VRBAS Media

Autor: INFO

  • Schmidt: Rečeno mi je da će Dodik danas biti ovdje, a da nakon toga neće biti dijaloga

    Schmidt: Rečeno mi je da će Dodik danas biti ovdje, a da nakon toga neće biti dijaloga

    NAKON SASTANKA0

    Schmidt: Rečeno mi je da će Dodik danas biti ovdje, a da nakon toga neće biti dijaloga

    N. V. 38

    Foto: I. Š./Klix.ba

    Foto: I. Š./Klix.ba9 minFacebookMessengerTwitterEmailEmail

    Nakon sastanka u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine novi visoki predstavnik Christian Schmidt se obratio novinarima kazavši da će iskoristiti svu snagu da ovu državu povuče ka EU, a prije toga da stvori dijalog i normalno okruženje unutar BiH.

    Prvi zadatak u Schmidtovoj agendi nakon preduzimanja dužnosti upravo je sastajanje sa članovima Predsjedništva BiH.

    “U skladu sa Dejtonskim sporazumom i Ustavom ću kao prvog partnera u svom radu vidjeti Predsjedništvo”, rekao je.

    Međutim, član Predsjedništva iz Republike Srpske Milorad Dodik nije želio prisustvovati sastanku iako je svoj dolazak prvobitno potvrdio. Kako je ranije saznao Klix.ba Dodik je u Predsjedništvu BiH odgovorio na pozivnicu, a kasnije je negirao da će doći zbog toga što je Narodna skupština RS-a odlučila da Srbi iz tog entiteta bojkotuju rad u državnim institucijama.

    “Žao mi je što danas nisu bila prisutna sve tri člana Predsjedništva. Prošle sedmice sam obaviješten da će 3. augusta sve trojica biti ovdje i da nakon toga neće biti dijaloga, pa se sada nadam da će biti obrnuto”, prokomentarisao je Schmidt.

    On je uvjeren da će iznaći prilike da zajedno radi i sa Dodikom.

    “Sastajat ćemo se i sarađivati jer nam je to svima obaveza – da zajedno radimo u interesu države i ljudi BiH. Tako da ću nastaviti raditi sa svima i uvjeren sam da ću doći do konstruktivnog dijaloga. Svi koji su na funkcijama na državnim nivoima entitetima moraju da rade na istom cilju. Ne može se očekivati da neko dođe izvana i napravi čudo, svi moraju razmisliti o tome kako oni mogu doprinijeti”, rekao je.

    Iako smatra da bh. političari ne smiju čekati pomoć izvana kaže da će se on ipak založiti za BiH i pomoći joj u njenom napretku.

    “Obavljat ću dužnost s čvrstom odlučnošću da pomognem građanima ove zemlje, iskoristit ću snagu međunarodne zajednice i svoj uticaj da to i postignem. Računam na tijesnu saradnju sa Evropskom unijom, a posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama. Svi zajedno ćemo raditi na ispunjenju 14 prioriteta BiH za pridruženje EU i na programu 5 + 2”, kazao je.

    Na kraju je naglasio kako nije došao u BiH da bi samo gledao šta se dešava i čekao, nego da je tu da bude aktivan.

    “Budite uvjereni da će tako i biti”, zaključak je Schmidta.

  • Džaferović: Od Schmidta očekujemo odlučnost na putu ispunjavanja Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma

    Džaferović: Od Schmidta očekujemo odlučnost na putu ispunjavanja Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma

    Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović poželio je novom visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu uspješan rad u našoj zemlji u interesu građana BiH, regiona, Evrope i cijelog svijeta.

    “Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i ja smo održali sastanak s gospodinom Christianom Schmidtom. Prije svega dozvolite da se zahvalim novom visokom predstavniku na tome što je preuzeo ovako odgovornu ulogu u BiH”, kazao je.

    Džaferović smatra da je u ovom trenutku važno raditi na tome da BiH jednostavno mora nastaviti svojim reformskim putem.

    “Zato institucije BiH moraju funkcionisati i niko nema pravo da bojkotuje i opstruira rad institucija BiH. Obaveza funkcioniranja institucija BiH je dejtonska obaveza. Dejtonski sporazum nije švedski stol. Dejtonski sporazum se mora sprovoditi u cijelosti. Hitno treba pristupiti realizaciji 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisiji, reformi ka NATO-u i na toj agendi trebamo raditi svi”, kazao je.

    Od Schmidta kao visokog predstavnika Džaferović očekuje da se u potpunosti ispuni obavezu prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    “Očekujemo odlučnost na tom putu u interesu svih naroda i svih građana u Bosni i Hercegovini. Dejtonska ravnoteža je nešto što uz EU i NATO put BiH i sve što smo usvojili kao rješenja u BiH omoguaćava da ova zemlja funkcionira normalno. Trebamo graditi BiH kao cjelovito i demokratsku državu u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom uz poštivanje prava svakog čovjeka i svakog naroda, bez obzira gdje ko živio u BiH”, izjavio je.

    Džaferović je kazao da nije dobro što danas na sastanku nisu bila prisutna sva tri člana Predsjedništva BiH.

    “Mislim da je Milorad Dodik napravio veliku grešku. Pozivam ga da u interesu onih za koje kaže da ih predstavlja i u svom interesu i one druge koji blokiraju rad institucija da prestanu tim jer ništa neće postići. Moramo raditi zajedno i puno je posla pred nama. Moguće je i nema druge alternative neće ići zajedno naprijed izgrađujući Bosnu i Hercegovinu”, kazao je.

  • Počeo sastanak sa Christianom Schmidtom u Predsjedništvu BiH, Dodik nije došao

    Počeo sastanak sa Christianom Schmidtom u Predsjedništvu BiH, Dodik nije došao

    Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Željko Komšić dočekali su danas u zgradi Predsjedništva novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

    Sastanak je počeo u 11:00 sati, a nakon njega će se učesnici obratiti novinarima.

    Ovo je prvi zvanični susret novog visokog predstavnika s izvršnom vlasti na nivou BiH, a jučer su ova dva člana prisustvovala i prijemu povodom Schmidtovog preuzimanja dužnosti. Tokom prijema Schmidt je kazao da će iskoristiti svoju snagu da napravi bolju budućnost u BiH te da će lobirati za ovu državu u mnogim stranim zemljama.

    Milorad Dodik nije došao na sastanak što je i najavio ranije zbog toga što ne podržava mandat novog visokog predstavnika te zbog toga što bojkotuje rad državnih institucija, kao što je i dogovoreno u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

  • Schmidt: Politička klima u BiH je pregrijana, ali slijedi hlađenje

    Schmidt: Politička klima u BiH je pregrijana, ali slijedi hlađenje

    Njemački političar Christian Schmidt preuzeo je u ponedjeljak dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH najavivši provedbu reformi koje bi zemlji omogućile članstvo u Evropskoj uniji.

    U razgovoru za Glas Amerike (VOA) govorio je o aktuelnim političkim temama, odnosu prema bh. političarima, provedbi Zakona o zabrani negiranja genocida te o utjecaju Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke na zemlje Balkana.

    Gospodine Schmidt, zvanično ste preuzeli dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH od gospodina Valentina Inzka. Koliko ste, do sada, imali priliku posmatrati političku klimu u BiH? Gdje ste uočili najveće nedostatke?

    Kada govorimo o političkoj klimi u BiH, temperature brzo rastu. Vidim pregrijavanje, a obično nakon toga slijedi hlađenje. Miran razgovor nije moguć tokom takvog pregrijavanja, a iskustvo pokazuje da tada nije moguće donositi optimalne odluke.

    Prethodnih dana ste svjedočili reakcijama iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, kako na rad međunarodne zajednice, tako i na Vaše imenovanje. Kazali ste da je sada politička klima pregrijana, ali da dolazi hlađenje. Šta ste konkretno mislili? Da li upravo na stavove političara iz RS-a koji negoduju Vaš dolazak u BiH?

    Smatram da u BiH u cijelosti trebam razgovarati o važnim temama za zemlju, što, također, podrazumijeva moju, ali i ulogu međunarodne zajednice. Sve su to pitanja koja se u okviru pravnih okvira daju brzo riješiti, tako da se time ne bih zamarao. Ja sam za legitimnost obavljanja zadataka koje je međunarodna zajednica prenijela na mene i to ću i činiti. Od toga polazim i zaista sam optimista da kada se temperature smanje da ćemo biti u prilici razgovarati o važnim pitanjima. Mislim na presudu Sejdić-Finci, izmjene Izbornog zakona, ali i cijeli niz investicijskih pitanja tema koje se vežu za zakonodavstvo. Dosta toga je na stolu i riječ je o tome šta moramo učiniti i na koji način, a ne o nekakvoj izbornoj kampanji.

    Pomenuli ste izmjene Izbornog zakona, a Bosnu i Hercegovinu 2022. godine očekuju Opći izbori. Ako vladajuće stranke u BiH ne postignu dogovor u vezi izmjena Izbornog zakona, da će biti moguće provesti izbore? Kako bi tada reagirala međunarodna zajednica?

    Izborni zakon već postoji. On treba biti poboljšan i izmijenjen. Izbori se moraju i trebaju održati, tako da je to ujedno i napomena, u smislu da mora postojati dogovor. Naravno da neće postojati Izborni zakon gdje će jedna strana biti zadovoljna 100, a druga samo 20 posto.To možda i nije dobro za sve, međutim, sve su to poteškoće demokratije, a demokratija znači institucijski kompromis. Ako postoji spremnost na kompromis, onda se nalazi rješenje.

    Prije samog odlaska iz BiH donio Zakon o zabrani negiranja genocida. U Federaciji BiH je prihvaćen, u Republici Srpskoj, očekivano, nije. Kako komentirate samu odluku o donošenju zakona, vrlo oštre stavove političara iz Republike Srpske i na koji način mislite da ga je moguće implementirati?

    Stavke u Zakonu su dio 14 uvjeta koji se vežu za pristupanje zemlje Europskoj uniji. Dakle, sve je to sadržano u jednom dokumentu i govorimo o standardima EU. Mene ne iznenađuje sam zakon, već cijela diskusija koja se razvila u vezi toga. Niko nema pravo, kako se insinuira, da odgovornost pripisuje RS-u. Ovdje govorimo o individualnim djelima koja su počinjena i ona se moraju procesuirati individualno. Kao neko ko dolazi iz zemlje koja je procesuirala takva krivična djela, dao bih preporuku da najprije moramo imati poštivanje za mrtve, a drugo, moramo gledati u budućnost koja donosi mnoštvo izazova kojima se trebamo baviti. Tako da, zaista sam iznenađen intenzitetom angažmana i bavljenja ovom temom. Umjesto toga, moramo gledati ka naprijed, a nikako to ne možemo pripisivati cijeloj jednoj etničkoj skupini ili zemlji. To nije prihvatljivo.

    Kada govorimo o Zakonu o zabrani negiranja genocida, ne možemo djelovati na civilno društvo. Film “Quo vadis, Aida” rediteljice Jasmila Žbanić, koji govori o Srebrenici i o počinjenim zločinima, završava se scenom gdje djeca različite etničke pripadnosti, u školi, zajedno, pripremaju jednu izvedbu. Svi se mi moramo zapitati, uključujući i političare, ali i roditelje, očeve i majke, šta prenosimo na djecu? Da li im želimo govoriti o tome ko je bio bolji ili lošiji ili poruka treba biti – “da se tako nešto nikada više ne smije desiti”. Upravo to treba biti naš pogled u budućnost. Ja ću se boriti za to.

    Ispravno je kada kažete da trebamo imati pogled u budućnost, ali smo skoro svaki dan svjedoci nemira na političkoj sceni. Naprimjer, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je izjavio da “ako neko pokuša da hapsi, privodi (referirajući se na Zakon o zabrani negiranja genocida, op.a.,) policija Republike Srpske će to sprečavati“, pozivajući sve ljude u Republici Srpskoj da “prilikom svakog saznanja o eventualnom djelovanju državnih organa, obavijeste nadležnu policiju”. Kakav je stav međunarodne zajednice u ovakvim i sličnim slučajevima?

    Ostajem pri stavu da je to tema za pravosuđe. To je objavljeno u Službenom listu BiH i odnosi se na cijelu zemlju. Imam povjerenje u pravosuđe da će se baviti time. S druge strane, ostaje politički aspekt gdje se postavlja pitanje – kako to može dovesti do cijele ove diskusije? Moramo razdvojiti entitete i historijsku odgovornost koju imaju pojedinci. Navest ću primjer Ratka Mladića i njegove presude pred Međunarodnim sudom u Haagu. I dalje imam jasan stav – moramo gledati naprijed.

    U Bosni I Hercegovini se očekuju određene reforme na međunarodnom planu u kontekstu dolaska Josepha Bidena u Bijelu kuću, ali i impliciranja Vašeg dolaska u BiH od strane njemačke kancelarke Angele Merkel. Njih dvoje dijele slično viđenje stanja u BiH. Kakvi su interesi Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke na Balkanu i u BiH?

    Kada govorimo o interesima Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke, riječ je o cjelokupnim interesima međunarodne zajednice, o tome da se treba nastaviti razvoj BiH kao održive demokratije. Nažalost, tokom posljednjih godina smo imali veoma mali napredak, što nikako nije dobro. Međutim, konsilacija se poboljšala.

    S jedne strane, američki predsjednik Biden koji poznaje vladu, poznaje Sarajevo, teme o kojima se govori i sam je angažiran na tome. S druge strane, kancelarka Merkel koja je sada u posljednjim mjesecima svoga rada i vrlo intenzivno se angažira u okviru Berlinskog procesa. Situacija u BiH zahtjeva mnogo više od pukog diplomatskog jezika – govorimo o povezivanju sredstava kako bismo postigli ciljeve.

    Ovakva situacija konstantna je deset godina i niko ne govori o BiH. Treba li o zemlji govoriti tek kada dođe do konflikta? To se ne smije desiti jer je na stotine hiljada ljudi stradalo i ako to znači da moram biti neugodan i grub, to ću onda, zaista, i biti. Kada govorimo o vlasti, ne govorimo o vlastitim interesima i džepu, već o angažmanu. Naravno, ja shvatam i cjelokupnu situaciju i ne kritiziram jer želim, nego jer želim raditi uz kompromis. Ako imamo zemlju u kojoj samo stari pričaju bez postignutog dogovora, a istovremeno mladi odlaze vani, onda je to znak da se svi građani moraju uključiti u djelovanje i stvoriti određenu perspektivu. Tu govorimo o vladavini prava i perspektivama za mlade, jer, ipak, ovaj dio Europe treba biti domovina. Ne smijemo se pomiriti s tako velikim gubicima i odlascima mladih ljudi. Ja, svakako, neću.

  • Vučević potvrdio: Podnijete krivične prijave protiv Vučića i Vulina

    Vučević potvrdio: Podnijete krivične prijave protiv Vučića i Vulina

    Potpredsjednik Glavnog odbora Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević izjavio je da su Republičkom javnom tužilaštvu Srbije podnijete krivične prijave protiv predsjednika države Aleksandra Vučića i ministra policije Aleksandra Vulina sa, kako je rekao, navođenjem svih dokaza koji su se pojavljivali u medijima, a koji ih dovode u vezu sa kriminalim klanom Veljka Belivuka.Kako je rekao Vučević, u prijavi se traži da nadležno tužilaštvo utvrdi sve činjenice i “javnost dobije odgovor kakav zaslužuje”, prenosi N1.

    Predsjednik SNS Aleksandar Vučić ovaj potez je već najavio, i rekao da će se tako utvrditi istina da li su on i Aleksandar Vulin sarađivali i viđali se sa Belivukom.

    Inače, početkom decembra prošle godine, Vučević je Republičkom tužilaštvu podneo krivičnu prijavu protiv Aleksandra Vučića i njegovog brata Andreja, kako bi se utvrdilo da li su povezani sa slučajem “Jovanjica”, a krajem januara tužilaštvo je saopštilo da braća Vučić nemaju nikakve veze sa Jovanjicom.

  • Novi podaci o broju zaraženih koronom u RS, nema smrtnih slučajeva

    Novi podaci o broju zaraženih koronom u RS, nema smrtnih slučajeva

    Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnja 24 čаsа izvršеnо је tеstirаnjе 260 lаbоrаtоriјskih uzоrаkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd šеst оsоbа, podaci su Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

    Rаdi sе о dvа muškаrcа i čеtiri žеnе, mlаđе i srеdnjе živоtnе dоbi iz Bаnjаlukе, Mrkоnjić Grаdа, Biјеljinе, Vlаsеnicе, Zvоrnikа i Priјеdоrа.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе niје priјаvljеn niјеdаn smrtni slučај.

    Dо sаdа su u Rеpublici Srpskој pоtvrđеna 64.473 slučаја virusа kоrоnа, а prеminulо је ukupnо 3.809 оsоbа kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    Dо sаdа su sе оpоrаvilе 56.132 оsоbе, а tеstirаnо је ukupnо 290.945 оsоbа.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 45, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 19, а u оstаlim bоlnicаmа 26. Nа rеspirаtоru su 2 оsоbе (1 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 1 u оstаlim bоlnicаmа).

    Pоd zdrаvstvеnim nаdzоrоm trеnutnо је 120 оsоbа, а nаdzоr је zаvršеn kоd 193.685 оsоbа.

  • Japan se priprema za kolonizaciju Marsa, predstavljena ambiciozna vizija

    Japan se priprema za kolonizaciju Marsa, predstavljena ambiciozna vizija

    Japan pravi planove za kolonizaciju Marsa, a dokaz tome je kompjuterski animirana prezentacija prikazana na Univerzitetu Kyoto.

    Prezentacija je demonstrirala ambiciozni viziju za budućnost ljudskog života u svemiru. Prikazane su scene s “drugih svjetova” uključujući strukture bizarnog oblika koje su zamišljene u pustinji Marsa. Međutim, one u svojoj unutrašnjosti kriju zelena polja, kao i čamce koji mirno plove vodom. Ovaj koncept je moguća vizija ljudskog života na Crvenoj planeti.

    Američka svemirska agencija NASA u svom programu Artemis planira povratak ljudi na mjesec, prvi put nakon misije Apollo, a brzo se razvijaju i privante kompanije poput Blue Origina, Virgin Galactica i SpaceX-a.

    Kolonizacija Marsa je plan centra pod nazivom Human Spaceology Center koji je osnovan u oktobru prošle godine, a s radom je počeo u junu ove godine s ciljem ubrzanja napretka tehnologije potrebne za ne samo povratak u duboki svemir, nego i za život u svemiru.

    Video je otkrio i primarna polja istraživanja, a među njima je izgradnja staništa koja podržavaju umjetnu gravitaciju, a koja će odgovarati onoj na Zemlji. Mars ima slabiju gravitaciju, a iako je takvo iskustvo u početku oslobađajuće i zanimljivo, ipak je niska gravitacija problematična za život i rad. U uslovima niske gravitacije mnogo je teže razviti i održavati mišićnu i koštanu masu pa se stoga traže rješenja koja će odgovoriti na ove izazove i omogućiti dugotrajni boravak na drugim svjetovima.

    Plan naglašava važnost upotrebe drveta u svemiru, svemirsku edukaciju, radijaciju, tehnologiju koja će unaprijediti istraživanje Marsa, svemira pa čak i Zemlje.

  • Prognanim Srbima još nije vraćena imovina u Hrvatskoj

    Prognanim Srbima još nije vraćena imovina u Hrvatskoj

    I poslije četvrt vijeka od hrvatske vojne akcije “Oluja” u Hrvatskoj još nije obnovljena uništena srpska imovina niti je vraćeno oduzeto poljoprivredno zemljište srpskim vlasnicima, saopštio je Кomesarijat za izbjeglice Srbije povodom 26 godina od ove akcije.

    Hrvatska nije sprovela Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina kojim se Srbima garantuje proporcionalna zastupljenost i zapošljavanje u organima državne uprave, policiji, pravosuđu i drugim javnim institucijama, a jedno od važnih neriješenih pitanja su i dospjele, a neisplaćene penzije, naveo je Кomesarijat.

    Hrvatska vojna akcija “Oluja” u kojoj je sa vjekovnih ognjišta iz Hrvatske protjerano više od 200.000 Srba, jedan je od najtežih i najtužnijih dana za srpski narod

    Кomesarijat u saopštenju navodi da je to dan za sjećanje, za parastose i pomene, za paljenje svijeća i tugovanje za više od 1.700 poginulih i nestalih, od kojih se za 770 ni dan danas ne zna gdje im je grob.

    U saopštenju se podsjeća da je građanski rat 90-tih godina prošlog vijeka na prostoru nekadašnje Jugoslavije doveo do egzodusa velikog broja izbjeglica u Srbiju, gdje je utočište potražilo gotovo 618.000 Srba iz Hrvatske i BiH, a nakon bombardovanja 1999. i više od 200.000 interno raseljenih sa Кosova i Metohije.

    Srpsko narodno vijeće u Hrvatskoj, navodi se u saopštenju, svake godine, na žalost, bilježi povećanje broja slučajeva govora mržnje i nasilja na osnovu etničke pripadnosti, kao i povećan broj oštećivanja sakralnih objekata i srpske imovine.

    Кomesarijat za izbjeglice Srbije napominje da kontinuirano radi kako na stambenom zbrinjavanju tako i ekonomskom osnaživanju izbjeglica i interno raseljenih lica.

    U doba najvećeg priliva izbjeglica 60.000 ljudi bilo je smješteno u 700 kolektivnih centara, koji su svi osim jednog zatvoreni.

    Iz budžeta Srbije i obezbijeđenih donatorskih sredstava stambeno je zbrinuto 24.481 porodica /dodjelom 4.374 seoska domaćinstva, 13.731 paketa građevinskog materijal, 643 montažne kuće, dodjelom 5.733 stambenih jedinica, a ekonomski osnaženo je 21.905 porodica/.

    U saopštenju se podsjeća da je kroz Regionalni stambeni program, koji je u punom zamahu, do sada krov nad glavom obezbijedilo gotovo 5.825 porodica, završene su zgrade u 36 lokalnih samouprava, a gradilišta su otvorena u još 20 opština i gradova.

    Useljen je 1.941 stan, dodijeljeno 2.004 paketa građevinskog materijala, izgrađeno 305 montažnih kuća i kupljeno 1.575 seoskih domaćinstva za izbjeglice iz BiH i Hrvatske.

    Кroz pregovore sa donatorima i partnerima na ovom Programu, Кomesarijat je obezbijedio sredstva za dodatnih 1.900 stambenih rješenja za izbjeglice.

    Кomesarijat je istakao da se ne smiju zaboraviti neriješena otvorena pitanja koja otežavaju postizanje trajnih rješenja za izbjegličku populaciju, kao i stambene potrebe i nerešena druga pitanja za više od 200.000 interno raseljenih sa Кosova i Metohije.

  • Veber: Incko ličnom motivacijom nametnuo zakon. Dodik ne uživa podršku Vučića

    Veber: Incko ličnom motivacijom nametnuo zakon. Dodik ne uživa podršku Vučića

    – Incko je jednostrano i ličnom motivacijom donio odluku o uvođenju zakona o zabrani negiranja genocida, bez podrške Savjeta za implementaciju mira (PIC)… Dodik baš i ne uživa podršku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da ide u potpunu konfrontaciju s Kancelarijom visokog predstavnika.

    “Kristijan Šmit će, nakon 15 godina neutralizovanog Kancelarije visokog predstavnika u BiH, oživljavati rad te institucije i dati novi zamah međunarodnoj politici prema BiH, a koja je duže vrijeme bez političke strategije”, kazao je za O kanal Bodo Veber, politički analitičar iz Berlina.

    Kada je u pitanju krizna situacija, odnosno blokada državnih institucija od političara i Republike Srpske, Veber smatra da će Kristijan Šmit, htio ili ne, morati ući u sukob i ići ka ponovnom uspostavljanju autoriteta Kancelarije visokog predstavnika.

    • Dodik baš i ne uživa podršku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da ide u potpunu konfrontaciju s Kancelarijom visokog predstavnika. Tako da predviđam da će se kriza i blokada s vremenom tiho riješiti, ali je malo prerano govoriti o raspletu. A svakako će ga biti. Nažalost, činjenica je da je opozicija u Republici Srpskoj dopustila da bude izigrana od vladajuće koalicije – ocijenio je.

    Naglašava da je Incko jednostrano i ličnom motivacijom donio odluku o uvođenju Zakona o zabrani negiranja genocida, bez podrške Vijeća za provedbu mira (PIC).

    • Nije to dio šire politike. A s obzirom na to u kakvom je stanju međunarodna politika i šta se desilo s Kancelarijom visokog predstavnika, ne čini se logičnim da visoki predstavnik u posljednjim danima svog mandata povuče takav potez. A da bi se taj potez suštinski implementirao, treba prvo rekonstruisati autoritet Kancelarije visokog predstavnika. To je nešto što tek predstoji pred novim visokim predstavnikom. Čak i ako je podržao takvu ideju, sigurno nije bio sretan. To je bio moralni čin Incka pred odlazak sa svoje funkcije – objašnjava Veber.
  • Građani Banjaluke sve češće iznajmljenim biciklom idu na posao

    Građani Banjaluke sve češće iznajmljenim biciklom idu na posao

    Trenutno aktivan broj građana koji koriste sistem javnih bicikala “BL bike” je 1.593, što je za 25 odsto više nego što ih je bilo krajem prošle sezone, potvrdili su za “Nezavisne” iz Odjeljenju za saobraćaj i puteve.Kako ističu, prema podacima koje imaju, najveći broj najmova je u jutarnjim časovima, što je dokaz da građani sve više koriste bicikle umjesto automobila kako bi išli na posao. “Najveći broj najmova ostvari se u periodu od sedam do devet časova, a zatim u poslijepodnevnom terminu, od 16 do 18 časova. Činjenica da je veći broj najmova radnim danom nego vikendom govori da se bicikli koriste umjesto automobila u svrhu realizacije konkretnih kratkih putovanja”, kažu iz ovog odjeljenja.  Naime, kako kažu, to i jeste od početka bio osnovni smisao ovog sistema iznajmljivanja bicikala, a ne da se oni koriste u rekreativne svrhe. Prema njihovim riječima, cilj im je da, pored pet lokacija na kojima se trenutno može iznajmiti 40 bicikala, i u drugim naseljima obezbijede građanima da mogu iznajmiti bicikl. “Vizija Odjeljenja za saobraćaj i puteve je da svako veće naselje ima svoj terminal za iznajmljivanje bicikala”, kazali su iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve.  Jedan od građana koji iznajmljuje bicikl kako bi iz Obilićeva do centra grada išao na posao ističe da mu je mnogo lakše i brže na posao ići biciklom nego autom. “Čak mi se više isplati ići biciklom nego automobilom na posao. Manje je gužve, brže dođem na posao, a i jeftinije je, što je još jedan plus”, rekao je ovaj građanin. I Lidija K. kaže da je tokom ljeta manji broj autobuskih linije te da se zbog toga odlučila na iznajmljivanje bicikla.  “Inače, tokom zime putujem autobusom, ali su ove vrućine nesnosne, tako da sam odlučila da iznajmljujem bicikl. Iskreno, to mi se pokazalo kao dobra odluke”, istakla je ova Banjalučanka. Cijene iznajmljivanja bicikala i ove godine su ostale iste kao i prethodnih, odnosno prvih pola sata u toku dana je besplatno, dok se svaki naredni čas naplaćuje 1,5 KM.  Podsjećamo, na području grada postoji pet lokacija sa ukupno 40 bicikala, koje su opremljene odgovarajućim terminalom i sistemom za izajmljivanje i parkiranje bicikla i to, u centru u Ulici kralja Petra I Karađorđevića, kod “Akvane”, u Ulici Majke Jugovića, odnosno kod Studentskog centra Nikola Tesla, kao i u parku “Mladen Stojanović” te u Obilićevu, na raskrsnici između Ulice cara Lazara i istočnog tranzita. 

    Brojke

    40 – bicikala

    5 – lokacija

    0 – maraka prvih pola sata u toku dana 

    1,5  – maraka svaki naredni sat