Autor: INFO

  • “Dogovorom o izmjenama Izbornog zakona treba svi da budu zadovoljni”

    “Dogovorom o izmjenama Izbornog zakona treba svi da budu zadovoljni”

    Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković izjavio je danas u Sarajevu nakon susreta sa članovima kolegijuma oba doma Parlamentarne skupštine BiH da rješenja koja se tiču dogovora o izmjeni Izbornog zakona treba da budu takva da sva tri konstitutivna naroda i drugi u BiH budu zadovoljni.

    Plenković je naglasio da prema tim rješenjima položaj Hrvata, kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda, treba da bude ravnopravan, da biraju svoje legitimne predstavnike u najviša tijela BiH, te da se popravi ta situacija, koja se često naziva anomalijom od 2006. godine.

    “Ako bi se to dogodilo uvjeren sam da bi se relaksirali odnosi, prvo unutar Federacije BiH, a takav dobar džentlmenski dogovor između Bošnjaka i Hrvata bi pomogao i boljim odnosima sa Srbima, odnosno, Republikom Srpskom. Na taj način bi skladno funkcionisanje institucija omogućilo Savjetu ministara i Parlamentarnoj skupštini da se donose budžeti, zakoni, reformski proces i da se ide na evropskom putu”, rekao je Plenković novinarima u Sarajevu.

    On je istakao da je dogovor i odgovornost za dogovor, kada je riječ o reformi izbornog zakonodavstva, isključivo na političkim strankama i institucijama BiH.

    “Mi smo tu da kažemo naš stav i budemo neko ko će podržati konstruktivne napore za budućnost. BiH je u političkom kontekstu zemlja u kojoj morate imati osjećaj za nijanse i morate znati realnosti koje su bile prije i mogućnosti koje se mogu dogovoriti”, rekao je Plenković.

    On smatra da su danas svi akteri svjesni situacije i da ovako kako je sada stanje nije konstruktivno za narode i građane u BiH, te da svi treba da načine korak naprijed.

    “Bez tog koraka naprijed, poruka koja se šalje partnerima u međunarodnoj zajednici teško da može biti pozitivna u percepcijskom smislu. Zato trebamo funkcionalnu Parlamentarnu skupštinu i Savjet ministara, pravičan dogovor o Izbornom zakonu, izbore, institucije”, rekao je Plenković.

    Hrvatski premijer je dodao da postoje različiti modeli i rješenja, ali put koji bi trebao biti ispravan je onaj koji će zadržati slovo i duh onog što je dogovoreno u Dejtonu 1995. godine, što do 2006. godine nikada nije dolazilo u pitanje.

    “To sam rekao i na sastanku, lično sam razgovarao sa svim tadašnjim hrvatskim učesnicima u pregovorima u tada niko nije mogao sanjati da možemo imati situacije kojih smo svjedoci u posljednjih 15 godina”, rekao je Plenković.

    On je naveo da nije upoznat sa informacijom da u institucijama EU ima bilo kakav zvaničan tekst prijedloga koji se odnosi na raspoređivanju evropskih snaga u BiH.

    Plenković smatra da svi potezi koji su percipirani tako da dovode do napetosti i daljih nerazumijevanja među političkim akterima u BiH nisu dobro viđeni.

    “Međutim, isto tako je važno da se poštuje dejtonski okvir, Ustav, stavovi svih naroda. Zbog toga smo danas poslali poruku svima da jedino dijalogom, razgovorom, spremnošću da jedni druge bolje razumiju može da se dođe do rješenja koje će omogućiti održavanje izbora na način da svi koji budu izabrani budu legitimni i da nakon toga institucije BiH kvalitetno funkcionišu na dobrobit svih građana”, rekao je Plenković.

    On je ponovio da njegova današnja posjeta Sarajevu i Mostaru predstavlja poruku zemlje koja će učiniti sve da podrži napore BiH koji su reformski i čiji je cilj ispunjavanje kriterijuma da BiH stekne kandidaturu za članstvo u EU.

  • U Srpskoj još 33 osobe oboljele, 16 preminulo

    U Srpskoj još 33 osobe oboljele, 16 preminulo

    Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnja 24 čаsа izvršеnо је tеstirаnjе 132 lаbоrаtоriјskа uzоrkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 33 оsоbе, dok je prijavljeno 16 smrtnih slučajeva.

    Kada su u pitanju novooboljeli, radi sе о 23 muškаrca i 10 žеna, оd kојih su tri mlаđе, 19 srеdnjе i 11 stаriје živоtnе dоbi.

    “Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 11 оsоbа је iz Bаnjаlukе, dеvеt iz Biјеljinе, tri iz Zvоrnikа, dviје iz Prnjаvоrа i pо јеdnа iz Dеrvеntе, Knеžеvа, Kоtоr Vаrоšа, Milićа, Mrkоnjić Grаdа, Оsmаkа, Priјеdоrа i Šеkоvićа”, navodi se u saopštenju.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеno je 16 smrtnih slučајеvа.

    “Rаdi sе о sеdаm muškаrаcа i dеvеt žеna, stаriје živоtnе dоbi оd kојih su tri оsоbе iz Bаnjаlukе, dviје iz Priјеdоrа i pо јеdnа оsоbа iz Brоdа, Čеlincа, Dеrvеntе, Fоčе, Grаdiškе, Istоčnоg Nоvоg Sаrајеvа, Kоzаrskе Dubicе, Mrkоnjić Grаdа, Pеlаgićеvа, Sоkоcа i Višеgrаdа”, dodaje se u saopštenju.

    Dо sаdа je u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnо 91.689 slučајevа virusа kоrоnа, а prеminulа je ukupnо 5.361 оsоba kоd kоје је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, tеstirаnе su ukupnо 365.454 оsоbе.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 519, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 179, а u оstаlim bоlnicаmа 340. Nа rеspirаtоru su 52 оsоbе, 34 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 18 u оstаlim bоlnicаmа.

  • Da li će biti prvi trgovinski lanac u Srbiji koji prihvata kriptovalute?

    Da li će biti prvi trgovinski lanac u Srbiji koji prihvata kriptovalute?

    Vodeći lanac supermarketa u Hrvatskoj, Konzum, od ovog meseca u svojoj onlajn prodavnici omogućava plaćanje kriptovalutama.

    Time je, kako su preneli tamošnji mediji, on postao prvi trgovinski lanac u toj zemlji koji nudi ovakvu vrstu plaćanja.

    Konzum, podsetimo, posluje pod okriljem Fortenova grupe, a koja je proletos zvanično postala i većinski vlasnik Merkatora.

    To, naravno, nameće pitanje da li se slični potezi grupe planiraju i za srpsko tržište – hoćemo li moći da bitkoinom pazarimo u, na primer, Idei ili Rodi (koje su u vlasništvu već pomenutog Merkatora)?

    Iz kompanije nisu demantovali takvu mogućnost, makar ne za jedan brend – naprotiv.

    “IDEA Online u ovom trenutku nema mogućnost naplate kupovine putem kriptovaluta. S obzirom na to da se internet trgovina u celom svetu kreće u tom pravcu, možemo da očekujemo da će i IDEA Online u narednom periodu razmatrati sve opcije o uvođenju kriptovalute, kao sredstva plaćanja”, poručili su kratko za B92.net iz Merkatora.

    Podsećanja radi, maloprodajna mreža Fortenova grupe sastoji se od oko 2.400 prodajnih mesta Merkatora i Konzuma sa skoro 40.000 zaposlenih koji rade na pet tržišta u regionu sa 17,5 miliona stanovnika.

  • Kisić Tepavčević hitno primljena u Urgentni centar – zbog preloma

    Kisić Tepavčević hitno primljena u Urgentni centar – zbog preloma

    Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanje Srbije Darija Kisić Tepavčević slomila je ruku.

    Trenutno se nalazi u Urgentnom centru, rekla je danas u Palati Srbije državna sekretarka u tom ministarstvu Stana Božović.

    Zbog toga, ministarka danas nije učestvovala u radu socijalno-ekonomskog savjeta.

  • U Crnoj Gori “zaronili” 6.000 metara: Oglasilo se ministarstvo

    U Crnoj Gori “zaronili” 6.000 metara: Oglasilo se ministarstvo

    Prethodnih nedelja se moglo čuti da su koncesionari ENI-Novatek Energean pronašli naftu i gas u crnogorskom podmorju.

    Ipak, Ministarstvo kapitalnih investicija Crne Gore demantuje ove informacije.

    “Verovatno su nastale u kuloarima koji žele da nanesu štetu i koncesionarima i državi Crnoj Gori. Molimo sve medije da o statusu faze istražnog bušenja izveštavaju u skladu sa profesionalnim standardima i isključivo na osnovu zvaničnih informacija iz Ministarstva kapitalnih investicija, Uprave za ugljovodonike i zvaničnih predstavnika koncesionara”, ističu u ovom resoru, piše crnogorski portal Bankar.Dodaju da trenutni status na bušotini jeste dubina 5.954 metara, izvlačenje bušećeg alata na površinu je u toku, kao i priprema za takozvani “wireline logging” kojim će se detaljnije utvrditi parametri ležišta.

  • Direktorka Ambasade SAD u Banjaluci: Pauers i Stevandić razgovarali o političkoj situaciji u Srpskoj i BiH

    Predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, ugostio je u u stranačkim prostorijama, u Banjaluci Brianu Pauers.Pauers je direktorka kancelarije Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Banjaluci.Kako je saopšteno iz US, tom prilikom su razgovarali o trenutnoj epidemiološkoj situaciji i o aktuelnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.

  • “Sjeverni tok 2 ne može da bude odobren”

    “Sjeverni tok 2 ne može da bude odobren”

    “Gasovod Sjeverni tok 2 za sada nije u skladu sa evropskim zakonom i zato sada ne može da bude odobren.”

    To je izjavila ministarka spoljnih poslova Nemačke Analena Berbok.

    “Razgovarali smo o tome u okviru koalicionih pregovora i propisali u koalicionom sporazumu da je za energetske projekte, a tu spada i Severni tok 2, na snazi evropski zakon o energetici. To znači da u ovom trenutku ovaj gasovod ne može da bude odobren, jer nije u skladu sa zahtevima evropskog energetskog zakona”, rekla je Berbokova u intervjuu za “ZDF”, ne precizirajući šta nije u skladu sa pravom EU.

    Prema njenim rečima, postoji i pitanje bezbednosti, piše Sputnjik.

    “Još prethodna vlada je razgovarala sa Amerikancima da se daljom eskalacijom ovaj gasovod ne može biti priključen na mrežu (evropskog energetskog sistema). Koristim uslovni način, jer smo sada u fazi kada želimo da učinimo sve da se ponovo pokrenu pregovori. Pregovori su najbolji i najbezbedniji put da se izbegne dalja eskalacija”, dodala je ministarka.

    Ona, međutim, nije precizirala o kakvim pregovorima se radi.

  • Putin priznao da je nakon raspada SSSR-a vozio taksi kako bi “spojio kraj s krajem”

    Putin priznao da je nakon raspada SSSR-a vozio taksi kako bi “spojio kraj s krajem”

    Ruski predsjednik Vladimir Putin u predstojećem dokumentarcu o historiji države rekao je da je raspad Sovjetskog Saveza značio kraj “historijske Rusije”, otkrivajući da je vozio taksi da bi “spojio kraj s krajem” nakon pada SSSR-a.

    Putin, bivši agent sigurnosnih službi Sovjetskog KGB-a, ranije je žalio za padom SSSR-a, ali je ovaj put rekao da je raspad prije tri decenije ostao “tragedija” za većinu građana.
    Komentari, koje je u nedelju objavila državna novinska agencija RIA-Novosti, bili su odlomci iz predstojećeg filma emitera Channel One pod nazivom “Rusija. Nedavna historija”.

    “Na kraju krajeva, šta je raspad Sovjetskog Saveza? Ovo je kolaps historijske Rusije pod imenom Sovjetski Savez”, rekao je ruski lider.


    Odani sluga unije, Putin je bio užasnut kada se ona raspala, te je jednom raspad nazvao “najvećom geopolitičkom katastrofom 20. stoljeća”.

    RIA-Novosti, izvještavajući iz odlomaka dokumentarca, kažu da je Putin otkrio da je povremeno radio kao taksista da bi povećao svoja primanja.

    “Ponekad sam morao da zaradim dodatni novac”, rekao je Putin.

    “Mislim, dodatno zaradite autom, kao privatni vozač. Neprijatno je pričati o tome, da budem iskren, ali, nažalost, to je bio slučaj”, otkrio je ruski predsjednik.

    Rusija je bila centar Sovjetskog Saveza koji je narastao na 15 republika od Baltika na zapadu do Centralne Azije. Godine 1991. potresena, ekonomskim problemima, unija se raspala i Rusija je postala nezavisna nacija.

  • Plenković stigao u BiH, dočekao ga Tegeltija ispred zgrade državnih institucija

    Plenković stigao u BiH, dočekao ga Tegeltija ispred zgrade državnih institucija

    Hrvatski premijer Andrej Plenković stigao je jutros u službenu posjetu Bosni i Hercegovini, a na platou ispred zgrade državnih institucija dočekao ga je Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

    Plenković će potom razgovarati i sa članovima kolegija Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine.

    U poslijepodnevnim satima Plenković će otputovati u Mostar, gdje će se sastati s liderom HDZ-a Draganom Čovićem, a bit će održan i sastanak Predsjedništva HNS-a i delegacije koju predvodi hrvatski premijer.

    Premijer Hrvatske u BiH je došao u trenucima možda i najveće krize u državi, kada se pokušava dogovoriti Izborni zakon, ali i u trenucima kada Dodik provodi svoju separatističku politiku.

  • Samo u ovoj godini iz BiH u Sloveniju otišlo više od 16.000 radnika

    Samo u ovoj godini iz BiH u Sloveniju otišlo više od 16.000 radnika

    U deset mjeseci 2021. godine u Sloveniji je izdato 16.198 radnih dozvola za radnike iz Bosne i Hercegovine, saopšteno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

    To je za 48,7 posto više nego prethodne godine kada su mnogi radnici iz BiH zbog pandemije covid-19 bili bez posla ili su poslati kućama da čekaju kraj pandemije. Također, to je i za 0,66 posto više od ukupnog posredovanja u 2018. godini, koja je do sada bila godina s najviše ostvarenih posredovanja u zapošljavanju.

    “Razlozi za ove brojeve su nastavak ekonomskog rasta, koji je bio prekinut početkom pandemije i zatvaranjem država (lockdown). Slovenija danas ima 10.830 (13,98 posto) nezaposlenih osoba manje nego na početku pandemije.

    Međutim, početkom ove godine situacija nije bila obećavajuća jer je Slovenija imala 14.015 (18,09 posto) nezaposlenih osoba više nego na početku pandemije i najoptimističnije procjene nisu uključivale ovakav trend zapošljavanja strane radne snage”, saopštili su iz Agencije.

    Analiza dobijenih oglasa i traženih radnih mjesta pokazala je da su najtraženija zanimanja za strane radnike u Sloveniji zanimanja varioca, vozača, zidara, elektroinstalatera, tesara, pomoćnog građevinskog radnika, radnika u proizvodnji, bravara, električara, fasadera i slično.

    Generalno trend odlaska građana iz BiH radi zaposlenja je sve izraženiji. Pandemija je usporila taj proces, ali se u posljednje vrijeme taj trend nastavio. Zbog toga se sve više i u našoj zemlji osjeti nedostatak radne snage, naročito kada je riječ o određenim zanatskim zanimanjima.