VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Pluća svijeta” više ne dišu

    “Pluća svijeta” više ne dišu

    Amazonska prašuma, “pluća svijeta”, sada emituje više ugljen dioksida nego što je u stanju da ga apsorbuje, po prvi put su službeno objavili naučnici.

    Prema najnovijoj studiji, emisije ugljendioksida iznose milijardu tona godišnje. Većinu tih emisija prouzrokovali su požari, koji su uglavnom izazvali ljudi krčeći šume kako bi stvorili pašnjake. Ali, istraživanje sada pokazuje i da bi čak i bez direktnih intervencija ljudi, zbog izrazito visokih temperatura i učestalih suša, emitovanje ugljendioksida i dalje raslo.

    Ovo otkriće posebno je zabrinjavajuće jer se do sada smatralo da je Amazonska prašuma zaslužna za polovinu cjelokupne apsorpcije ugljenika na Zemlji, te da usporava stopu globalnog zagrijavanja. Sada, pak, naučnici upozoravaju da se Amazonija polako pretvara u izvor CO2, prenosi Jutarnji list.

    Za ovo istraživanje korišćeni su mali avioni koji su tokom posljednje decenije mjerili količinu CO2 do 4.500 metara iznad šume. Prethodne studije koje su ukazivale na to da Amazonska prašuma postaje izvor CO2, temeljile su se na satelitskim snimcima, ali tako prikupljeni podaci bili su manjkavi, ponajprije zbog smetnji koje su uzrokovali oblaci i visoko rastinje prašuma.

  • Raste broj nastradalih u Njemačkoj, ljudi od nabujale vode bježe na krov

    Raste broj nastradalih u Njemačkoj, ljudi od nabujale vode bježe na krov

    Broj nastradalih u poplavama u Njemačkoj popeo se na šest, a pedesetak osoba vode se kao nestale, prenose njemački mediji.

    Srušeno je najmanje šest stambenih objekata na zapadu Njemačke.

    “Vatrogasci i spasioci upućeni su na brojna mjesta. Još uvijek nemamo tačnu sliku situacije jer su spasilačke akcije u toku”, rekao je portparol policije.

    Rijeka Ar koja se uliva u Rajnu izlila se iz korita i potopila više kuća. Brojni žitelji popeli su se na krov svoji kuća bježeći od nadošle vode.

    Dva vatrogasca nastradala su u regionu Zauer sjeveroistočno od Bona noćas, prenosi Bild.

    Premijer Sjeverne Rajne i Vestfalije Armin Lašet posjetiće danas Hagen gde će razgovarati sa kriznim štabom i gradonačelnikom.

    Oglasila se i premijerka Sjeverne Rajne i Falačke Malu Drejer koja je zahvalila svima koji su angažovani na spasavanju ugroženih.

    Željeznički, drumski i riječni saobraćaj je u prekidu.

  • Nastavljeno gašenje požara na obroncima planine Stolac

    Nastavljeno gašenje požara na obroncima planine Stolac

    Pripadnici Helikopterskog servisa Republike Srpske nastavljaju danas gašenje požara na sjevernim obroncima planine Stolac, kilometar od granice sa Republikom Srbijom i Nacionalnim parkom “Tara”.

    Direktor Helikopterskog servisa Republike Srpske Boban Kusturić izjavio je Srni da je gašenje požara nastavljeno u koordinaciji sa Šumskim gazdinstvom “Panos” iz Višegrada i Republičkom upravom civilne zaštite.

    On je dodao da je sinoć počela operacija gašenja požara, koji je zahvatio crnogoričnu šumu na veoma nepristupačnom terenu, na nadmorskoj visini 1.400 metara, što otežava gašenje sa zemlje.

    • Sinoć je izbačeno šest tona vode, a za potrebe gašenja i izviđanja požara izvršeno je sedam letova u trajanju od dva časa i 15 minuta – istakao je Kusturić.
  • Ni lisice nisu okidač za smjenu Osmice

    Ni lisice nisu okidač za smjenu Osmice

    Dok se prvi obavještajac BiH Osman Mehmedagić Osmica sumnjiči za posjedovanje lažne diplome, zloupotrebu položaja i hapsi zbog pranja novca, nereagovanje nadležnih parlamentarnih institucija, ali i odsustvo odgovornosti pokazuje sav besmisao BiH.

    Ističu to srpski predstavnici u Parlamentu BiH nakon jučerašnjeg hapšenja prvog čovjeka Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) BiH kojeg je Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS) po nalogu Tužilaštva BiH juče uhapsilo zbog istrage u aferi “Diploma”, ali i sumnje za pranje novca u slučaju kupovine dvije kuće u Sarajevu.

    Pripadnici MUP-a KS, po nalogu Tužilaštva BiH, pretresli su kuću u kojoj živi Osmica, ali i prostorije OBA. Mehmedagić će, kako su prenijeli mediji iz pritvorske jedinice MUP-a KS biti prebačen u Tužilaštvo BiH, gdje bi danas trebao biti saslušan. Informaciju o hapšenju Osmice potvrdili su i iz Tužilaštva BiH uz obrazloženje da oni vode istragu u kojoj se osumnjičeni Mehmedagić tereti za krivična djela zloupotrebe položaja i ovlašćenja, falsifikovanja isprava i pranja novca.

    Tužilaštvo vodi istragu u vezi s validnošću diplome koju je Osmica stekao na Američkom univerzitetu u BiH, iako tamo, kako se sumnja, nikada nije bio student. Vlasnik ovog univerziteta Denis Prcić već neko vrijeme je u pritvoru.

    Mehmedagić se na ovaj način još jednom našao u centru skandala, ali to nije uticalo da nadležna Zajednička komisija za nadzor nad radom OBA učini bilo kakav korak ili da neko pokrene pitanje njegove smjene. Na pasivnost nadležnih tijela ukazala je i delegat SNSD-a u Domu naroda i član Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost Dušanka Majkić.

    • Besmisleno je da čovjek kojem je istekao mandat, koji ne bi trebalo da ima pristup tajnim podacima, koji je optužen za malverzacije u vezi sa diplomom i koji očigledno radi po nalogu jedne stranke, vodi OBA koja je najdelikatnije prirode i gdje se ne bi smjele pojavljivati ovakve sumnje – rekla je Majkićeva za “Glas Srpske”.

    Ona je istakla da se trenutno na svim pozicijama u sektoru odbrane i bezbjednosti nalaze Bošnjaci, a na pitanje da li ima i odgovornosti njene stranke, ona kaže da je SDS prije četiri godine pomogao da se Nikola Špirić smijeni sa mjesta predsjedavajućeg te Komisije.

    • Nezamislivo je da u jednoj zemlji ne postoji parlamentarni nadzor ni nad sektorom odbrane i bezbjednosti, a još gore je kad ne funkcioniše Komisija za nadzor nad radom OBA. Ne postoji kontrola. Ne funkcioniše zemlja, pa ne funkcionišu ni komisije – istakla je Majkićeva.

    U prilog ovome govori i činjenica da niko od članova Komisije za nadzor nad radom OBA ne želi da komentariše bilo koji skandal u vezi sa Mehmedagićem, prebacujući odgovornost na predsjedavajućeg i njegove zamjenike.

    Član Komisije Predrag Kožul kratko je rekao da on to ne može da komentariše, jer su trenutno postupci u toku, a na pitanje “Glasa Srpske” da li je normalno da pored svega niko od članova ne pokreće pitanje odgovornosti, on je rekao da se nada da će doći do sastanka Komisije.

    Ipak, nadležno tijelo sastalo se svega dva puta u ovom mandatu, dok je jedan pokušaj da se održi sastanak propao. Na pozive “Glasa Srpske” nije odgovarao ni predsjedavajući Komisije Nermin Nikšić, ali ni drugi članovi.

    Svjetski mediji

    Informaciju o hapšenju direktora OBA Osmana Mehmedagića Osmice prenijeli su najveći svjetski mediji, među kojima su Rojters, Asošijeted pres, Juronjuz, Vašington post i drugi.

    • Korupcija je široko rasprostranjena u BiH, te se infiltrirala u sve sfere života, uključujući pravosuđe, obrazovanje i zdravstvo – istakli su iz Rojtersa.
  • EU cijeli Balkan drži na leru

    EU cijeli Balkan drži na leru

    Posljednje poruke zvaničnika iz Brisela o evropskom putu BiH, odnosno napretku ka prvoj stepenici poznatijoj kao kandidatski status, ne ulivaju nadu da će se obistiniti ranije najave da bi mogli do tog cilja stići do kraja ove godine, ali jačaju sumnje da, generalno, cijeli zapadni Balkan još nije stasao za evropsku porodicu.

    BiH je u maju 2019. godine dobila pozitivno mišljenje Evropske komisije o ranije podnesenom zahtjevu za članstvo u EU te joj je isporučen spisak sa 14 prioriteta, odnosno reformi na mnogim poljima koje mora da sprovede u djelo da bi dobila status kandidata. Međutim, posljednjih mjeseci vrlo često se moglo čuti, i od pojedinaca iz Brisela, da je fokus na tri zakona i da domaći lideri moraju potvrditi da su istinski opredijeljeni za napredak s ciljem dobijanja statusa kandidata, odnosno punopravnog članstva.

    Na četvrtom sastanku Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje BiH i EU, u utorak, u Briselu, potpredsjednik Evropske komisije Josep Borel podvukao je da je BiH sprovela izbore u Mostaru, ali generalno postigla ograničen napredak te da mora ispuniti svih 14 prioriteta. Predsjedavajući Savjeta ministara BiH, koji je predvodio domaću delegaciju, tražio je, sa druge stane, da EU vidi napore BiH, da je urađeno onoliko mjera koje je moguće kvalifikovati kao uspješan proces te da se može dodijeliti kandidatski status. Tegeltija juče nije htio da govori o posjeti Briselu, a za “Glas” je poručio da će se o svemu oglasiti u idućim danima.

    Zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije u Parlamentu BiH Lazar Prodanović (SNSD) istakao je za “Glas Srpske” da je veoma teško ispuniti svih 14 uslova, ne samo u ovoj godini nego i na duže staze.

    • Bilo bi korektno ako bi ispunili zahtjeve koji se tiču izmjena Zakona o javnim nabavkama, sukobu interesa te Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, dati nam vjetar u leđa da dobijemo status kandidata, a da na ostalim pitanjima radimo u narednim fazama koje prethode pristupanju. Vidjećemo šta će biti – rekao je Prodanović.

    Smatra da je moguće kroz otvaranje poglavlja sa EU popravljati stvari, ali dodaje da odavno nije bilo ovakve letargije prema zapadnom Balkanu. Njegov kolega iz Komisije Saša Magazinović (SDP BiH) smatra da domaći zvaničnici pokušavaju da određene male stvari koje su urađene predstave kao veliki uspjeh, ali da to “ne pije vode” u zvaničnom Briselu.

    • To je taj začarani krug u kojem se vrtimo, s tim da moramo znati da EU diktira pravila i da im pokušaji spinova iz BiH ništa ne znače – rekao je Magazinović, koji, takođe, smatra da je ljestvica uslova previše visoko postavljena za BiH i njen prvi korak, u odnosu na ostale koje su išli istim putem. Dodao je da ne može da se sjeti da je toliko, koliko se traži od BiH, trebalo da ispune drugi da bi dobili status kandidata.
    • Sa ili bez kandidatskog statusa, međutim, to su stvari koje mi moramo da ispunimo i da nam to bude alat da sredimo stanje u svom dvorištu, tako bismo bili daleko bolji i efikasniji, a ne samo da ispunjavamo uslove Brisela i makar nikada ne postali članica. Često se šalje poruka ovom regionu da i nismo dobrodošli. Sjeverna Makedonija je čak promijenila i svoje ime i opet nisu dobili što je trebalo. To je i više nego jasna poruka zapadnom Balkanu da nema konsenzusa o pristupanju EU – ocijenio je Magazinović za “Glas Srpske”.

    Region

    Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija imaju službeni status država kandidata. Crna Gora i Srbija su otvorile pristupne pregovore i poglavlja. Albanija je 2014. dobila kandidatski status, ali još nije otvorila pregovore. Slična sudbina prati i Sjevernu Makedoniju, jer iako je ispunila uslove, među kojima su neki bili ozbiljni, kao što je promjena imena, nije dobila zeleno svjetlo za pretpristupne pregovore.

  • Prijedlog SDS-a unosi konfuziju u poslaničke klupe

    Najveća opoziciona stranka SDS uputila je u proceduru zakon o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom oporezivanju nelegalno stečene imovine, ali nakon što je Narodna skupština Republike Srpske na posljednjoj redovnoj sjednici na prijedlog Kluba poslanika SNSD-a usvojila Nacrt zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu, sve su prilike da će zakonski nacrt SDS-a neslavno završiti svoj put i to nakon što izazove određenu konfuziju u skupštinskim klupama.

    Zakonodavna procedura nalaže da mišljenje o zakonskim nacrtima prije nego što stignu u Skupštinu mora dati Vlada Republike Srpske. S obzirom na to da je Vlada dala pozitivno mišljenje na nacrt zakona koji je predložio SNSD i koji je 24. juna dobio podršku poslanika na posljednjoj redovnoj sjednici republičkog parlamenta, logično je da se može očekivati da na nacrt SDS-a da negativno mišljenje uz obrazloženje da je kasno upućen u proceduru i da se ta materija tretira zakonom koji je već u parlamentu. Procedura dalje nalaže da zakon i pored negativnog mišljenja Vlade ipak ide pred poslanike, tako da je sasvim izvjesno da bi se na nekoj od budućih sjednica republičkog parlamenta mogla naći dva zakona gotovo identičnog naziva koji regulišu istu materiju na različite načine. To bi moglo da izazove određenu konfuziju u poslaničkim klupama, ali s obzirom na odnos snaga u NSRS i činjenicu da su 52 poslanika podržala nacrt SNSD-ovog zakona, nacrt koji je predložio SDS vjerovatno će biti odbačen.

    Toga je svjestan i zamjenik predsjednika Kluba poslanika SDS-a Nedeljko Glamočak, koji kaže da je SNSD svoj zakon uputio u skupštinsku proceduru nakon što je SDS u javnosti predstavio svoj nacrt zakona o porijeklu imovine.

    • Može se očekivati da će Vlada dati negativno mišljenje u kontekstu da je zakon koji to reguliše već u proceduri i da može da se usaglašava tokom javne i stručne rasprave i tako dalje. Nije realno očekivati da poslanici skupštinske većine podrže naš prijedlog, iako je neuporedivo bolji od prijedloga SNSD-a – kaže Glamočak.

    On dodaje da je SDS nakon što je u njihov poslanički klub stigao prijedlog SNSD-a, rekao da ne može dati primjedbe, jer je zakon generalno loš.

    • Mi smo odgovorili da ćemo predložiti novi zakon, a oni su onda svoj nacrt zakona uputili u proceduru. Teško da se taj nacrt može popraviti amandmanima, pa da u formi prijedloga bude prihvatljiv za SDS, jer su potpuno različiti koncepti. Naš zakon predviđa da se češlja sva imovina od 1992. godine počevši od najistaknutijih ličnosti i najvrednije imovine, a njihov koncept predviđa ispitivanje porijekla imovine koja je enormno uvećana tri godine uzastopno. To je guranje zakona radi zakona da bi se javnosti zamazale oči – kaže Glamočak.

    S druge strane šef poslanika SNSD-a Igor Žunić kaže da se nada da u SDS-u znaju kakva je skupštinska procedura predviđena novim poslovnikom, kada su u pitanju prijedlozi zakona.

    • SNSD je davno najavljeni zakon uputio u proceduru i poslao svim klubovima, a potom je SDS uputio zakon koji se od našeg razlikuje u šest tačaka. Smatram da se to može uskladiti i usaglasiti kroz raspravu – kaže Žunić. On dodaje da SDS očigledno ponovo pokušava da progura zakon koji se ne može sprovesti.
    • Mi smo praktično predložili zakon po uzoru na Srbiju koji je tamo dorađivan, prošao je sve njihove procedure i počeo se primjenjivati. Nije sporno da možemo nešto popraviti i dodati i kroz javne rasprave, ali zakon mora da bude sprovodiv, a SDS-ov prijedlog to nije – kaže Žunić.

    Neprimjenjiv

    Igor Žunić kaže da SDS-u i opoziciji očigledno ne odgovara usvajanje zakona o porijeklu imovine, jer u svojim redovima imaju veliki broj enormno bogatih ljudi koji će teško dokazati porijeklo svog novca.

    • Ja sam spreman da budem prvi od političara na kome će ovaj zakon biti primijenjen. Za dosta poslanika opozicije nisam siguran da su spremni na to i zato forsiraju zakon koji će biti neprimjenjiv, kao što su i radili prije sedam godina – kaže Žunić.
  • Kojih sedam jasno definisanih uslova BiH mora ispuniti da bi se OHR zatvorio

    Kojih sedam jasno definisanih uslova BiH mora ispuniti da bi se OHR zatvorio

    Prije 13 godina jasno je definisano sedam uslova koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti kako bi se zatvorio Ured visokog predstavnika (OHR).

    Ova institucija je formirana Dejtonskim mirovnim sporazum, a kako bi nadgledala implementaciju civilnog dijela sporazuma. Dogovoreno je da to bude odgovornost evropskih država i zbog toga su visoki predstavnici uvijek iz zemlje Starog kontinenta. Sjedinjene Američke Države su bile odgovorne za provedbu vojnog aspekta Dejtonskog mirovnog sporazuma.
    Politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) su na sastancima 26. i 27. februara 2008. utvrdili uslove koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti da bi se OHR zatvorio. Pri tome napominjemo da su članice Upravnog odbora SAD, Kanada, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Rusija, Japan, Predsjedništvo Evropske unije, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

    Pred Bosnu i Hercegovinu su tada postavljeni sljedeći uslovi za zatvaranje OHR-a:

    Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti;

    Prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu;

    Potpuna implementacija Konačne odluke za Brčko;

    Fiskalna održivost (promovirana Sporazumom o utvrđivanju stalne metodologije za utvrđivanje koeficijenata za raspodjelu sredstava Uprave za indirektno oporezivanje i osnivanje Nacionalnog fiskalnog vijeća);

    Zaživljavanje vladavine prava (demonstrirano usvajanjem Državne strategije za ratne zločine, donošenjem Zakona o strancima i azilu i usvajanjem Državne strategije za reformu sektora pravosuđa);

    Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP);

    Pozitivna procjena situacije u Bosni i Hercegovini od PIC-a zasnovana na punom poštivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Rusija i Kina, koje su stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) sa SAD-om, Velikom Britanijom i Francuskom, su predložile rezoluciju kojom će se okončati rad visokog predstavnika. Kao razlog za to su navele procjenu da je Bosna i Hercegovina ostvarila napredak dovoljan da se to i desi. Pri tome su podržale imenovanje Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika, ali s mandatom do 31. jula 2022. godine, kada bi se OHR zatvorio.


    Tačno je da je Bosna i Hercegovina ispunila neke od navedenih uslova, ali ne sve. Između ostalog, to se odnosi na pitanje imovine. Osim toga, uslov koji nije naveden, ali koji bi se vrlo vjerovatno razmatrao jeste to koliko je implementiran Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma koji podrazumijeva povratak stanovništva u mjesta u kojima je živjelo do posljednjeg rata.

    Od svih spomenutih uslova ključan je onaj posljednji, a to je da je potrebna pozitivna procjena PIC-a da bi se OHR zatvorio. Zapadne države su ranije u nekoliko navrata isticale da još nisu saglasne da se to i desi. Zato je vrlo malo izgledno da će podržati ovu rusko-kinesku rezoluciju.

    Upitno je i koliko je ona relevantna s obzirom na to da UN uopće nije učestvovao u osnivanju OHR-a te da nije imenovao visoke predstavnike. To je bio slučaj i s Christianom Schmidtom.

  • Za ulazak u Sloveniju od danas obavezan covid certifikat

    Za ulazak u Sloveniju od danas obavezan covid certifikat

    Za ulazak u Sloveniju od danas važe znatno stroža pravila što znači da će putnici morati pokazati covid certifikat bez obzira odakle dolaze.

    Certifikat podrazumijeva negativan PCR test ne stariji od 72 sata, negativan brzi antigenski test ne stariji od 48 sati, potvrdu o cijepljenju ili dokaz o prebolijevanju covida 19.

    Zeleni digitalni certifikat EU i ekvivalentni certifikati trećih zemalja su prihvatljivi, prenio je Tanjug.

    Slovenija prihvaća cjepiva Pfizer/Biontek, Moderna, AstraZeneka, Johnson&Johnson, kao i ruski Sputnik V i kineske vakcine Sinovac i Sinopharm.

    Izuzeci od ovih pravila odnose se na putnike u tranzitu i vozače kamiona, vlasnike zemljišta na obe strane granice i osobe koje su u pratnji osoba mlađih od 15 godina.

    Osobe koje ne posjeduju covid certifikat morat će provesti 10 dana u karantinu, a stranci bez potvrde i bez prebivališta u Sloveniji moći će ući u zemlju i biti u karantin jedino ako dokažu da imaju mjesto gdje će provesti desetodnevni karantin.

  • EU klimatskim planom ulazi u novu epohu, u najavi revolucionarna promjena načina života

    EU klimatskim planom ulazi u novu epohu, u najavi revolucionarna promjena načina života

    Evropska unija je predstavila klimatski plan kojim će pokušati ublažiti globalno zagrijavanje. Ako se provede, desit će se revolucionarne promjene u mnogim sektorima.

    Države su se obavezale da će do 2050. godine biti karbonski neutralne, a da će do 2030. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 55 posto u odnosu na emisiju iz devedesetih godina.
    U Evropskoj komisiji su obrazložili kako će pokušati ostvariti ove ciljeve.

    “Ekonomija zasnovana na fosilnim gorivima je dosegla svoj vrhunac. Sljedećim generacijama želimo ostaviti zdravu planetu, dobre poslove i razvoj koji neće biti na štetu prirode”, saopćila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

    Koja promjena će biti najznačajnija

    Glavna promjena će se desiti u načinu trgovanja emisijama ugljika, što znači da preduzeća trguju dozvoljenim količinama emisije ugljika. Pri tome emisija ne smije biti iznad one koja je limitirana.

    Aviosaobraćaj više neće biti oslobođen besplatne emisije, a prvi put će emisiju morati plaćati kompanije koje se bave brodskim prijevozom. Novi sistem trgovanja emisijama ugljika će se odnositi i na kompanije koje se bave distribucijom goriva potrebnog za izgradnju saobraćajnica i građevina.


    Klimatski plan se najviše odnosi na automobilsku industriju. Najznačajnija promjena će biti zabrana za automobile s unutrašnjim sagorijevanjem, i dizelske i benzinske, do 2035. EU zvaničnik, koji nije želio da njegov identitet bude objavljen, je naglasio da će do navedenog perioda svi novi automobili morati biti oni koji ne uzrokuju zagađenje okoliša.

    S obzirom na to, određeno je gdje će se morati nalaziti punionice električnih automobila na najznačajnijim autoputevima. One će se morati nalaziti na svakih 60 kilometara za električne automobile i svakih 150 kilometara za hidrogenska vozila.

    Cilj unije je da do 2030. zadovolji 40 posto energetskih potreba korištenjem obnovljivih izvora energije.

    Porez za okoliš

    Bit će uvedeno i ono što se zove porez za okoliš. Njegova svrha jeste da se obeshrabri uvoz robe proizvedene u trećim državama, nečlanicama EU, a gdje su manje stroga pravila o emisijama štetnih gasova. Firme koje budu uvozile takvu robu morat će platiti više poreza.

    Sjedinjene Američke Države su zabrinute zbog poreza na ugljik. Američki izaslanik za klimu John Kerry je u martu ove godine za list Financial Times rekao da ovaj porez može imati ozbiljne posljedice po ekonomiju i trgovinu. Smatra da bi on trebao biti posljednje sredstvo protiv klimatskih promjena.

    Spomenuti EU zvaničnik uvjerava da će porez plaćati samo kompanije, a ne države iz kojih se uvozi. Ovaj novi namet će se naplaćivati onima koji se bave proizvodnjom cementa, željeza, aluminija i koji koriste gnojiva u proizvodnji električne energije. Nakon toga je zamišljeno da se ovaj porez naplaćuje i u nekim drugim sektorima.

    Najavljeno je da će se dodatno regulirati oporezivanje električne energije, motornih goriva i grijanja. Ova vrsta oporezivanja postoji od 2003., ali će se sada biti uvedena nova pravila. Ocijenjeno je da postojeća ograničenja za zagađenje okoliša više nisu dovoljna.

    S obzirom na prethodno navedeno, izgledno je da će aviokompanije morati više plaćati za gorivo, a te bi troškove mogli prenijeti na putnike. Također, vjerovatno je da će domaćinstva više plaćati za grijanje domova.

    Energetska tranzicija koja će mnogo koštati

    U Evropskoj komisiji su svjesni da će ovo znatno koštati. Uvjerava se da će energetski siromašna domaćinstva biti izuzeta od oporezivanja goriva koja se koriste za grijanje, a da će države dobiti novac potreban za veliku energetsku tranziciju.

    Očekuju se teški pregovori kako bi se države dogovorile o konačnom sadržaju klimatskog plana. Poljska, Češka i Mađarska su posebno zabrinute jer strahuju da će tranzicija mnogo koštati.

    Za podsjetiti je da je energetska tranzicija, koju je prije tri godine najavio francuski predsjednik Emmanuel Macron, izazvala velike proteste širom zemlje. Njegov plan je podrazumijevao oporezivanje goriva, piše CNBC.

  • Osman Mehmedagić predat u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine

    Osman Mehmedagić predat u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine

    Direktor Obavještajno-sigurnosne agencije Osman Mehmedagić jutros u 8:00 sati predat je u nadležnost Tužilaštva Bosne i Hercegovine nakon što je ispitan u prostorijama Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

    Kako je za Klix.ba potvrdio glasnogovornik MUP-a KS Mirza Hadžiabdić, Mehmedagić je predat u daljnju nadležnost postupajućem tužiocu.

    Pripadnici MUP-a KS su jučer pod nadzorom Tužilaštva BiH uhapsili Osmana Mehmedagića zbog sumnje da je počinio krivična djela zloupotrebe položaja ili ovlasti, krivotvorenja isprave i pranja novca.

    Policija je pretresla i njegovu porodičnu kuću, a njega su zadržali u prostorijama MUP-a gdje službenici još jednom provjeravaju navode o tome da je Mehmedagić krivotvorio diplomu kojom je i konkurisao za poziciju direktora OSA-e BiH.

    Međutim, ovaj put sumnjive su im i njegove transakcije prilikom kupovine dva stambena objekta u Sarajevu s obzirom na to da novac za kupovinu nije podignut s računa u banci.