VRBAS Media

Autor: INFO

  • U Srpskoj preminulo pet osoba, 25 novozaraženih

    U Srpskoj preminulo pet osoba, 25 novozaraženih

    U pоsljеdnja 24 čаsа, u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе tе u Bоlnici Sv. Vrаčеvi u Biјеljini izvršеnо је tеstirаnjе 184 lаbоrаtоriјskа uzоrkа, а nоvi virus kоrоnа pоtvrđеn је kоd 25 оsоba, dok je od posljedica bolesti preminulo pet osoba.

    Kada je riječ o zaraženima, rаdi sе о 12 muškаrcа i 13 žеnа, оd kојih su tri mlаđе, 11 srеdnjе i 11 stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа pо čеtiri оsоbе su iz Bаnjаlukе i Biјеljinе, pо tri iz Zvоrnikа, Kоtоr Vаrоšа, Prnjаvоrа i Ribnikа, dviје iz Mrkоnjić Grаdа i pо јеdnа iz Brаtuncа, Lаktаšа i Srpcа.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеnо је pеt smrtnih slučајеvа. Rаdi sе о tri muškаrcа i dviје žеnе, srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi, iz Bаnjаlukе, Nоvоg Grаdа i Priјеdоrа.

    Dо sаdа је u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnо 65.435 slučајеvа virusа kоrоnа, а prеminulе su ukupnо 3.832 оsоbе kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, tеstirаnе su ukupnо 296.653 оsоbе.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 190, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 110, а u оstаlim bоlnicаmа 80. Nа rеspirаtоru је 14 оsоbа (12 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 2 u оstаlim bоlnicаmа).

    U Rеpublici Srpskој pоd zdrаvstvеnim nаdzоrоm trеnutnо је 1.413 оsоbа, а nаdzоr је zаvršеn kоd 194.283 оsоbе.

  • Cijena bitcoina prvi put od maja porasla iznad 50.000 dolara

    Cijena bitcoina prvi put od maja porasla iznad 50.000 dolara

    Cijena Bitcoina skočila je iznad granice od 50.000 dolara, kako se ova virtuelna valuta i dalje uspinje iz višemjesečne krize. Ovo je prvi put da je bitcoin dosegao tu prekretnicu od 15. maja.

    Osim Bitcoina napredovale su i druge virtuelne valute, te je Ethereum porastao za više od 3 posto, dok je dogecoin porastao gotovo 2 posto.

    Bitcoin se približavao toj oznaci cijeli vikend prije nego što je konačno prešao tokom večernjih sati u nedjelju, po istočnom vremenu, prema podacima iz CoinDeska.

    Ova kriptovaluta je također u porastu nakon što je PayPal (PYPL) objavio da će omogućiti ljudima da kupuju, drže i prodaju četiri vrste kriptovaluta – bitcoin, ethereum, litecoin i bitcoin cash u Velikoj Britaniji.

    Ova najava označava prvo međunarodno širenje ponude kriptovaluta kompanije izvan Sjedinjenih Američkih Država, gdje je uslugu pokrenula u oktobru prošle godine.

    Ovim potezom “pristup, znanje i istraživanje kriptovaluta imaju potencijal da postanu mainstream u Velikoj Britaniji”, navodi se u saopćenju kompanije.

    Bilo je ovo burnih nekoliko mjeseci za kriptovalute. Bitcoin, koji je u aprilu dostigao historijski maksimum od skoro 65.000 dolara, pao je na 28.800 dolara u junu nakon što je Kina eskalirala u suzbijanju digitalnih valuta, piše CNN.

    Bitcoin, koji se već sedmicama kretao između 30.000 i 40.000 dolara, počeo je rasti nakon pada prošlog mjeseca, kada su veliki tehnološki divovi signalizirali, ili se činilo da signaliziraju, svoju podršku digitalnim valutama.

    U julu je Amazon (AMZN) objavio posao za vodeću osobu u digitalnoj valuti i blockchain proizvodima, čime su kriptovalute naglo skočile.

    Bitcoin i njemu slični su prošlog mjeseca dobili pojačanje zahvaljujući komentarima direktora Tesle (TSLA) i Twittera (TWTR) Elona Muska i Jacka Dorseyja, koji su podijelili kako su ugradili ili planiraju ugraditi digitalne valute u svoje poslovanje.

  • Prosječna plata u Republici Srpskoj prvi put iznosi iznad 1.000 KM

    Prosječna plata u Republici Srpskoj prvi put iznosi iznad 1.000 KM

    Prosječna mjesečna julska plata nakon oporezivanja u Republici Srpskoj iznosila je 1.019 KM i to je prvi put da je premašila 1.000 KM, saopšteno je iz Republičkog zavoda za statistiku.

    Prosječna plata nakon oporezivanja isplaćena u julu u odnosu na jun nominalno veća za 2,5 posto, a realno veća za 2,6 posto.

    Najviša prosječna plata nakon oporezivanja isplaćena je u području finansijske i djelatnosti osiguranja u visini od 1.526 KM, a najniža u području djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo od 729 KM.

    Prosječna mjesečna julska bruto plata iznosila je 1.559 KM.

    Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u julu u odnosu na jun u prosjeku su niže za 0,1 posto, dok su u odnosu na isti mjesec prethodne godine u prosjeku više za 1,7 posto.

    Najveći godišnji rast cijena u julu od 9,9 posto zabilježen je kod prevoza, zbog povećanja cijena goriva i maziva, dok je najveći pad cijena na godišnjem nivou zabilježen u odjeljku odjeća i obuća od 9,5 posto, usljed sezonskih sniženja konfekcije i obuće tokom godine.

  • Rusi se ponovo oglasili o visokom predstavniku: Schmidt nema legitimitet

    Rusi se ponovo oglasili o visokom predstavniku: Schmidt nema legitimitet

    Ambasade Rusije u Bosni i Hercegovini ponovo se oglasila o imenovanju Christiana Schmidta, navodeći da on “nije legitiman kao visoki predstavnik”. Isti stav nedavno je zauzela i Kina.

    “Prije svega, željeli bismo naglasiti principijelni stav Narodne Republike Kine, zasnovan na međunarodnom pravu, čija je potporna struktura Organizacija ujedinjenih nacija. U kritici našeg koraka vidimo da mnogim nedostaje razumijevanja specifičnosti aktivnosti Upravnog odbora, uključujući postupak imenovanja visokog predstavnika”, navodi se u reakciji Ambasade Rusije.

    Kako navode, čitav niz dokumenata – Opći okvirni sporazum za mir u BiH, rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, dokumenti Vijeća za provedbu mira i njegovog Upravnog odbora i, na kraju krajeva, ustaljena praksa, predviđa sljedeću proceduru za izbor visokog predstavnika.

    “Upravni odbor (ranije na nivou ministara vanjskih poslova, zatim na nivou političkih direktora, sada smatraju da je dovoljan nivo ambasadora u Sarajevu) vršio je – isključivo putem konsenzusa – izbor kandidata za visokog predstavnika, koji je zatim bio potvrđen rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a. Upravo na toj proceduri su uvijek, to naglašavamo – uvijek – insistirali naši zapadni partneri. I jasno je zašto. Svaki put su morali dobiti odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a kako bi visoki predstavnik mogao koristiti cijeli arsenal svojih ovlaštenja”, stoji u reakciji.

    Što se tiče konsenzusa, podsjećaju da je ova procedura bila ispoštovana čak i prema Paddy Ashdownu, sa čijom se kandidaturom Moskva u početku nije slagala. No, kao rezultat mukotrpnog diplomatskog rada, bio je postignut sporazum.

    “Pritom, retrospektivno, Paddy Ashdown, blago rečeno, za nas nije bio idealan. Što se tiče odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a, upravo naše zapadni kolege su se ‘probudile’ kada su vidjeli da Christian Schwarz-Schilling nema odgovarajuću rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a. Onda je bio smišljen oblik razmjene pisama između generalnog sekretara UN-a i predsjednika Vijeća sigurnosti UN-a kao ‘placebo’ kako bi barem na taj način osigurali njegovu legitimnost. Sada je ovaj presedan izvrnut i iskorišten kao navodni dokaz da nema potrebe za rezolucijom za Christiana Schmidta”, navode iz Ambasade Rusije.
    Dodaju da razumiju ovu “specijalnu operaciju”.

    “Svaki put dosljedno ističemo da su se visoki predstavnik i njegova kancelarija odvojili od Dejtonske agende, da se Dejtonski instrumentarij koristi kao ‘paravan’ za provedbu sebične geopolitičke agende koja ne odražava težnje čitavog bosanskohercegovačkog društva. Zato se OHR pretvorio u ‘robota’ koji je odavno izgubio dejtonsku ulogu strpljivog posrednika u procesu stabilizacije. Optuženi smo da pokušavamo destabilizirati situaciju u BiH. Ali upravo najnoviji primjer svojevoljne izmjene u krivičnom zakonodavstvu jasno pokazuje ko destabilizira situaciju, pritom ne samo u BiH, već i daleko izvan njenih granica. Zapravo, destabilizacijom se bavi taj ko grubo krši međunarodno pravo i Dejtonski sporazum – direktno ili posredno”, navodi se u saopćenju.

    Na kraju Rusi navode da nisu protiv Christiana Schmidta.

    “Cijenimo njegovu političku težinu, uzimamo u obzir znanje i iskustvo poslovanja ‘na balkanskom smjeru’. Ali prema Christianu Schmidtu nije ispoštovan princip konsenzusa pri predlaganju njegove kandidature, niti je dobijeno odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a. Stoga je za nas nelegitiman kao visoki predstavnik”, zaključuje se.

    Podsjetimo, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) imenovao je Schmidta 27. maja za novog visokog predstavnika, a na dužnost je stupio 1. augusta. Jedinstven stav međunarodne zajednice, izuzev Rusije i Kine, jeste da za njegovo imenovanje nije potrebno odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a.

  • Paradžmenti nesalomiv orah institucijama BiH

    Paradžmenti nesalomiv orah institucijama BiH

    Višegodišnja nastojanja Islamske zajednice (IZ) u BiH da takozvane paradžemate integriše u svoj sistem, djelomično su urodila plodom, ali i dalje postoje pojedinci i grupe koji na to nisu pristali.

    U pitanju su neformalne grupe koje pokušavaju islam tumačiti na sebi svojstven način, mimo struktura zvanične Islamske zajednice.

    “Obračun” s onima koji organizuju vjerski život izvan okvira IZ u BiH počeo je prije više od pet godina, kada su, podsjetimo, udruženim snagama djelovale i policija i inspekcija.

    Kako su istakli iz Kancelarije za odnose s javnošću Rijaseta IZ u BiH, IZ je 2015, odnosno 2016. godine uložila napor da se sve te grupe integrišu u sistem IZ i ogromna većina njih je to i učinila.

    Dodaju da su ostali neki pojedinci i manje grupe, a između Islamske zajednice i njih ne postoji službena komunikacija.

    “Islamska zajednica ne snosi nikakvu odgovornost za njihovo djelovanje, budući da nisu dio njene organizacione sheme. Njihovi stavovi i uvjerenja su rezultat njihovog razumijevanja vjere i života, to su, dakle, njihovi stavovi i nisu nužno podudarni sa našim. Za svoje pak postupke odgovorni su pred nadležnim državnim institucijama, kao i svako drugi”, poručuju iz Rijaseta IZ u BiH.

    Podsjetimo, procjenjivalo se da je 2015. godine u BiH bilo 67 paradžemata, 2019. godine je bio aktivan 21, a u avgustu prošle godine 11.

    Koliko paradžemata je trenutno aktivno u BiH i na području kojih lokalnih zajednica se oni nalaze, pitanje je na koje nam iz Rijaseta IZ u BiH nije odgovoreno.

    “U Islamskoj zajednici u BiH postoje samo džemati. Za njihovo osnivanje treba ispuniti određene uslove u pogledu brojnosti i nekih tehničkih mogućnosti, što je jasno precizirano u Ustavu Islamske zajednice. Unutar strukture Islamske zajednice u BiH ne postoji nijedan paradžemat”, poručuju iz IZ u BiH.

    Podsjetimo, prije nekoliko dana predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da niko ne može tačno reći koliko je u BiH paradžemata i ukazala na to da, čim taj problem privuče pažnju javnosti, svi pokušavaju “da se udalje”, a potom da ga “zamažu”.

    “Zato, kada mi pokrenemo tu temu, niko ni u ovoj zemlji, ni predstavnici zemalja Zapada, ni članice EU ne žele o tome da govore. A ja zaista vidim određene rizike kojima treba na adekvatan način prilaziti”, rekla je predsjednica Srpske.

    I Radislav Jovičić, stručnjak za bezbjednost, ocjenjuje da paradžemati predstavljaju potencijalnu opasnost za građane BiH, a prije svega za građane bošnjačke nacionalnosti.

    “Nećemo sigurno pogriješiti ako kažemo da su to grupe o čijim namjerama se malo šta zna. Vrlo malo naših ljudi je edukovano da se uspješno mogu nositi s tom problematikom. Mislim da i pripadnici Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) nemaju dovoljno podataka i da se u ovom slučaju moramo oslanjati na regionalnu, evropsku i svjetsku saradnju kada je u pitanju suzbijanje ovog problema”, rekao je Jovičić za “Nezavisne novine”.

    Podsjećanja radi, prošle godine su iz IZ u BiH kazali da i dalje vode proces integracije i monitoringa grupa i pojedinaca koji organizuju vjerski život muslimana izvan okvira IZ u BiH.

    Kako nam je tada rečeno, u prethodnom periodu evidentirano je 11 takvih lokacija ili grupa širom Bosne i Hercegovine. Dodali su da se u nekim od tih objekata okupljalo do 10 ljudi, a ni u jednom više od 30, osim kada organizuju posebne tribine ili predavanja na kojima se okupi veći broj ljudi iz BiH i dijaspore.

  • Večeras otvaranje “Kočićevog zbora”: Od promocije do sada nepoznate pripovjetke do borbe bikova

    Večeras otvaranje “Kočićevog zbora”: Od promocije do sada nepoznate pripovjetke do borbe bikova

    U Banjaluci će danas biti otvorena manifestacija “Kočićev zbor” i položeni vijenci kod spomenika Petru Kočiću.

    Otvaranje “Kočićevog zbora” u Parku Petar Kočić zakazano je za 20.00 časova, a vijenci će biti položeni u 12.00 časova, najavljeno je iz Gradske uprave Banjaluka.

    U okviru manifestacije u čast velikog književnika i narodnog tribuna, do nedjelje, 29. avgusta, biće priređen bogat program, uz poštovanje epidemioloških mjera.

    Jedan od događaja kojim će biti obilježen ovogodišnji “Kočićev zbor” jeste promocija do sada nepoznate Kočićeve pripovijetke “Đe je mama?”, priređivača Zorana Pejašinovića u izdanju Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske.

    Promocija, koju će pratiti i prigodna izložba, zakazana je za sutra sa početkom u 13.00 časova na platou ispred Biblioteke.

    Sutra od 18.00 časova biće održana radionica veza za djecu i odrasle sa veziljom Sanjom Bajić, dok će od 19.00 časova biti organizovan interaktivni događaj “Kočić među nama – uvijek i zauvijek”.

    Veče satire kod govornice na Trgu Krajine biće organizovano u srijedu, 25. avgusta, od 20.00 časova, a veče drame u četvrtak, 26. avgusta, od 20.00 časova u Parku Petar Kočić.

    U srijedu, 25. avgusta, u 12.00 časova gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković ugostiće učenike Osnovne škole “Petar Kočić” iz Stričića.

    Program u Beogradu predviđen je za četvrtak, 26. avgust, kada će u večernjim časovima biti priređeno književno veče u organizaciji udruženja književnika Republike Srpske i Srbije. Biće položeni vijenci na grob Petra Kočića u Aleji velikana.

    Uručenje nagrade “Zmijanjče”, prema programu, biće organizovano u petak, 27. avgusta, kada će u Parku Petar Kočić biti održano veče posvećeno mladim pjesnicima. Svečana akademija i uručenje “Kočićeve nagrade” biće održana u subotu, 28. avgusta, u 20.00 časova u Banskom dvoru, a istog dana planiran je i književni program u porti manastira Gomionica.

    Novina ove godine je poseban kulturno-umjetnički program na Kočićevom ognjištu, koji će biti organizovan s ciljem oživljavanja ovog ognjišta u Stričićima.

    Program će biti organizovan u nedjelju, 29. avgusta, od 10.30 časova u saradnji banjalučke Gradske uprave i Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci i Udruženja književnika Republike Srpske.

    U Kočićevim rodnim Stričićima završnog dana predviđena su i nadmetanja u narodnim igrama i vještinama, te učešće padobranaca.

    I ove godine borbe bikova moći će da budu gledane u dva navrata, budući da je predviđeno da budu organizovane u subotu i nedjelju, 28. i 29. avgusta, na zborištu u Stričićima.

  • Merkel: Rusija ne smije koristiti plinovod kao oružje protiv Ukrajine

    Merkel: Rusija ne smije koristiti plinovod kao oružje protiv Ukrajine

    Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da bi se dodatne sankcije mogle uvesti Rusiji ukoliko bude koristila svoj kontroverzni plinovod protiv Ukrajine.

    Merkel, u završnoj posjeti Kijevu prije odlaska s kancelarske pozicije, poručila je ukrajinskom predsjedniku Vladimiru Zelenskom da razumije njegove brige zbog projekta plinovoda Sjeverni tok.

    Zelenski se protivi plinovodu za koji tvrdi da prijeti ukrajinskoj sigurnosti.

    Plinovod će ići ispod Baltičkog mora i udvostručit će izvoz ruskog gasa u Njemačku.

    Ukrajina strahuje da će Sjeverni tok 2 pojačati rusko snabdijevanje evropske regije energentima i da će proširiti utjecaj Moskve.

    Tokom zajedničke konferencije za novinare u nedjelju, Zelenski je opisao ruski projekt kao “geopolitičko oružje Kremlja”, za koji je izjavio da će biti “opasan za kompletnu Evropu”.

    Merkel, koja odstupa s pozicije njemačkog kancelara ove jeseni nakon 16 godina na vlasti, izjavila je, međutim, da se Berlin usaglasio s Washingtonom da se Sjeverni tok 2 ne bi trebao koristiti protiv Ukrajine.

    Kazala je da bi se sankcije mogle koristiti protiv Moskve u okviru sporazuma između Njemačke i SAD-a “ukoliko se gas koristi kao oružje”.

    Zelenski je izjavio da je zabrinut šta bi se moglo desiti nakon tri godine kada ugovor o isporuci ruskog gasa kroz Ukrajinu istekne. Gubitak milijardi dolara u transportnim taksama teško bi pogodio ukrajinsku ekonomiju.

    Merkel, koja je održala razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u petak, obećala je da će pružiti više milijardi dolara pomoći u širenju ukrajinskog sektora obnovljive energije.

    Rusija već zadovoljava 40 posto potreba EU za prirodnim gasom – nešto više od Norveške, koja nije u EU, ali je članica jedinstvenog tržišta bloka. Novi plinovod povećat će količinu gasa koja prolazi ispod Baltika na 55 milijardi kubnih metara godišnje, prenosi BBC.

    Merkel je pokušala da uvjeri države centralne i istočne Evrope da plinovod neće učiniti Njemačku ovisnijom o Rusiji u zadovoljavanju energetskih potreba.

  • Armin Laschet: Ako ja budem njemački kancelar nikada više neće biti lockdowna

    Armin Laschet: Ako ja budem njemački kancelar nikada više neće biti lockdowna

    Uprkos sve lošijim rezultatima u anketama Kršćansko-demokratske unije (CDU), njihov kandidat za kancelara Armin Laschet i dalje očekuje da će CDU i CSU biti uspješni na izborima. Na pitanje o novom zaključavanju u Njemačkoj, šef CDU -a ima jasan odgovor.

    Laschet je u intervjuu za njemački “Bild”, kategorički isključio daljnje zatvaranje u slučaju da postane kancelar. “Nikada više zaključavanje” zaključak je šefa CDU -a u intervjuu za njemački “Bild”.

    “Nadam se da ćemo ostvariti daljnji napredak u vakcinaciji, da više nećemo imati ograničenja za one koji su vakcinisani i, prije svega, da više nećemo biti zatvoreni. To je jasna izjava. Ako ja budem kancelar obećavam da više neće biti lockdowna”, kazao je Laschet.

    Dodao je da mjere koje se donose na temelju same incidence više nemaju smisla.

    “Ali to je još uvijek u Zakonu o zaštiti od infekcija. Još uvijek postoji incidenca od 50 osoba. Iako svi znaju da 50 nije isto kao prije godinu dana jer je određen broj ljudi vakcinisan”, dodaje Laschet.

    Naglasio je da se Zakon o zaštiti od infekcija u Njemačkoj mora promijeniti vrlo brzo.

    “Razgovarao sam o tome sa saveznim ministrom zdravlja Jensom Spahnom. Trebamo rješenje koje mjeri i hospitalizaciju – odnosno stepen onih koji se zaista razbole. To također mora biti uključeno u Zakon o zaštiti od infekcija”, zaključuje Laschet.

  • Oglasio se Predrag Antonijević nakon incidenta sa Bjelogrlićem

    Oglasio se Predrag Antonijević nakon incidenta sa Bjelogrlićem

    Reditelj Predrag Gaga Antonijević dao je prvu izjavu nakon incidenta u niškom hotelu “Ambasador” i privođenja glumca Dragana Bjelogrlića pod sumnjom da je napao i nekoliko puta udario u glavu Antonijevića.

    “U velikom sam šoku! Da se to desi meni, u mom rodnom gradu, na filmskom festivalu, strašno”, kaže za “Blic” reditelj Predrag Gaga Antonijević.

    Antonijević kaže da je prije napada vidio Bjelogrlića kako sedi sa glumicom Katarinom Radivojević, ali ne i trenutak kada mu je prišao.

    “Sedeo sam na trosedu sa kolegama, razgovarali smo. Prišao mi je s leđa, nisam uspeo da se branim. Bio je u vidno alkoholisanom stanju, možda i drogiran. Neuračunljivo se ponašao”, tvrdi Antonijević koji je režirao film “Dara iz Jasenovca”.

    Antonijević navodi da je “dobro ugruvan” i da nije uspio da se brani, jer je ležao. Dao je izjavu u policiji, a vjeruje da su dva razloga za napad.

    “Jedan je korupcionaška afera koju sam razotkrio i zbog čega smo sada na sudu, a druga to što je on veliki protivnik filma “Dara iz Jasenovca”. Ovo je mržnja koja se ispoljila na najgori način”, kaže Gaga Antonijević.

    Kako navode domaći mediji, glumac Dragan Bjelogrlić priveden je pod sumnjom da je rano jutros oko 4 sata ujutru u niškom hotelu “Ambasador” s leđa napao reditelja Predraga Gagu Antonijevića i udario ga više puta u glavu.

    Antonijević na licu ima vidljive povrede, a Bjelogrlić je u niškoj policiji, gdje čeka da da izjavu.

  • U Njemačkoj obustavljen željeznički saobraćaj zbog štrajka mašinovođa

    U Njemačkoj obustavljen željeznički saobraćaj zbog štrajka mašinovođa

    Mašinovođe u Njemačkoj odbili su jučerašnju ponudu “Deutsche Bahna” u pregovorima o platama, a akcija sindikata GDL zahvatila je jutros i putnički sektor.

    Štrajk je počeo u subotu, 21. augusta, ali je do sada bio zahvaćen samo teretni željeznički saobraćaj. Akcija je proširena na putnički sektor do srijede u 2 sata iza ponoći.

    Putnici će morati da se pripreme za velike restrikcije, prenijela je agencija DPA.

    Glavni željeznički operator nada se da će moći da obavi četvrtinu polazaka na dužim relacijama i da u ključnim oblastima ima po jedan polazak na svaka dva sata.

    “Deustche Bahn” je napomenuo da će se situacija razlikovati od regiona do regiona.

    Članovi sindikata već su bili u štrajku ranije ovog mjeseca, što je poremetilo saobraćanje vozova na dugim relacijama i rad gradskih željeznica.