VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tužilaštvo odbacilo tužbu Danijele Štajnfeld zbog nepostojanja dokaza

    Tužilaštvo odbacilo tužbu Danijele Štajnfeld zbog nepostojanja dokaza

    Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo je krivičnu prijavu Danijele Štajnfeld, podnijetu protiv Branislava Lečića zbog silovanja, jer ne postoje dokazi koji bi potvrdili navode podnijete krivične prijave, navodi se u saopštenju.

    Kako je prenio Blic u saopštenju tužilaštva se navodi da su u toku predistražnog postupka obavljeni razgovori sa Danijelom Štajnfeld i prijavljenim Branislavom Lečićem, pribavljena je kopija dokumentarnog filma Danijele Štajnfeld naziva “Hold Me Right”, CD na kome se nalazi originalni glas osobe iz pomenutog filma i medicinska dokumentacija o liječenju Danijele Štajnfeld.

    Također su obavljeni razgovori sa brojnim licima koja bi eventualno mogla imati posredna saznanja o spornom događaju, s obzirom da neposrednih očevidaca nije bilo, analizirana je i tvrdnja Merime Isaković, koja je dostavljena Višem javnom tužilaštvu u Beogradu.

    “Nakon prikupljenih potrebnih obaveštenja i pribavljanja svih relevantnih dokaza u predistražnom postupku, koje je tužilaštvo cijenilo kako pojedinačno, tako i u međusobnoj vezi, utvrđeno je da ne postoji ni jedan zakoniti dokaz sa stepenom osnova sumnje koji bi potvrdio navode podnijete krivične prijave.

    Punomoćniku oštećene je dostavljen primjerak rješenja o odbačaju, a ukoliko oštećena nije zadovoljna donijetom odlukom, ima pravo na blagovremeno podnošenje prigovora Apelacionom javnom tužilaštvu u Beogradu”, navodi se u saopštenju Višeg javnog tužilaštva.

  • Brod “Ever Given” napokon napustio egipatske vode

    Brod “Ever Given” napokon napustio egipatske vode

    Brod za prijevoz kontejnera koji je u martu blokirao Sueski kanal napustio je egipatske vode jutros u 4 sata, rekao je izvor iz administracije Kanala.

    Brodu je dozvoljeno da isplovi nakon inspekcije u Port Saidu.

    Prema podacima kompanije za praćenje pomorskog saobraćaja “Marine Traffic”, brod “Ever Given” nalazi se u Sredozemnom moru, sjeverno od egipatske obale.

    “Ever Given” se nasukao u najjužnijem dijelu Kanala 23. marta po jakom vjetru.

    Administracija Sueskog kanala ga je zadržala prema sudskom naređenju, a vlasti su zatražile nadokandu od vlasnika broda iz Japana “Shoeija Kisena” i njegovog osiguranja.

    Administracija Kanala potpisala je sporazum o nagodbi sa vlasnikom i osiguravajućim kućama.

  • Ljekar iz Hrvatske nelegalno vakcinisao protiv korone u BiH, naplaćivao od 300 do 500 KM

    Ljekar iz Hrvatske nelegalno vakcinisao protiv korone u BiH, naplaćivao od 300 do 500 KM

    Policijski službenici Policijske stanice Srbac jučer su Okružnom javnom tužilaštvu Banja Luka podnijeli izvještaj protiv ljekara iz Hrvatske, čiji su inicijali M. Z.

    On se sumnjiči da je počinio krivično djelo neovlaštenog pružanja medicinskih usluga, naveli su iz Policijske uprave Bosanska Gradiška.

    Naime, M. Z. se sumnjiči da je u proteklom periodu, suprotno važećim propisima Republike Srpske, pružao medicinske usluge na području mjesta Kobaš u općini Srbac u BiH.

    Iskoristivši svoj položaj ljekara opće prakse u Republici Hrvatskoj, on je građanima davao vakcine protiv pandemije Covid-19. Svoje usluge naplaćivao je od 300 do 500 KM.

    Podsjetimo da su vakcine protiv koronavirusa u svim državama besplatne za građane, ali da imunizaciju provodi samo javni zdravstveni sistem.

  • “Nema više visokog predstavnika” Kovačević poručuje da u BiH ne postoji niko ko bi mogao da nametne bilo kakav zakon

    “Nema više visokog predstavnika” Kovačević poručuje da u BiH ne postoji niko ko bi mogao da nametne bilo kakav zakon

    U BiH više nema visokog predstavnika, tako da ne postoji niko ko bi mogao da nametne bilo kakav zakon, izjavio je savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH za unutrašnju politiku Radovan Kovačević.

    Povodom prijedloga Valentina Incka da BiH donese zakon koji kažnjava negiranje genocida i glorifikovanje ratnih zločinaca, Kovačević je naveo da je Incko podnio ostavku koja je konstatovana u UN i da novi visoki predstavnik za BiH nije imenovan u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma u UN koji je jedini relevantan za izbor visokog predstavnika.

    – To znači da u BiH visoki predstavnik više ne postoji. U tom smislu ne postoji apsolutno niko ko bi mogao da nametne bilo kakav zakon a da bi to na bilo koji način bilo relevantno – rekao je Kovačević za “Sputnjik”.


    On je istakao da Republika Srpska ni na koji način ne može više da prihvata i da toleriše kršenje Dejtona.

    – Mi duboko vjerujemo da je vrijeme nametanja bilo kakvih zakona ili rješenja u BiH prošlost, i da će izabrani politički predstavnici, koji nose odgovornost od građana u ovoj zemlji, preuzeti odgovornost za budućnost ove zemlje i da će u BiH postati relevantna samo ona rješenja i zakoni do kojih se dođe dogovorom – zaključuje Kovačević.

  • Milanović pažljivo bira mjesta koja posjećuje u BiH

    Milanović pažljivo bira mjesta koja posjećuje u BiH

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović od nedelje boravi u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini, ali je glavni grad ove države i sarajevske političare zaobišao u širokom luku.

    Milanoviću je ovo prva službena posjeta BiH otkako je preuzeo funkciju predsjednika.

    Svoju posjetu počeo je u Vitezu susretom s hrvatskim predstavnicima privrednog, političkog i kulturnog života Hercegovine. Nakon Viteza posjetio je Mostar, a potom slijedi Ljubuški, Tomislavgrad i Livno, odnosno gradovi sa većinskim hrvatskim stanovništvom.

    – Nema više popuštanja u odnosu na prava Hrvata u BiH – bio je oštar Milanović u svom prvom obraćanju javnosti kada je stigao u BiH.

    Dejtonski sporazum

    Podsjetio je da je taj svoj stav već dokazao kada je insistirao da se odredba o obavezi poštivanja Dejtonskog sporazuma uvrsti u deklaraciju s posljednjeg samita NATO.

    – Na jednak način postupaću u odnosu na dokumente koje budu usvajale sve međunarodne organizacije kojih je Hrvatska član – najavio je i poručio “ili takvih dokumenata neće ni biti”.

    Milanović je rekao i da neće ići u službeni posjetu Sarajevu “dok se neke stvari ne riješe”, objasnivši da mu je sporan status sadašnjeg hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

    – Komšić nije predstavnik hrvatskog naroda, a člana Predsjedništva moraju birati građani hrvatske nacionalnosti – poručio je Milanović.

    Ravnopravnost naroda
    Politički analitičar Pejo Gašparević ističe da je Milanović poslao jasnu poruku sarajevskim političarima da ne priznaje političko obespravljivanje hrvatskog naroda, kao jednog od tri konstitutivna naroda.

    – Birajući mjesta gdje su Hrvati većina za svoju posjetu, Milanović je poslao poruku da neće odustati od zauzimanja za ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH. Direktno je rekao da Komšić ne može biti predstavnik Hrvata u Predsjedništvu BiH jer za njega nisu glasali hrvatski građani – ističe Gašparević.

    Dodaje da je Milanović, takođe, svojom izjavom kako neće posjetiti Sarajevo poručio da neće tolerisati političku neravnopravnost Hrvata u BiH.

    – On je doslovno rekao da neće ići u Sarajevo dok Hrvati ne počnu biti ravnopravni sa ostala dva naroda – podsjeća Gašparević.

    Ističe da je sigurno da će Milanovićeva posjeta izazvati velike simpatije u hrvatskom narodu u BiH, dok će s druge strane bošnjački politički milje osuditi takve njegove izjave.

    – Milanović je već rekao kako zna da će ga neki zbog toga smatrati nacionalistom, ali da on nije nacionalista već samo predsjednik Republike Hrvatske, koji ima obavezu da se bori za prava Hrvata u BiH – zaključuje Gašparević.

  • Građani strahuju od “velikog brata”

    Građani strahuju od “velikog brata”

    BiH ni lani nije napravila ozbiljnije korake s ciljem bolje zaštite ličnih podataka stanovnika, a iz evidencija je vidljivo da svijest građana raste, jer ih sve više prijavljuje zloupotrebe i traži zaštitu, posebno kada je u pitanju video-nadzor.

    Agencija za zaštitu ličnih podataka uputila je parlamentarnu proceduru na nivou BiH izvještaj o stanju u toj oblasti tokom 2020. godine, u kojem je potvrđeno da BiH još nije uskladila svoje zakonodavstvo sa novousvojenim propisima EU, iako duže vrijeme traje priča o izradi novog zakona, kao i o aktivnostima koje nadležni sprovode u tom pravcu.

    U godišnjem izvještaju Agencije o zaštiti ličnih podataka u BiH, koji je potpisao direktor Dragoljub Reljić, istaknuto je da je BiH jedina u regiji koja nema potpisan sporazum sa EUROJUST-om.

    • Ranije su imenovane kontakt osobe, a uslov da se pokrenu pregovori jeste da BiH usvoji novi zakon o zaštiti ličnih podataka. I pored činjenice da nije usvojen novi zakon, to ne predstavlja prepreku aktivnijem učešću, kako zakonodavne tako i izvršne vlasti, na svim nivoima, o ovom pitanju – navodi Reljić i poziva nadležne da usvoje novi zakon.

    Nepostojanje novih propisa nije jedini problem u Agenciji. Požalili su se i ovaj put na manjak zaposlenih te ponovo tražili službeno vozilo, jer im je, kao i nekim drugima, u opisu posla specijalizovani nadzor, ali nisu na listi institucija koje ima pravo na još jedno takvo vozilo.

    Podaci iz godišnjeg izvještaja pokazuju da su lani izvršili ukupno 36 inspekcijskih nadzora, od čega 25 redovnih, na osnovu ranijih planova te 11 vanrednih, gdje su posjetili ministarstva na nivou BiH, Srpske i FBiH, zatim kazneno-popravne zavode te određena javna preduzeća. Utvrđeno je da većina nije izvršila svoje obaveze, nisu usvojili planove bezbjednosti za zaštitu ličnih podataka ni posebne evidencije o ličnim podacima koji su dati trećoj strani i razloge za to.

    Službenici Agencije, osim po službenoj dužnosti, postupaju i na osnovu prigovora, koje, po zakonu, može svako da podnese kada sazna ili posumnja da je kontrolor ili obrađivač podataka povrijedio njegovo pravo ili da postoji direktna opasnost po povredu prava.

    Po tom osnovu zaprimljeno je 168 prigovora, a završeno 108 predmeta. Od toga je u potpunosti usvojeno 27, dok je djelimično usvojeno njih sedam.

    • Najveći broj prigovora je podnesen u vezi sa obradom ličnih podataka putem video-nadzora, što svjedoči i o povećanju svijesti građana o zaštiti ličnih podataka – istaknuto je u dokumentu u kojem piše da su primjeri zloupotrebe potvrđeni na radnim mjestima, u teretanama, zajednicama etažnih vlasnika i drugima.

    U Agenciji su lani imali posla i zbog pandemije virusa korona te obrade i objave podataka o zdravstvenom stanju, u smislu objave imena i prezima onih koji su kršili važeće epidemiološke mjere te zbog drugih slučajeva koji su se odnosili i na korišćenje otisaka prsta i podataka iz ličnih karata. Zbog kršenja zakona su, po svim osnovama, izricali kazne od 500 do 10.000 KM.

    Predsjedavajući Zajedničke komisije za ljudska prava u Parlamentu BiH Lazar Prodanović rekao je za “Glas Srpske” da je očigledno da problema u ovoj oblasti ima, ali da to nije samo slučaj u BiH.

    • Zloupotreba ima i u drugim zemljama, ali to ne može da bude izgovor. I po ovom pitanju je potrebno više koordinacije – rekao je Prodanović.
  • Krivokapić: Temeljni ugovor usaglašen, čekamo SPC da se izjasni

    Krivokapić: Temeljni ugovor usaglašen, čekamo SPC da se izjasni

    Zdravko Krivokapić, saopštio je večeras da je Vlada sa Ustavom i zakonom usaglasila predlog temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC).

    On je dodao da je o sadržini tog dokumenta upoznala patrijarha SPC Profirija od koga očekuje da se izjasni.

    Krivokapić je u intervjuu Televiziji Crne Gore, prvom od kako je preuzeo dužnost predsjednika Vlade, kazao da Vlada do sada nije dobila odgovor SPC o prijedlogu temeljnog ugovora čije se potpisivanje očekuje narednih mjeseci.

    “Želimo da zaštitimo i državu i Crkvu… Ne želimo da bilo koji član bude problematičan jer bi neko mogao da se žali Ustavnom sudu. Poslali smo naš prijedlog usaglašenog Ugovora i čekamo reakciju druge strane. Mediji spekulišu da znaju kakav je stav patrijarha, a još nisam dobio takvu informaciju”, rekao je Krivokapić.

    Govoreći o odnosu prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi (CPC), kazao je da je vjernik i da se “ne može upoređivati nešto što je kanonski i nekanonski”. Dodao je da je sloboda vjeroispovijesti garantovana svima i da svi “mogu da biraju gdje će ispovijedati vjeru”.

    Upitan da li je moguće da se u Crnoj Gori izjednače partizanski i četnički pokret kao što je urađeno u Srbiji formiranjem Komisije za pomirenje, Krivokapić je kazao da bi “Crna Gora trebalo da napravi spomenik svim žrtvama koji bi bio simbol pomirenja i koji bi prihvatili svi”.

    “Najbolje je da krenemo putem Španije gdje su napravili spomenik svim žrtvama, nezavisno od događaja i uspostavili su simbol pomiranje. Takav simbol Crnoj Gori je neophodan. Nadam se da ćemo svi imati razumijevanja. Crna Gora ima isti broj stanovnika 1941. i danas, što vam najbolje govori da smo život davali uvijek za ono što je najvažnije, a to je ideja”, rekao je Krivokapić.

    Na konstataciju da se dio javnosti u Crnoj Gori plaši mogućnosti izjednačavanja četničkog i partizanskog pokreta, pogotovo nakon nekih ideja o formiranju komisije za pomirenje i istinu, premijer je kazao da Srbija ima svoj način, a Crna Gora svoj.

    Komentarišući političku krizu u Crnoj Gori, Krivokapić je ocijenio da “vanredni izbori u ovom trenutku ne bi odgovarali nikome” jer bi se “gubila energija i ništa novo se neće desiti”.

    Po njegovim riječima, partije znaju da bi na novim izborima odziv glasača bio manji i da znaju da je narod dao povjerenje da vlast traje četiri godine.

    “Izbori sada ne bi nikome odgovarali”
    Vanredni parlamentarni izbori u ovom trenutku ne bi odgovarali nijednoj političkoj strukturi, kazao je Krivokapić.

    Komentarišući brojne kritike na račun izvršne vlasti iz dijela vladajuće koalicije, poručio da bi volio da se u parlamentu pokrene preispitivanje povjerenja Vladi.

    “Izbori su najbolja mjera i rešeto za odnose na političkoj sceni Crne Gore. Oni, po mojim saznanjima, trenutno ne odgovaraju nijednoj političkoj strukturi. Ne postoji izborno zakonodavstvo i znaju da u ovom trenutku svi gubimo energiju, a ništa se novo neće desiti na političkoj sceni. Znaju da nema buduće vlade bez koalicija, a znaju i da bi izlaznost bila manja nego 30. avgusta. Znaju da je narod dao povjerenje da ovo traje četiri godine, da bi tada mogli da izađemo bez premise siguran glas, e to je ono zbog čega vjerujem da se ne mogu desiti tako brzo izbori”, kaže premijer.

    Dodaje da bi se prilikom izglasavanja nepovjerenja Vladi, moralo krenuti u postupak prijedloga novog mandatara.

    “Gospodin (Milo) Ðukanović je odmah reagovao na ponudu DF-a, što govori o jednoj zainteresovanosti da s DPS-om dogovaraju promjene. Vjerovatno ova vlada ne odgovara ni DF-u, ni DPS-u. Nekako, u ovom vremenskom periodu, svjestan sam činjenice da je DF davao snagu DPS-u, a DPS, na neki način, podsticao DF, tako da ta jedna igra traje…”, kaže Krivokapić za TVCG.

    Na pitanje da li osim DF-a i DPS-a, postoji treća strana, Krivokapić kaže:

    “Uvijek neko nekoga ima kao mentora, i Crna Gora nikad nije voljela ako je taj mentor izvan Crne Gore. Jasno je da postoji medijska kampanja jaka i vjerovatno ne slučajna. Čije interese ugrožava ova vlada, pokazaće vrijeme. Ovdje se ne radi o politici, već o ugrožavanju interesa. Neki političari zasigurno imaju neke dugove i oni stižu na naplatu. Može biti i materijalni, a može da se svede i u sferu obećanja”.

    Kaže i da je zabrinut ako je taj interes povezan sa drugim državama.

    Naglasio je da su podjele u Crnoj Gori rezultat onoga što je vještački nametnuto, ali i da neke podjele imaju istorijske okolnosti koje, kako navodi, “ne možemo da zaboravimo”.

    “Ako se desio jedan događaj, on ne treba da rezultira podjelama jer mi zajedno živimo. Ispada da smo sami sa sobom podijeljeni, a onda se zavađamo bez ikakvog smisla. Jer, šta znači to na kojoj ste strani vi bili sada poslije 80 godina. Mi se stalno vraćamo prošlosti, Crna Gora živi u prošlosti”, kazao je Krivokapić.

    Poručio je da političari treba da se zapitaju koliko doprinose tome da se podjele “povampire”.

  • “Motivisati mlade da se vakcinišu” Dr Đerlek poručio da će jesen biti neizvjesnija nego što se očekivalo

    “Motivisati mlade da se vakcinišu” Dr Đerlek poručio da će jesen biti neizvjesnija nego što se očekivalo

    Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek izjavio je danas da je četvrti talas virusa korona neizbježan s obzirom da nije iskorišćena prilika da se dostigne očekivani procenat imunizacije.

    Đerlek je na TV K1 rekao da je prioritet da se postigne što veći procenat imunizacije i da se Srbija približi kolektivnom imunitetu, a da će se o trećoj dozi vakcine Krizni štab izjasniti 1. avgusta nakon preporuke Nacionalnog tela za vakcinaciju koje će to učiniti 23. jula.

    – U ovom trenutku moramo naći nove modele motivacije da povećamo procenat imunizacije, a do 1. avgusta će javnost dobiti informaciju šta raditi sa trećom dozom – kazao je Đerlek i dodao da je do sada u Srbiji vakcinisano 48,6 odsto punoljetnih građana.

    Ono što posebno zabrinjava, kako kaže, jeste što u grupi od 17 do 30 godina ima samo 17,3 odsto vakcinisanih.

    Zbog toga možemo očekivati da će jesen biti mnogo neizvjesnija nego što smo se nadali. Mislili smo da ćemo postići bolji rezultat u toj populacionoj grupi, ali građani Srbije nisu iskoristili šansu koju su imali – navodi.

    Đerlek kaže da se nadaju da će za nekoliko dana broj vakcinisanih preći 50 odsto, ali ukazuje da je to daleko od kolektivnog imuniteta.

    Kaže da se država priprema da ovog leta ozbiljno radi kako bi motivisala populaciju od 17 do 30 godina, ali kaže i da je istraživanje pokazalo da je 31 odsto neodlučnih građana Srbije.

    – Upravo prema njima teba da krenemo energičnije u smislu razgovora ”oči u oči”. Ono što ja nosim sa terena i što sam vidio jeste da ljudi žele razgovor ”oči u oči” i kada im objasnite šta su prednosti ljudi shvataju i odazivaju se na vakcinaciju – kaže Đerlek.

    Najveća briga mladih, navodi Đerlek, jeste da li su veće posljedice ako se oboli od kovida ili od vakcine, te dodaje da je dokazano da su veće posljedice od oboljevanja, kao i da su vakcine bezbjedne.

    – Moramo biti energičniji i direktnije i više razgovarati sa mladim ljudima jer u toj grupi i trećini koja je neodlučna nema mjesta za oklijevanje. Mi oklijevanjem ne postižemo ono što želimo, a to je da za što kraći period vakcinišemo što više ljudi i napravimo jedan bedem virusu – kazao je Đerlek.

    Kada je riječ o vakcinaciji djece, Đerlek kaže da je prioritet bio da se vakcinišu hronično oboljela djeca od 12 do 15 godina, ali i tinejdžeri od 16 do 17 godina.

    – Naravno i da preostali predstavljaju veliki rezervoar zaraze i potrebno je razgovarati i sa roditeljima – navodi.

    Kada je riječ o delta soju, Đerlek kaže da ga specifičnijim čini to što je zarazniji, teže ga je prepoznati, a ustanovljeno je i da je vakcina nešto manje efikasna na njega.

    – Brine to što blag pad efikasnosti vakcine postoji, ali na našu sreću ipak je vakcina jedini način da se odupremo – kaže Đerlek i dodaje da delta soj više napada mlade upravo zbog toga što su oni najvećim dijelom nevakcinisani.

    Na pitanje da komentariše to što se Srbija pominjala kao zemlja za karantin turizam, Đerlek kaže da je to malo preterano, ali da je naša zemlja uspjela da uspostavi kontrolu nad virusom i da su zbog toga Indijci, kojima nije potrebna viza za ulazak u našu zemlju, odlučili da kod nas provedu vrijeme u karantinu.

    Napominje da su i dalje na snazi rigorozne mjere za ulazak u Srbiju

  • Tragovi zemljotresa u RS još vidljivi na sve strane

    Tragovi zemljotresa u RS još vidljivi na sve strane

    U opštinama u Srpskoj koje su pretrpjele veliku štetu u katastrofalnom zemljotresu koji je u decembru prošle godine pogodio Petrinju oštećenja na objektima i dalje su vidljiva na sve strane, a mještani nestrpljivo čekaju sanaciju.

    Radenko Reljić, načelnik opštine Kozarska Dubica, rekao je za “Nezavisne novine” da na objektima još ima tragova zemljotresa.

    “Ima, naravno, to su i dalje objekti u ruševnom stanju. Mi moramo kroz rebalans budžeta i odluke skupštine da raspišemo veliki tender, a riječ je o iznosu od oko milion maraka, koliko smo predvidjeli za sanaciju štete”, rekao je Reljić.

    Prema njegovim riječima, na osnovu elaborata šteta je podijeljena u tri kategorije, tako da imaju ljudima da izgrade oko 30 novih kuća, a ostalo će biti sanacija krovova, dimnjaka i slično. Treća kategorija su sitnije popravke, poput fugovanja zidova itd.

    “Otprilike milion maraka je u pitanju. Trebalo bi da završimo proceduru do kraja godine i da počnemo ljudima sanirati štetu”, naveo je Reljić.

    On je istakao da su od prvih, od Vlade RS dobijenih interventnih 100.000 KM, popravljene četiri kuće te su sanirani javni objekti.

    “Najveći dio novca odnosi se na donaciju od Vlade Srbije, tim sredstvima ćemo uraditi one krupnije stvari kada se okončaju postupci koji se odnose na javne nabavke. Stanovništvo neće dobiti novac, već građevinski materijal”, kaže Reljić.

    Aleksandar Pašić, portparol opštine Kostajnica, ističe da se od zemljotresa 29. decembra 2020. godine do danas u Kostajnici osjetilo više stotina zemljotresa različite snage.

    “Od ukupno 2.858 objekta šteta je utvrđena na njih 937. Tragovi zemljotresa su vidljivi svagdje, a kako vrijeme prolazi, pojavljuje se dodatna štete. Primjer je vodovodna mreža, na kojoj zbog slijeganja tla prouzrokovanog zemljotresom dolazi do čestog pucanja glavnog transportnog voda. Takođe, zbog velikog oštećenja zgrade opštine, Opštinska uprava je iseljena i nalazi se u privremenom smještaju”, ističe Pašić za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, stručne komisije obišle su ukupno 2.858 objekata, od čega je na 937 objekta utvrđena šteta i to po kategorijama, pa je tako u kategoriji šest 13 objekata, koji su za rušenje.

    Pašić naglašava da ukupna šteta od zemljotresa na području opštine Kostajnica, a po metodologiji globalne procjene, iznosi 9.606.705 KM.

    “Skupština opštine Kostajnica usvojila je Elaborat o procijenjenoj šteti po kojem je za sanaciju štete potrebno 16.140.107,84 KM. U toku je izrada pravilnika koji će definisati sva prava i obaveze vlasnika objekata koji su oštećeni u zemljotresu, kada je riječ o iznosu finansijske pomoći za sanaciju i rekonstrukciju od strane opštine”, naveo je Pašić.

    Inače, opština Kostajnica potpisala je sporazum sa “Karitasom” Švajcarske o izgradnji najmanje šest stambenih objekata. Vlada Vojvodine donirala je građevinski materijal vrijedan 100.000 evra, koji je podijeljen korisnicima, a Crveni krst Novog Sada i Crveni krst Švajcarske obezbijedili su pomoć za 85 korisnika.

    “Vlada Srbije odobrila je pomoć opštini Kostajnica u iznosu od šest miliona KM, od čega će tri miliona maraka biti iskorišteno kao finansijska pomoć mještanima opštine Kostajnica za sanaciju i rekonstrukciju njihovih objekata”, naveo je Pašić.

    Štete od decembarskog zemljotresa, podsjetimo, bilo je i u Prijedoru, kao i u Novom Gradu. Pavle Agbaba, predsjednik mjesne zajednice Novi grad u ovoj opštini, istakao je da, iako je prošlo sedam mjeseci od zemljotresa i oštećenja velikog broja objekata, veliki broj sugrađana mu se žalilo da nije dobio nikakva sredstva za sanaciju kuća i pomoćnih objekata.

    “Naročito je razorno bilo u selu Dobrljin i okolini prema Kostajnici. To su ruralni dijelovi opštine i neophodna je što brža finansijska intervencija kako bi ljudi nastavili normalan život. Određeni broj njih brine za sigurnost svojih porodica, čak imam informaciju da je i nekoliko privrednih subjekata oštećeno te da je sam proces proizvodnje upitan u daljem periodu”, kazao je Agbaba, dok nam se opštinski načelnik Miroslav Drljača nije javljao na pozive.

    Golić: Početi od najugroženijih

    Srebrenka Golić, ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske, razgovarala je danas sa načelnikom opštine Kostajnica Nikolom Janjetovićem te izjavila da će to ministarstvo Kostajnici pomoći u izradi pravilnika koji će definisati sva prava i obaveze vlasnika objekata koji su oštećeni u zemljotresu, kada je riječ o iznosu finansijske pomoći za njihovu sanaciju i rekonstrukciju.

    “Imajući u vidu da je u proteklom periodu urađena kategorizacija i procjena svih objekata koji su oštećeni u zemljotresu i koje je potrebno sanirati ili rekonstruisati, predlažem da počnete od onih najugroženijih, kako bi se njihovim vlasnicima što prije obezbijedio krov nad glavom”, poručila je Golićeva.

    Janjetović je podsjetio da je opština Kostajnica dobila pomoć od Srbije u iznosu od oko šest miliona maraka, koja će, između ostalog, poslužiti i za sanaciju objekata.

    “Oko tri miliona KM biće iskorišteno kao finansijska pomoć mještanima opštine Kostajnica za sanaciju i rekonstrukciju njihovih objekata”, precizirao je Janjetović.

  • Savjet ministara pomjera rok: Kontakt tačka za oružje na čekanju

    Savjet ministara pomjera rok: Kontakt tačka za oružje na čekanju

    Kao što je i očekivano, Radna grupa za uspostavu kontakt tačke za vatreno oružje u BiH, koju je Savjet ministara BiH formirao krajem februara sa zadatkom da do 30. juna uspostavi tu tačku, nije postigla dogovor i, po svemu sudeći, biće joj postavljen novi rok do 30. aprila iduće godine da to uradi.

    Naime, vlasti zemalja zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa u julu 2018. godine opredijelile su se da naprave održivo rješenje za suzbijanje nedozvoljenog posjedovanja, zloupotrebe i trgovine malim i lakim vatrenim oružjem i municijom. Da bi se došlo do toga, sve zemlje trebalo bi da imaju jednu kontakat tačku ili u slučaju BiH tačke, gdje bi se razmjenjivale postojeće informacije o legalnom i nelegalnom oružju. Da bi se došlo do toga, Savjet ministara BiH u februaru je donio odluku i formirao Radnu grupu za uspostavu kontakt tačke/tačaka za vatreno oružje u BiH i pred članove postavio rok do 30. juna, međutim do tog dogovora nije došlo i gotovo je izvjesno da će se pred ministrima pojaviti prijedlog izmjene te odluke sa novim rokom, odnosno da se taj posao završi do 30. aprila naredne godine.

    “Imali smo do sada četiri sastanka, usvojili smo Poslovnik o radu itd., ali zbog oprečnih stavova fokalna tačka ili fokalne tačke nisu uspostavljene. Problem je u tome što pojedine policijske agencije smatraju da se radi o prenosu nadležnosti i zbog toga je potrebno dodatno vrijeme da to usaglasimo, a sa druge strane pojedine žele da to centralizuju i zasad još nemamo dogovor”, rekao je za “Nezavisne novine” Bojan Turunjanin, predsjedavajući Radne grupe za uspostavu kontakat tačke/tačaka za vatreno oružje u Bosni i Hercegovini.

    Kako nezvanično saznajemo, na formiranju samo jedne tačke najviše insistiraju iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, dok prijedlog MUP-a Republike Srpske o uspostavljanju nekoliko tačaka, od kojih bi jedna bila upravo u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, nije prošao, jer su se pobunili u pojedinim kantonima u Federaciji BiH. Prijedlog MUP-a bio je da, pored njih, kontakt tačka bude u MUP-u Federacije BiH i po jedna u policijskim agencijama na nivou BiH, odnosno Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, SIPA i Graničnoj policiji BiH, međutim to nisu prihvatili pojedini kantoni koji su u tom slučaju tražili da i kod njih budu kontakt tačke. Taj prijedlog MUP-a RS podrazumijevao je da sve te kontakt tačke, svaka u svom kapacitetu, čine kontakat tačku BiH.

    O kontakt tački za vatreno oružje u BiH bilo je govora i u Analitičkom izvještaju Evropske komisije, gdje je konstatovano da postoji potreba za uspostavljanje te tačke kako bi se mogli razmjenjivati podaci o legalnom i nelegalnom oružju, a nakon tog izvještaja Ministarstvo bezbjednosti BiH u saradnju sa drugim institucijama dogovorilo je da se ide u pravcu definisanja te kontakt tačke.

    Podsjećanja radi, priča o kontakt tačkama u BiH traje već godinama, jer u BiH nema dogovora o tome ko treba da bude adresa za saradnju sa stranim policijskim i bezbjednosnim agencijama. Recimo, BiH je tek poslije nekoliko godina uspjela pronaći kompromis kada je riječ o kontakt tački za saradnju sa Evropolom, jer je MUP Republike Srpske godinama insistirao da ta tačka ne može biti u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, čemu je na kraju udovoljeno i ona je izmještena u Ministarstvo bezbjednosti BiH.