VRBAS Media

Autor: INFO

  • Poništena građevinska dozvola, izgradnja fontane u Parku “Mladen Stojanović” nelagalna

    Poništena građevinska dozvola, izgradnja fontane u Parku “Mladen Stojanović” nelagalna

    “Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, postupajući po službenoj dužnosti na inicijativu Republičke uprave za inspekcijske poslove, poništilo je po pravu nadzora Rješenje Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Banja Luka kojim se izdaje građevinska dozvola investitoru Gradu Banja Luka za izgradnju fontane u parku Mladen Stojanović u Banjoj Luci, jer je dozvolu izdao stvarno nenadležni organ”, navodi se u saopštenju navedenog Ministarstva, a povodom izgradnje nelegalne fontane u Parku “Mladen Stojanović”.

    “Ministarstvo tražilo od Republičke uprave za inspekcijske poslove da izvrši inspekcijski nadzor na gradilištu u parku Mladen Stojanović. Prilikom inspekcijskog nadzora, potvrđena je tvrdnja Ministarstva je da je Odlukom Кomisije za očuvanje Nacionalnih spomenika iz 2017. godine ambijentalna cjelina dijelova ulice Кralja Petra I Кarađorđevića i Mladena Stojanovića proglašena nacionalnim spomenikom BiH, odnosno da je, konkretno parcela na kojoj je započeta izgradnja fontane ovom Odlukom definisana kao zaštitni pojas, što znači da je spornu građevinsku dozvolu izdao stvarno nenadležan organ. Prema Zakonu o uređenju prostora i građenju, lokacijske uslove i građevinsku dozvolu za građenje i rekonstrukciju objekata u I i II zoni zaštite kulturno-istorijskog i prirodnog dobra izdaje Ministarstvo, čime su ispunjeni svi uslovi za poništavanje Rješenja o izdavanju građevinske dozvole koju je, očigledno kršeći Zakon, i u suprotnosti sa sprovedbenim planskim dokumentom – regulacionim planom, koji je predvidio zadržavanje postojeće česme, izdalo Odjeljenje za prostorno uređenje Grada Banja Luka”, piše u saopštenju te se dodaje:

    “Pozivamo nadležne organe u Gradskoj upravi Banja Luka da, dosljedno poštujući zakone i propisane procedure, vode računa o opštem interesu i potrebama građana”, zaključuje se.

    Podsjećamo, ATV je pisala da je izgradnja zamišljene gradonačelnikove fontane, nelegalna.

    Kako je pisano, fontana nema građevinsku dozvolu. I bilo je za očekivati, da će gradonačelnik ići nelagalnim putem, odnosno da će procedure, kao po običaju, opet da preskoči.

    OBEĆANJA I PROBIJENI ROKOVI
    Stanivuković je u aprilu tekuće godine Banjalučanima obećao repliku kultne fontane iz Parka “Petar Kočić”, a koja bi trebala biti napravljena u Parku “Mladen Stojanović”.

    Prvo obećanje je bilo da će ista biti gotova do juna mjeseca. Međutim, koncem juna, rok je prolongirao za avgust.

    Shvativši da obećanje neće ispuniti ni u osmom mjesecu, Stanivuković se uhvatio drugih, takođe nerealnih obećanja, kako bi namazao oči građanima najvećeg grada Srpske i svoje neispunjeno obećanje pokušao sakriti novim lažima.

    PENALI
    Vidio je gradonačelnik kuda ide njegovo obećanje. Da je nastavio sa nelegalnom gradnjom, penale bi zbog toga, kroz budžet grada, na kraju mogli da plaćaju građani Banjaluke.

  • Jedni žele da se zakoni donose u parlamentu, a drugi u OHR: Političari i dalje lome koplja oko sporne Inckove odluke

    Jedni žele da se zakoni donose u parlamentu, a drugi u OHR: Političari i dalje lome koplja oko sporne Inckove odluke

    Blokada institucija na nivou BiH ulazi u peti mjesec, a političari iz Republike Srpske ostaju pri ranijem stavu da će ona trajati sve dok se ne povuče sporna Inckova odluka koja se tiče dopune Krivičnog zakona BiH vezano za zabranu negiranje genocida i ratnih zločina.

    Srpski političari od ranije upozoravaju da se kriza nastala nametanjem izmjena Krivičnog zakona BiH može riješiti na dva načina ili da OHR promijeni svoju odluku o nametanju ili da se predstavnici naroda sami dogovore o prihvatljivom tekstu zakona, ali da se prethodno „Inckova odluka“ stavi van snage.

    Predsjednik PDP Branislav Borenović ovih dana je ponovio da je neophodno da se sporna Inckova odluka stavi van snage, kako bi se pokrenula inicijativa da se kroz razgovor i dogovor relevantnih domaćih političkih struktura donese Krivični zakon kroz Ustavom propisanu proceduru u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    – Povlačenje iz primjene sporne Inckove odluke bi podrazumijevalo otpočinjanje unutrašnjih dogovora o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona koji bi bio prihvatljiv za sve parlamentarne političke subjekte, a time bi se mogli steći uslovi da se rad zajedničkih institucija BiH vrati u normalne tokove – istakao je Borenović.

    Njegovo mišljenje dijele i drugi srpski političari koji su do sada u više navrata predlagali isto.

    S druge strane, za većinu bošnjačkih političara, tako nešto je neprihvatljivo. Umjesto stavljanja van snage Inckove odluke, većina predlaže da se zakon prvo usvoji u Parlamentarnoj skupštini BiH, da bi nakon toga mogao biti mijenjan, što je za srpske političare neprihvatljivo.

    Da li je moguće očekivati da dođe do dogovora o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH, a da se “Inckov zakon” stavi van snage?

    Šefica Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Snježana Novaković Bursać za Srpskainfo ističe da je skeptična po pitanju bilo kakvog dogovora.

    – Posljednji zakon je samo kap u već dosta prepunoj čaši. Smatramo da je ključni problem u ovoj priči sama činjenica da je nekome palo na pamet da donese zakon mimo institucija, čiji je to zadatak. Drugi problem je taj što dio političke javnosti i aktera u BiH prihvataju takvu praksu. Postavlja se pitanje čemu uopšte parlamenti, ako je moguće da neki stranac dođe u zemlju i nametne zakon, a onda i da neko tako nešto prihvati – ističe Bursaćeva.

    Ona dodaje da je nametanje zakona ključni problem u cijeloj priči, dok je sam sadržaj zakona za srpske političare sekundaran.

    Bursaćeva ističe da je neprihvatljiv prijedlog bošnjačkih političara da se zakon, koji je nametnuo Incko, prvo usvoji u Parlamentarnoj skupštini BiH, da bi nakon toga mogao biti mijenjan.

    – Ako prihvatate da razgovarate o tome, dakle prihvatili ste da to postoji. Drugim riječima prihvatate da se takva praksa nastavi i ubuduće. To je ključni problem i političke i suštinske prirode – kaže Bursaćeva.

    Da bi se „Inckov zakon“ trebao staviti van snage i otvoriti dijalog unutar Parlamentarne skupštine BiH oko izmjena Krivičnog zakona, slaže se i poslanik HDZ u Predstavničkom domu PS BiH, Predrag Kožul, koji kaže da je protiv bilo kakvih nametanja.

    On ističe da dogovore i zakone treba prepustiti domaćim političarima.

    – Parlament je jedino mjesto gdje se trebaju donositi zakonska rješenja u ovoj državi, kao i u svim drugim državama. To je naš stav oko svih zakonskih rješenja, ne samo oko ovoga. Nije ovo prvi nametnuti zakon. Međutim, treba imati u vidu da je svaki nametnuti zakon doneo probleme u funkcionisanju ove države – naglašava Kožul.

    Za razliku od njega, zamjenik predsjedavajućeg Kluba poslanika DF u Predstavničkom domu PS BiH, Zlatan Begić ne dijeli takvo mišljenje.

    On kaže da je „sramota“ takav uslov uopšte postavljati kako bi se odblokirao rad institucija BiH.

    – Riječ je o presuđenom genocidu i presuđenim ratnim zločinima. Ako nama treba u 21 vijeku da se bilo ko u ovoj državi protivi zabrani negiranja genocida i ratnih zločina, onda to dovoljno govori o dnu koje je ovo društvo dotaklo. Nije se uopšte smjelo doći u poziciju da neko negira genocid i ratne zločine – kaže Begić.

    On ističe da se ne slaže sa povlačenjem Inckovog zakona jer su „političari u BiH dokazali da nisu zreli da tako nešto sami izglasaju“.

    Prošlo je, kaže Begić, 26 godina od rata i ako za to vrijeme nisu mogli doneti takav jedan zakon u Parlamentarnoj skupštini BiH, neće moći to učiniti ni u buduće.

    Poslanik Naše stranke u Predstavničkom domu PSBiH, Damir Arnaut kratko je poručio da Inckovu odluku može izmjeniti samo novi visoki predstavnik, Kristijan Šmit.

    – Čuo sam da u nekim ambasadama postoji ideja da Šmit nametne odgodu primjene Inckove odluke kako bi dao vremena domaćim snagama da usaglase neki tekst, ali ne znam detalje. Ako bi se to desilo, to bi se svakako moglo riješiti jedino unutar institucija BiH – istakao je Arnaut, ne otkrivajući druge detalje.

  • BiH tema dvodnevnog samita u Rigi, a ovo poručuje generalni sekretar NATO

    BiH tema dvodnevnog samita u Rigi, a ovo poručuje generalni sekretar NATO

    Uoči današnjeg samita ministara spoljnih poslova zemalja članica NATO u Rigi generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg je rekao da je taj savez zabrinut, zbog, kako je naveo, “zapaljive retorike” srpskog člana Predsjedništva i lidera SNSD Milorada Dodika i iz Republike Srpske, prenosi N1.

    BiH će biti jedna od tema dvodnevnog samita u Rigi.

    – Prije svega, mislim da se morate prisjetiti da ste vi na Zapadnom Balkanu prešli dug put. NATO je tu prisutan od devedesetih. Pomogli smo da se okončaju dva etnička rata u BiH, a kasnije i na Kosovu i u Srbiji. Značajno smo prisutni na Kosovu kroz KFOR, kao i u BiH – naveo je Stoltenberg.

    Dodao je i da su zabrinuti zbog povećanih tenzija kojima svjedoče, te da zbog toga pozdravljaju činjenicu da NATO i EU blisko sarađuju u regionu, “kako na Kosovu, tako i u BiH”.

    U pogledu BiH smo zabrinuti zbog bilo kakvog pokušaja da se podriva multietničnost institucija, a posebno Oružanih snaga koje su jedna od najuspješnijih multietničkih i institucija u BiH. NATO je bio važan u izgradnji Oružanih snaga BiH kao jake, multietničke institucije. Zato smo zabrinuti zbog zapaljive retorike gospodina Dodika, i iz Republike Srpske – rekao je Stoltenberg novinarima.

    Dodao je da i dalje podržavaju sve napore da se spuste tenzije, kao i izgradnju kapaciteta za BiH.

  • Njemački ministar uoči dolaska u Sarajevo: Situacija u BiH je prijetnja miru u cijeloj Evropi

    Njemački ministar za Evropu u okviru ministarstva vanjskih poslova i član SPD-a Michael Roth večeras dolazi u BiH, a uoči polaska poručio je da je trenutna situacija u Bosni i Hercegovini frustrirajuća i predstavlja prijetnju miru i stabilnosti u cijeloj Evropi.

    “Pozivi na otcjepljenje i potezi za slabljenje države povlačenjem iz državnih institucija su neodgovorni i neprihvatljivi. Oni odvlače pažnju od stvarnih zadataka kojima bi se politički lideri trebali baviti, a to je provođenje zaostalih reformi neophodnih za veću konvergenciju s EU.”, kazao je.

    Roth kaže da je hitno potreban napredak u ovoj oblasti u interesu građana zemlje i njenog ekonomskog razvoja.

    “Njemačka čvrsto stoji na strani svih onih u Bosni i Hercegovini koji rade za demokratsku i evropsku budućnost svoje zemlje kao države koja prihvaća vladavinu prava. Želio bih da ohrabrim i ohrabrim sve takve pojedince da istraju u svojim nastojanjima”, zaključio je.

    Njemački ministar za Evropu Michael Roth boravit će u Sarajevu na političkim razgovorima od 30. novembra do 2. decembra, a njegovi sagovornici bit će ministrica vanjskih poslova Bisera Turković, predstavnici tročlanog Predsjedništva BiH, visoki predstavnik Christian Schmidt i predstavnici civilnog društva.

    Njegovi razgovori će se, kako je najavljeno, fokusirati na trenutnu političku situaciju i izglede zemlje za pridruživanje EU.

    Roth će se sastati i sa zastupnicima u Parlamentu Bosne i Hercegovine, a diskusije će se usredsrediti na teme kao što su reforme potrebne za veću konvergenciju sa EU i posljedice trenutnog političkog zastoja.

  • Scholz namjerava od februara uvesti obaveznu vakcinaciju protiv korone u Njemačkoj

    Scholz namjerava od februara uvesti obaveznu vakcinaciju protiv korone u Njemačkoj

    Budući njemački kancelar Olaf Scholz zalaže se za uvođenje obavezne vakcinacije protiv koronavirusa za sve Nijemce već od februara naredne godine, rekavši da “gaji simpatije prema takvoj uredbi”.

    Kako prenosi Politico, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika bliskog novom njemačkom kancelaru, ovakvu mjeru morao bi odobriti njemački Bundestag, što prema njegovim riječima znači da bi obavezna vakcinacija mogla doći početkom februara naredne godine.

    Njemačka kampanja vakcinacije zaostaje za drugim zemljama EU poput Portugala, Španije, Italije ili Irske, sa 68,5 posto stanovništva koje je u potpunosti vakcinisano protiv koronavirusa.

    Scholzova Socijaldemokratska partija lijevog centra i njena dva koaliciona partnera, Zeleni i Slobodne demokrate, predstavili su koalicioni sporazum prošle sedmice, kada je također najavio planove za ograničeni mandat vakcine za zdravstvene i druge osnovne radnike.

    Ipak, Scholz, koji bi sljedeće sedmice trebao biti zvanično izabran za kancelara, već se suočava s pritiskom da uvede strože mjere usred porasta broja slučajeva koronavirusa u Njemačkoj i širenja novog soja omikron.

    Nekoliko premijera njemačkih saveznih država već se izjasnilo za obaveznu vakcinaciju, poput bavarskog Markusa Södera koji je u nedjelju rekao da je to “jedina šansa” da se okonča pandemija.

    Stephan Weil, premijer Donje Saksonije, rekao je u utorak da će “obavezna vakcinacija spasiti od toga da se hiljade ljudi ponovo bori za život u jedinicama intenzivne njege sljedeće zime”.

    Austrija je prva zapadna zemlja koja je najavila obaveznu vakcinaciju protiv koronavirusa, koja bi trebalo da stupi na snagu u februaru.

  • Rusija ima nafte za narednih 30, a gasa za 50 godina

    Rusija ima nafte za narednih 30, a gasa za 50 godina

    Rusija poseduje zalihe nafte za narednih 30 godina, a gasa za 50 godina, saopštio je potpredsednik vlade Rusije Aleksandra Novak.

    “Rusija poseduje ogromne zalihe nafte i gasa. Pri sadašnjim uslovima i nivou proizvodnje u Rusiji, zaliha nafte ima dovoljno za oko 30 godina, a gasa za oko 50 godina”, rekao je Novak.

    On je izrazio nadu da će i narednih godina ovi resursi biti traženi na tržištu energenata. Kako podseća Sputnjik, cena gasa je jutros opet prešla granicu od 1.100 dolara za hiljadu kubnih metara, dok se nafta kupovala po 75,2 dolara za barel.

  • EU ima novi plan?

    EU ima novi plan?

    Na proleće iduće godine Evropska unija bi trebalo da usvoji novu doktrinu bezbednosne politike, tzv. “Strateški kompas”.

    Žozep Borel kaže da bi to bio to “povratak politici moći” – u kojoj bi veliku ulogu imala vojska.

    Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je pre dve godine najavila: “Evropa mora da nauči i govor sile”, rekla je Nemica prilikom preuzimanja dužnosti. EU mora biti sposobna da se dokaže i u odnosu s vodećim državama kao što su Kina, ali i SAD.

    Kako taj cilj sprovesti u praksi? To je sadržaj nove doktrine bezbednosne politike koja bi trebalo da bude formulisana do marta 2022. Prvi predlog tog “Strateškog kompasa” zemljama-članicama predstavio je komesar za spoljnu politiku Žozep Borel. Aktuelnu situaciju on procenjuje bez uvijanja: “Evropa je u opasnosti”, upozorava Borel i naglašava da Evropska unija ne može sebi da dozvoli da bude samo posmatrač u svetu koji je krajnje orijentisan na suparništvo.

    Uticaj EU slabi

    “Evropska unija mora da se pobrine za bezbednost svojih građana i mora da štiti svoje interese”, zahteva Borel i nabraja konkretna područja konflikata. U to spadaju ne samo vojne pretnje, već i nadmetanje oko globalnih standarda i borba za prevlast na području veštačke inteligencije, cloud computinga, poluprovodnika i biotehnologije. Spominje se i izazov širenja lažnih vesti i kibernetičkih napada.

    Nova politika sile ne služi se samo tradicionalnim vojnim sredstvima. Borel upozorava i na opasnost od tzv. “hibridnih pretnji”, kakvu EU upravo doživljava na svojoj spoljnoj granici prema Belorusiji. Zbog takvih pretnji, sve je teže razlikovati rat i mir. Evropska unija, čiji ekonomski i demografski značaj u svetu stalno opada, mora da se dokaže na tom području.


    Povratak politici moći

    Iako će konačni tekst nove doktrine biti gotov tek na proleće, već prvi predlog pokazuje jasnu promenu pogleda na svet. U poređenju s “Globalnom strategijom” koju je 2016. predstavila Borelova prethodnica na toj dužnosti Federika Mogerini, “meka moć” EU sada je osetno u drugom planu. “Povratak politici moći” – tako Žozep Borel naziva ideju po kojoj bi Brisel bio u stanju da reaguje i vojnim sredstvima.

    Iako Evropska unija još od 2007. ima sopstvene borbene jedinice, takozvane battlergroups, pokazalo se – recimo u Avganistanu – koliko je i danas njena sposobnost da vojno deluje mala. Pritom EU, prema tom konceptu battlergroups, već godinama raspolaže s dve stalno aktivne formacije, od kojih svaka ima po 1.500 vojnika. One bi trebalo da sprečavaju ratove u konfliktnim regionima, ali i da rade na pružanju humanitarne pomoći.

    Te jedinice se menjaju na svakih šest meseci, a na raspolaganje ih stavljaju različite zemlje EU. One, međutim, tokom 15 godina svog postojanja, nijednom nisu aktivirane u nekoj krizi. “Razlog za to što borbene jedinice iz tri do pet zemalja ne mogu da budu angažovane leži i u činjenici da uvek mora da postoji neka ‘vodeća nacija’, koja mora da snosi većinu tereta u materijalu i ljudstvu – ali i da snosi troškove. Države koje su na redu zbog toga se ustežu da koriste taj instrument”, objašnjava politikolog Joahim Kops sa Univerziteta Lajden u Hagu.

    Sporna interventna jedinica

    “Strateški kompas” sada donosi novi koncept za vojne jedinice. Do 2025. Evropska unija bi trebalo da formira Jedinicu za brzo raspoređivanje (Rapid deployment capacity – RDC) od 5.000 ljudi. Sastojala bi se od kopnenih, vazdušnih i pomorskih jedinica i bila bi veća nego sadašnjih trupa (3.000 ljudi). Pored toga, ona bi trebalo da bude sastavljena modularno, dakle u zavisnosti od svrhe angažmana.

    Za razliku od dosadašnjih, nova jedinica bi imala redovne zajedničke vežbe. Prvi takvi manevri trebalo bi da budu održani već 2023. Zacrtani cilj je da Evropska unija uz pomoć RDC može i bez SAD da interveniše u oružanim sukobima, da iz kriznih područja evakuiše ljude i samostalno da obezbeđuje aerodrome.


    Spor oko finansiranja

    Iako se u “Strateškom kompasu” naglašava da RDC ne bi trebalo da bude konkurencija postojećoj jedinici NATO za brze intervencije, neke članice EU još uvek su sumnjičave prema tom konceptu. Pre svih zemlje istočne Evrope strahuju od konkurencije Severnoatlantskom savezu.

    Evropska unija bi, zbog različitih pogleda na situaciju, ali i različitih prioriteta među članicama, trebalo kod vojnih misija da se poziva na član 44 Ugovora EU, koji omogućava stvaranje tzv. “saveza voljnih”. U slučaju načelne odluke, jedna grupa zemalja bi mogla da krene u intervenciju, a da u tome ne moraju da učestvuju sve članice EU. Sporno je, međutim, da li bi troškovi takve misije bili ravnomerno raspodeljeni na sve članice.

    Više novca za vojsku?

    U “Strateškom kompasu” prihvaćeno je više kompromisnih predloga dosadašnje nemačke ministarke odbrane Anegret Kramp-Karenbauer (CDU), a u Briselu sada čekaju da vide kako će se po tom pitanju postaviti nova nemačka vlada. U Koalicionom ugovoru, stranke nemačke vladajuće koalicije zalažu se za “stvarnu zajedničku spoljnu, bezbednosnu i odbrambenu politiku u Evropi”. EU bi, naglašava se, morala da postane sposobnija da deluje na međunarodnom planu. Pritom se ukazuje i na važnost jače saradnje nacionalnih vojski i predlaže zajedničko civilno-vojno zapovedništvo.

    Da bi se ostvarili ciljevi navedeni u “Strateškom kompasu”, morali bi osetno da budu povećani izdaci za odbranu, ne samo u Nemačkoj. Već deo o izazovima na moru pokazuje da postoji velika potreba za investicijama. Kad EU u budućnosti definiše da je npr. neko morsko područje “od interesa”, recimo kao Hormuški moreuz, “Strateškim kompasom” je predviđeno da tamo onda koordinirano deluju evropske pomorske i vazdušne snage. To znači da bi i nemački vojnici mnogo češće morali da budu angažovani u inostranstvu nego danas.

    Vojska EU nije na vidiku

    U planu je još mnogo toga što EU danas još uvek nije u stanju da uradi. U to spada recimo i avio-transport na veće udaljenosti, kao i stvaranje kapaciteta za rukovođenje i planiranje. “Glavni problem EU jeste to da ona nema generalštab kao NATO, niti ima 70 godina iskustva u saradnji – već uvek mora da koristi nacionalne kapacitete”, kaže politikolog Kops. Ali, EU i tu napreduje. Nakon što su ministri odbrane pre nekoliko dana doneli odluku o još 14 programa, EU u međuvremenu koordinira 60 zajedničkih programa za oružje i vojne sposobnosti.

    Evropska vojska, koja se često spominje u svečanim govorima, nije cilj ovih nastojanja. Tome se suprotstavljaju još uvek različiti interesi i prioriteti 27 zemalja-članica. U ovom konceptu radi se pre svega o koordinaciji nacionalnih vojnih snaga i sinergiji. Cilj je da se zajedničkim vežbama postigne mogućnost da se bolje zajednički deluje, a time i da se omogući zajednički odlazak u vojne misije.

  • Dačić raspisuje referendum o promjeni Ustava Srbije

    Dačić raspisuje referendum o promjeni Ustava Srbije

    Predsjednik Skupštine Ivica Dačić raspisaće večeras referendum o promjeni Ustava Srbije.

    Dačić će referendum radi potvrđivanja Akta o promjeni Ustava raspisati nakon završetka posebne sjednice parlamenta, najavljeno je iz Skupštine Srbije.

    Referendum bi, kako je ranije najavljeno, trebalo da bude raspisan za 16. januar.

    U parlamentu je u toku objedinjena rasprava o Prijedlogu Akta o promjeni Ustava Srbije, Prijedlogu Ustavnog zakona za sprovođenje tog Akta i o Prijedlogu odluke o raspisivanju referenduma radi potvrđivanja Akta o promjeni Ustava, čije usvajanje će omogućiti promjene Ustava u dijelu koji se tiče pravosuđa.

    Ministarka pravde Maja Popović izrazila je očekivanje da će danas parlament usvojiti sve prijedloge kako bi moglo da dođe do promjene Ustava, a o čemu će građani konačni sud dati na referendumu.

    Navela je da čvrsto vjeruje da će poslanici dvotrećinskom većinom usvoji akt o promjeni Ustava i Ustavnog zakona za njegovo sprovođenje, što je, kaže, važno za građane Srbije ne samo zato što to traži EU, ili neka međunarodna organizacija.

    Dodala je da je promjena Ustava u oblasti pravosuđa uslov za dalju reformu pravnog sistema, a koja će između ostalog omogućiti bolje ocjene i napretka Srbije u procesu evrointegracija.

    Popovićeva je podsjetila na razloge za promenu Ustava, koje imaju za cilj između ostalog povećanje pravne sigurnosti građana, pravnu zaštitu i suđenje u razumnom roku.

  • Putin: Moraćemo reagovati ako NATO pređe “crvene linije”

    Putin: Moraćemo reagovati ako NATO pređe “crvene linije”

    • Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da će Rusija biti primorana da reaguje ukoliko NATO pređe “crvene linije” u Ukrajini, navodeći da Moskva smatra okidačem raspoređivanje određenih ofanzivnih raketnih kapaciteta na teritoriji te zemlje.

    Putin je rekao da se nada da će na svim stranama prevladati zdrav razum, ali je i izrazio želju da NATO bude svjestan zabrinutosti Rusije za sopstvenu bezbjednost zbog Ukrajine.

    “Ukoliko se neka vrsta udarnih sistema pojavi na teritoriji Ukrajine, vrijeme leta do Moskve je između sedam i 10 minuta, odnosno pet minuta kada je to hipersonično oružje. Zamislite samo tu mogućnost”, naveo je ruski predsjednik tokom poslovnog foruma.

    Putin je naglasio da bi Moskva, u tom slučaju, morala da formira nešto slično kao odgovor na tu vrstu prijetnje.

    On je podsjetio da je Rusija nedavno izvršila uspješnu probu lansiranja novog hipersoničnog projektila sa mora koji će biti u službi vojske početkom naredne godine.

    Ruski lider je ukazao da je brzina te vrste rakete devet puta veća od brzine zvuka.

  • Gradska uprava Bijeljina: “Ne” istraživanju litijuma u Suvom Polju

    Gradska uprava Bijeljina: “Ne” istraživanju litijuma u Suvom Polju

    Gradska uprava grada Bijeljina nedavno je odbila molbu za izdavanje saglasnosti za apliciranje i dobijanje istražnih prava za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja bora i litijuma na području bijeljinske mjesne zajednice Suvo Polje.

    Saopšteno je to danas uz Gradske uprave grada Bijeljina, odakle uvjeravaju da s pažnjom prate situaciju u vezi s najavljenim otvaranjem rudnika litijuma na teritoriji Loznice u Srbiji i moguće posljedice koje bi rad rudnika imao za prirodno okruženje u Semberiji.

    “Imajući u vidu da Gradska uprava nije dobila dovoljno informacija, niti ima odgovarajući zakonski pravni osnov za izdavanje tražene saglasnosti, molba je odbijena”, naveli su iz Gradske uprave grada Bijeljina.

    Kako dodaju, lokalne samouprave nemaju jasno utvrđenu nadležnost u rješavanju ovakvih zahtjeva, ali imajući u vidu da eventualne posljedice najviše osjeća stanovništvo u lokalnim zajednicama, Gradska uprava zahtijeva da se prilikom izdavanja dozvola za istraživanje i eksploataciju ruda insistira na strogom poštovanju zakonskih odredaba i odgovornom pristupu zaštiti životne sredine.

    “S obzirom na to da ove aktivnosti, po svom obimu i mogućim posljedicama, prevazilaze granice grada Bijeljina, ali i Republike Srpske, odnosno BiH, Gradska uprava očekuje i poziva organe Republike Srpske i BiH da preduzmu sve mjere kako zdravlje stanovništva i očuvanje zdrave životne sredine ne bi bili dovedeni u pitanje”, saopšteno je iz bijeljinske Gradske uprave.

    Podsjetimo, proteklih dana u Srbiji su ekološki pokreti organizovali proteste, na kojima su se aktivisti i građani usprotivili eksproprijaciji i najavljenom dolasku kompanije “Rio Tinto” u Srbiju.