VRBAS Media

Autor: INFO

  • Životni standard većine nezadovoljavajući: Polovina radne snage u Srpskoj zarađuje ispod 800 KM

    Životni standard većine nezadovoljavajući: Polovina radne snage u Srpskoj zarađuje ispod 800 KM

    Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u Srpskoj premašila je 2.000 KM, pa dva zaposlena člana jednog domaćinstva, da bi podmirili sve troškove koje ova korpa podrazumijeva, treba da zarađuju po 1.000 KM.

    Aod ukupnog broja zaposlenih u RS, skoro dve trećine zarađuje ispod ovog iznosa.

    Prema podacima Poreske uprave RS, od 278.570 radnika u avgustu, na platu do 1.000 KM bilo je prijavljeno njih 179.500, dok 138.000 zarađivalo do 800 KM.

    To znači da, za platu koja je daleko niža, približna ili tek nešto viša od troška prehrane iz sindikalne potrošačke korpe, a koji je za oktobar iznosio 772 KM, radi više od polovine ukupne radne snage u Srpskoj.

    Najniže prosječne plate su u ugostiteljstvu, građevinarstvu, trgovini, prerađivačkoj industriji, odnosno, u djelatnostima u kojima je i zaposleno najviše ljudi.

    U Savezu sindikata RS naglašavaju da je u osam-devet privrednih, proizvodnih i uslužnih djelatnosti prosječna plata jednaka, odnosno malo niža ili malo viša u odnosu na troškove prehrane.

    – Oni su u mogućnosti da obezbijede od 35 do 42 odsto potrošačke korpe. Životni standard radnika ugrožavaju neopravdana poskupljenja, koja su krenula lani, a aktuelna su i u ovoj godini. Cijene pojedinih životnih namirnica rasle su pet odsto, a nekih i za 20-30, pa čak i 50 odsto – kaže za Srpskainfo stručna saradnica za ekonomska pitanja u ovom savezu Božana Radošević.

    Podsjeća da je u avgustu 2018, Vlada RS promjenom poreske politike, odnosno odricanjem dijela poreza, za svakog radnika omogućila povećanje plata od 30 KM.

    – Godišnje imamo i rast najniže plate. Tu je i rast plata budžetskih korisnika, što je dovelo do blagog poboljšanja standarda tih radnika. Ali, i dalje imamo problem u privatnom sektoru. Ne možemo da kažemo da su se kupovna moć, odnosno životni standard radnika poboljšali. Tamo gdje u realnom sektoru imamo sindikat, bilo je rasta plata, ali većina poslodavaca, nažalost, nije povećavala zarade. A nedostatak sredstva utiče kako na količinu, tako i na kvaliteta proizvoda koje kupujemo – ističe Radoševićeva i dodaje da troškovi prehrane, stanovanja i komunalnih usluga čine dvije trećine potrošačke korpe.

    – Ti izdaci su u oktobru iznosili oko 1.400 KM. Ako u obzir uzmemo podatak da u ugostiteljstvu, trgovini, građevinarstvu, prehrambenoj industriji, radnik ima platu 700-800 KM, jasno je kakva je njihova kupovna moć. Zato ne čudi što potrošački nenamjenski krediti čine više od dvije trećine ukupnih kredita. Ljudi se snalaze na razne načine da prežive mjesec i obezbijede ono najosnovnije. Pomenuti trošak korpe isključuje bilo kakvo luksuziranje, dok, za najosnovnije, oba člana domaćinstva, koji imaju dvoje djece koja se školuju, treba da zarade po 1.000 KM – kaže Radoševićeva.

    Iz Udruženja potrošača poručuju da je činjenica da je potrošačka korpa znatno iznad onoga što možemo ostvariti.

    – Imamo situaciju da dvoje ljudi treba da imaju platu od po 1.000 KM, samo da bi zadovoljili one najosnovnije potrebe. To je apsurdno, jer o nečem drugom, osim golog preživljavanja, ne možemo ni da razmišljamo – ističe za Srpskainfo izvršna direktorka Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ iz Prijedora Murisa Marić i dodaje da je naš životni standard takav, da ne čudi što smo, u ovom pogledu, na začelju svih međunarodnih listi.

    – Niko ne razmišlja o građanima i kako pomoći onoj socijalnoj kategoriji koja je, nažalost, daleko brojnija od ostatka populacije. Socijalni slučajevi nisu samo oni koji imaju rješenje od centra za socijalni rad, nego i oni koji ne mogu da žive od svoga rada. To se, između ostalog, vidi i po našim javnim kuhinjama, koje su sve punije. Ovde je bespredmetno pričati o nekim prosjecima, jer je činjenica da većina ljudi raspolaže sa jako malo novca, koji daju za hranu i režije, pa onda moraju da se snalaze kako znaju i umiju. Građani, nažalost, najčešće posežu za preskupim pozajnicama, koje poslije teško mogu da otplate. Najčešće dižu drugi kredit, da bi zatvorili prvi, i tako ukrug. Bitno im je da što brže dođu do određene svote novca i servisiraju neki izdatak, jer drugog izbora nemaju – kaže Marićeva.

  • U Srbiju još nije stigao omikron: Stručnjaci objasnili šta će ukazati na pojavu mutacije

    U Srbiju još nije stigao omikron: Stručnjaci objasnili šta će ukazati na pojavu mutacije

    U laboratoriji Instituta za mikrobiologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu uporno se traga za novim sojem korone, koji je do sada potvrđen u više od 90 zemalja, ali omikron u Srbiji nije izolovan, potvrdila je u ponedjeljak profesor dr Tanja Jovanović, virusolog.

    Novi soj vjerovatno nije ni “nezvanično” još ušao u Srbiju, jer bi, u suprotnom, s obzirom na to da se širi brzinom munje, bio značajan porast obolijevanja, a Srbija već tri nedjelje ima pad broja inficiranih.

    Profesorka Jovanović kaže za Novosti da se redovno sprovodi epidemiološki nadzor, ali da se u Srbiji, ipak, sekvencioniranje virusa ne radi masovno:

    – Analizirali smo i uzorak žene koja je doputovala iz Bocvane i na prvom PCR testu bila je negativna, ali je drugi bio pozitivan na kovid 19. Ni tu nismo izolovali omikron. Kod nas je još dominantan delta soj. Sada smo u dosta stabilnoj situaciji, jer svi parametri padaju, ali pred nama su veliki izazovi i zato je važno da se važeće protivepidemijske mere poštuju – kaže prof. Jovanović.

    Omikron je, kako kaže prof. Jovanović, virusološki vrlo interesantan, jer u soju korone sa najviše mutacija do sada ima preklapanja sa virusom koji izaziva prehladu.

    – Za sada se ne zna da li je došlo do rekombinacije dva virusa ili su tolike mutacije posljedica dugotrajne infekcije koronom kod imunokompromitovanih pacijenata, niti kako će to uticati na tok pandemije – kaže prof. Jovanović.

    Sa trenutnom epidemiološkom situacijom, i bez omikrona, Srbija je svakako u drugačijoj poziciji nego zemlje u kojima se zahuktava peti talas epidemije.

    Ovaj drugi stav zastupa epidemilog i član Kriznog štaba dr Predrag Kon.

    – U drugoj polovini januara čeka nas neminovno skok broja novozaraženih. Niko nije odobrio okupljanja više od 500 ljudi, a uveliko se reklamiraju organizovani dočeci Nove godine na trgovima. Sigurno neće biti nijednog epidemiologa, bar u Kriznom štabu, koji će podržati takve događaje. Činjenica je da ili ćemo raditi proaktivno ili ćemo čekati kad počne porast pa onda preduzimati mere, ali jeftinije i bolje se prolazi kad se proaktivno radi – naglasio je epidemiolog.

    U mnogim evropskim zemljama ne da se ne razmišlja o dočeku, nego se – zatvaraju. Najstrože mjere su uvedene u Holandiji. Rade samo prodavnice neophodne robe, i to do 20 sati. Sve ostale su zatvorene do 14. januara. Škole neće raditi do 9. januara. U kućni prostor mogu da uđu istovremeno samo dvije osobe koje tu ne žive, dok je za Božić taj broj udvostručen. Iako broj zaraženih trenutno opada, očekuje se da omikron preokrene situaciju.

    U Irskoj je uveden policijski čas do 20. januara. U Italiji i Grčkoj uveden je od 16. decembra obavezni karantin od pet dana za sve nevakcinisane koji doputuju u ove zemlje. U Švajcarskoj i Portugaliji ponovo je uveden rad od kuće. U Nemačkoj je karantin obavezan čak i za vakcinisane koji dolaze iz zemalja iz “crvene zone” kao što su Velika Britanija, Danska i Francuska. I Francuska je pojačala mjere. Vlasti će prvih dana januara predstaviti predlog novog zakona. Najveća promjena je ukidanje sanitarne propusnice i uvođenje vakcinalnog pasoša, što znači da testovi i potvrda o preležanoj bolesti više neće biti validni za ulazak u restorane, muzeje, bioskope, pozorišta, ali i za vozove, avione, pa čak ni za ulazak u bolnicu, osim za hitne slučajeve. Time vakcinacija praktično postaje neophodna za normalan život. Za starije od 65 godina, sanitarna propusnica od 15. decembra važi samo uz tri doze, a za ostale punoletne rok je pomjeren od 15. januara.

    Najteža situacija trenutno je u Velikoj Britaniji i Danskoj. Ali, to su zemlje koje rade najveći broj sekvenciranja u Evropi. U Velikoj Britaniji trenutno rade 30 odsto sekvenciranja na omikron u odnosu na ukupan broj testova, u Danskoj 15 odsto, a u Francuskoj samo četiri odsto. U Velikoj Britaniji je registrovano je više od 80.000 slučajeva dnevno, što je povećanje za više od 70 odsto u odnosu na nedelju dana ranije. Računa se da je omikron ovde već postao dominantan soj. U Danskoj je omikron dostigao 20 odsto inficiranih.

  • SAD: Bilateralni dogovor sa Rusijom moguć u januaru

    SAD: Bilateralni dogovor sa Rusijom moguć u januaru

    U jeku pojačanih tenzija zbog gomilanja ruskih trupa u blizini granice sa Ukrajinom, u Vašingtonu se vjeruje da će do bilateralnog dogovora sa Rusijom doći u januaru, izjavila je danas Karin Donfrid, pomoćnica američkog državog sekretara zadužena za evropska i evroazijska pitanja.

    Moskva je prošle nedjelje predstavila listu svojih bezbjednosnih prijedloga o kojima želi da pregovara, uključujući i obećanje da će NATO odustati od planiranih vojnih aktivnosti u istočnoj Evropi i u Ukrajini, prenosi Rojters.

    Tokom današnjeg telefonskog brifinga za novinare Donfridova je potvrdila da će zajedno sa ruskom stranom biti dogovoren datum za početak razgovora o predlozima Moskve.

    “Jasno smo stavili do znanja da svaki dijalog mora da bude zasnovan na reciprocitetu, da mora da se bavi i našom zabrinutošću zbog postupaka Rusije, kao i da mora da se odvija u punoj koordinaciji sa našim evropskim saveznicima i partnerima. Biću jasna: bez Evrope neće biti razgovora o evropskoj bezbjednosti”, poručila je pomoćnica američkog državog sekretara zadužena za evropska i evroazijska pitanja.

    Donfridova je potvrdila da će SAD nastaviti da šalju vojnu opremu i zalihe u Ukrajinu i u narednim nedjeljama i mjesecima i da će poslati dodatno odbrambeno naoružanje ukoliko Rusija izvrši invaziju.

    Ranije danas ruski predsjednik Vladimir Putin okrivio je Zapad za tekuće tenzije, ali je rekao da se nada konstruktivnim razgovorima sa Vašingtonom i Briselom o bezbjednosnim zahtjevima Rusije jer postoje signali da je Zapad spreman da sarađuje o tom pitanju.

    Putin je naglasio da predlozi Kremlja nisu ultimatum, ali je predočio da Rusija nema gdje da se povuče dalje od Ukrajine.

  • “Navodi o dogovoru Varheljija o održavanju posebne sjednice NS RS opasno podmetanje”

    “Navodi o dogovoru Varheljija o održavanju posebne sjednice NS RS opasno podmetanje”

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović ukazala je da je na snazi specijalni rat i da su navodi o dogovoru evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija o održavanju posebne sjednice Narodne skupštine opasno podmetanje.

    “Ovo opet radi sarajevska kuhinja u sprezi sa svojim prijateljima, koji su u stvari neprijatelji jedine moguće BiH. Ko kome šta podmeće i smješta, to više i nije važno, ali je jasno da je na sceni specijalni rat”, rekla je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, to je ono čemu se uvijek pribjegne na sarajevskoj političkoj sceni uz uobičajene prijetnje pravosuđem, prizivanje stranih ili trupa ili visokih predstavnika, angažovanje domaće i strane međunarodne harange.

    “Ne znam da li nekome stvarno djeluje realno da je došao bilo koji evropski komesar i dogovarao kad će se održati sjednica Narodne skupštine Republike Srpske. Meni nije, zaista, realno ni to da bi bilo ko to i napisao. Ovo je opasno podmetanje i u ovu političku prljavštinu se nastoji uvući svako. Mislim da je usmjereno na Mađarsku zbog njihovog realnog, objektivnog i neopterećenog stava o krizi u BiH”, istakla je Cvijanovićeva.

    Jer, dodala je, svi moraju horski i papagajski da ponavljaju sarajevsku mantru.

    “Inače, sarajevska scena je svojim domaćim i stranim akterima postala prijestonica histerije, fabrikacije, laži, manipulacije i destrukcije”, navela je Cvijanovićeva.

    Prema pisanju sarajevskih medija i navodima nekih političkih stranaka, evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji dogovorio je sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom održavanje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske.

  • Revizori: Upisna politika nije usklađena s tržištem rada

    Revizori: Upisna politika nije usklađena s tržištem rada

    Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske i Vlada Republike Srpske nisu pravovremeno definisali upisne politike, zbog čega upisivanje učenika u prve razrede srednjih škola nije efikasno, niti je radna snaga usklađena s tržištem rada.

    Ovo se u suštini navodi u reviziji učinka na temu “Usklađenost srednjeg obrazovanja s potrebama tržišta rada”, koju je izradila Glavna služba za reviziju javnog sektora.

    “Nalazi su pokazali da objavljeni planovi upisa, posmatrani po strukturi zanimanja i struka, nisu dosljedno izvršavani. Iako je ukupan broj učenika prijavljenih za upis bio znatno manji od planiranog broja, za dio zanimanja odobravan je upis znatno veći od planiranog”, naveli su revizori, ističući da planiranje upisa u prvi razred srednjih škola, a zbog uključenosti velikog broja institucija, zahtijeva jasne upisne politike.

    Takođe, revizori su naveli i da realizacija upisa za dio zanimanja potrebnih privredi, prije svega u djelatnosti građevinarstva, poljoprivrede, tekstilne i metalske industrije, koja su proglašena deficitarnim i finansijski podržana kroz stipenije, nije bila na očekivanom nivou i nije rezultirala povećanjem stepena usklađenosti s potrebama tržišta rada.

    Na početku školske 2020/2021. godine bile su 93 srednje škole u kojima je upisano 36.406 učenika i gdje je radilo 3.945 zaposlenih nastavnika. Za finansiranje rada srednjih škola u budžetu je obezbijeđen iznos od 89,1 milion KM.

    Ono što zabrinjava jeste da je broj učenika u srednjim školama u prethodnih pet godina smanjen za 12 odsto, a najmanji pad ostvaren je kod upisa u srednje stručne škole, a najveći kod gimnazija.

    “Osnovni zaključak ove revizije je da kroz postupke pripreme, planiranja i realizacije upisa u srednje stručne škole nije osiguran potrebni nivo efikasnosti sprovedenih aktivnosti ni očekivani nivo usklađenosti upisa s potrebama tržišta rada”, istakli su revizori.

  • Vučić: Srbija ne mora da ratifikuje sporazume iz Tirane u Skupštini

    Neke zemlje članice “Otvorenog Balkana” će ovih šest sporazuma morati da ratifikuju u svojim parlamentima, ali će Srbija to uglavnom da radi kroz uredbe i odluke naših ministarstava, tako da neće biti čekanja na skupštinsku ratifikaciju, izjavio je danas u Tirani predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Odgovarjajući na pitanje novinara on je ocijenio kako nema potrebe da se u sporazume ugrađuju mehanizmi za rješavanje eventualnih sporova.

    “Tu nikakvih problema ne može da bude i nikakavih sporova, jer niko ne množe da bude oštećen. Reč je o stavarima koje donose mnogo koristi svim zemljama članicama ‘Otvorenog Balkana'”, rekao je Vučić.

    Ocijenio je da će u početku možda biti problema u elektronskoj razmjeni podataka o zaposlenima i primjeni aplikacije za tržište rada, ali je dodao da će taj sporazum pomoći da Srbija nadomjesti nedostatak radne snage.

    Vučić je napomenuo da su trojica lidera do sada sve odluke donosila konsenzusom. “Ne moramo tako da donosimo odluke, ali smo se oko svega usaglašavali i rešvali sva pitanja dogovorom, a sada ćemo da uradimo i neke procedure i način kako ćemo da finansiramo projkete. Da li srazmerno ekonomskoj snazi zemalja ili broju stanovnika ili pođednako, to će tek da bude dogovoreno”, naveo je predsjednik Srbije.

    On je ocijenio da je “Otvoreno Balkan“ vizionarska ideja i da u njenu realizaciju treba da bude uključeno što više stručnih timova.

    “Ako na kraju dođemo do carniske unije sa Severnom Makedonijom i albanijom, onda ćemo biti na takvom nivou da ćemo rešiti bezbroj problema i svi ćemo imati neuporedivo veće prihode i biti mnogo uspešniji u privlačenju investicija i svemu drugom”, zaključio je Vučić.

  • WHO: U roku od nekoliko sedmica omikron će dominirati, nova oluja pristiže

    WHO: U roku od nekoliko sedmica omikron će dominirati, nova oluja pristiže

    Čelnik evropskog odjela Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u utorak je upozorio države da se pripreme za značajan rast broja novozaraženih koronavirusom dok se omikron varijanta širi, rekavši da je ta varijanta ranije kružila uglavnom među mladim ljudima.

    “Otkako se pojavio krajem novembra, omikron je potvrđen u najmanje 38 od 53 zemlje evropske regije WHO i već je dominantan u nekoliko zemalja među kojima su Danska, Portugal i Ujedinjeno Kraljevstvo”, izjavio je Hans Kluge na konferenciji za novinare u Beču.

    Možemo vidjeti da nova oluja pristiže, dodao je.

    “U roku od nekoliko sedmica omikron će dominirati u još zemalja u regiji, dovodeći ionako preopterećene zdravstvene sisteme do ruba, izjavio je Kluge.

    Evropska regija WHO uključuje Rusiju i ostale bivše sovjetske republike, kao i Tursku.

    “Veliki broj novih zaraza s COVID-19 mogao bi dovesti do novih hospitalizacija i prekida u sistemima zdravstvene zaštite i drugih ključnih službi. Državne vlade i lokalne vlasti trebaju pripremiti sisteme našeg odgovora na značajan rast broja zaraženih”, kazao je on, tražeći od ljudi da se vakcinišu i da limitiraju društveni život.

  • Crnadak: Vidi se zašto je Milanović za Dodika kazao da je baraba i da ne može ništa uraditi

    Potpredsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Igor Crnadak reagovao je na danas objavljene navode da je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi s Miloradom Dodikom dogovorio održavanje posebne sjednice NSRS-a.

    “Današnja vijest da su Dodikovi međunarodni prijatelji s njim unaprijed dogovorili da sjednica Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju nadležnosti bude održana 10. decembra i da se obavezao da neće biti nikakvih odluka u narednih šest mjeseci predstavlja najnoviji primjer nipodaštavanja Narodne skupštine i iskorištavanja institucija koje pripadaju narodu za ličnu i partijsku korist”, rekao je Cnadak.
    Crnadak kaže da je posebno bolna činjenica da je Dodik s komesarom Varhelyi još prije 25. novembra dogovorio da posebna sjednica bude održana 10. decembra, iako je kolegijum Narodne skupštine odluku donio tek 7. decembra, što znači da je Dodik bukvalno pogazio i ponizio Nedeljka Čubrilovića, Denisa Šulića i kompletno rukovodstvo NSRS, a da su cijelu Republiku Srpsku danima držali u zabludi.

    “Republika Srpska je danas konačno vidjela kako radi SNSD, sve poteze tajno dogovara sa strancima, igra se sa instutucijama Republike Srpske, a u javnosti se prikazuju kao velike neustrašive patriote koje se nikad ne povlače. Danas je Republika Srpska mogla najbolje da vidi zašto je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, novi najbolji prijatelj Dodika i njegovih saradnika, za ovu ekipu rekao da su ‘barabe i da ne mogu ništa uraditi, osim velike priče”, kaže Crnadak.


    U javnosti se danas pojavila informacija da je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi krajem novembra ove godine s Miloradom Dodikom dogovorio održavanje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, na kojoj je razmatrano pitanje prijenosa nadležnosti s nivoa BiH na nivo entiteta.

  • Da li je Dodik s Varhelyijem dogovorio održavanje sjednice NSRS-a ili ga je samo informisao

    Da li je Dodik s Varhelyijem dogovorio održavanje sjednice NSRS-a ili ga je samo informisao

    U javnosti se danas pojavila informacija da je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi krajem novembra ove godine s Miloradom Dodikom dogovorio održavanje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, na kojoj je razmatrano pitanje prijenosa nadležnosti s nivoa BiH na nivo entiteta.

    Prema toj informaciji, ovaj zvaničnik Evropske unije usaglasio je s Dodikom i da zaključci stupe na snagu šest mjeseci kasnije. Informacija se temelji na izvještaju šefa Delegacije EU u BiH Johanna Sattlera, koji je 25. novembra dostavljen u Brisel.
    Radovan Kovačević, glasnogovornik SNSD-a i savjetnik člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, komentirarišući ove informacije, rekao je da su one netačne. Prema njegovim riječima, Varhelyiju je, kao i svima drugima, “jasno rečeno šta je politika Republike Srpske i šta su pravci u kojima će RS djelovati”.


    “Varhelyiju je saopšteno ono što smo i ranije govorili u javnosti, u medijima, kakvu odluku ćemo donijeti 10. decembra u Narodnoj skupštini i da će postojati period od šest mjeseci u kojem će biti pripremana zakonodavna rješenja. Potpuno je netačna formulacija da je to na bilo koji način dogovoreno s Varhelyijem, već se radilo o tome da smo komesaru, ali i Sattleru i svima drugima samo saopštili šta će biti koraci Republike Srpske o kojima smo, ponavljam, već ranije itekako govorili u javnosti”, kazao je Kovačević za Srpskainfo.

    Istovremeno, on kaže da je istina da je na sastanku konstatovano da je ključni generator krize u BiH bio Valentin Inzko “i njegova odluka da pokuša da nametne zakon u BiH, što je apsolutno neprihvatljivo”.

    Podsjetimo, portal Istraga je objavio da je u posjedu izvještaja koji je Sattler napisao neposredno nakon posjete evropskog komesara za proširenje Olivera Varhelyia Bosni i Hrcegovini, gdje se 24. i 25. novembra sastao s bh. zvaničnicima i liderima najvećih političkih partija u BiH.


    Sattler piše da su Oliver Varhely i lider SNSD-a Milorad Dodik razgovarali o aktivnostima u vezi s posebnom sjednicom Narodne skuptine RS-a.

    “Komesar (Oliver Varhelyi) je pojasnio da će se sjednica zaista održati, ali da će biti najavljen moratorij na donošenje zakona o jednostranom povlačenju iz državnih institucija na period od 6 mjeseci. To je dogovoreno, a predstavnici RS-a će odgovarati za sve suprotne radnje”, naveo je Sattler u svom izvještaju, piše Istraga.


    Ove informacije još više dolaze do izražaja kada se zna da Mađarska brani Dodika i poručuje kako će uložiti veto u EU ukoliko mu se pokušaju uvesti sankcije.

  • Xi Jinping poručio Scholzu da Kina i Njemačka istraže nova polja saradnje

    Xi Jinping poručio Scholzu da Kina i Njemačka istraže nova polja saradnje

    Kineski predsjednik Xi Jinping poručio je njemačkom kancelaru Olafu Scholzu u utorak da bi dvije zemlje trebale aktivno istražiti nova polja saradnje kao što je nova energetska, zelena i digitalna ekonomija, javio je kineski državni emiter programa CCTV.

    U telefonskom razgovoru dvojice čelnika, Xi je također naglasio da bi druga i četvrta ekonomija svijeta trebale ostvariti potencijal rasta trgovine usluga, sudeći po transkriptu razgovora koji je objavila CCTV.

    Kina je njemački najveći trgovinski partner i najbitnije pojedinčano uvozno tržište za njemačku automobilsku industriju.

    Xi je izjavio da su njemačke kompanije dobrodošle da iskoriste prilike koje pruža kinesko otvaranje, i izrazio je nadu da će Njemačka zauzvrat pružiti pošteno poslovno okruženje za kineske investitore.

    Scholz, koji je naslijedio Angelu Merkel na kancelarskoj poziciji 8. decembra, izjavio je kako je Njemačka voljna da ojača praktičnu saradnju s Kinom na polju čiste energije, digitalne ekonomije i usluga, javila je CCTV, dodajući kako se on također nada da će sporazum o ulaganjima između EU i Kine stupiti na snagu što je prije moguće, prenosi Reuters.

    Evropski parlament u maju zaustavio je ratifikaciju sporazuma, koji je dogovoren u decembru 2020. nakon sedam godina pregovora dok Peking ne ukine sankcije političarima EU.