VRBAS Media

Autor: INFO

  • Institucije na nivou BiH analizirale naplativost kazni: Zastara uzela milione

    Institucije na nivou BiH analizirale naplativost kazni: Zastara uzela milione

    Veliki broj izrečenih kazni na graničnim prelazima, na adresama carinskih ispostava i od strane inspektora na nivou BiH mogao bi da ostane mrtvi broj na papiru jer će ti milioni teško naći put do budžeta.

    Izvještaj o nenaplaćenim novčanim kaznama koje imaju rok naplate tri godine, počevši od dana unosa kazne u elektronsku evidenciju podataka u 2018. i 2019. godini, pripremilo je Ministarstvo pravde BiH, a na osnovu podataka Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA). Pojedine institucije na zajedničkom nivou ukazale su da im se evidencije malo razlikuju, a u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH su pojasnili da je najveći broj prekršajnih naloga izdat zbog nepodnošenja poreske prijave, te da nisu uspjeli ni da sprovedu prinudnu naplatu zbog nekoliko razloga, a to su smrt fizičkih lica, prestanak obavljanja registrovane djelatnosti i brisanje iz sudskog registra nakon likvidacije i stečaja. Problem sa naplatom imaju nadležni u Graničnoj policiji, Ministarstvu komunikacija i transporta, a u grupi institucija koje su izricale kazne je i Služba za poslove sa strancima. U informaciji koju je na posljednjoj sjednici usvojio Savjet ministara, a koju je potpisao ministar pravde Josip Grubeša, istaknuto je da je cilj svega da bude izbjegnuto nastupanje zastare i brisanja nenaplaćenih novčanih kazni.

    Podaci koji su pristigli u taj resor pokazuju da je ukupan broj izrečenih, a nenaplaćenih kazni u 2018. godini “stao” na 3.329, a nenaplaćeni dug je premašio dva miliona. Analiza je pokazala još lošije izglede po budžet i sistem odgovornosti u 2019. jer je evidentirano 4.327 kazni vrijednih više od 2,8 miliona. U Ministarstvu pravde, kako su istakli, putem ovih analiza sprečavanju nastupanje zastare i brisanja, jer je nesporno da će one biti brisane iz Registra novčanih kazni nakon isteka određenog roka od dana kada su prekršajni nalozi postali konačni. Evidentno je da za evidentirane, a nenaplaćene kazne iz prve polovine 2018. protiču već tri petine roka, a biće brisane iz Registra novčanih kazni istekom 2021. ili tokom 2022. godine, dok za one iz prve polovine 2019. godine protiče već polovina zastarnog roka.

  • Incku važno šta kaže Vučić, razočaran u Šarovića

    Incku važno šta kaže Vučić, razočaran u Šarovića

    Incko smatra važnom poruku zvaničnog Beograda, razočaran u Mirka Šarovića.


    “Odmah nakon pravosnažne presude [Ratku] Mladiću sam djelovao, a odluku sam potpisao 23. jula,” kaže odlazeći visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u intervjuu za Al Jazeeru.

    Odlazeći visoki predstavnik u BiH, Valentin Inzko rekao je gostujući u Vijestima Al Jazeere da je reakcija iz Republike Srpske na nametanje izmjena krivičnog zakona očekivana, te da su “čak možda i malo blaže.”

    Smatra važnom poruku predsjednika Srbije.

    “Meni je važno što je rekao Beograd. Predsjednik Vučić je rekao da on nije saglasan da se koriste bonska ovlaštenja, međutim, on je rekao da treba saradnja sa Bošnjacima u Srbiji, sa Sandžakom – da bude bolja; ali i između Srba i Bosne i Hercegovine.”

    Inzko kaže da je iznanađen ponašanjem opozicionih političara u Republici Srpskoj, posebno Mirkom Šarovićem, kojeg je u jednom trenutku “vratio u politički život”.

    “Iznenađen ponašanjem opozicionih političara u RS-u, posebno [Mirkom] Šarovićem. Ja sam 40 političara vratio u politički život, oni su bili na nekim spiskovima. Jedan od njih bio je Šarović, jedan je bio bivši ministar unutrašnjih poslova Jovičić,…”

  • Hoće li Dodik narušiti jedinstvo političkih predstavnika?

    Hoće li Dodik narušiti jedinstvo političkih predstavnika?

    Usaglašeni stavovi, zaključci, najava posebne sjednice NS RS i poruke jedinstva – epilog su jučerašnjeg sastanka predsjednika parlamentarnih stranaka u Srpskoj koji su tražili zajednički odgovor na odluku odlazećeg visokog predstavnika Valentina Incka.
    Dan poslije, nakon vijesti da bi se Milorad Dodik 3. avgusta mogao sastati sa novim visokim predstavnikom Kristijanom Šmitom u Predsjedništvu BiH, opozicija na oprezu.

    Ključno pitanje za opoziciju, ukoliko se Dodik ipak sastane sa Šmitom, bez obzira na zaključke lidera parlamentarnih stranaka i stavove Narodne skupštine koja će zasijedati u petak, jeste da li će predsjednik SNSD iznevjeriti potvrđeno jedinstvo srpskih političkih predstavnika.
    Lideri opozicije ističu da su zbog ranijih loših iskustava sa Miloradom Dodikom veoma oprezni.

    “Da smo bili na drugoj strani, rekli bi vidite ovih izdajnika kakvi su oni ne mogu da se dogovore. Mi smo rekli da kada je u pitanju RS, sa svakim i sa onim sa kojim se svađamo svaki dan, a sa Dodikom se svađamo svaki dan i ništa nismo zaboravili. Pratićemo kako će ovo da bude. Rekli smo na početku nemojte da vodite svoju kampanju stranačku, da potpisujete peticije pod zastavom SNSD-a ili nekog drugog, to nije u redu ako hoćemo da ovo bude zajednički projekat”-navodi predsjednik SDS-a Mirko Šarović.

    U SDS-u kažu da osim Milorada Dodika, ni Vlada Srpske ranijih godina nije poštovala pojedine odluke NS RS i zaključke sa sastanaka u kojima je učestvovala i opozicija.

    “Opozicija je ranije imala povjerenje u donošenje nekih skupštinskih odluka. Vratimo se na referendum, na određene ultimatume vezano za povlačenje stranih sudija iz Ustavnog suda, međutim to Vlada nije ispoštovala, odnosno predstavnici RS nisu ispoštovali zaključke. Ja mislim da SDS i cijela opozicija se u ovom momentu ponašala razumno i racionalno jer je interes RS i njenih građana na prvom mjestu”-poručuje zamjenik predsjednika SDS-a Milan Radović.

    Predsjednik DNS-a Nenad Nešić navodi da se na sastanak odazvao isključivo zbog interesa RS, a ne zbog Čubrilovića ili Dodika. Dodiku poručuje da na razgovore sa DNS-om zaboravi ukoliko jučerašnji dogovor bude narušen.

    “Mi smo svjesni opasnosti da gospodin Dodik iznevjeri ono što smo juče dogovorili. Ukoliko ovaj put gospodin Dodik iznevjeri ovo što smo dogovorili i pokuša na bilo koji način da izvuče neku političku korist za sebe i svoju partiju, DNS nikad više neće učestvovati na ovakvim zajedničkim sastancima niti ćemo se odazvati ni predsjedniku Narodne skupštine ni Predsjedniku RS”- poručuje Nešić.

    Iz opozicije poručuju će pomno pratiti postupke Milorada Dodika. Ako je dogovoreno da predstavnici iz Republike Srpske ne učestvuju u radu Predsjedništva BiH, Savjeta ministara i Parlamentarne skupštine, onda to vrijedi i za Dodika.

    Inače, on će biti jedini krivac za iznevjereno političko jedinstvo Republike Srpske, kategorični su u opoziciji.

  • U cijeloj BiH danas narandžasto upozorenje zbog visokih temperatura

    U cijeloj BiH danas narandžasto upozorenje zbog visokih temperatura

    Narandžasti meteoalarm, koji upozorava na izuzetno opasno vrijeme, danas je upaljen za područje cijele BiH, zbog ekstremno visoke temperature zraka. Bit će sunčano uz umjerenu oblačnost, veoma vruće i sparno.

    Kasno poslije podne i uvečer u najzapadnijim krajevima i na sjeverozapadu uz rijeku Savu bit će razvoja oblaka koji mogu dati pokoji rijetki pljusak ili grmljavinu, saopčeno je iz Hidrometeorološkog zavoda RS.

    Vjetar će biti slab do umjeren, južnog i jugozapadnog smjera, rečeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda. Najviša temperatura zraka bit će od 33 do 39 stepeni celzija.

    Temperatura zraka izmjerena jutros: Sokolac 15, Sarajevo 16, Livno 17, Mrkonjić Grad, Prijedor, Čemerno, Bugojno, Zenica 18, Han Pijesak, Bosanski Novi 19, Banja Luka, Doboj, Bileća, Tuzla 20, Bijeljina 22, Mostar 23, Trebinje 24 stepena celzija.

  • Izraelska vojska i Hamas tokom maja izvršili napade koji se svrstavaju u ratne zločine

    Izraelska vojska i Hamas tokom maja izvršili napade koji se svrstavaju u ratne zločine

    Izraelske vojne snage i palestinske militantne skupine izvršile su tokom velikih sukoba u maju napade koji očigledno predstavljaju ratne zločine, saopćeno je iz organizacije Human Rights Watch (HRW).

    Ova organizacija u svojoj analizi obuhvatila je prije svega tri izraelska napada u kojima su stradala 62 civila te su saopćili kako na mjestima gdje su izvršeni napadi nisu pronađeni dokazi o vojnim ciljevima koji bi se eventualno nalazili u blizini.

    U izvještaju se također navodi da su palestinski militanti ispalili 4.300 raketa prema Izraelu što je također predstavljalo neselektivne napade na civile.

    “Najmanje 260 ljudi ubijeno je u Gazi, a 13 ljudi je ubijeno u Izraelu tokom 11 dana sukoba”, saopćili su iz HRW-a.

    Istraga Human Rights Watcha obuhvatala je izraelske napade 10. maja u gradu Beit Hanounu koji se nalazi na u pograničnom dijelu Gaze i Izraela. Izvještaj navodi kako su izraelske rakete pogodile četiri kuće u kojima je poginulo osam civila.

    Drugi napad koji je HRW ocijenio kao ratni zločin dogodio se u izbjegličkom kampu Shati 15. maja.

    Raketa je uništila trospratnicu, stradalo je 10 civila, a izraelska vojska je tvrdila kako su se unutra nalazili visoki zvaničnici Hamasa. S druge strane, svjedoci koji su se nalazili u blizini tvrde kako u tom kraju nisu zabilježene nikakve aktivnosti palestinskih militanata.

    Treći napad koji je organizacija istraživala odnosio se na samu Gazu koja je pretrpjela velike štete u napadima 16. maja. Izvještaj navodi da je Izrael izvršio niz zračnih napada te prouzrokovao rušenje nekoliko trospratnica. U ovom napadu stradala su 44 civila.

    “Izvještaj kaže da u blizini nije bilo evidentnih vojnih ciljeva te da je napad koji nije usmjeren na određeni vojni cilj potpuno nezakonit”, navodi se.

    Kada je riječ o Hamasovim aktivnostima, HRW smatra da su palestinski militanti prekršili zabranu neselektivnih napada na civile ispaljivanjem raketa prema izraelskim gradovima. Zvaničnici Hamasa su saopćili kako su njihovi pripadnici pokušali izbjeći ubijanje civila u Izraelu unatoč aktivnostima koje je Izrael vršio tokom 11 dana rata u maju ove godine.

    “Pokušali smo izbjeći ubijanje civila unatoč masakrima koje je izvršila izraelska vojska u Gazi”, saopćili su iz Hamasa.

  • U BiH od danas zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca

    U BiH od danas zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca

    U Bosni i Hercegovini od danas je zvanično zabranjeno negiranje genocida i drugih ratnih zločina te veličanje ratnih zločinaca.

    Dopune Kaznenog zakona BiH, kojima se propisuju ove odredbe, objavljene su jučer u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine. Zakon je od danas na snazi.

    Odlazeći visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 23. jula je objavio da je iskoristio bonske ovlasti i nametnuo dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.

    Političari iz Republike Srpske najavili su da neće poštovati Inzkove odluke. Stoga ostaje da se vidi da li će Tužilaštvo BiH provoditi zakon i kažnjavati one koji nastave negiranje genocida ili slavljenje ratnih zločinaca.

    Tekst izmjena Kaznenog zakona koje je nametnuo Inzko sada glasi:

    U Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine u članku 145a, iza stavka (1), dodaju se novi stavci od (2) do (6), koji glase:

    “(2) Ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, ako takvo ponašanje ne predstavlja kazneno djelo iz stavka (1) ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

    (3) Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. augusta 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

    (4) Ko kazneno djelo iz stavka od (1) do (3) ovog članka izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje jedne godine.

    (5) Ako je kazneno djelo iz stavka od (1) do (3) ovog članka počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.

    (6) Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što su ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili na bilo koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”

    Stavak (2), koji postaje stavak (7), mijenja se i glasi: “(7) Počinitelj kaznenog djela iz stavka od (1) do (4) ovog članka, koji je dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”

    Obrazloženje odluke

    “Koristeći se ovlastima koje su mi date člankom V Aneksa 10 (Sporazum o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji glede tumačenja spomenutog Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora; i posebice uzevši u obzir članak II. 1. (d) navedenog sporazuma, prema kojem visoki predstavnik pruža pomoć, kada to ocijeni neophodnim, u iznalaženju rješenja za sve probleme koji se pojave u vezi s civilnom provedbom”, kaže Inzko.

    Pozivajući se na stavak XI.2 Zaključaka Vijeća za provedbu mira, koje se sastalo u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Vijeće za provedbu mira pozdravilo nakanu visokog predstavnika da upotrijebi svoj konačani autoritet u zemlji u pogledu tumačenja Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, “donošenjem obvezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim”, u vezi s određenim pitanjima, uključujući (u skladu s tačkom (c) ovog stavka) i “mjere u svrhu osiguranja provedbe Mirovnog sporazuma na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta”;

    Podsjećajući također da je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u više navrata potvrdilo svojim rezolucijama donesenim na temelju poglavlja VII Povelje Ujedinjenih naroda da uloga visokog predstavnika kao konačnog autoriteta u zemlji glede provedbe Aneksa 10. Dejtonskog mirovnog sporazuma uključuje “ovlasti za donošenje obvezujućih odluka kada ocijeni da je to neophodno o pitanjima koja je Vijeće za provedbu mira razmatralo u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine”;

    Imajući u vidu izjavu Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira donesenu u junu 2015. godine, u kojoj je ovaj odbor potvrdio da se genocid u Srebrenici, ratni zločini i zločini protiv čovječnosti počinjeni u toku sukoba u Bosni i Hercegovini ne smiju zaboraviti ili poricati;

    Napominjući da se u preambuli Ustava Bosne i Hercegovine, koja čini sastavni dio Općeg okvirnog sporazuma za mir, izražava odlučnost “da se osigura puno poštivanje međunarodnog humanitarnog prava”;

    Prisjećajući se da je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u Rezoluciji 808 (1993), kojom je uspostavljen Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, iskazalo svoju uvjerenost da je potrebno uspostaviti poseban sud za procesuiranje osoba koje su počinile masovna ubistva i “etničko čišćenje” te da će takva procesuiranja doprinijeti obnovi i održavanju mira;

    Pozivajući se na pravomoćne presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i pravomoćne presude Odjela za ratne zločine.

    Svjesni činjenice da pomirenja ne može biti bez priznanja zločina i odgovornosti te da govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam ili otvoreno negiranje genocida, zločinȃ protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravomoćnim sudskim odlukama ugrožavaju vladavinu prava i predstavljaju direktnu prepreku miru, pomirenju i izgradnji povjerenja i na kraju ugrožavaju izglede za sigurnu, mirnu budućnost Bosne i Hercegovine;

    Duboko zabrinuti zbog toga što istaknuti pojedinci i javne vlasti u Bosni i Hercegovini i dalje poriču da su akti genocida, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini bili počinjeni tokom oružanog sukoba, što pojedinci i organi vlasti javno dovode u pitanje legitimitet presuda koje su donijeli Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju i Sud Bosne i Hercegovine i da pojedinci i organi vlasti slave ili veličaju osuđene ratne zločince;

    Uvjereni da prethodno opisano ponašanje stvara znatne poteškoće za civilnu provedbu Općeg okvirnog sporazuma za mir; i

    Konstatirajući da su sve zakonodavne inicijative pokrenute pred Parlamentarnom skupštinom Bosne i Hercegovine za rješavanje ovog pitanja blokirane.

    Iz prethodno utvrđenih razloga visoki predstavnik ovim donosi odluku kojom se donosi Zakon o dopuni Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.

  • Italija: Skoro 99 posto smrtnih slučajeva od korone povezano s osobama koje nisu vakcinisane

    Italija: Skoro 99 posto smrtnih slučajeva od korone povezano s osobama koje nisu vakcinisane

    Nacionalni zdravstveni institut Italije saopštio je kako je od februara ove godine skoro 99 posto smrtnih slučajeva prouzrokovanih koronavirusom povezano s osobama koje nisu u potpunosti vakcinisane, prenosi Reuters.

    Prema studiji koja je sadržana u redovnom izvještaju o smrtnim slučajevima prouzrokovanim koronavirusom, Institut je također saopćio kako je i nekoliko revakcinisanih osoba preminulo uslijed zaraze koronavirusom.

    U izvještaju se navodi kako su osobe koje su preminule od zaraze koronavirusom, a ujedno su i revakcinisane, znatno starije s prosjekom od 88,6 godina u odnosu na osobe koje nisu vakcinisane (prosjek godina 80).

    Osim toga, Institut je naveo kako su vakcinisane osobe koje su preminule od koronavirusa imale i brojne druge zdravstvene probleme prije same zaraze virusom.
    Italija je tokom prošle sedmice saopćila kako će slijediti Francusku kada je riječ o uvođenju obavezne vakcinacije protiv koronavirusa. Vlasti su saopćile kako će dokaz o vakcinaciji uskoro biti obavezan za brojne aktivnosti uključujući posjetu restoranima, ulazak u teretane, bazene, muzeje i kina.

    Nakon što su saopćene informacije o uvođenju obavezne vakcinacije, Italija je zabilježila i povećan broj građana koji su željeli primiti vakcinu. Do sada, vakcinisano je ukupno 57 posto stanovništva starijeg od 12 godina.

    “Od 1. februara do 21. jula zabilježena su 423 smrtna slučaja od koronavirusa među vakcinisanim osobama što predstavlja 1,2 posto od ukupnih 35.776 smrtnih slučajeva zabilježenih u Italiji”, navodi se iz Instituta

  • Novi sukobi na granici Azerbejdžana i Jermenije

    Novi sukobi na granici Azerbejdžana i Jermenije

    Trojica jermenskih vojnika poginula su danas, a dvojica su ranjena u napadu snaga Azerbejdžana, saopštilo je jermensko Ministarstvo odbrane.

    Ministarstvo odbrane objavilo je na Twitteru da je Azerbejdžan jutros prekršio sporazum o prekidu vatre u sjeveroistočnom dijelu granice između dvije zemlje.

    “Dešavaju se lokalizovani okršaji. Azerbejdžansko vojno-političko rukovodstvo snosi svu odgovornost za ovu eskalaciju”, navodi se u saopštenju.

    Nekoliko časova ranije, azerbejdžanso Ministarstvo odbrane objavilo je da su dva vojnika ove zemlje ranjena u sukobima u regionu Kalbadžar.

    Višedecenijski spor dvije zemlje oko teritorije Nagorno-Karabah eskalirao je u septembru 2020. godine, što je dovelo do ozbiljnih sukoba i pogibije više hiljada vojnika.

    Rusija je posredovala u sklapanju sporazuma o prekidu vatre u novembru iste godine. Ipak, i dalje vladaju tenzije na granici između dvije zemlje.

  • “Carina bez papira” tek od naredne godine

    “Carina bez papira” tek od naredne godine

    Iako je planirano da primjena Zakona o carinskoj politici, a samim tim i “carine bez papira”, odnosno NCTS sistema, počne 1. avgusta, odlukom Savjeta ministara BiH taj rok je pomjeren na 1. januar 2022. godine.

    Inače, primjena NCTS sistema prvobitno je planirana za 1. jul, zatim je rok pomjeren za mjesec, a sada za 1. januar 2022. godine, mada je veliko pitanje da li će se i to desiti s obzirom na blokadu u institucijama BiH koju je izazvala odluka Valentina Incka, visokog predstavnika u BiH, da nametne izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se, između ostalog, zabranjuje negiranje genocida.

    Kada je riječ o NCTS sistemu, on podrazumijeva kompletnu razmjenu podataka u elektronskom smislu, odnosno “carinu bez papira”. Njegovom primjenom smanjiće se redovi kamiona na graničnim prelazima i u carinskim ispostavama, a cijeli sistem zamišljen je i u zemljama EU funkcioniše na način da se olakša kretanje robe preko granice i prelazak iz jednog u drugo carinsko područje.

    Oni koji vrše prevoz, umjesto papira, na granicama i carinama predavaće “prateću provoznu ispravu” sa bar-kodom i jedinstvenim brojem, bez dužeg zadržavanja na granicama.

    “Najveća prednost NCTS-a je mogućnost da se koristi elektronska razmjena poruka i podataka umjesto dosadašnje procedure prijavljivanja vozila i robe na svakoj granici. To će omogućiti da jednom podnesena deklaracija isprati cijeli tok transporta, pri čemu će se znati u svakom trenutku gdje se roba nalazi. Osim uštede vremena za sve korisnike, NCTS sistem je i velika ušteda novca, jer se radi o redukciji troškova prevoza”, pojašnjavaju u UIO BiH.

    Nakon što u NCTS sistem budu uvedeni carinski obveznici i špediteri, u Upravi za indirektno oporezivanje BiH kažu da će ići na proširenje ponude elektronskih usluga koje će podrazumijevati ovjeravanje digitalnim potpisom dokumenata kao što su podnošenje uvoznih i izvoznih carinskih prijava, podnošenje PDV-a i akciznih prijava, raznih zahtjeva itd.

  • EU uvodi veće poreze za zagađivače, na udaru i BiH

    EU uvodi veće poreze za zagađivače, na udaru i BiH

    Evropska komisija predložila je čitav set zakonskih prijedloga čiji je cilj oporezovati i kažnjavati najveće zagađivače i emitere opasnih čestica koje uzrokuju globalno zagrijavanje, štete okolini i ugrožavaju zdravlje ljudi.

    Ovaj set mjera, nakon što prođe proceduru u evropskim institucijama, na više će načina uticati na proizvođače energenata i postrojenja koja puno zagađuju na zapadnom Balkanu, uključujući i BiH. EU je kroz Zelenu agendu, investicioni paket za zapadni Balkan i druge programe spremna podržati pravednu energetsku tranziciju.

    U nedavnom razgovoru za “Nezavisne novine” Janez Kopač, sekretar Energetske zajednice, upozorio je da bi vlasnici termocentrala u BiH trebalo dobro da razmisle da li da ulažu u izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih elektrana na ugalj, jer će, nakon što EU uvede poreze na CO2, proizvodnja megavata energije biti skuplja od prodajne cijene. On je, na primjer, još i prije nego što je to postalo očigledno široj javnosti u BiH predvidio da će izgradnja novog bloka termocentrale u Tuzli doživjeti velike teškoće i preporučio da je jeftinije da se od takvih projekata odustane.

    Ako je suditi prema novom prijedlogu Evropske komisije, posljedice bi trebalo da osjećaju i potrošači motornih fosilnih goriva, ali i građani i institucije koji se griju na lož-ulje.

    U Evropskoj komisiji kažu da su ove mjere neophodne ako EU želi da dosegne neutralnost u odnosu na emisije stakleničkih gasova do 2050. godine i smanjenje emisija gasova za 55 odsto do 2030, te da sadašnji trendovi, iako EU čine vodećim faktorom na ovom polju u svijetu, nisu dovoljni da se ciljevi dosegnu.

    Vjetar u leđa za ove ciljeve Evropska komisija je dobila i od najjače i najuticajnije zemlje EU, Njemačke, čija se Vlada, nakon katastrofalnih poplava u kojima su živote izgubile stotine građana, odlučila dodatno postrožiti svoje planove za energetsku neutralnost.

    “Prijedlog Komisije će promijeniti način na koji se energetski proizvodi oporezuju u EU. Novim pravilima želi se spriječiti takmičenje u smanjenju poreza na energetiku među zemljama članicama, kao i olakšati dobijanje prihoda za zemlje članice od ‘zelenih poreza'”, objasnili su nam u Evropskoj komisiji.

    Za običnog građanina koji želi da shvati koje suštinske mjere ovaj prijedlog sadrži važno je da zna dvije osnovne grupe mjera koje sadrži ovaj prijedlog Komisije.

    Prvo, cilj je da se na nivou EU uvede minimalna stopa poreza na osnovu količine energenata koje proizvod sadrži. Konkretno, što više zagađenja i negativnog uticaja na okolinu, veći novčani iznos poreskih izdataka. Primjera radi, prema sadašnjim mjerama, na jednak način se oporezuju dizel gorivo i super, iako nemaju jednak uticaj na životnu sredinu.

    Druga važna novina je, kako je objašnjeno, da će prestati da važe izuzeci za plaćanje poreza na avionsko i brodsko gorivo za saobraćaj unutar EU.

    Prijedlog sadrži i čitav niz mjera koji bi pomogao pravednu energetsku tranziciju. Primjera radi, uvela bi se mogućnost oslobađanja plaćanja poreza za grijanje na mazut socijalno ugroženim porodicama dok se ne steknu uslovi da pređu na ekološki prihvatljivije grijanje.

    Kopač kaže da postoji opasnost da bi BiH mogla biti vraćena u prošlost ako ne zaustavi opsjednutost ugljem i energentima dobijenim pomoću tog fosilnog goriva. On dodaje da EU želi pomoći zemljama zapadnog Balkana u pravednoj energetskoj tranziciji, a da su se i zemlje u regionu Sofijskom deklaracijom odlučile da će se dekarbonizovati najkasnije do 2050, u skladu s ciljevima EU.

    “U Evropi pričamo o pravednoj tranziciji i da niko ne smije biti zaboravljen. Za ovu vrstu tranzicije potrebna su ozbiljna sredstva i pametni programi. EU je našla ta sredstva u prihodima od emisija na ugljen-dioksid”, rekao je Kopač.