Autor: INFO

  • Bocan-Harčenko: Visoki predstavnik postao velika prepreka za razvoj BiH

    Bocan-Harčenko: Visoki predstavnik postao velika prepreka za razvoj BiH

    Ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan Harčenko rekao je da Rusija smatra da je neophodno poštovanje Dejtonskog sporazuma i istakao da treba zatvoriti OHR, jer je visoki predstavnik postao samo velika prepreka za unutrašnji dijalog, pomirenje i razvoj BiH.

    “Što se tiče visokog predstavnika i OHR-a, on je postao samo velika prepreka za unutrašnji nacionalni dijalog, pomirenje i razvoj BiH. On je samo velika prepreka”, rekao je Bocan Harčenko na predavanju, koje je putem zoom aplikacije organizovao beogradski Institut za međunarodnu politiku i privredu.

    Bocan Harčenko je tokom predavanju o temi “Rusko-srpsko strateško partnerstvo i situacija na Balkanu” istakao da je sada najvažniji zadatak međunarodne zajednice zatvaranje OHR-a i visokog predstavnika u BiH.

    Kada je riječ o BiH, Bocan Harčenko je rekao da Rusija ima pravni osnov da iznosi svoje mišljenje o tom pitanju, jer je jedan od garanata Dejtonskog sporazuma, te dodao da je preuranjena teza da je period Dejtona završen i da je počeo “briselski period”, koji daje mogućnost za promjenu Dejtona.

    “Svaka promjena Dejtonskog sporazuma moguća je samo na osnovu nacionalnog konsenzusa, saglasnosti dva entiteta i tri naroda u BiH”, naglasio je ruski ambasador u Beogradu.

    On je istakao da nametute odluke nisu bile od pomoći nikada, nego su samo bile izvor tenzija, kao i nametanje nekih promjena Ustava i slično.

    “I sada mi tražimo poštovanje Dejtona i dejtonskih principa”, dodao je Bocan Harčenko.

    Što se tiče politike Srbije prema Republici Srpskoj i BiH, Bocan Harčenko je istakao da postoje posebna bliskost i posebni odnosi između Srbije i Srpske, koji se razvijaju aktivno, ali potpuno legalno u okviru Dejtona i sporazuma o specijalnim odnosima.

    Bocan Harčenko je podsjetio da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić više puta ponavljao da Srbija poštuje teritorijalnu cjelovitost BiH, te dodao da se u Srbiji vodi veoma odmjerena pravna politika na osnovu Dejtona i Povelje UN.

    On je ukazao i na tenzije između bošnjačkog i hrvatskog naroda u FBiH, te da više razumijevanja postoji između Srba i Hrvata u BiH, kojima je cilj da spriječe centralizaciju zemlje i nametanje i dominaciju Bošnjaka ne samo u FBiH, nego i u cijeloj BiH.

    Bocan Harčenko je naveo da konzenzus u BiH za učlanjenje u NATO ne postoji, jer je Srpska odlučno protiv i, kao i Srbija, ima neutralni vojni status.

    “Mi smatramo da neutralni status za sada obezbjeđuje sigurnost na najbolji način razvoj privrede i ekonomije”, rekao je Bocan Harčenko.

    On je naveo da je Rusija veoma zabrinuta zbog situacije na Kosovu i Metohiji, naročito zbog događaja na sjeveru Kosmeta, gdje su nedavno upali prištinski specijalci, kao i zbog odustva napretka u dijalogu Beograda i Prištine.

    Bocan Harčenko je istakao da Rusija smatra da međunarodno prisustvo na Kosovu i Metohiji mora da postane aktivnije i da radi na osnovu načela UN i izbalansirano, te dodao da Rusija smatra da je rješenje za Kosovo moguće samo kroz dijalog, koji Moskva podržava i smatra da drugi način rješavanja uopšte ne postoji.

    “Nismo zadovoljni stanjem u dijalogu, zbog odsustva napretka što je očigledno. Tražimo od EU da napravi što više pritiska na Prištinu i tražimo ispunjavanje potpisanih ugovora. Beograd sve ispunjava, a Priština ne. Ovo se prije svega tiče Zajednice srpskih opština. To je najvažnije”, rekao je Bocan Harčenko.

    On je dodao da su apsolutna glupost izjave Prištine da konačno rješenje treba da bude da Beograd prizna samoproglašeno Kosovo.

    Bocan Harčenko je naveo da Rusija, kao stalna članica Savjeta bezbjednosti UN, pomaže Srbiji u sprečavanju legalizacije samproglašenog Kosova i pokušaja Prištine da postane član međunarodnih organizacija.

    On je rekao da Rusija pozdravlja odluku i dosljednost Srbije da ne podrži sankcije EU i Zapada protiv Rusije, uz uvažavanje nacionalnog cilja i interesa Srbije, navodeći da predsjednik Srbije misli na dobrobit i interese svog naroda.

    “One koji se zalažu za sankcije, pitao bih o čemu razmišljaju bilo da je pitanje energetike ili infrastrukture. Naše privrede su povezane, ali Rusija ni u čemu ne pritišće Srbiju, nego se radi o uzajamnom odnosu. Mi radimo toliko koliko želi sama Srbija”, rekao je Harčenko.

    On je dodao da je saglasan se mišljenjima da Srbija i Rusija treba da imaju još više i još bolje međusobne odnose, te dodao da Rusija ne želi da sprečava interese EU u regionu.

    “Veoma smo zadovoljni političkim dijalogom na najvišem i na svim nivoima Srbije i Rusije”, rekao je Bocan Harčenko, te podsjetio na bliskog srpskog i ruskog naroda kroz istoriju i u svim oblastima života, ali i na noviju saradnju na sprečavanja revizije istorije.

    Kada je riječ o ekonomiji, ruski ambasador je ukazao na status Srbije kao tranzitne zemlje kroz koju prolazi gasovod i ruski gas, što je povećalo njen autoritet i ekonomske mogućnosti u Evropi.

    On je rekao da u Srbiji nema nikakvih političkih smetnji što se tiče saradnje sa Rusijom u energetskoj sferi, te podsjetio na povoljnu cijenu ruskog gasa, koju su dogovorili srpski i ruski predsjednik Alekandar Vučić i Vladimir Putin, što je Srbiji obezbijedilo energetsku sigurnost.

    Bocan Harčenko je istakao da Srbija i Rusija imaju pouzdan partnerski odnos, uzuvažavanje uzajamnih interesa i uzajamno poštovanje, te naveo da je realan cilj da trgovinska razmjena dvije zemlje dostigne četiri milijarde dolara godišnje.

  • Završna analiza: Fajzerov lijek smanjuje rizik od hospitalizacije i smrti za 89 odsto

    Završna analiza: Fajzerov lijek smanjuje rizik od hospitalizacije i smrti za 89 odsto

    • Fajzer je saopštio danas da završna analiza njegove antiviralne pilule protiv kovida 19 pokazuje efikasnost od 89 odsto u sprečavanju hospitalizacije ili smrti kod pacijenata pod visokim rizikom, kao i dejstvo protiv omikron soja virusa korona.

    Američka farmaceutska kompanija objavila je prošlog mjeseca da je lijek koji se uzima oralno efikasan 89 odsto u prevenciji hospitalizacija ili smrti u poređenju sa placebom, na osnovu privremenih rezultata ispitivanja u kojem je učestvovalo oko 1.200 ljudi.

    Podaci koji su objavljeni danas obuhvataju dodatnih 1.000 lica.

    Među ljudima koji su u okviru ispitivanja koristili fajzerovu pilulu nema umrlih, dok je među pacijentima koji su primili placebo bilo 12 smrtnih slučajeva.

    Nova pilula uzima se zajedno sa starijim antiviralnim lijekom “ritonavir” svakih 12 časova u periodu od pet dana, ubrzo nakon pojave simptoma.

    Ukoliko bude odobrena, nova pilula će se prodavati pod nazivom “pakslovid”.

    “Uvjereni smo da bi, ako bude odobren, ovaj potencijalni tretman mogao biti važno sredstvo za suzbijanje pandemije”, rekao je Albert Burla, izvršni direktor Fajzera.

  • kako su pali budžet i ekonomske mjere; Odbor za privredu NSRS radi u krnjem sastavu

    Prijedlog budžeta RS za 2022. godinu i Program ekonomskih mjera danas ne bi bili oboreni na sjednici Odbora za privredu NSRS da su na sjednicu došli svi članovi Odbora i da je imenovan još jedan član umjesto bivšeg poslanika Nedeljka Ćorića.

    Upravo na sjednici Odbora za privredu nisu podržani ovi strateški dokumenti jer je opozicija imala većinu.

    Predsjednik Odbora za privredu Maksim Skoko za Srpskainfo kaže da je na glasanju bilo sedam članova, a da je njih pet glasalo protiv, a dvoje za.

    Osim Skoke (SPS), protiv su bili Miladin Stanić (SDS), Milan Radović (SDS), Milenko Vićanović (PDP) i Ljubimko Čakalj (spoljni član kojeg je predložio PDP). Za budžet i ekonomske mjere glasali su Ilija Tamindžija (SNSD) i Milutin Tasovac (SNSD). Sjednici Odbora je još prisustvovao i Zoran Lukić (spoljni član ispred SP), ali ju je napustio u toku rasprave i nije se vraćao.

    Sjednici nisu prisustvovali Milan Petković (US) i Danijel Jošić (nezavisni poslanik, odnosno iz “Obrenove grupe” koji je dio skupštinske većine).

    Inače, skupštinska većina imala je većinu u Odboru za privredu NSRS, ali je prvo “izgubila” jednog člana kada je SPS prešla u opoziciju, a nakon što je Nedeljko Ćorić (SNSD) imenovan za ministra saobraćaja i veza RS, odnos u ovom Odboru je postao ravnopravan 5:5. Ćorić je imenovan za ministra još u februaru ove godine.

    Drugim riječima, da su svi članovi došli na sjednicu Odbora i da su glasali “stranački”, strateški dokumenti bi prošli jer Odbor ne bi imao stav po ovom pitanju i bila bi rasprava u NSRS bez mišljenja Odbora.

    – Nije do odbora to što nije imenovan još jedan čan umjesto gospodina Ćorića. To je do Komisije za izbor i imenovanje – kaže Skoko.

    Nakon što je Vlada RS povukla zahtjev za posebnu sjednicu NSRS, ponovo je održan Kolegijum NSRS koji je zakazao posebnu sjednicu sa istim dnevnim redom za 15 časova.

  • Propao novi pokušaj napada na Srpsku: HDZ-ovi poslanici napustili sjednicu

    Propao je novi pokušaj napada na Srpsku iz FBiH. Grupa poslanika u PD PS BiH iz FBiH uputila je zahtjev da se na dnevni red današnje sjednice uvrsti i “Prijedlog rezolucije o zaštiti ustavno-pravnog poretka države BiH”, ali su HDZ-ovi Borjana Krišto i Nikola Lovrinović napustili sjednicu proširenog Kolegijuma, te nije bilo kvoruma.

    Kako nije bilo kvoruma, nije bilo moguće staviti ovu rezoluciju na dnevni red.

    Kako je ATV ranije pisala, rezolucija u potpunosti odbacije zaključke i Deklaraciju o ustavnim principima koji su usvojeni na 24. posebnoj sjednici Narodne skupštine Srpske, te iste ocjenjuju kao neustavne.

    Rezolucija zaključke i Deklaraciju NS RS definiše kao napad na ustavni poredak, te pozivaju Tužilaštvo da hitno reaguje i procesuira sve one koji su učestvovali u donošenju istih.

    Oni traže i “visokog predstavnika”, PIK-a i međunarodne zajednice da odmah reaguju i sankcionišu sve one koji, po njima učestvuju u rušenju ustavnog poretka BiH.

    U rezoluciji se još poziva i NATO da pojača svoje prisustvo u BiH, a posebno u Brčko distrikru.

  • U Srpskoj 246 novozaraženih, 12 osoba preminulo

    U Srpskoj 246 novozaraženih, 12 osoba preminulo

    U pоsljеdnja 24 čаsа, u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i u bоlnicаmа Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv. аpоstоl Lukа u Dоbојu izvršеnо је tеstirаnjе 691 lаbоrаtоriјskоg uzоrkа, а nоvi virus kоrоnа pоtvrđеn је kоd 246 оsоbа, dok je 12 osoba preminulo.

    Kada su u pitanju novozaraženi, rаdi sе о 119 muškаrca i 127 žеna, оd kојih su 39 mlаđе, 140 srеdnjе i 67 stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 89 оsоbа је iz Bаnjаlukе, 26 iz Biјеljinе, 18 iz Trеbinjа, 16 iz Kоzаrskе Dubicе, pо 10 iz Knеžеvа, Priјеdоrа i Dоbоја, pо dеvеt iz Grаdiškе i Lаktаšа, pеt iz Prnjаvоrа, pо čеtiri iz Višеgrаdа, Dеrvеntе, Zvоrnikа, Ugljеvikа i Čеlincа, pо tri iz Bеrkоvićа, Brоdа, Kоtоr Vаrоšа i Fоčе, pо dviје iz Gаckа, Ljubinjа i Srpcа i pо јеdnа iz Bilеćе, Lоpаrа, Mrkоnjić Grаdа, Pеtrоvа, Šаmcа i Šipоvа.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеno je 12 smrtnih slučајеvа. Rаdi sе о 10 muškаrаcа i dviје žеnе, srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi оd kојih su tri оsоbе iz Bаnjаlukе, dviје iz Dоbоја i pо јеdnа оsоbа iz Grаdiškе, Bеrkоvićа, Čеlincа, Dеrvеntе, Ljubinjа, Šаmcа i Trеbinjа.

    Dо sаdа je u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnо 91.935 slučајevа virusа kоrоnа, а prеminule su ukupnо 5.373 оsоbе kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, tеstirаnо је ukupnо 366.145 оsоbа.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 500, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 179, а u оstаlim bоlnicаmа 321. Nа rеspirаtоru је 50 оsоbа, 28 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 22 u оstаlim bоlnicаmа.

  • Šulić: OHR-u nije dozvoljeno prisustvo sjednici parlamenta

    Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske nije odobrio prisustvo na posebnoj sjednici Skupštine predstavnicima OHR-a, rekao je potpredsjednik parlamenta Srpske Denis Šulić.

    Nakon sjednice skupštinskog Kolegijuma, Šulić je rekao da su potpredsjednik Narodne skupštine Milan Petković, poslanik PDP-a Jelena Trivić, te šefovi poslaničkih klubova DNS-a Duško Ivić i SDS-a Miladin Stanić smatrali da OHR-u treba odobriti prisustvo sjednici.

    Šulić je rekao da je ostao pri stavu da ne treba odobriti prisustvo OHR-a sjednici parlamenta Republike Srpske zato što visoki predstavnik nije legitimno izabran i samim tim ni OHR nema pravo prisustva sjednici.

    On je naveo da je na Kolegijumu bilo tri glasa “za” ovaj prijedlog i pet uzdržanih, zbog čega ovaj prijedlog nije prošao.

    Šulić je rekao da je Kolegijum jednoglasno odobrio prisustvovanje sjednici predstavnika američke Kancelarije i Kancelarije EU u Banjaluci.

    Prema njegovim riječima, na Kolegijumu je dogovoreno da se nakon završetka rasprave o prijedlogu programa ekonomskih reformi Srpske za period od 2022. do 2024. godine, Prijedlogu budžeta Republike Srpske za narednu godinu i Prijedlogu zakona o izvršenju budžeta Srpske za iduću godinu glasa o ovim tačkama dnevnog reda.

    Šulić je rekao da je Kolegijum o ovim tačkama odobrio obraćanje ministra finansija Republike Srpske Zori Vidović do 30 minuta, kao i premijera Republike Srpske Radovana Viškovića.

    On je rekao da je po prvoj tački dnevnog reda odobreno obraćanje predstavnicima Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, Saveza sindikata Republike Srpske i Privredne komore Republike Srpske do 10 minuta.

    Početak posebne sjednice najavljen je za 10.40 minuta.

  • Prijećeno ljekarima UKC-a RS

    Prijećeno ljekarima UKC-a RS

    Policija traga za osobama koje su putem društvenih mreža prijetili ljekarima sa Univerzitetsko-kliničkog centra Republike Srpske.

    Kako saznajemo, radi se o troje ljekara kojima je prijećeno putem Facebook-a.

    Iz Policijske uprave Banjaluka naveli su da preduzimaju sve neophodne mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti i otkrivanja izvršioca.

    “Policijskoj upravi Banjaluka, juče je od strane tri oštećene osobe prijavljeno, da je više osoba putem komentara na društvenim mrežama uputilo prijetnje po život i tijelo, što je kod istih izazvalo osjećaj ugoženosti”, navode iz policije.

    O događaju je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

  • Tri slova koja sve više privlače pažnju investitora

    Tri slova koja sve više privlače pažnju investitora

    Ukoliko se pitate šta aukcijska kuća Kristi ima zajedničko sa platformom Tviter, odgovor je jednostavan – obe trguju čuvenim NFT-ovima.

    NFT-ovi ili nezamenljivi tokeni (non-fungible-tokens) su sredstva koja mogu biti kupljena ili prodata kao bilo koji drugi vid imovine, ali ne mogu biti zamenjeni. Mogu biti u formi digitalne umetnosti, video-snimaka ili u muzičkoj formi.

    Najlakši način da razumete šta su NFT-ovi jeste da ih posmatrate kao vlasnički sertifikat za virtuelnu ili fizičku imovinu.

    Ove godine nezamenljivi tokeni su počeli da privlače pažnju brojnih investitora. Kako navodi sajt NonFungible.com, mesečna prodaja NFT-ova dostigla je nivo od 59,2 miliona dolara, a ukupan promet dostigao je cifru 2,6 milijardi dolara, prenosi Biznis.rs.

    Aukcijska kuća Kristi u martu je prodala NFT digitalnog umetnika po imenu Beeple za 69 miliona dolara i tako postavila svetski rekord, a potom je osnivač kompanije Tviter Džek Dorsi promovisao NFT svog prvog objavljenog tvita, te su “ptičice” dostigle vrednost od 2,5 miliona dolara, navodi sajt Capital.com.

    Neverovatne cifre: Da li je NFT trend koji će se zadržati ili balon koji će pući?

    Sve je više kompanija koje svoje poslovanje zasnivaju na NFT-ovima, a generalni direktor NFT grupe House of Kibaa Dorijan Benks izjavio je da će organizacija koju on vodi uskoro biti listirana na berzi.

    Međutim, House of Kibaa nije pokrenula rundu finansiranja za izlazak na berzu, već je odabrala direktno listiranje. Prema Benksovim rečima, organizacija čije je primarno poslovanje usmereno na trgovinu NFT-ovima uspela je prošlog meseca da sakupi 2,5 miliona dolara od prijatelja, porodice i nekih investitora, što u kombinaciji sa prodajom NFT-ova vrednom 6,2 miliona dolara znači da ovoj kompaniji nije potrebno dodatno finansiranje.

    Kako je izjavio, prihod grupe House of Kibaa od početka godine do sada iznosi 7 miliona dolara, a očekuje da će taj iznos biti premašen sledeće godine.

  • Ponovo porasla cijena – preko 1.400 dolara

    Ponovo porasla cijena – preko 1.400 dolara

    Gas je u Evropi poskupio jutros za 5,3 odsto.

    Tako je otpočeto trgovanje na cenovnom nivou od preko 1.400 dolara za 1.000 kubnih metara, prvi put od početka oktobra, prema podacima sa ICE berze u Londonu.

    Cena gasnih fjučersa za januarsku isporuku na holandskom TTF čvorištu porasla je na 1.425 dolara za 1.000 kubnih metara, ili na 122,19 evra po MWh, po trenutnom kursu evra prema dolaru, na trgovaju do 10:04 časova po moskovskom vremenu, izveštava agencija Tas s.

    U roku od samo nekoliko minuta, cena je nastavila uspon na 1.428 dolara za 1.000 kubika, odnosno na 122,5 evra po MWh, napredujući za 5,5 odsto na dnevnom nivou.

    Prethodnog dana, cena gasa je iznosila 1.369 dolara za 1.000 kubnih metara na zatvaraju trgovanja u Evropi.

  • Narodna skupština o Prijedlogu budžeta i programu ekonomskih reformi

    Narodna skupština o Prijedlogu budžeta i programu ekonomskih reformi

    Narodna skupština Republike Srpske razmatraće danas po hitnom postupku Prijedlog budžeta Republike Srpske za 2022. godinu, Prijedlog zakona o izvršenju budžeta Republike Srpske za iduću godinu, te prijedlog Programa ekonomskih reformi Srpske za period od 2022. do 2024. godine.

    Na posebnoj sjednici u Banjaluci po hitnom postupku biće razmatrani i prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, o doprinosima, o radu, o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva, te o platama zaposlenih u javnim službama Republike Srpske.

    Biće razmatrani po hitnom postupku i prijedlozi zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda Republike Srpske, o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima, o platama zaposlenih u oblasti kulture, o platama zaposlenih u organima uprave Srpske, te o platama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske.

    Na dnevnom redu su i prijedlozi zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u institucijama pravosuđa Republike Srpske, o izmjenama i dopuni Zakona o platama i naknadama sudija i javnih tužilaca u Republici Srpskoj, o dječjoj zaštiti, o komunalnim taksama, o poljoprivrednom zemljištu.

    Pred poslanicima će se naći i prijedlozi zakona o izmjenama Zakona o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2022. godinu, o kratkoročnom zaduživanju Srpske emisijom trezorskih zapisa za 2022. godinu, te o Prijedlogu odluke o iznosu garancija koje može izdati Republika Srpska u 2022. godini.

    Početak sjednice je zakazan za 10.00 časova.