Autor: INFO

  • Od početka imunizacije u Srpskoj isporučeno preko 457 hiljada vakcina

    Od početka imunizacije u Srpskoj isporučeno preko 457 hiljada vakcina

    U Republici Srpskoj, u petak 20. avgusta, posredstvom Instituta za javno zdravstvo, isporučeno je 3.160 vakcine protiv korona virusa. Od toga, 1.718 odnosi se na vakcinaciju prvom dozom, a 1.437 drugom dozom.

    Od februara ove godine, kada je počeo proces imunizacije, u Republici Srpskoj je zdravstvenim ustanovama isporučeno 457.998 vakcina protiv korona virusa, od toga 271.010 vakcina za prvu dozu, te 186.988 vakcina za drugu dozu vakcinacije.

    Prema podacima Instituta za javno zdravstvo, tokom petka, 20. avgusta, vakcinacija je obavljena u 52 zdravstvene ustanove na području 55 lokalnih zajednica u Republici Srpskoj.

    Prema broju izdatih vakcina, najviše je isporučeno u Banjaluku (890), Trebinje (252), Prijedor (243), Laktaše (231), Doboj (156), Bijeljina (134), te Gradišku (101).

    Podatke o isporukama vakcinama u preostalim lokalnim zajednicama možete vidjeti na veb stranici koronavirususrpskoj.com, zvaničnoj veb stranici Vlade Republike na kojoj se svakodnevno objavljuju svi relevantni podaci vezani za pandemiju korona virusa.

    Prema strukturi izdatih vakcina, isporučeno je 2.022 doza Sinofarma, 476 doza Fajzera, 56Sinovaka, 282 Sputnjika, 321 Astra zeneke, te tri doze Moderne.

    Po polnoj strukturi, tokom petka 20. avgusta vakcinisano je 1.672 žena, te 1.488 muškarca.

  • Korona potvrđena kod 150 osoba u Srpskoj, pet smrtnih slučajeva

    Korona potvrđena kod 150 osoba u Srpskoj, pet smrtnih slučajeva

     U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеnо је pеt smrtnih slučајеvа. Rаdi sе о tri muškаrcа i dviје žеnе, srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi, dok je kod 150 osoba potvrđen korona virus.

    Rаdi sе о 81 muškаrcu i 69 žеnа, оd kојih su 35 mlаđе, 78 srеdnjе i 37 stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 32 оsоbе su iz Biјеljinе, pо 18 iz Bаnjаlukе i Trеbinjа, pо 10 iz Prnjаvоrа i Šаmcа, dеvеt iz Lаktаšа, sеdаm iz Dоbоја, šеst iz Ugljеvikа, pо pеt iz Zvоrnikа i Tеslićа, pо čеtiri iz Višеgrаdа, Kоzаrskе Dubicе, Priјеdоrа i Rоgаticе, tri iz Оštrе Lukе, pо dviје iz Mrkоnjić Grаdа, Pеlаgićеvа i Fоčе i pо јеdnа iz Brоdа, Vukоsаvljа, Knеžеvа, Ribnikа i Srpcа.

    Dо sаdа је u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnо 65.585 slučајеvа virusа kоrоnа, а prеminulо је ukupnо 3.837 оsоbа kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, tеstirаnо је ukupnо 297.098 оsоbа.

  • Dodik: Prisustvovaću sastanku sa Erdoanom

    Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH rekao je da je nakon konsultacija sa liderima političkih partija iz RS odlučio da prisustvuje sastanku sa Redžepom Tajipom Erdoanom, predsjednikom Turske.

    On je rekao da je i njegovo i mišljenje lidera partija da sastanku treba prisustvovati jer se ne smije dozvoliti da druga dva člana Predsjedništva BiH sami prisustvuju tom sastanku.

    Takođe naglasio je da je jedino rješenje ove krize povlačenje zakona kojeg je nametnuo Incko te da bez toga sasvim sigurno neće biti odlučivanja u institucijama BiH.

    Govoreći o sastanku sa Erdoanom, Dodik je rekao da je potrebno i korisno da se ne dozvoli da se tu čuju samo stavovi “dva bošnjačka” člana Predsjedništva BiH.

    Istakao je da će se i dalje držati zaključaka NS RS i neće odlučivati u Predsjedništvu BiH te da će njegovo prisustvo u zgradi Predsjedništva biti isključivo zbog sastanka sa Erdoanom.

  • Stanivuković izrazio spremnost da mijenja stvari u Srpskoj

    Stanivuković izrazio spremnost da mijenja stvari u Srpskoj

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik iznevjerio je volju srpskog naroda dajući sve svojoj djeci, a ne narodu koji ga je izabrao, izjavio je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

    Uintervjuu za današnji beogradski Kurir Stanivuković je rekao i da bi rado došao na Dodikovo mjesto, kako bi mijenjao stvari u cijeloj Republici Srpskoj.

    On je rekao da je Dodiku poslata najsnažnija poruka nakon njegovog poraza u Banjaluci.

    – Jasno je da taj čovjek ulazi u posljednju godinu svoje vladavine i da će na isti način proći i na sljedećim izborima – kaže Stanivuković i naglašava da je lično spreman da se kao čovjek, politička ličnost i kao gradonačelnik, maksimalno bori za promjene.

    – Odrekao sam se svoje plate zbog naroda – kaže Stanivuković i dodaje da je najbolji pokazatelj kako radi to da je u Banjaluci do sada ušteđeno više od pola miliona KM na platama i više od 160.000 KM na službenim telefonima i putovanjima u odnosu na prethodne godine.

    – Suština su promjene u cijeloj Republici Srpskoj, slom jednog ovakvog režima i pad kriminala i korupcije građenih 20 godina – kaže gradonačelnik Banjaluke.

    Na pitanje u kakvim je odnosima s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, Stanivuković je još jednom ponovio – u odličnim i prijateljskim, ističući da cijeni njegove napore koje čini za srpski narod i Republiku Srpsku.

    – To pokazuju i činjenice da je iz Srbije u RS stigla podrška od 80 miliona evra, kao i da je Banjaluka za Dan grada dobila podršku od tri miliona evra za kapitalne projekte. To naš narod i ja kao gradonačelnik znamo da cijenimo i poštujemo – poručio je Stanivuković.

    Govoreći o zakonu kojim se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, Stanivuković je rekao da je paradoksalno da “oni koji govore o demokratiji, pravu na mišljenje i izražavanju istovremeno nameću zakon po kome to isto ne može”.

    – To je pogubno i vraća nas više od 20 godina unazad – istakao je Stanivuković.

  • “Pazi da te ne pogodi metak” Portparol SNSD prijavio prijetnje

    “Pazi da te ne pogodi metak” Portparol SNSD prijavio prijetnje

    Portparol SNDS-a Radovan Kovačević prijavio je policiji da je putem društvene mreže Fejsbuk primio prijetnje.

    Kovačević je u prijavi naveo da je prijetnju dobio sa nepoznatog profila, te da je sadržaj poruke kod njega stvorio osjećaj ugroženosti.

    Srpskainfo saznaje da je Kovačević primio poruku “pazi da te ne pogodi metak”.

    O događaju je obaviješten dežurni tužilac OJT Banjaluka koji je naredio preduzimanje svih radnji u cilju rasvjetljavanja ovog slučaja koji je kvalifikovan kao ugrožavanje sigurnosti.

    Kovačević nije želio detaljnije komentarisati slučaj.

  • Dobili predmet, ali ne znaju šta da rade sa Buk Bijelom

    Dobili predmet, ali ne znaju šta da rade sa Buk Bijelom

    Komisija za koncesije BiH zaprimila je odluku Ustavnog suda BiH u vezi s postupkom izgradnje i korištenja HE Buk Bijela na rijeci Drini, međutim još nije poznato da li će, kada i na koji način Komisija odlučivati u ovom slučaju.

    “Odluka je stigla i dostavljena je članovima Komisije za koncesije BiH i sada treba da se formira zajednička komisija članova Komisije za koncesije BiH i Komisije za koncesije Republike Srpske”, rekli su nam juče u Komisiji za koncesije BiH.

    Na pitanje kada će biti formirana ta komisija i kada će biti razgovarano na temu koncesija za HE Buk Bijela, u Komisiji za koncesije BiH nisu znali odgovor, kao ni na pitanje da li će i na koji način Komisija odlučivati u tom predmetu. Zanimljivo je da je ova odluka Ustavnog suda BiH dostavljena gotovo mjesec dana nakon što je donesena 16. jula, međutim veliko je pitanje kako će se o njoj odlučivati.

    “Ustavni sud BiH utvrđuje da postoji spor u vezi sa odlukama o koncesijama u pogledu koncesionog dobra i nadležnosti za njihovo donošenje koje je donijela Republika Srpska te nalaže Komisiji za koncesije BiH da u svojstvu zajedničke komisije, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, riješi sporna pitanja između BiH i Republike Srpske nastala u vezi s dodjelom koncesija”, navedeno je, između ostalog, u odluci Ustavnog suda BiH.

    Iz nezvaničnih razgovora u Komisiji za koncesije BiH može se zaključiti da će rok od tri mjeseca biti probijen, a nije isključena mogućnost da se Komisija za koncesije proglasi nenadležnom u ovom slučaju s obzirom na to da je koncesija data za lokaciju koja se nalazi unutar Republike Srpske. Takođe, pitanje je da li Komisija za koncesije BiH uopšte može da odlučuje s obzirom na to da je ova institucija u potpunom rasulu jer od svog osnivanja do danas nije izdala nijednu koncesiju niti je odlučivala o bilo kakvim koncesionim predmetima.

    Prema zakonu, Komisija treba da ima sedam članova, međutim trenutno ima samo četiri i svima su istekli mandati. Problem je i u tome što, prema zakonu, za odlučivanje trebaju četiri člana, od kojih po jedan treba da bude iz FBiH, Republike Srpske i Brčko distrikta, što sada nije slučaj, tako da i eventualno bilo koja odluke Komisije za koncesije BiH se može dovesti u pitanje.

    “Ako je predmet ustavna nadležnost, to onda treba da rješava Ustavni sud. Koliko sam uspio pročitati u medijama, koliko vidim na prvi pogled, sporna je ustavna nadležnost”, rekao je još ranije Milomir Amović, zamjenik predsjedavajućeg Komisije za koncesije BiH.

    Podsjećanja radi, Ustavni sud BiH po zahtjevu 24 poslanika Predstavničkog doma parlamenta BiH još 16. jula utvrdio je da postoji spor u vezi sa odlukama o koncesijama, odnosno to što je Republika Srpska dala koncesiju za izgradnju HE Buk Bijela na rijeci Drini u opštini Foča. Ovu hidroelektranu, čija je vrijednost oko 220 miliona evra, zajedno grade Republika Srpska i Srbija, a poslanicima iz Federacije BiH koji su podnijeli apelaciju bilo je sporno to što koncesiju dodjeljuje Republika Srpska, a ne institucije BiH, jer se radi o, kako su tvrdili, “međudržavnom” projektu.

    I Komisija za koncesije BiH još ranije, odnosno u januaru 2021. godine, odgovarajući na pitanje Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske u vezi sa programom rada za 2020. i 2021. godinu navela je da projekat “Gornja Drina”, čiji je sastavni dio HE Buk Bijela, nije u pograničnim zonama BiH niti međuentitetskim linijama te da ne predstavlja podijeljenu nadležnost BiH i kao takav nije predmet Zakona o koncesijama BiH.

  • MMF na račun BiH uplatio 602,5 miliona KM, nije u pitanju klasični kredit

    MMF na račun BiH uplatio 602,5 miliona KM, nije u pitanju klasični kredit

    Međunarodni monetarni fond doznačio je u ponedjeljak, u večernjim satima, sredstva na račun Centralne banke BiH, po osnovu alokacije specijalnih prava vučenja (SDR) u iznosu od 602 miliona i 540 hiljade KM.

    Kako je saopšteno iz Centralne banke BiH, u skladu sa važećim zakonskim i podzakonskim aktima, CBBiH će, kao fiskalni agent Bosne i Hercegovine, za doznačena sredstva, odobriti protuvrijednost u iznosu od 602 miliona i 540 hiljada KM na depozitni račun po MMF transakcijama – glavni račun Ministarstva finansija i trezora BiH.

    Centralna banka Bosne i Hercegovine će vršiti raspodjelu sredstava na bazi odgovarajuće instrukcije Ministarstva finansija i trezora BiH, kao vlasnika računa.

    “MMF ima ovlaštenje da stvara bezuslovnu likvidnost kroz opštu raspodjelu (alokaciju) SDR-a zemljama članicama u proporciji sa njihovim učešćem u kapitalu MMF tj. kvotama. Kvota Bosne i Hercegovine u MMF-u je 0,06 posto. Prethodna raspodjela SDR-a za BiH izvršena je 2009. godine, a proistekla je kao mjera za ublažavanje posljedica globalne finansijske i ekonomske krize. Kao odgovor na najnoviju krizu uzrokovanu pandemijom COVID-19, Odbor guvernera MMF-a je 2. augusta 2021. godine donio odluku o novoj alokaciji SDR-a u vrijednosti od oko 456 milijardi SDR ekvivalent oko 650 milijardi USD, koja je doznačena zemljama članicama MMF-a, u SDR valuti, na njihove račune držanja SDR-a kod MMF-a, po određenim kvotama za svaku zemlju”, pojasnili su iz Centralne banke BiH.

    Alokacija ovog novca ne predstavlja klasični kreditni aranžman jedne zemlje sa MMF-om. Obaveza po osnovu ove alokacije sastoji se od mjesečno obračunatih troškova na kumulativni iznos alokacije SDR-a, koji se plaćaju kvartalno MMF-u (februar, maj, august i novembar). Naknada se sastoji od kamatne stope za SDR, uvećane za jedan bazni poen (0,01) naknade za usluge MMF-a. Obavezu plaćanja naknade snose nivoi u BiH kojima se po raspodjeli dodjeljuje odgovarajući iznos sredstava.

  • Trivić: Prijedlog da nastava počne 1. septembra, sa časovima od 45 minuta

    Trivić: Prijedlog da nastava počne 1. septembra, sa časovima od 45 minuta

    Ministarstvo prosvjete i kulture predložiće Vladi Republike Srpske da nastava u Republici Srpskoj započne 1. septembra u školskim klupama, uz trajanje časova od 45 minuta i bez podjele odjeljenja na grupe, izjavila je za Srnu resorni ministar Natalija Trivić.

    Trivićeva je istakla da bi učenici trebalo da imaju mali i veliki odmor kao i ranije, a da će u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije škole nastavu organizovati u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

    “Sve škole i đački domovi su pristupili pripremama svojih objekata, dezinfekciji prostora, obezbjeđenju dezinfikatora i sredstava za higijenu, kako bi se nesmetano započela nova školska godina”, navela je Trivićeva.

    Prema njenim riječima, Institut za javno zdravstvo propisao je preporuke za organizaciju nastavnog procesa, preporuke za zaposleno osoblje i preporuke za učenike u uslovima pandemije kojih će se učenici i nastavnici, kao i do sada, morati pridržavati.

  • Kriza u globalnom transportu robe postaje sve gora, cijene vrtoglavo rastu

    Kriza u globalnom transportu robe postaje sve gora, cijene vrtoglavo rastu

    Ogromna mreža luka, kontejnerskih brodova i transportnih kompanija koje prevoze robu širom svijeta jako je zapetljana, a troškovi dostave vrtoglavo rastu. To je zabrinjavajuća vijest za trgovce na malo i kupce za praznike.

    Više od 18 mjeseci nakon pandemije, poremećaji u globalnim lancima opskrbe postaju sve gori, potičući nestašicu potrošačkih proizvoda i poskupljujući za kompanije isporuku robe tamo gdje im je potrebna.

    Nerazriješeni zastoji i pojava novih problema, uključujući varijantu Delta virusa, znače da će se kupci ove blagdanske sezone vjerojatno suočiti s višim cijenama i manjim izborom. Kompanije kao što su Adidas (ADDDF), Crocs (CROX) i Hasbro (HAS) već upozoravaju na prekide u pripremama za ključno razdoblje na kraju godine.

    Najnovija prepreka je u Kini, gdje je terminal u luci Ningbo-Zhoushan južno od Šangaja zatvoren od 11. augusta otkad je radnik pristaništa pozitivan na Covid-19. Velike međunarodne pomorske linije, uključujući Maersk (AMKBY), Hapag-Lloyd (HPGLY) i CMA CGM prilagodile su rasporede kako bi izbjegle luku i upozoravaju kupce na kašnjenja.

    Djelomično zatvaranje treće najprometnije kontejnerske luke na svijetu remeti druge luke u Kini, rastežući lance snabdijevanja koji su već patili od nedavnih problema u luci Yantian, tekućih nestašica kontejnera, zatvaranja tvornica povezanih s koronavirusom u Vijetnamu i dugotrajnih posljedica blokade Sueckog kanala u martu.

    Špedicije očekuju nastavak globalne krize. To masovno povećava troškove premještanja tereta i moglo bi povećati pritisak na rast potrošačkih cijena.

    “Očekujemo da će se stanje na tržištu olakšati najranije u prvom tromjesečju 2022. godine”, rekao je nedavno izvršni direktor Hapag-Lloyda Rolf Habben Jansen.

    Troškovi isporuke robe iz Kine u Sjevernu Ameriku i Evropu nastavili su rasti u posljednjih nekoliko mjeseci, nakon skoka početkom godine, pokazuju podaci londonske Drewry Shipping.

    Svjetski indeks kontejnera kompanija pokazuje da su ukupni troškovi isporuke 40-metarskog kontejnera na osam glavnih ruta Istok-Zapad u sedmici do 19. augusta dosegli 9.613 dolara, što je 360 posto više nego prije godinu dana.

    Najveći skok cijena zabilježen je na ruti od Šangaja do Rotterdama u Nizozemskoj, a cijena kontejnera od 40 stopa porasla je za 659 posto na 13.698 dolara. Skočile su i cijene kontejnerskog transporta na linijama od Šangaja do Los Angelesa i New Yorka.

    “Trenutne historijski visoke stope vozarine uzrokovane su činjenicom da postoji nezadovoljena potražnja. Jednostavno nema dovoljno kapaciteta “, rekao je Soren Skou, izvršni direktor kontejnerskog giganta Maersk.

    Zatvaranje terminala u Ningbu dodatno će povećati uska grla nastala zatvaranjem luke Yantian u junu, oko 50 milja sjeverno od Hong Konga, nakon što su među radnicima pristaništa otkrivene infekcije koronavirusom.

    Iako je djelomično ponovno otvaranje Yantiana trajalo samo nekoliko dana, za povratak na uobičajene usluge trebalo je gotovo mjesec dana, prema S&P Global Market Intelligence Panjiva, dok se zagušenje prelilo u druge luke. To nanosi probleme trgovcima na malo i kompanijama za široku potrošnju koje pokušavaju obnoviti zalihe koje idu u ključnu sezonu prazničnih kupovina na kraju godine.

    Oko 36 kontejnerskih brodova usidreno je u blizini susjednih luka Los Angelesa i Long Beacha, prema izvještaju od četvrtka iz Pomorske razmjene u južnoj Kaliforniji.

    To je najveći broj od februara, kada je 40 kontejnerskih brodova čekalo na ulazak. Uobičajeno je da se na sidru nalazi samo jedan ili nula kontejnerskih brodova, prema Marine Exchange.

    “Gužva u Kaliforniji počinje se širiti “gotovo u sve luke u Sjedinjenim Državama. Šanse da vaše plovilo stigne na vrijeme su oko 40 posto, dok je prošle godine bilo 80 posto”, rekao je za CNN Business Biesterfeld iz C.H. Robinson.

    Zaostaci u lukama imat će utjecaj na zaglavljena skladišta i povećane kapacitete cesta i željeznica. Logističke mreže rade sa maksimalnim kapacitetima mjesecima, zahvaljujući poticajnoj potražnji koju vode američki potrošači i povećanju proizvodnje. Nedostatak vozača kamiona u Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji samo je pogoršao prekide u opskrbi.

    Proizvođači robe široke potrošnje poduzimaju drastične korake kako bi zadovoljili potražnju – poput promjene mjesta proizvodnje i premještanja avionom umjesto brodom – ali kompanije poput postolara Stevea Maddena (SHOO) kažu da im već nedostaje prodaja jer jednostavno nema dovoljno robe.

    Izvršni direktor Adidasa Kasper Rorsted rekao je da kompanija za sportsku odjeću neće moći u potpunosti zadovoljiti “snažnu potražnju” za svojim proizvodima u drugoj polovici godine zbog gašenja, unatoč prebacivanju proizvodnje u druge regije.

    Andrew Rees, izvršni direktor Crocsa, rekao je da su tranzitna vremena iz Azije na većinu vodećih tržišta kompanije približno dvostruko veća nego što su bila u prošlosti.

    Kako bi se osigurala dostupnost proizvoda za vrijeme godišnjih odmora, Hasbro, koji proizvodi Monopoly i My Little Pony, rekao je da povećava broj okeanskih prijevoznika s kojima radi, koristeći više luka za ubrzavanje isporuka i nabavku više proizvoda ranije iz više zemalja.

    Za potrošače, krah opskrbnog lanca vjerojatno će značiti više cijene. Hasbro, naprimjer, povećava cijene kako bi nadoknadio rastuće troškove prijevoza i robe. Kompanija predviđa da će njeni troškovi pomorskog transporta ove godine biti u prosjeku četiri četiri puta veći nego prošle, kaže glavna finansijska direktorica Deborah Thomas.

  • Objavljen trailer za film “Spider-Man: No Way Home” 24 sata nakon što je procurio online

    Objavljen trailer za film “Spider-Man: No Way Home” 24 sata nakon što je procurio online

    Trailer za novi “Spider-Man: No Way Home” predstavljen je na CinemaCon događaju u kinima u Las Vegasu, a stiže pod neobičnim okolnostima jer je dan ranije verzija trailera procurila na internet.

    Sonyjev šef Tom Rothman, priznao je curenje prilikom predstavljanja trailera, rekavši: “Zaslužuje da se vidi i u visokokvalitetnom gotovom obliku u kojem je napravljen.”

    Zvanični Twitter profil Sony kompanije također je potvrdio curenje informacija, objavivši: “Bravo za prave ljude koji trenutno prvi put gledaju trailer”.

    Tom Holland u posljednjem nastavku naći će se u glavnoj ulozi, a film će predstaviti i glumce iz prethodnih franšiza o Spider-Manu.

    Alfred Molina, koji je igrao Doctora Octopusa u filmu Tobeya Maguirea “Spider-Man 2”, nalazi se u traileru, kao i Jamie Foxx, koji je igrao Electra u filmu “The Amazing Spider-Man 2” pod vodstvom Andrewa Garfielda, a u produkciji Marvel studija.

    Benedict Cumberbatch također se pojavljuje kao Doctor Strange u filmu reditelja Jona Wattsa, koji u kina dolazi 17. decembra.

    “No Way Home” je vjerovatno najvažniji film kompanije Sony, sa velikim očekivanjima za nastavak projekta Marvel studija koji će parirati nečemu sličnom Disneyjevim filmovima o Avengersima, a obožavatelji mjesecima iščekuju novosti o posljednjem dijelu.

    Prethodni dio franšize, “Spider-Man: Far From Home”, slovi kao Sonyjev film sa najvećom zaradom ikad na globalnom nivou od 1,132 milijarde dolara.