VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kreće masovna vakcinacija bez zakazivanja termina

    Kreće masovna vakcinacija bez zakazivanja termina

    Spiskovi onih koji čekaju prvu dozu zaštite protiv virusa korona u Republici Srpskoj sve su tanji, jer je većina domova zdravlja otvorila punktove za imunizaciju bez zakazivanja termina, a samo u Banjaluci vakcinu dnevno primi i do 1.000 građana.

    Odluku da se vakcinacija ubrza donio je Republički štab za vanredne situacije krajem prošle sedmice, a ona je na snagu stupila juče. Prema toj odluci, svi domovi zdravlja dužni su da organizuju vakcinaciju od devet do 19 časova radnim danom i od devet do 15 časova subotom. I ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić pozvao je građane da se u domovima zdravlja informišu kada i na koji način mogu da se vakcinišu.

    • U nekim sredinama ćemo morati formirati i mobilne timove zbog građana koji neće moći da dođu na punktove – istakao je Šeranić i dodao da je isporuka 100.000 doza vakcina domovima zdravlja počela u četvrtak.

    U najvećem gradu Srpske obje doze vakcine do sada je primilo 15.012 Banjalučana, a revakcinaciju još čeka 8.031 građanin.

    • U proteklom periodu, na vakcinalnom punktu u hali banjalučkog Velesajma, dnevno smo vakcinisali do 1.000 građana. Trenutni broj Banjalučana prijavljenih za vakcinaciju, a koji još nisu stigli na svoj termin je 9.460 – naveli su u banjalučkom Domu zdravlja i naglasili da i danas građani mogu da se vakcinišu bez zakazivanja vakcinom “astra-zeneka”. Dodaju da su tokom imunizacije nailazili na otežavajuće okolnosti, od netačnih telefonskih brojeva prijavljenih, privremenih kontraindikacija, odbijanja određenih vakcina, do toga da oni koji su se vakcinisali u inostranstvu ne dostavljaju potvrde o tome.

    Na vakcinu još čeka i 300 prijavljenih Kotorvarošana, a direktor tamošnjeg Doma zdravlja “Sveti Pantelejmon” Vladimir Bibić rekao je za “Glas Srpske” da su do sada potrošili sve doznačene doze.

    • Prvu dozu je primilo oko 3.200, a obje oko 1.200 stanovnika. Ukoliko imamo dovoljno vakcina, vakcinišemo oko 150 ljudi dnevno. Vjerujem da ćemo kroz sedam dana revakcinisati sve preostale – istakao je Bibić i dodao da je plan da do jeseni imaju do 6.000 revakcinisanih. Kazao je da je razgovarao i sa lokalnim privrednicima da vakcinišu zaposlene koji se prijave, s obzirom na to da u ovoj sedmici očekuju novih 1.000 doza.

    Vakcinacija bez zakazivanja termina juče je počela i na vakcinalnom punktu u Kulturnom centru u Gradišci. Načelnica Higijensko-epidemiološke službe tamošnjeg Doma zdravlja Slađana Tepavac rekla je da je priliku da se vakcinišu bez prethodnog zakazivanja vakcinom “astra-zeneka” do 13 časova iskoristilo više od 200 građana.

    Prema podacima gradiškog Doma zdravlja, do sada je prvu dozu vakcine primilo 5.895 građana Gradiške, dok ih je 3.745 revakcinisano.

    U Gradišci je juče organizovana i prva akcija imunizacije radnika u Srpskoj. Vakcinu je primilo 60 zaposlenih u preduzeću “Mehanizmi be”, a masovna vakcinacija bez naručivanja od danas počinje i u Prijedoru. Iz Doma zdravlja su saopštili da će prednost imati osobe starije od 65 godina, te mlađi od 64 godine koji boluju od hroničnih oboljenja.

  • Do standarda EU tek za 100 godina

    Do standarda EU tek za 100 godina

    BiH ne izdvaja dovoljno sredstava za finansiranje kapitalnih investicija koje su joj potrebne, a nedovoljna povezanost unutar zemlje, sa susjednim državama, kao i sa Evropskom unijom otežava njenu konkurentnost.

    Navedeno je to u najnovijem izvještaju “Ažurirana sistemska dijagnostika zemlje”, koju je uradila Svjetska banka u BiH. Eksperti Svjetske banke naglašavaju da ekonomija BiH raste, ali nedovoljno brzo da bi se ostvario životni standard kojem ljudi teže.

    • Iako posljednjih godina ekonomija BiH ostvaruje rast, prema sadašnjoj stopi rasta trebalo bi joj više od 100 godina da dostigne prosječni nivo prihoda Evropske unije. Ako bi se taj rast ubrzao i održavao na oko pet odsto, koliko je bilježio prije svjetske finansijske krize, približavanje nivou prihoda EU BiH bi ostvarila tek za tri decenije – istaknuto je u izvještaju Svjetske banke.

    U ovom dokumentu je naglašeno da su BiH potrebne mnogo veće investicije, produktivnost i učestvovanje radne snage.

    • BiH ima jedan od najvećih svjetskih nivoa vladinih prihoda kao udjela u BDP-u. Nedavne procjene ukazuju da su javni prihodi veći od ekonomskog potencijala zemlje, drugim riječima, veliki porezi vjerovatno smanjuju rast. Slično tome, oporezivanje rada je visoko, guši preduzetništvo, smanjuje zaposlenost i mnoge tjera u neformalni sektor – navedeno je u izvještaju.

    Svijetla tačka za BiH, kako je objašnjeno u ovom dokumentu Svjetske banke, jeste bolje iskorištavanje prirodnih resursa.

    • BiH posjeduje vrijedne prirodne resurse, počev od najočuvanijih šuma u Evropi, pa do plodne zemlje. Šumarstvo i poljoprivreda predstavljaju značajan izvor zaposlenosti i u velikoj mjeri doprinose ekonomiji. Međutim, izvoz je ograničen na proizvode male dodatne vrijednosti, od sirovog drveta i neprerađenih poljoprivrednih proizvoda, a radna mjesta u tim sektorima su često slabo plaćena i pružaju ograničenu dugoročnu perspektivu – navedeno je u izvještaju.

    Istaknuto je i da BiH ima povoljan geografski položaj da bi djelovala kao čvorište između Zapadne Evrope i ostalih balkanskih zemalja, ali je njen sektor transportne infrastrukture nedovoljno iskorišten.

    • Aerodromi u BiH se trebaju modernizovati i proširiti da bi postali efikasniji, poboljšali regionalnu povezanost BiH, podržali turizam i ekonomski rast i omogućili pristup dijaspori. BiH nedovoljno koristi turistički potencijal zbog mnogo faktora, uključujući i ograničenu transportnu povezanost – zaključili su eksperti Svjetske banke.

    Ekonomista Aleksandar Ljuboja rekao je za “Glas Srpske” da je pomoć koja je BiH bila neophodna u poslijeratnom periodu otišla u aktivnosti koje nisu urodile plodom.

    • Konkurentnost je manja ukoliko su komunikacione sposobnosti slabe i na tom polju potrebno je više djelovati – naveo je Ljuboja.

    Najveći gubitaši

    Eksperti Svjetske banke ukazuju da je u BiH najveće prisustvo javnih preduzeća, i to među svim zemljama zapadnog Balkana, većini država Evrope i centralne Azije. Kako su naveli, u BiH ih postoji najmanje 550 i to najviše u energetici, rudarstvu, telekomunikacijama, transportu i komunalnim djelatnostima.

    • Većina javnih preduzeća u BiH posluju kao gubitaši. Njihov dug trenutno je oko četiri milijarde evra, a gotovo polovina je nelikvidna – upozoravaju iz Svjetske banke.
  • “Izrada analize u toku” Dva i po mjeseca utvrđuju odgovornost za loše poslovanje “Šuma RS”

    “Izrada analize u toku” Dva i po mjeseca utvrđuju odgovornost za loše poslovanje “Šuma RS”

    Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS za dva i po mjeseca nije utvrdilo odgovornost uprave i članova Nadzornog odobra u javnom preduzeću „Šume RS“ zbog lošeg poslovanja.

    Podsjećamo da je nakon posebne sjednice Vlade RS o stanju u šumama, koja je održana 19. aprila, smjenjeno deset rukovodilaca zbog negativnog poslovanja. Tada je resorni ministar Boris Pašalić rekao da je Vlada RS usvojila i zaključak kojim je obavezala ovaj resor da utvrdi eventualnu odgvornost uprave i Nadzornog odbora u JP „Šume RS“.

    – Izrada analize je u toku i aktivno se na tome radi, tako da još ne možemo govoriti o konkretnijim detaljima, dok taj posao ne bude završen – kažu za Srpskainfo u Ministarstvu poljoprivrede.

    Dodaju da kontinuirano prate rad uprave „Šuma RS“ i Nadzornog odobra, a da će javnosti dostaviti informacije čim ih bude bilo više.

    „Šume RS“ su prošle godine ostvarile beznačajnu dobit, od svega 174.089 KM, što je gotovo 29 puta manje od plana. Dobit od 5,5 miliona KM ostvario je 21 organizacioni dio, dok je ukupan neto gubitak od oko 5,3 miliona KM kod 10 dijelova.

  • Ratno stanje na ulicama Južne Afrike, ubijena beba

    Ratno stanje na ulicama Južne Afrike, ubijena beba

    Južnoafrička Republika rasporedila je danas vojsku na ulice kako bi ugušila nasilne proteste koji su izbili zbog zatvaranja bivšeg predsjednika Džejkoba Zume koji pred Vrhovnim sudom osporava optužbe.

    Nakon višednevnih sporadičnih nereda u kojima je život izgubilo najmanje sedmoro ljudi, policija je saopštila da se izgredi intenziviraju i potvrdila da je uhapšeno ukupno 219 osoba, prenosi Rojters.

    Među žrtvama je šestomjesečna beba, koju je zalutali metak pogodio u glavu, kao i muškarac koji je iskrvario od rana zadobijenih nožem, prenio je Njuz 24.

    U klinikama, javljaju lokalni mediji, vlada haos pošto demonstranti neprestano pokušavaju da upadnu u prostorije u kojima se nalaze povrijeđeni.

    Dim iz zapaljenih zgrada dizao se u vazduh dok je roba iz opustošenih prodavnica razbacana pored puta u Pietermaricburgu u Zuminoj rodnoj provinciji KvaZulu-Natal, ali incidenti su se proširili i na Johanesburg.

    Televizijski kanal NCA je prikazao današnji snimak požara na krovu tržnog centra u Pitermaricburgu u istočnom dijelu Južne Afrike, gdje će se Zuma pojaviti pred sudom.

    Neredi su počeli prošle srijede, neposredno nakon hapšenja Zume, koji je osuđen na zatvorsku kaznu od 15 mjeseci, jer je odbio sudsku naredbu da pruži dokaze u istrazi o korupciji na visokom nivou tokom njegovog devetogodišnjeg mandata koji je trajao do 2018. godine, prenio je ranije Rojters.

  • Zdravstveni radnici u Grčkoj biće suspendovani ako se ne vakcinišu

    Zdravstveni radnici u Grčkoj biće suspendovani ako se ne vakcinišu

    Zdravstveni radnici u Grčkoj biće suspendovani ako odbiju da se vakcinišu prema novoj obaveznoj politici koju je danas saopštio grčki premijer Kirjakos Micotakis.

    Osoblje u staračkim domovima biće suspendovano od 16. avgusta ako ne zakaže termin za vakcinaciju, dok će isto važiti u septembru za zaposlene u državnim i privatnim bolnicama, prenio je AP.

    Od petka, pa do kraja avgusta, svi zatvoreni komercijalni prostori, uključujući barove, bioskope i pozorišta, biće dostupni samo vakcinisanima.

    “Poslije godinu i po dana više niko ne može da tvrdi da mu je korona virus nepoznanica”, rekao je Micotakis u televizijskom obraćanju.

    “Zemlja će ponovo biti zaključana zbog stava koji su zauzeli određeni ljudi … Opasnost nije Grčka, već nevakcinisani Grci”, istakao je on.

    Restrikcije će se primenjivati šiorm zemlje i na grčkim ostrvima i drugim najvažnijim turističkim destinacijama.

  • Putin: Sve sam više uvjeren, Donbas Kijevu nije potreban

    Putin: Sve sam više uvjeren, Donbas Kijevu nije potreban

    Ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je članak o Ukrajini, o odnosima Moskve i Kijeva, Donbasu, ali i o porijeklu ruskog i ukrajinskog naroda, odnosno o tome da su i Rusi i Ukrajinci jedan narod, jedna cjelina, kao i “da to nije plod nekakve konjukture, već njegovo lično ubjeđenje”.

    Kako je naveo u članku objavljenom na sajtu Kremlja, zid koji je napravljen u posljednjih nekoliko godina između Rusije i Ukrajine, između jednog te istog istorijskog i duhovnog prostranstva, doživljava kao zajedničku tragediju, što je posljedica obostranih grešaka načinjenih u različitim periodima.

    “To je rezultat rada tih sila koje su stalno pretendovale na to da unište naše jedinstvo. Formula koja se primjenjivala i koja je svima poznata tokom vijekova – podijeli i vladaj. Tu nema ničeg novog. Otuda i pokušaji da se odigra na kartu nacionalnih pitanja, da se posije mržnja između ljudi. A glavni zadatak je podijeliti, a zatim i napujdati narod jedne protiv drugih”, navodi se u Putinovom članku.

    Ruska Federacija je, kako je dodao, priznala sve nove političke regije i učinila mnogo toga kako bi Ukrajina opstala kao nezavisna država.

    “Isključivo zahvaljujući niskim cijenama gasa Ukrajina je u periodu od 1991. do 2013. godine uštedjela preko 82 milijarde dolara, a danas se buni oko sume od 1,5 milijardi koju Rusija treba da plati za tranzit gasa do Evrope”, naveo je ruski predsjednik.

    Kako tvrdi, do 2014. godine mnogi sporazumi i zajednički projekti radili su za dobrobit i ruske i ukrajinske ekonomije.

    Uprkos dešavanjima te godine i svemu što je uslijedilo potom, Rusija je i dalje ostala među tri najveća trgovinska partnera Ukrajine, a stotine hiljada Ukrajinaca radi na teritoriji Rusije i u toj zemlji dobija podršku.

    “Eto kakva vam je to zemlja-agresor”, dodao je.

    Putin se osvrnuo i na sukobe na jugoistoku Ukrajine, rekavši da je Rusija učinila sve što je mogla kako bi zaustavila bratoubilaštvo, a potpisan je i Minski sporazum koji, prema njegovom mišljenju, nema alternativu.

    “Međutim, po svemu sudeći, sve više sam siguran u to da Kijevu Donbas jednostavno nije potreban. Zašto? Zato što građani tih regiona, kao prvo, nikada neće prihvatiti to što im se nameće silom, blokadama, prijetnjama. A kao drugo, Minski sporazum, koji je predstavljao šansu da se mirnim putem uspostavi teritorijalna cjelovitost Ukrajine, u potpunosti je suprotan sa projektom ‘anti-Rusija'”, naglasio je.

    Putin dodaje da se u praksi dešava da se u ukrajinskoj javnosti stvara atmosfera straha, koristi se agresivna retorika, podstiče se neonacizam, dolazi do militarizacije zemlje.

  • Skoro 700.000 Fajzer vakcina trebalo bi da stigne u BiH

    Skoro 700.000 Fajzer vakcina trebalo bi da stigne u BiH

    Do kraja septembra bi u Bosnu i Hercegovinu trebalo da stigne 699.669 doza vakcina “Fajzer”, a do sada je kroz Kovaks mehanizam stiglo 100.620 doza ovog proizvođača, rečeno je iz Ministarstva civilnih poslova.

    U Bosnu i Hercegovinu je do sada kroz COVAX mehanizam stiglo 100.620 Fajzer vakcina protiv virusa korona, a pristizale su u više alokacija.

    Do kraja trećeg kvartala, odnosno do kraja devetog mjeseca u BiH bi trebalo stići još ukupno 699.660 doza Fajzera kroz Kovaks i EU mehanizam, te kao donacija Sjedinjenih Američkih Državam prenosi Klix.

    Ukupno 503,100 doza će u BiH stići od SAD-a, a te vakcine će biti raspoređene kroz Kovaks mehanizam s obzirom na to da je ova država donirala mehanizmu 55 miliona vakcina. Iz Ministarstva civilnih poslova je ranije rečeno da bi ukoliko sve bude uredu, u jednoj turi, pola miliona doniranih vakcina trebalo da stigne do kraja jula.

    Kroz EU4Health mehanizam se očekuje da će do kraja septembra stići 95.940 doza Fajzera, a do sada je svake sedmice od početka juna pristizalo oko 10.000 hiljada doza.

  • Narandžasto upozorenje za područje Trebinja i Mostara

    Narandžasto upozorenje za područje Trebinja i Mostara

    Meteoalarm je danas za područje Trebinja i Mostara izdao narandžasto upozorenje zbog najavljene maksimalne dnevne temperature vazduha više od 35 stepeni Celzijusa, dok je za ostala područja u Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) na snazi žuto upozorenje.

    U Mostaru se danas očekuje i do 38 stepeni Celzijusovih.

    Žuti alarm upaljen je za područje Banjaluke, Prijedora, Sarajeva, Livna, Višegrada, Bihaća, Mostara, Foče i Tuzle gdje će maksimalna temperatura vazduha biti od 32 do 35 stepeni Celzijusovih, osim planina.

    Narandžasto upozorenje znači da je vrijeme opasno – prognozirane su neuobičajene vremenske prilike, a šteta i ljudske žrtve su moguće.

    Žuto upozorenje znači da je vrijeme potencijalno opasno – vremenske prilike koje se prognoziraju nisu neuobičajene, ali je potreban oprez.

  • Španija vraća policijski čas i druge mjere zbog mladih

    Španski regioni vraćaju policijski čas, kao i ograničenja za druženje i noćni život kako bi obuzdali nagli porast broja novozaraženih od virusa korona, dok se delta varijanta prenosi kod nevakcinisanih mladih ljudi u zemlji.

    Katalonija i Valensija, dva regiona na mediteranskoj obali koji su glavna žarišta epidemije, ograničavaju okupljanja na 10 ljudi i obnavljaju ograničenja svih aktivnosti tokom noći, dok je sjeverni region Asturija od juče zabranio rad barova izuzev bašti i restorana, prenio je AP.

    Zbog početka ljeta i žurki organizovanih da bi se obilježio kraj školske godine, broj zaraženih od kovid-19 u Španiji sada je više od tri puta veći među mlađima od 30 godina u odnosu na prosek.

    Broj oboljelih na 100.000 stanovnika porastao je na nacionalnom nivou juče na 368 slučajeva, izjavio je Fernando Simon, koji koordinira španskim odgovorom na hitne zdravstvene probleme.

    On je istakao da, iako mladim pacijentima obično nije potrebno da se liječe na odjeljenjima intezivne njege, veliki broj slučajeva oboljelih od korone mlađih od 30 godina polako povećava stopu broja hospitalizovanih.

    Španija je u potpunosti vakcinisala više od 21 miliona ljudi ili 46 odsto ukupne populacije, međutim samo oko 600.000 je onih koji imaju manje od 30 godina.

  • Cijene stanova idu u nebesa

    Cijene stanova idu u nebesa

    Zbog povećane potražnje za stambenim jedinicama, ali i viših cijena građevinskog materijala u BiH te samog procesa gradnje, došlo je do povećanja prodajne cijena stanova za 10 do 12 odsto, potvrdili su stručnjaci iz ove oblasti.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, kazao je za “Nezavisne” da su cijene repromaterijala za gradnju značajno porasle, što je uticalo na to da dođe do viših cijena stambenih objekta.

    “Takođe, evidentno je da rastu i cijene rada, tu je prisutan i nedostatka radne snage, te kada se to sabere, sve te otežavajuće okolnosti za rezultat su imale povećanje cijena građevinskih objekata”, kazao je Ćorić.

    Prema njegovim riječima, ne može se predvidjeti do kada će to da traje i koliko će još cijene rasti.

    Iz Agencije za trgovinu nekretninama “Remax” iz Banjaluke ističu da je primjetno da su ove godine cijene stanova više za 10 odsto.

    “Budući da je došlo do podizanja cijena građevinskog materijala u proteklom periodu, ali i veće potražnje, automatski dolazi od viših cijena samih nekretnina”, istakao je Dragan Milovanović iz “Remaxa” i dodao da je osnovni generator viših cijena upravo potražnja.

    Kako kaže, u toku gradnje rijetko kada dođe do podizanja cijena, jer investitor uglavnom formira cijenu kada počne graditi.

    “Da je Banjaluka jedan od gradova u kojima se najviše prodaju stanovi, govori i podatak da je, čim počne gradnju novih stanova, investitor već rasprodao sve stambene jedinice u jednoj lameli”, kaže Milovanović za “Nezavisne”.

    Dodaje da se cijene stanova kreću od 2.050 KM po kvadratu pa sve do 4.000 KM, zavisno od lokacije.

    Jedna Banjalučanka koja planira da kupi manji stan i tek je krenula u potragu kaže da se iznenadila time da su cijene kvadrata u širem centru toliko visoke.

    “Gledala sam stanove u Novoj varoši i širem centru i cijene kvadrata su oko 3.500 maraka. Čini mi se da te cijene kvadrata idu u nebesa i da ne prate naš realni standard. Čula sam da mnogo ljudi iz dijaspore ovdje kupuje nekretnine kao vid štednje i ulaganja”, kazala je ova Banjalučanka, koje će uzeti stambeni kredit.

    Da su stanovi u Banjaluci u ovoj godini skuplji, potvrdio je i Manojlo Popović, vlasnik Agencije “Senzor nekretnine” u Banjaluci.

    “Cijene stanova u Banjaluci u ovoj godini više su za 10 do 12 odsto nego prošle godine, te ako se u narednom periodu nastavi trend rasta potražnje, ali i ako cijene građevinskog materijala budu rasle, realno je očekivati da će cijene nekretnina ići ka gore”, kaže Popović.

    Dragan Gruban iz Agencije za nekretnine “Agent Enex” u Prijedoru i urednik Facebook stranice Dom.ba, kaže da je u Prijedoru takođe ove godine došlo do do skoka cijena stanova, a, kako ističe, razlog tome je upravo veća potražnja i skuplji građevinski materijal.

    “Prošle godine cijena stanova u novoj gradnji iznosila je je 1.800 KM, dok je ove godine već 2.000 KM po kvadratu, što je veliki bum što se tiče Prijedora”, kaže Gruban.

    Enisa Kadić, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori FBiH, ističe da se cijene nekretnina u FBiH još nisu mijenjale u odnosu na prošlu godinu, ali da je realno očekivati da do toga dođe.

    “Cijene nekretnina u FBiH trenutno ne bilježe rast s obzirom na to da je zbog pandemije pala tražnja, ali sigurno je da u narednom periodu očekujemo rast za nekih 10 odsto”, kazala je Kadićeva.

    Iz Agencije za nekretnine “Smart” iz Mostar ističu da je potražnja ista kao i prošle godina te da se uglavnom traže zemljište i parcele oko Mostara te stanovi u centru.

    “Cijene stanova u centru iznose od 2.300 do 2.500 KM za novu gradnju, dok cijena starogradnje iznosi oko 1.900 KM”, kazali su iz ove mostarske agencije.