i iznose 321,3 miliona КM, te su veći za tri odsto ili za 8,7 miliona КM u odnosu na stanje krajem 2020. godine.

    Osnovna djelatnost MКO je plasiranje mikrokredita, uglavnom građanima i samostalnim preduzetnicima, kao ciljanoj grupi korisnika mikrokredita (98 odsto kreditnog portfolija MКO).

  • Istorija je neraskidivo vezala SDS i Republiku Srpsku

    Istorija je neraskidivo vezala SDS i Republiku Srpsku

    • Srpska demokratska stranka je preteča Republike Srpske, utemeljitelj ideje o njenom nastanku, ujedinitelj srpskog naroda zapadno od Drine, lučonoša ideje o slobodi srpskog naroda i idejni tvorac političkog organizovanja Srba u najtežim trenucima za srpski narod.
    • Ovo je poručio danas predsjednik Srpske demokratske stranke Mirko Šarović, povodom Petrovdana, krsne slave i 31. godine od postanka te stranke.

    „Istorija je danas, 31 godinu od osnivanja SDS-a, čvrsto i neraskidivo vezala Srpsku demokratsku stranku i Republiku Srpsku a ideje i ime Srpske demokratske stranke duboko uklesala u temelje Republike Srpske. Politička stremljenja i hrabrost osnivača Srpske demokratske stranke sačuvali su srpski narod u BiH od sudbine koju su naši sunarodnici doživjeli u Кrajini ili na Кosovu“, kazao je Šarović.

    On je istakao da je kad je bilo najteže upravo su pod barjakom i grbom Srpske demokratske stranke branjeni sloboda i opstanak srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.

    „I danas kao i prije 31 godinu Republika Srpska je naše najveće zavještanje. Drugačiji su izazovi ali naša predanost Republici Srpskoj je jednaka kao i prije 31 godinu. Svih ovih godina Srpska demokratska stranka je dijelila sudbinu svoga naroda i upravo je u tome
    recept naše snage i političkog trajanja“, naglasio je Šarović.

    Predsjednik SDS je poručio da danas svi politički i društevni autoriteti kao i srpski narod, Srpskoj demokratskoj stranci daju priznanje i počast na sve urađeno u ovih 31 godinu.

    „Svih ovih godina Srpska demokratska stranka je ostala i srpska i demokratska. U svim izazovima teškim za naš narod uvijek smo bili snaga pomoći, uvijek na strani svog, srpskog naroda. S druge strane, demokratski kapaciteti i demokratska stremljenja koje Srpska demokratska stranka pojeduje i njeguje u svom radu svih ovih godina, nešto je čime bi se mogle podičiti i političke partije daleko razvijenijih demokratije nego što je Republika Srpska“, rekao je Šarović.

    On je iskoristio priliku da se obrati i članstvu SDS-a, a upravo odanost i povjerenje članstva prema ideju SDS-a prevazilazi sve izazove koje su vrijeme, naši politički protivnici i međunarodna zajednica pokušali nametnuti kao teret Srpskoj demokratskoj stranci.

    „Odanost i vjera našeg članstva, čestitih domaćina, radnika, intelegencije a posebno naših dama, koje su najodaniji dio našeg drušva, prema Srpskoj demokratskoj stranci jača je od napora svih naših neprijatelja da učine da SDS oslabi ili nestane. Upravo ste vi razlog zašto se naš barjak ponosno viori danas i u Banjaluci, i u Bijeljini i u mom Istočnom Sarajevu i u Hercegovini i u Posavini i na Кozari. Jednim srcem kuca danas svaki SDS-ovac od Novog Grada do Trebinja. To je dokaz da naša ideja i danas vrijedi“, zaključio je Šarović.

    Srpska demokratska stranka nastala je prije 31 godinu u Sarajevu, nakon što su bile formirane Stranka demokratske akcije i Hrvatske demokratske zajednice u BiH.

    Osnivačka skupština održana je u sarajevskoj Skenderiji, a prvi predsjednik je bio Radovan Karadžić.

    Nakon njega predsjednik stranke je bio Aleksa Buha, zatim Dragan Kalinić, pa Dragan Čavić, Mladen Bosić i Vukota Govedarica.

    Srpska demokratska stranka je najstarija stranka u Republici Srpskoj i za razliku od drugih stranaka u Republici Srpskoj, pa i u regionu je stranka sa burnim istorijskim nasljeđem.

    Osjetila je i “bič” međunarodne zajednice, a bilo je i pokušaja da joj se zabrani politički rad…. Uspjela je sve to, kao i unutrašnja previranja da preživi i nakon svih ovih godina druga je politička snaga u Republici Srpskoj, koja je, prema riječima sadašnjeg predsjednika Mirka Šarovića, u potpunosti spremna da preuzme na narednim izborima sudbinu Republike Srpske u svoje ruke.

  • “Sumnjamo da je neko tu bacio ili ostavio” Pronađena bomba na “Davidovom srcu” kraj rijeke Vrbas

    “Sumnjamo da je neko tu bacio ili ostavio” Pronađena bomba na “Davidovom srcu” kraj rijeke Vrbas

    Nepoznata osoba, ili više njih, ostavili su bombu na mjestu, gdje je postavljeno Davidovo srce, kraj Vrbasa.

    Policija se nalazi na licu mjesta i u toku su istražne radnje.

    Majka pokojnog Davida Dragičevića Suzana Radanović kaže za BN televiziju da im je oko 16 časova javljeno da je Davidovo srce ograđeno žutom trakom, a kada su došli na tu lokaciju, policajac im je rekao da je pronađena bomba i da je oni čuvaju.

    Bombu bi trebalo da ukoni Civilna zaštita, a oni ne rade vikendom. Glavni u Civilnoj je Dragan Babić koji nam je poznat odranije jer je naređivao uklanjanje Davidovog srca sa Trga. Nema šanse da je Crkvena izbacila bombu jer nije bilo padavina niti poplava. Mi sumnjamo da je neko to tu bacio ili ostavio to s namjerom. Ovolika livada, a bomba je baš kod Davidovog srca – rekla je Suzana Radanović, piše BNTV.
    Policija se nalazi na licu mjesta i u toku su istražne radnje.

    Majka pokojnog Davida Dragičevića Suzana Radanović kaže za BN televiziju da im je oko 16 časova javljeno da je Davidovo srce ograđeno žutom trakom, a kada su došli na tu lokaciju, policajac im je rekao da je pronađena bomba i da je oni čuvaju.

    – Bombu bi trebalo da ukoni Civilna zaštita, a oni ne rade vikendom. Glavni u Civilnoj je Dragan Babić koji nam je poznat odranije jer je naređivao uklanjanje Davidovog srca sa Trga. Nema šanse da je Crkvena izbacila bombu jer nije bilo padavina niti poplava. Mi sumnjamo da je neko to tu bacio ili ostavio to s namjerom. Ovolika livada, a bomba je baš kod Davidovog srca – rekla je Suzana Radanović, piše BNTV.

    David Dragičević, student iz Banjaluke, nestao je 18. marta 2018. godine, a njegovo tijelo pronađeno je šest dana kasnije na ušću rječice Crkvene u Vrbas.

    Okolnosti pod kojima je David umro još uvijek nisu razjašnjene.

    Nedavno je Tužilaštvo BiH preuzelo taj slučaj od Okružnog tužilaštva u Banjaluci, koje je ranije okvalifikovalo da se radi o ubistvu.

  • Divlje deponije niču i pred okom kamere

    Divlje deponije niču i pred okom kamere

    Problem s divljim deponijama u gradu i okolini koje stvaraju nesavjesni pojedinci još je veoma izražen, a na nekim lokacijama otpad se, i pored postavljenog video-nadzora, i dalje odlaže na nepropisan način.

    To znači da nekim nesavjesnim građanima ni kamere nisu prepreka da bacaju smeće tamo gdje nikako ne bi smjeli, a posebno je to izraženo na lokacijama gdje video-nadzora nema.

    Iz Odjeljenja za komunalne poslove su za “Nezavisne” potvrdili da su nedavno sanirali dvije divlje deponije.

    “U skorije vrijeme izvršena je sanacija divlje deponije na putu prema Slatini i u naselju Česma”, kazali su iz ovog odjeljenja.

    Ističu da se trude da suzbiju ovu pojavu te da radnici svakodnevno uklanjaju kabasti otpad koji se pojavljuje pored kontejnera u skladu s raspoloživim sredstvima.

    Iz ovog odjeljenja kažu da je najveći problem što se pojedine lokacije na kojima se pojavljuje otpad ne mogu pokriti video-nadzorom zbog tehničke prirode. “Zbog toga se često dešava da se nakon sanacije deponije već sutradan na istoj pojavi nepropisno odložen otpad”, kazali su iz Odjeljenja za komunalne poslove.

    Ipak, kako navode, na lokacijama na kojima su postavljene kamere za video-nadzor smanjene su količine otpada i uglavnom su čiste, izuzev lokacije u Ulici Novaka Pivaševića.

    Zbog otpada koji se nalazi u ovoj ulici žale se i mještani, koji kažu da se otpad uprkos kamerama koje su postavljene nagomilava u velikim količinama. “Žalosno je kada vidite koliko su neki mještani nesavjesni i kako bacajući smeće okolo, uništavaju prirodu. Takve treba kazniti kako bi konačno počeli odlagati smeće u kontejnere”, žale se građani.

    Miladin Maličević, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Česma, za “Nezavisne” kaže da, iako se otpad redovno odvozi, nesavjesni građani noću ostavljaju i izbacuju smeće posvuda.

    “Deponije su veliki problem i to ne samo u naseljima. Građani izbacuju smeće i pored ceste, u šumama i time uništavaju prirodu”, kazao je Maličević.

    Dodaje da se mještani Česme često žale i na pretrpane kontejnere koji se nalaze u njihovoj blizini, s obzirom na to da je ljetni period.

    Kazne za nepropisno odlaganje otpada kreću se u rasponu od 100 do 1.000 KM za fizička lica i od 500 do 7.000 KM za pravna lica.

    Trudeći se da suzbiju pojavu divljih deponija, grad je podržao projekat “Liječenje prostora”, kojim je predviđeno postavljanje umjetničkih skulptura na mjesta divljih deponija.

    Tom prilikom su postavljene četiri skulpture, a planirano je postavljanje još četiri.