Autor: INFO

Da li međunarodna zajednica kroz funkciju visokog predstavnika urušava političko-pravni poredak u BiH pod izgovorom da doprinosi miru, suživotu i demokratiji, pitanje je koje postavljaju mnogi u posljednje vreme.

Novi visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit je, nakon što je zvanično preuzeo funkciju šefa OHR, kazao da BiH mora biti u fokusu međunarodne zajednice i da je on u BiH došao da bi u ime međunarodne zajednice provodio mir.

– Nije lako postići dogovor o nekim pitanjima. Zato sam tu, kako bih u ime međunarodne zajednice provodio mir i kako bih pomogao, građanima, konstitutivnim narodima i ostalima kako bi ostvarili uravnotežen mir – izjavio je Šmit.

Zemlje koje su dio međunarodne zajednice i koje su učestvovale u svim sukobima na ovim prostorima govore o održavanju mira u BiH, što je paradoksalno. Smatra ovo predsjednik Narodne partije Srpske Darko Banjac, koji kaže za Srpskainfo da su dosadašnje odluke visokih predstavnika u BiH dokaz da će i Šmit najvjerovatnije donositi odluke koje će mijenjati političko-pravnu strukturu BiH.

– U posljednjih 20 godina visoki predstavnici su mimo međunarodnog prava i Dejtonskog sporazuma donosili odluke. Nema nijedan međunarodni akt kojim se odobrava da jedan čovjek može donositi zakone, smjenjivati i zabranjivati nekome politički rad, odnosno oduzimati građanska prava, jer po kojoj konvenciji, po kojem međunarodnom aktu vi nekome možete zabraniti da nema zdravstveno osiguranje, penziono itd. – navodi Banjac.

“Nema nazad”
Podsjeća da su visoki predstavnici u posljednjih 20 godina nametali promjene Ustava i određene zakone, te iz toga proizilazi Banjčevo mišljenje da će oni učiniti sve da promijene političko pravnu strukturu BiH, jer su je i do sada mijenjali.

– Znajući iz iskustva, jasno je da će djelovanje međunarodne zajednice biti na štetu Srpske i srpskog naroda. Iz toga razloga Srpska se ne smije povući ni jednog milimetra. Došli smo uza zid i više ne možemo nazad, tako da nam predstoji težak period, mnogo političke borbe i mnogo toga ćemo morati izdržati kako bismo sačuvali Srpsku – tvrdi Banjac.

Iako ubijeđen da dio međunarodne zajednice želi promjenu ustavne strukture BiH, Banjac se nada da Šmit neće potezati za tako teškim odlukama koje, kako kaže, neće i ne može prihvatiti Republika Srpska.

– Dio međunarodne zajednice želi da govori kako mi treba da živimo na ovim prostorima i paradoksalno je da jedan čovjek dođe i smjenjuje. Priča se da će Šmit postupati po demokratskim principima. Po kojim to principima, ako mi biramo svoje predstavnike na demokratskim izborima i onda jedan čovjek dođe i smijeni predstavnike svojom odlukom? Gdje se to može raditi i koji to sistemi poznaju? To poznaju sistemi teške autokratije – kategoričan je Banjac.

Silom do demokratije
Profesor međunarodnih odnosa i bezbjednosti na FPN, Miloš Šolaja, kaže za Srpskainfo da je u skladu sa izvornim mandatom visokog predstavnika pozicija šefa OHR bila više usmjeravajuća savjetodavna pozicija, ali je izmijenjena uvođenjem bonskih ovlašćenja u decembru 1997. godine.

– Međunarodna zajednica preuzela je nakon Hladnog rata od onoga što je bila karakteristika Istočnog bloka, a to je ta ideologizacija problema i slijepo vjerovanje da se sila i čisti institucionalizam omogućiti da se u BiH uvede demokratija – objašnjava Šolaja.

On je stava da su bonska ovlašćenja zamrznut proces demokratskog sazrijevanja.

– To je tako i mi se danas sporimo oko tih stvari, upotrebe sile, upotrebe institucija, nekih bonskih ovlašćenja, da li je to u skladu sa zakonom ili nije. Mislim da tranzicija u BiH, zbog nepostojanja suštinskih baznih opredjeljenja definisanih nekim demokratski donesenim Ustavom, još nije počela – kazao je Šolaja.

Klipovi u točkovima
Međunarodna zajednica je primjer kako jednoj zemlji ne treba pomagati, kaže delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić (SNSD).

– Vidjeli smo kroz djelovanje visokog predstavnika, a preko njega i međunarodne zajednice i Upravog odbora PIK-a, da smo danas u takvoj situaciji gde vidimo da je međunarodna zajednica učinila sve da ova zemlja ne napravi korak unapred svjesno optužujući domaće političare, a pri tome ubacujući klip u točkove da bi bilo šta BiH mogla napraviti – kaže Majkićeva za Srpskainfo.

Ponavlja da je ključna odgovornost za stanje u ovoj zemlji na međunarodnoj zajednici.

Dušanka Majkić
– Da nije bilo njih Bakir Izetbegović ne bi mogao da se ponaša tako kako se ponaša, zato što očekuje da će mu oni u nekom trenutku priskočiti u pomoć i ispuniti ono što on traži. Svjedoci smo da je sa ovakvim ponašanjem međunarodna zajednica postala primjer kako ne treba da se pomaže nijednoj zemlji u svijetu – jasna je Majkićeva.

Nada se da je Srpska posljednjim potezima jasno rekla – dosta.

– Dosta je bilo. Sve što ste učinili, učinili ste protiv nas i protiv ove zemlje u koju ste došli kao da pomognete – ocijenila je Majkićeva.

Podjele još veće
Potpredsjednica PDP i narodna poslanica Jelena Trivić smatra da nametanje bilo koje teme izvana neće doprinijeti miru, suživotu i demokratiji u BiH.

– Naročito nametanje zakona po ovako osjetljivoj temi ne može doprinijeti stabilizaciji BiH, a ni regiona. Jasno je svima nakon nametanja zakona (od strane Valentina Incka, o zabrani negiranja genocida) da su podjele u BiH samo produbljene, a to će se odraziti i na regionalnu stabilnost – kaže Trivićeva.

Dodaje da visoki predstavnici unazad nisu radili na tome da se postigne unutrašnji konsenzus po pitanju ključnih tema u BiH, nego su odluke nametali.

– To je dovelo upravo do toga da i danas, 2021. godine, političari iz FBiH smatraju da Bosni i Hercegovini treba visoki predstavnik koji će nametati rješenja, a političari iz Srpske da tu kancelariju treba zatvoriti – zaključila je Trivićeva.