Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da način na koji se imenuju visoki predstavnici nije propisan dejtonskom procedurom, što je Srpska i osporila, te naglasila da je prošlo vrijeme nametanja rješenja u BiH.
Ako je nešto propisano, zašto vi očekujete od nas da se pridržavamo, a vi to ne činite samo zbog toga što djelujete na međunarodnoj sceni. Imate more fabrikacija, netačnih izvještaja koje je plasirao i dosadašnji visoki predstavnik i oni prije njega jer su htjeli smišljeno da sakriju prave probleme, a da kao probleme ističu svakoga ko ne misli da država treba da bude centralizovana – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da se tu krije bošnjačka agenda koja znači centralizaciju u kojoj će neko biti dominantan, a to je bošnjački narod.
– Oni će tu centralizaciju iskoristiti da ta dominacija, koja bi bila etnička, postane kao građanska – navela je Cvijanovićeva.
Predsjednik Republike je naglasila da je u BiH bila još jedna fabrikacija, ona u vezi sa popisom stanovništva iz 2013. godine do kojeg je trebalo dugo da se dođe, a još duže da se stigne do rezultata.
– Upravo zbog tih podmetanja i lažiranja izmišljen je jedan broj stanovnika BiH, blizu 200.000 ljudi koji nisu trebali da budu popisani i oni su prevagnuli da neko može da priča kako je neki narod dominantan u odnosu na druge – rekla je Cvijanovićeva za Radio Republike Srpske.
Ona je naglasila da je sve ovo laž i da Republika Srpska ne želi da živi u tome, već u ustavnom realitetu, da se dogovaraju i mijenjaju stvari i da postoji saglasnost.
Prema njenim riječima, novi visoki predstavnik dolazi u veoma nepovoljnom političkom momentu i za međunarodno predstavljanje i za neko interno funkcionisanje u BiH.
– Dok god nemate dijalog nemate ni suštinsko opredjeljenje i političku volju da rješavate stvari i onda vam još dođe visoki predstavnik. NJegova uloga je da nešto nametne, ali su prošla vremena kada se to moglo – rekla je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je ocijenila da vidi šansu u prijedlogu Rusije i Kine u Savjetu bezbjednosti UN da budu ukinuta bonska ovlaštenja visokog predstavnika u BiH, te naglašava da bi to moglo biti spasavanje bar nekog kredibiliteta stranog faktora u BiH.
Ukoliko bi bila usvojena rusko-kineska rezolucija u Savjetu bezbjednosti UN, istakla je Cvijanovićeva, to bi značilo da se stvari vraćaju u neko očekivano dobro stanje.
– Način na koji dolazi ovaj visoki predstavnik je pogrešan. S druge strane, svjesni smo da je on dejtonska kategorija i tu nema dileme, ali Dejton nije rekao da oni mogu mijenjati Ustav, nametati ustavna rješenja, sankcionisati ljude i ostaviti ih bez osnovnih prava. Oduzme im se radni angažman, dokumenta i oni su nepostojeći i poslije svega nisu imali pravo da se obrate ijednom sudu -, istakla je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva smatra da novi visoki predstavnik može samo da se vrati u svoj mandat i da radi što mu on propisuje, a ne da nameće rješenja.
Prema njenim riječima, bošnjačke političke partije “navijaju” za novog visokog predstavnika Kristijana Šmita što njemu predstavlja ogroman problem jer ga propagira samo jedna strana u BiH.
Prema njenim riječima, suština demokratije je da možete biti pozvani na odgovornost, da vas neko bira i uskrati povjerenje ako nešto niste dobro uradili.
Ona smatra de je politički veoma pogrešno što lider SDA Bakir Izetbegović i ta stranka imaju otpor prema razgovoru.
Cvijanovićeva je dodala da je politički pogrešno i ono što radi opozicija, koja dobija pozive na određene događaje, da iskažu svoje mišljenje, ali se oni “isključe” umjesto da u institucijama kažu šta nude.
Govoreći o rezolucijama o Srebrenici koje su usvojili parlamenti u Podgorici i Prištini, te ignorisanju srpskih žrtava i stereotipima koji vladaju o Srbima, ona je istakla da proces pomirenja u BiH koči tretman stradalnika i nejednak odnos prema žrtvama u prethodnom ratu od međunarodne zajednice i nametnute agende koja su došle od bošnjačke politike.
Cvijanovićeva ističe da su problem i međunarodni i domaći sudovi pred kojima se mnogi oslobađaju krivice, dok Srbi dobijaju ogromne kazne.
Negiranje Dodikove apelacije u Ustavnom sudu primjer nejednakog tretmana
Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović ocijenila je da je negiranje apelacije, koju je srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik podnio Ustavnom sudu BiH u vezi sa izmjenama Zakona o zastavi BiH, jedan od brojnih primjera nejednakog tretmana.
Cvijanovićeva je rekla da je ništa ne iznenađuje u okviru BiH i da ne voli što tako razmišlja, pojasnivši da je Republika Srpska imala toliko loših primjera iz iskustva da bi imala neka očekivanja koja može imati samo ako se sjedne i razgovara.
– Oni sebi zadaju kategorije koje su navodno zaštićene da se time štiti BiH i u skladu sa tim donose odluke. Kada donesu odluku koja je brutalno neprihvatljiva, onda se od nas očekuje da prihvatimo, valjda očekujući da će narodu dosaditi da se usprotivi onom što je nepravda. Pa neće nam dosaditi – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da je u BiH bitan dijalog, kojeg nema, dodajući da ništa nije realizovano što je do sada dogovoreno.
Cvijanovićeva je kao primjer navela da se dugo razgovara o Izbornom zakonu kao o nečemu što je Ustav zadao kao obavezu da se obezbijedi ravnopravnost, te da se o tome priča samo kao da je to ideja, a ne nešto što je propisano.
Ona je rekla za Radio Republike Srpske da se zalagala za saradnju sa drugim entitetom i da je kao premijer Srpske dosta razgovarala sa federalnim premijerom Fadilom Novalićem, koji se u tome pokazao kooperativan.
Cvijanovićeva je dodala da je mnogo razgovarano o zajedničkim projektima, te da se zajednički nastupalo prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) i Svjetskoj banci, kao i da se radilo na usaglašavanju neophodnih propisa.
Ona je istakla da u posljednje vrijeme ne vidi takvu saradnju, obrazloživši da je u situaciji kada su zatrovani odnosi teško očekivati da predsjednici vlada imaju neku odličnu komunikaciju.
Cvijanovićeva smatra da je dijalog pravi put za pronalaženje rješenja problema u BiH, te da je besmisleno da se u zemlji koja je opterećena brojnim problemima i nerazumijevanjima bilo ko isključuje iz toga.
Ona je istakla da je obaveza svih da učine napore da se uspostavi dijalog, kako bi se stvari dovele u red i obezbijedila bolja budućnost građanima.
– Bošnjačke političke partije slijepo brane BiH kao državu i zaklinju se u nju, mada svi znamo da je ona i klimava i nefunkcionalna, te da je nedobronamjerna prema svojim građanima. Ne žele da razgovaraju, očekujući vjerovatno da će tu uvijek biti stranci koji će omogućiti opstajanje takve države i da će biti tutori kojima ćemo se obraćati, a oni nam govoriti šta da radimo – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da je stav Republike Srpske sasvim drugačiji, te da stranci treba da budu tu da pomognu u prevazilaženju određenih problema, a ne kao neko ko kreira ili nameće rješenja.
– Zamislite samo reakcije stranog faktora i bošnjačkih političara – ne možemo mi sa njima da pričamo o mirnom razlazu. Kad se priča, onda se može pričati o svemu, a nijedan skupštinski zaključak nije rekao da se priča o mirnom razlazu, nego o budućnosti – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da su budućnost putevi, auto-putevi, energetska postrojenja, poljoprivreda, školovanje budućih generacija, te digitalizacija koja je dominantna tema u svakoj novoj zemlji, dodajući da ne zna zašto to u Sarajevu nije budućnost, kada u Srpskoj jeste.
Cvijanovićeva smatra da je pravo vrijeme za uspostavljanje dijaloga, kao mehanizma da svi pokažu zrelost za pronalaženje rješenja i dogovora za mnogobrojne probleme koji opterećuju BiH.
– Mislim da je put dijaloga uvijek pravi put, te da ne treba da se ustručavamo toga, jer naša spremnost da razgovaramo postoji – poručila je Cvijanovićeva.
Ona je napomenula da je to pokazano kroz Inicijativu o uspostavljanju međuentitetskog dijaloga o budućnosti BiH, te da je formiran i pregovarački tim za uspostavljanje tog dijaloga.
– Tim je formiran, ali on nije konačan i tu se mogu dodavati i druga imena. Poziv je bio upućen svim našim parlamentarnim partijama da imenuju svoje predstavnike, za koje smatraju da je važno da su dio tog tima – navela je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da su se vladajuće stranke odazvale tom pozivu i imenovale svoje predstavnike, dok su od opozicije dolazili različiti odgovori – da oni nisu podržali ni zaključke, te da ne misle da treba ići tim putem.
– Poziv je upućen i relevantnim strankama u Federaciji i dobili smo pozitivan odgovor od predsjednika tog entiteta Marinka Čavare, kao i predstavnici hrvatskog naroda, koji su spremni za razgovor. Jer, mnoge od tih tema su i oni delegirali u proteklom periodu, kao što je uređenje izbornog zakonodavstva, ekonomski prioriteti, te da nađemo način da se svi u BiH osjećaju komotno i da mogu da dijele zajedničku budućnost -rekla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da je kroz medije i razne dopise dobila informacije da su bošnjački predstavnici izrazili nespremnost da učestvuju u takvom dijalogu, te ocijenila da je ta matrica je već poznata.
– To nas neće osujetiti u planovima da razgovaramo sa onima koji to žele. Vrijeme je ljetnih odmora, ali ćemo u međuvremenu napraviti operativni plan za razgovore sa onima koji to žele – rekla je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, svojstvo bošnjačkih predstavnika je da su skloni problematizovanju odnosa sa okruženjem, te osporavanju značajnih projekata sa susjednim zemljama, kao što su Srbija i Hrvatska.
– Sa druge strane, mi želimo dobre odnose sa okruženjem, da nas uvažavaju i da se i ovdje radi, a ne samo da pričamo političku priču – rekla je Cvijanovićeva.
Govoreći o izjavama predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, Cvijanovićeva je navela da je očekivano da on istakne probleme koje uoči i da brani prava Hrvata, odnosno postavku Ustava koji treba da bude poštovan.
– Dobro je i da neko ko je članica EU ima svoj glas i može da kaže, jer je odavno zavladao metod ćutanja kao način funkcionisanja i u tome vidim korist – rekla je Cvijanovićeva.
