– Vrlo sam pažljivo slušala sjednicu SB UN i odlično čula. Konaković je očito reprizirao neku staru – objavila je Cvijanovićeva na društvenim mrežama nakon objave Konakovića kako “nije upratila sjednicu Savjeta bezbjednosti UN”.
Banjaluka će dobiti novu studiju o taksi prevozu na osnovu koje će biti odlučeno da li je ovom gradu potrebno više od 265 vozača taksija koliko ih trenutno ima licencu za rad.
Dogovoreno je to nakon inicijative odbornika Branislava Čereka da se poveća broj taksista, inače će podnijeti apelaciju Ustavnom sudu Srpske jer je u pitanju jedina djelatnost koja ima ograničenje.
– Šta pokaže nova studija taksisti će prihvatiti, tako je dogovoreno, mislim da je i odobren novac, kada će se raditi nisam u toku – rekao je Dragan Purišić, predsjednik Udruženja taksista Banjalučki taksi.
n smatra da ima dovoljno taksista u gradu.
– Stvar je cijene, ako je cijena mala prevelika je potražnja, nastojimo da zadržimo malu cijenu jer većina naših putnika su studenti, penzioneri učenici srednjih škola i mladi vikendom – rekao je za SrpskaInfo Dragan Purišić.
Na žalbe građana da postoje periodi dana kada je nemoguće pozvati taksi rekao da je takva situacija kada je nenormalna gužva.
– Kad je blokiran saobraćaj i da je 1.000 taksista, stoje u mjestu i ne može niko da odrađuje vožnju. To nije mjerilo koliko je potrebno taksija – rekao je Purišić.
On je objasnio da je problem što ljudi koriste taksi na male relacije, 500 do 700 metara, što kako kaže nema ni u jednom gradu.
Inače na spisku taksista pronađena su imena nekoliko ljudi koji su preminuli, nekih koji žive u inostranstvu, a jedan je bio u u zatvoru.
Čerek je podsjetio da je za podnošenje apelacije ostavio rok do kraja godine, te da očekuje da se do tada riješi pitanje izrade studije, da se zna da li je potrebno još taksista. Ipak, kako kaže, stekao je utisak da se rješenje ovog pitanja bespotrebno razvlači.
Prema njegovim riječima svi su svjesni da bi odluka koja je sada na snazi pala na Ustavnom sudu.
On je kao najbolje rješenje naveo primjer Kragujevca u Srbiji, koji je veličine Banjaluke, gdje radi 680 taksista i sve funkcioniše „savršeno“.
Istakao je da smo svjedoci da je do taksija tokom 3,4 perioda tokom dana nemoguće doći, a ako pada kiša onda cijeli dan.
– Taksi nam je prvi izlog za turiste, ogledalo grada, pa kakvu im poruku šaljemo ako se na taksi vozilo toliko čeka – rekao je Čerek.
Naglasio je da od 265 taksista koji imaju licence radi maksimalno 180.
Američko Ministarstvo odbrane smatra da isporuka raketa neće negativno uticati na zalihe naoružanja.
Tramp je ranije na sastanku sa generalnim sekretarom NATO Markom Ruteom rekao da samo u SAD znaju kako se primjenjuje ovaj tip raketa, a da Amerika nema namjeru da dijeli znanje sa drugima.
Kako prenosi američka TV, odluka je sada na Trampu.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin je 23. oktobra rekao da će odgovor Rusije, u slučaju da rakete “tomahavk” budu primjenjene za napade unutar ruske teritorije, biti veoma ozbiljan, ako ne i zapanjujući.
Odluka Predstavničkog doma BiH o formiranju kancelarije glavnog pregovarača sa Evropskom unijom je neustavna, kategorični su poslanici Srpskog kluba i SNSD-a. Predsjedavajućem Savjeta ministara poziv da reaguje, i uputi apelaciju Ustavnom sudu. Ministri iz Srpske upozoravaju, poslanici u Predstavničkom domu donijeli su odluku suprotnu Zakonu o Savjetu ministara i Zakonu o upravi BiH.
Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH – Foto: SRNA
Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiHFoto: SRNA
Sve samo ne kadar SNSD-a. Zato bi “ad hok” većina u Predstavničkom domu da zaobiđe Savjet ministara, pa i Predsjedništvo BiH i izabere pregovarača sa Evropskom unijom.
– Јedino mjesto gdje glavni pregovarač može biti izabran, a da to nije predstavnik SNSD-a je Predstavnički dom.. Pozivam ko god smatra da je nešto neustavno da se obrati Ustavnom sudu – izjavio je poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović.
To bi trebalo da uradit predsjedavajući Savjeta ministara, stav je zamjenika Staše Košarca. Očekuje od Borjane Krišto da pokrene ustavnopravni spor. Pita da li će Evropa podržati ovakvo neustavno djelovanje?
– Mi čujemo opravdanja određenih predstavnika Trojke iz Federacije, ali i iz Republike Srpske da će prihvatiti svako rješenje. Onda očigledno Evropa na taj način se svrstava na neustavno djelovanje u samoj BiH – izjavio je zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Staša Košarac.
Iz procesa odlučivanja prividna većina izbacila je Dom naroda. I za poslanike HDZ-a upravo to predstavlja, kako kažu, grubo derogiranje Parlamentarne skupštine BiH. Potezima poslanika Trojke i SDA, čini se, nisu iznenađeni, koliko ponašanjem opozicije iz Republike Srpske.
– Mi smo i zatražili zajedno sa drugim poslaničkim klubovima da taj proces kroz Predstavnički dom, jer se pokazalo da u Predstavničkom domu postoji dovoljno političkog, ali i evroskog kapaciteta – izjavio je poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović.
– Mene posebno ovako čudi u ovom dijelu stav kolega koji dolaze iz Republike Srpske. Ovo mi sliči na onu jednu lovačku poslovicu “Za kilo mesa, ubićemo kravu” – naveo je poslanik HDZ-a BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kožul.
Bez glasova HDZ-a i SNSD-a “progurana” je zamisao dvije Trojke i omanjih stranaka, koje su do 10. novembra sebi dali rok da dostave prijedloge za glavnog pregovarača i njegove zamjenike.
– Uslovi i kriterijumi aspolutno nisu propisani ko može biti glavni pregovarač, tako da možemo sad ovdje nas trojica da se dogovorimo da ja kao poslanik u skladu sa njihovom neustavnom odlukom predložim ili Vas, ili snimatelja, ili bilo koga drugog, čovjeka koji prolazi ulicom, da kažem ovo je moj prijedlog – rekao je poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić.
Za Trojku i njene ministre Konakovića, Heleza i Fortu prihvatljivo je da pregovarača sa Evropskom unijom bira Predstavnički dom, a ne Savjet ministara. I ne čudi što su izglasavanje zakonske odluke u nadležnom tijelu blokirali, a istovremeno “progurali” tamo gdje imaju tijesnu većinu.
– Večeras mi imamo na adresi Branka Ćopića 1 sjednicu Skupštine ZEV-a. Isto biramo glavnog pregovarača. Nismo se još između sebe dogovorili, između stanara ko će biti glavni pregovarač, ali mislim da ćemo večeras izaći sa svojim stavom ko bi to mogao biti. Možda komšija Marko da bude glavni pregovarač kada je u pitanju BiH – izjavio je ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.
Ministar Amidžić smatra da se izboru glavnog pregovarača u Predstavničkom domu pristupilo isto kao i u pisanju amandmana na budžet institucija i međunarodnih obaveza. Isti tekst zakona iz Predsjedništva već čevrti put “pada” u Predstavničkom domu. Dok obaraju amandmane Srpskog kluba, bošnjački poslanici guraju svoje. Neprovodive, kaže Amidžić, poput onog o isplati 1.800 maraka jednokratne pomoći za zaposlene.
Lider Partije demokratskog progresa Draško Stanivuković dao je u utorak bezrezervnu podršku kandidatu Srpske demokratske stranke Branku Blanuši za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima koji će biti održani 23. novembra.
Podsjetimo, samo nekoliko sedmica ranije Stanivuković je svoju podršku Blanuši uslovio potpisivanjem sporazuma kojim bi SDS zauzvrat trebalo da podrži njegovu kandidaturu za predsjednika Republike Srpske ili srpskog člana Predsjedništva BiH na opštim izborima naredne godine.
Pošto SDS nije pristao na takav dogovor, lider PDP je, prema informacijama objavljenim u Srpskainfo, odlučio da odustane od uslovljavanja i ponudi punu podršku Blanuši, uz obećanje da će aktivisti i članovi PDP biti maksimalno angažovani na terenu i u biračkim odborima kako bi se spriječile eventualne izborne nepravilnosti.
– Stanivuković je obećao i da će Blanuša u Banjaluci sigurno dobiti najmanje 30.000 glasova više u odnosu na kandidata vladajuće koalicije, Sinišu Karana. Razgovori o opštim izborima sljedeće godine i ko će biti kandidati opozicije za najvažnije inokosne funkcije ostavljeni su za period poslije održavanja prijevremenih predsjedničkih izbora – naveli su izvori Srpskainfo iz opozicionih krugova.
Sagovornici iz vrha SDS tvrde da bi Stanivuković, ukoliko ispuni svoje obećanje i Blanuši donese očekivanu prednost u Banjaluci, stekao značajan politički kapital za predstojeće opšte izbore.
– Sve je na njemu. Ukoliko zaista bude iskreno podržao Blanušu, što će se vidjeti već sljedećeg dana kada se budu zbrajali rezultati prijevremenih izbora za predsjednika Srpske, Stanivuković bi imao pravo da traži ustupke od SDS i ostalih opozicionih stranaka za izbore sljedeće godine. Ukoliko obećanje ne ispuni, svima će biti jasno za koga radi i koliko je iskren u opozicionoj borbi – poručili su naši izvori.
Politički analitičar Radomir Nešković smatra da će PDP i njegov lider zaista stati uz Blanušu u izbornoj trci, ali da efekat te podrške neće biti onoliko snažan koliko Stanivuković najavljuje.
– Očekujem da će Blanušina prednost u Banjaluci u odnosu na Sinišu Karana biti između 15 i 20.000 glasova viška. Stanivuković će podržati Blanušu, ali neće se “satirati” u tom poslu, kao što bi radio za svoj račun – ocjenjuje Nešković.
Prema njegovom mišljenju, lider PDP je dobro procijenio da formalno potpisivanje sporazuma opozicije nije nužno i da se dogovor o budućim funkcijama može postići nakon predsjedničkih izbora.
– Tu ima najmanje pet ili šest jakih funkcija: od predsjednika vlade, predsjednika Republike, srpskog člana Predsjedništva BiH, predsjednika Narodne skupštine RS, tako da sve opozicione stranke mogu da se namire s funkcijama – rekao je Nešković.
On dodaje da SDS ne može samostalno osvojiti dvije ključne pozicije, što je ranije zagovarao bivši predsjednik te stranke Milan Miličević.
– Zbog toga će jedna funkcija biti ponuđena Stanivukoviću – ili predsjednik Republike Srpske ili srpski član Predsjedništva BiH. Jelena Trivić bi mogla da bude usmjerena prema Vladi Srpske, a Nebojša Vukanović prema policiji, tako da za sve ima prostora ako osvoje vlast – zaključuje Nešković.
Predsjednik Milorad Dodik izjavio je da mu je pred Sudom BiH suđeno jer su u Sarajevu mislili da će ga presudom eliminisati, da će unitarna BiH postati stvarnost, istakavši da je to bila iluzija i da su izgubili oni koji su u nju vjerovali.
Dodik je u kolumni za beogradsku Politiku podsjetio da su samo dvojica Nijemaca, Adolf Hitler i Kristijan Šmit, u Evropi proglasili zakone bez ikakve parlamentarne procedure i da je upravo njemu suđeno prema Šmitovoj odluci.
Istakao je da iza svega nije stajala briga za ustav ni poredak, nego gola pohlepa – želja da se stavi šapa na prirodna bogatstva Republike Srpske.
Kolumnu predsjednika Milorada Dodika za Politiku pod naslovom “Zašto mi je suđeno” prenosimo u cijelosti
“”U posljednjih stotinu godina samo, na tlu Evrope, samo su dvojica Nijemaca svoje odluke bez ikakve parlamentarne procedure, proglasila za zakon. Adolf Hitler i Kristijan Šmit.
Možda to zvuči grubo, ali, nažalost, to je gola istina.
Zamislite ironiju: narodu Kozare, Gradine, Jasenovca i brojnih drugih stratišta, onima koji su preživjeli najstrašniju golgotu Drugog svjetskog rata, neko je ponovo želio da za upravnika nametne Nijemca.
Kristijan Šmit donio je odluku prema kojoj je meni suđeno odluku koja bi se mogla najkraće opisati kao “Odluka Kristijana Šmita o samom sebi”.
Sudili su mi po zakonu koji nije zakon, za djelo koje nije djelo. Sudili su mi jer nisam poštovao volju, a ne normu. Zakoni ne poznaju samovolju.
To je bio pravni i politički apsurd: da nelegalan i nelegitiman stranac, koga nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN, sebi daje pravo da nameće zakone.
I da potom oni koji se usude da mu se suprotstave budu optuženi i osuđeni.
Njegove odluke nisu imale uporište ni u pravu ni u logici. Imale su jedino cilj da se slomi Republika Srpska i volja njenog naroda. Ključni čovjek iza svega bio je američki ambasador Majkl Marfi, postavljen od Bajdenove administracije.
On nije bio diplomata – bio je upravnik kolonije.
Kršeći sve diplomatske norme i konvencije, komandovao je i Šmitom, i strankama sarajevske “trojke”, i medijima, i nevladinim sektorom.
Bio je produžena ruka politike koja je željela da u ime “demokratije” nasiljem završi nemoguću misiju – unitarizaciju BiH i ukidanje Republike Srpske.
Danas, kad čitamo prepiske koje su iscurile u javnost, vidimo koliko je ta mreža bila duboka – u entitetu Federacija BiH bošnjački kadrovi u politici, policiji i medijima mjerili su svoj uspeh po tome da li ih je Marfi pohvalio.
Bilo je jasno da će borba biti velika i da će ići do kraja onda kad su krenuli na imovinu Republike Srpske.
Jer, svaka samouprava u svijetu – bilo da je američka savezna država, njemačka pokrajina ili entitet u BiH – postoji zato što ima svoju imovinu.
Ono što Marfi nikad ne bi dozvolio za Njujork, a Šmit za Bavarsku, očekivali su da mi prihvatimo u Banjaluci.
Iza svega nije stajala briga za ustav ni poredak, nego gola pohlepa – želja da se stavi šapa na prirodna bogatstva Republike Srpske, na naše šume, reke rude i zemljište.
Imperijalne politike, ma pod kojom zastavom dolazile, uvijek imaju isti cilj: da kontrolišu i eksploatišu.
Da upravljaju tuđim resursima, dok iza kulisa djeluju organizacije poput USAID-a i evropskih birokrata koji se kriju iza fraza o reformama i demokratiji. Na to nismo pristali.
I tada je počeo proces koji je trebalo da zastraši Republiku Srpsku i mene lično – da nas paralizuje i ućutka. Ali potcijenili su nas.
Ja sam, prateći geopolitička kretanja i neumorno gradeći diplomatske odnose, znao da se svijet mijenja i da moram ići do kraja.
Nisu razumjeli da je naša odlučnost zavjet onih koji su ginuli u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Tu nema straha. Tu nema odustajanja. Jer pred tim zavjetom čast živi dovijeka.
Bošnjačka politička i medijska elita tada je likovala.
Sud je bio kao prepisan iz Kafke optužen bez krivice, presuđen bez dokaza.
Njima su obećali da će taj prljavi posao biti završen: da će presudom meni eliminisati mene, oslabiti SNSD, pronaći “poslušne” Srbe kojima će glavni grad biti Sarajevo, a ne Banjaluka.
Da će, kroz pravosudnu predstavu, unitarna BiH postati stvarnost.
Ali to je bila iluzija. Oni koji su vjerovali u nju izgubili su.
Onda je došla promjena administracije u Vašingtonu.
Majkl Marfi je otišao, a Kristijan Šmit je ostao bez komandanta i počeo da djeluje kao karikatura samog sebe.
U isto vrijeme, opozicija iz Republike Srpske potrčala je u Sarajevo, u rezidenciju britanskog ambasadora, da ponudi kooperativnost i spremnost na saradnju ako ih dovedu na vlast. To je bio njihov kraj.
Jer SNSD nije samo partija – SNSD je institucija srpskog naroda.
Zakonito, odlučno, mirno i demokratski, oborili smo njihove planove. Republika Srpska nije poklekla. Doživjeli su politički nokaut.
Sama presuda koju su donijeli bila je politička deklaracija.
Njome su potpisali ono što su pokušavali da prikriju – da žele da ukinu Republiku Srpsku.
Ali, kao što se u svakoj velikoj borbi istina na kraju pokaže, tako se i danas vidi: oni koji su donosili presude sada se suočavaju s vlastitim porazom.
U trenutku dok pišem ovu kolumnu, svi ljudi i kompanije koji su bili na listi sankcija OFAC, po odluci nove američke administracije, skinuti su s tih lista. To je najbolja potvrda da smo pobijedili diplomatski, politički i moralno.””
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu pripadnici Uprave kriminalističke policije MUP RS uhapsili su M.B. i D.C. zbog postojanja osnova sumnje da su sa još najmanje jednim NN licem planirali i dogovarali radnje kojima se stvaraju uslovi za neposredno izvršenje krivičnog djela Napad na Ustavno uređenje, saopšteno je iz tužilaštva.
Navode da se “sumnja da su oni od 28. do 30. oktobra 2025. godine u Beogradu dogovarali da navodno Bačulov bude otrovan, za šta bi optužili predsednika Republike Srbije i aktuelne državne vlasti, a što bi, prema njihovom mišljenju, za rezultat imalo omasovljenje protesta koji je zakazan za 1. novembar u Novom Sadu, izazivanje velikih nereda, koji bi potom doveli do državnog udara i nasilne promene vlasti u Republici Srbiji”.
Krivičnom prijavom osumnjičenima se na teret stavlja krivično djelo Pripremanje dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije iz člana 320 stav 1 Krivičnog zakonika u vezi člana 308. KZ, prenosi Telegraf.rs.
Određeno im je zadržavanje do 48 sati u kom roku će biti privedeni na saslušanje, dodaju iz Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.
Odbornik u Skupštini Novog Sada Miša Bačulov, koji je u petak, 31. oktobra, uhapšen, nalazi se u zgradi Uprave kriminalističke policije (UKP) na Novom Beogradu, po nalogu tužilaštva, izjavio je njegov advokat Milan Alanović.
Na društvenoj mreži X predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić reagovao je na fotografiju iz Novog Sada, na kojoj se vidi grupa studenata iz Novog Pazara koji su razvili zastavu Sandžaka.
Драга браћо из Србије, посебно Војводине и Новог Сада.Гледам ову заставу вечерас у Н. Саду и морам вам рећи да они што су њу и сличне носили у рату побили три члана моје породице.Своје и рањавање породице не рачунам.Разумијем поштовање али достојанство би морало бити најважније! pic.twitter.com/pBRTSEyIVr
— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) October 31, 2025
„Draga braćo iz Srbije, posebno Vojvodine i Novog Sada. Gledam ovu zastavu večeras u N. Sadu i moram vam reći da oni što su nju i slične nosili u ratu pobili tri člana moje porodice. Svoje i ranjavanje porodice ne računam. Razumijem poštovanje ali dostojanstvo bi moralo biti najvažnije!“, napisao je Stevandić.
Navršava se godina dana od tragedije na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada se urušila betonska nadstrešnica i odnijela 16 života, dok je jedna osoba zadobila teške povrede. Povodom godišnjice nesreće, Vlada Srbije proglasila je današnji dan Danom žalosti. Ista odluka donesena je i u Republici Srpskoj.
Tačno u 11 časova i 52 minuta, prije godinu dana, došlo je do pada nadstrešnice na rekonstruisanom dijelu novosadske stanice, podsjeća RTS. Četrnaest osoba izgubilo je život na licu mjesta, a Anja Radonjić preminula je 16 dana kasnije u bolnici. Posljednja žrtva, Vukašin Crnčević, podlegao je povredama četiri mjeseca nakon tragedije.
U nesreći su stradali Sara, Valentina i Đorđe Firić, Milica Adamović, Nemanja Komar, Anđela Ruman, Miloš Milosavljević, Stefan Hrka, Sanja Ćirić Arbutina, Vasko Sazdovski, Goranka Raca, Vukašin Raković, Mileva Karanović, Đuro Švonja, Anja Radonjić i Vukašin Crnčević. Jedina teško povrijeđena, Teodora Martinko, i dalje se nalazi na liječenju u Kliničkom centru Vojvodine.
Godinu dana kasnije, odgovornost za pad nadstrešnice i dalje je predmet sudskih postupaka. Više javno tužilaštvo u Novom Sadu sredinom septembra ponovo je podiglo optužnicu protiv 13 osoba, koje tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti. Među optuženima su i bivši ministri Goran Vesić i Tomislav Momirović. Sud je odbio zahtjev tužilaštva da im odredi pritvor, pa se svi nalaze u kućnom pritvoru.
Osim novosadskog, u Beogradu se vode još dva procesa u vezi s istim slučajem, uključujući i onaj zbog sumnje na korupciju prilikom rekonstrukcije stanice. Tokom ljeta prošle godine uhapšeno je 11 osoba, među kojima su i bivši zvaničnici Ministarstva građevinarstva.
Tragedija je pokrenula talas protesta širom Srbije. Studenti, profesori i građani mjesecima su organizovali okupljanja, blokade i performanse u znak sjećanja na stradale i zahtjev za odgovornošću. Tokom najintenzivnijeg perioda protesta, više od 60 fakulteta i desetine srednjih škola bilo je privremeno blokirano. Pokret je započeo na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, a kasnije su mu se pridružili i prosvetni radnici, advokati i brojni sindikati.
Povodom godišnjice nesreće, danas će u Novom Sadu biti održan veliki komemorativni skup, na koji su pozvali studenti novosadskih fakulteta. Okupljanje počinje u blizini Željezničke stanice, a program će započeti šesnaestominutnom tišinom u znak sjećanja na svaku od žrtava. U Sabornom hramu biće služena liturgija i parastos, dok će u Beogradu, u Hramu Svetog Save, pomen služiti patrijarh srpski Porfirije.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uputio je poruku građanima uoči Dana žalosti, izrazivši želju da dan protekne dostojanstveno i u miru, uz poštovanje prema žrtvama i njihovim porodicama.
Pri kraju je gradnja objekta regionalnog centra za liječenje malignih bolesti u okviru Univerzitetskog kliničkog centra u Banjaluci, a sve bi trebalo biti završeno u decembru ove godine.
U novoizgrađenom objektu će biti smještena hematologija, onkologija, radioterapija i palijativna terapija, a služiće kao centar za smještaj pacijenata na dužem liječenju, kao i dijagnostički centar sa adekvatnim kapacitetima za dnevno liječenje.
Ukupna vrijednost ovih radova iznosi oko 60 miliona KM.
Tom prilikom su u petak Vlado Đajić, direktor UKC RS, i Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, obišli gradilište objekta, te iskazali zadovoljstvo što se sve konačno privodi kraju.
Đajić je istakao da je nakon mnogo godina izgrađena nova zgradu na Paprikovcu, u okviru UKC-a.
“Ova zgrada ima 10.000 kvadrata i u njoj će na svakom spratu biti smješteno po 90 pacijenata, osim na četvrtom, gdje će biti 50 pacijenata. Ponosan sam na ovaj veliki uspjeh, naročito kad imamo u vidu činjenicu da svaki dan raste broj oboljelih od malignih oboljenja i da je ovo bila potreba naroda Republike Srpske”, rekao je Đajić.
Prema njegovim riječima, objekat, koji je skoro u potpunosti izgrađen, biće otvoren i useljiv za dva-tri mjeseca.
“I sobe su kvalitetno urađene, svaka ima svoj toalet i tuš, kao i mogućnost korištenja interneta i TV-a. No, najbitnije je to što ćemo imati dnevne bolnice hematologije i onkologije, gdje će terapije moći primati pacijenti koji dolaze na dnevno liječenje”, rekao je Đajić.
Šeranić je istakao da je sve urađeno izuzetno kvalitetno, navodeći da je imao priliku da se u to uvjeri.
“Prema ugovoru, očekujemo da će u decembru biti završen ovaj objekat, nakon čega ćemo imati određene aktivnosti po pitanju administracije i određenih dozvola koje treba da se prirede, a kako bi ovaj objekat bio stavljen u funkciju”, pojasnio je Šeranić.
Kako kaže, ovo je objekat cijele Republike Srpske, a ne samo Banjaluke.
“Ovaj objekat će pružati podršku svim bolnicama u Republici Srpskoj kada su u pitanju maligne bolesti. To ne znači da ćemo u drugim bolnicama zanemariti razvoj ovog segmenta, ali će sa aspekta dijagnostike i terapije ovo biti ključna tačka po pitanju malignih oboljenja”, kazao je on.
Dodao je da ih je veliki porast malignih i kardiovaskularnih oboljenja uslovio i obavezao da formiraju kliniku za kardiohirurgiju, kao i ovu, za onkologiju.
“Važno je da imamo i odjel palijativne njege, koji će biti na posljednjem spratu, a s obzirom na to da su to pacijenti koji, nažalost, trebaju i najviše njege. Zalagaćemo se da se takvi kapaciteti razvijaju i u drugim dijelovima Republike Sprske, jer postoji potreba za tim”, zaključuje Šeranić.