VRBAS Media

Autor: INFO

  • Investitori u Afganistanu u dilemi: Odreći se uloženih milijardi dolara ili sarađivati s talibanima

    Investitori u Afganistanu u dilemi: Odreći se uloženih milijardi dolara ili sarađivati s talibanima

    Dok se strane vlade, institucije za pomoć i kompanije bore za evakuaciju osoblja iz Afganistana, nameće se ključno pitanje, treba li se povezati s vladajućim talibanima ili napustiti godine ulaganja u zemlju i 38 miliona Afganistanaca?

    Talibani su u prošloj sedmici obećali prijateljske odnose s drugim zemljama, ženska prava i nezavisne medije, međutim neki bivši diplomati i akademici kažu da je tvrdokorna grupa boraca jednako brutalna kao i prije dvije decenije.

    Talibani su u prošlosti ženama zabranjivali rad, djevojkama školu i ubijali ili unakazivali neistomišljenike u javnosti. Također su pomagali Al-Qaidu, koja je planirala i izvršila napade 11. septembra 2001. na New York i Washington koji su izazvali invaziju pod vodstvom SAD-a.

    Za strane agencije za pomoć situacija predstavlja “paradoks”, rekao je Robert Crews, profesor historije sa Univerziteta Stanford.

    “Ako ste pomoćni radnik u državnoj bolnici, služite režimu čiji je legitimitet na izmaku. Međutim, ako svi odu kući, hoće li se država raspasti?”, rekao je Crews.

    Budžet afganistanske vlade 70 do 80 posto finansiraju međunarodni donatori, uključujući i američku Agenciju za međunarodni razvoj, rekao je Michael McKinley, koji je bio ambasador u Afganistanu 2015. i 2016. godine.

    Zemlja se suočava s ekonomskim kolapsom bez te pomoći.

    “Talibanima će biti potrebno značajno vanjsko finansiranje, osim ako se ne povuku na ono što su radili od 1996. do 2001. godine, što je suštinski dovelo vladu do minimalističkog nivoa”, rekao je McKinley.

    Neuspjeh međunarodne zajednice u uspostavljanju odnosa s talibanima mogao bi izazvati još veću krizu, upozoravaju neki.

    “Bit će ogromno iskušenje samo izvući utikač i otići, ali to smo učinili 1989., a 11. septembar se dogodio 12 godina kasnije”, rekao je Daniel Runde, stručnjak za razvoj u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.

    Dok strane vlade i grupe za pomoć evakuišu hiljade ljudi, oni ostavljaju milijarde dolara u projektima koji vise na koncu, većim dijelom preko Fonda za obnovu Afganistana.

    SAD su izdvojile 145 milijardi dolara za obnovu Afganistana od 2002. godine, pokazuje izvještaj specijalnog generalnog inspektora za obnovu Afganistana od 30. jula.

    Svjetska banka doprinosi više od 2 milijarde dolara za financiranje 27 aktivnih projekata u Afganistanu, od hortikulture do automatiziranih sistema plaćanja, dio od više od 5,3 milijardi dolara koje je zajmodavac za razvoj potrošio na razvoj i obnovu zemlje.

    Pozivajući se na nejasan pristup svojih članova u pogledu priznavanja afganistanske vlade, MMF je suspendovao pristup Afganistana sredstvima Fonda, uključujući oko 440 miliona dolara novih monetarnih rezervi koje je MMF dodijelio u ponedjeljak.

    Ryan Crocker, koji je bio ambasador u Afganistanu 2011. i 2012. godine i koji je oštro kritikovao izlazak američke vojske iz zemlje, rekao je da povjerenje talibanima ne bi trebalo biti opcija.

  • Danas nastavak suđenja Novaliću i ostalima za aferu “Respiratori”

    Danas nastavak suđenja Novaliću i ostalima za aferu “Respiratori”

    Za danas je u Sudu BiH planiran nastavak suđenja federalnom premijeru Fadilu Novaliću i ostalim optuženim u predmetu “Respiratori”.

    Posljednje ročište krajem jula je otkazano zbog nedolaska jednog člana sudskog vijeća, a tada je bilo predviđeno svjedočenje dvojice svjedoka Tončija Bavrke, direktora Federalnih robnih rezervi FBiH, te Adnana Harčića.
    Na posljednjem održanom ročištu Tužilaštvo BiH je izvodilo dokaze, a prije svega prepiske između optuženih vezane za sam proces nabavke spornih respiratora iz Kine.

    Posebno je bila upečatljiva Viber komunikacija između generalne sekretarke Vlade Federacije BiH Edite Kalajdžić i direktora Ureda Federalne vlade Hasana Ganibegovića. On je Kalajdžić proslijedio upozorenje izvjesnog Edvina Kučukovića, a koje je predočeno na ročištu 4. juna ove godine.


    “Molim vas, proslijedite ovo do premijera. Hoću da mi je savjest čista u ovim teškim vremenima. Čuvajte se respiratora koje ste nabavili. Pacijenti umiru na tim respiratorima, jer dolazi do rupture pluća. Ovakve vam mogu nabaviti hiljadu komada po cijeni od 9.000 dolara”, napisao je Kučuković.

    Tužilac Pašić je predočio i komunikaciju između Hodžića i Nasera Orića. Tada je imao poruku za premijera Novalića.

    “Fadil nas ubi nogama. Pročitaj Avaz. Lik nije normalan (…) Jednim papirom Fadila mogu zakucati”, istakao je Hodžić.

    Početak ročišta planiran je u 9 sati. Prema rasporedu suđenja na stranici Suda BiH, ročišta su planirana i u četvrtak i petak.

  • Lideri zemalja G7 razmatraju da li priznati vlast talibana u Afganistanu

    Lideri zemalja G7 razmatraju da li priznati vlast talibana u Afganistanu

    Lideri zemalja članica Grupe G7 na današnjem sastanku planiraju razgovarati o tome trebaju li zajedno priznati talibane kao afganistansku vladu, rekli su zapadni zvaničnici upoznati s planovima.

    Iako je produženje roka za povlačenje američkih trupa od 31. augusta najhitnija stavka dnevnog reda G7 zemalja, svaka odluka o tome hoće li priznati talibane donijela bi ogromne posljedice koje bi se mogle koristiti kao poluga za primoravanje talibana da poštuju ljudska prava, rekli su zvaničnici.

    Britanski premijer Boris Johnson, koji je domaćin sastanka kao sadašnji predsjednik G7, zalaže se za jedinstven pristup talibanima, prema zapadnim zvaničnicima. On želi da vodeće svjetske demokratije osmisle plan o tome kako priznati vladu ili potencijalno primijeniti ekonomske sankcije ili uskratiti pomoć.

    Do sada nijedna vlada nije priznala talibane kao zvaničnu vladu Afganistana. Time bi se zemlji mogao omogućiti pristup ranije angažovanoj stranoj pomoći. Sile koje nisu članice G7, poput Kine i Rusije, također su bile u kontaktu sa talibanima.

    Poziv je upućen jer se očekuje da će predsjednik Joe Biden uskoro odlučiti hoće li zadržati američke trupe u Afganistanu nakon 31. augusta, roka za koji talibani tvrde da neće biti produžen, ipak Bidena saveznici pritišću da produži vrijeme evakuacije iz Kabula. Bidenovi pomoćnici očekuju od njega da razgovara o tom pitanju, i potencijalno objasni njegovu odluku.

    Također Biden je rekao da je otvoren za primjenu sankcija.

  • Tegeltija: VSTS priznao da je odlučivao član za koga je traženo izuzeće

    Tegeltija: VSTS priznao da je odlučivao član za koga je traženo izuzeće

    Bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH Milan Tegeltija izjavio je Srni da je ovaj savjet priznao da je u disciplinskom postupku koji se vodi protiv glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gordane Tadić odlučivao član za koga je traženo izuzeće i da se odluka VSTS o izuzeću predsjednika Halila Lagumdžije mora smatrati ništavom.

    Tegeltija je ocijenio da su tvrdnje iz VSTS-a potpuna besmislica i da potpredsjednica ove institucije Sanela Gorušanović Butigan nije mogla odlučivati o izuzeću predsjednika VSTS-a Halila Lagumdžije sve dok se ne odluči o njenom izuzeću.

    “Za Butiganovu je traženo izuzeće iz disciplinskog postupka koji se vodi protiv glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gordane Tadić i ona ni na koji način nije mogla odlučivati o zahtjevu za izuzeće Lagumdžije, ni kao potpredsjednica, ni kao član VSTS, dok se ne odluči o zahtjevu za njeno izuzeće”, rekao je Tegeltija.

    Prema njegovim riječima, pošto kvorum za odlučivanje VSTS čini 11 članova, 10 nije dovoljno.

    “Odluka o izuzeću predsjednika VSTS mora se smatrati ništavom jer je u njenom donošenju učestvovao član koji je obuhvaćen zahtjevom za izuzeće. Ako potpredsjednica nije mogla odlučivati o zahtjevu za izuzeće predsjednika samostalno, jer postoji zahtjev za izuzeće, nije mogla ni kao član Savjeta i to je kristalno jasno”, ocijenio je Tegeltija.

    On je dodao da su “isti razlozi eliminisali potpredsjednicu iz odlučivanja o zahtjevu za izuzeće predsjednika, bilo da o tome odlučuje kao potpredsjednica ili kao član Savjeta”.

    “Sve ostalo je dovođenje u zabludu i igranje i zloupotreba odredaba o izuzeću članova VSTS-a”, zaključio je Tegeltija.

    Srni je u VSTS-u rečeno da je o izuzeću predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH Halila Lagumdžije u disciplinskom postupku koji se vodi protiv glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gordane Tadić odlučivalo 11 članova Savjeta čiji su glasovi važeći.

  • Preminuo bubnjar Rolingstonsa Čarli Vots

    Preminuo bubnjar Rolingstonsa Čarli Vots

    Bunjar Rolingstonsa Čarli Vots preminuo je danas u bolnici u 81. godini, saopštio je njegov portparol.

    “Sa neizmernom tugom objavljujemo da je preminuo naš voljeni Čarli Vots. Preminuo je mirno u bolnici u Londonu u krugu porodice”, naveo je portparol Votsa, a prenosi Rojters.

    Vots, koji je 80. rođendan proslavio u junu, bio je član Rolingstonsa od 1963. godine.

  • Putin: Nećemo se miješati u unutrašnje stvari Avganistana, Moskva naučila lekciju

    Putin: Nećemo se miješati u unutrašnje stvari Avganistana, Moskva naučila lekciju

    Predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da Rusija neće raspoređivati svoje oružane snage u Avganistanu kako bi učestvovala u sukobu, te da je Moskva naučila lekcije iz neuspješne intervencije Sovjetskog Saveza.

    “Podrazumijeva se da ne planiramo da se miješamo u unutrašnje stvari Avganistana, a kamoli da rasporedimo naše oružane snage u sukobu”, rekao je Putin na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija, prenosi agencija Rojters.

    Putin je istakao da je Sovjetski Savez imao svoje iskustvo u toj zemlji i da su izvukli potrebne lekcije.

    Sovjetske snage napustile su Avganistan 1989. godine.

  • Krizni štab Srbije zasjedao, Kon: Glavno oružje ne koristimo

    Krizni štab Srbije zasjedao, Kon: Glavno oružje ne koristimo

    Sjednica Kriznog štaba održana je danas od 16 časova, a na dnevnom redu bile su brojne teme, od početka školske godine, vakcinacije, do pojačane kontrole već postojećih mjera koje su sve vrijeme na snazi – maske u zatvorenom, distanca, dezinfekcija.

    Razlog za reakciju trebalo bi da predstavlja i nagli skok broja novozaraženih. Prema posljednjim zvaničnim podacima, u proteklih 24 sata u Srbiji je na korona testirano 15.656 osoba, od kojih je pozitivno virus 2.216 dok je, nažalost, osmoro osoba preminulo.

    Na današnjoj sejdnici usvojen je novi plan za predstojeću školsku godinu, rekao je ministar prosvjete Srbije Branko Ružić.

    “Očuvanje zdravlja svih nas je prioritet svih prioriteta”, rekao je Ružić.

    “Mi smo izbegavali da u javnost izlazimo sa nagađanjima kako će izgledati školska godina. Želeli smo da izađemo sa sigurnom informacijom upravo zbog važnosti ove teme… Ono što jeste bilo sigurno jeste da nam je intetncija da nastava krene normalno, da se đaci ne dele u grupe i da časovi traju 45 minuta”, rekao je ministar prosvjete Srbije.

    “Tim za škole je sačinio predlog za Krizni štab i on pre svega znači sledeće – u narednom periodu pratićemo primenu mera u školama”, rekao je.

    “Imamo jedan decentralizovan pristup. Škola će početi 1. septembra, časovi će trajati 45 minuta. U opciji su tri modela”, rekao je Ružić.

    1. model slobodnog okruženja:
    • učenici svi sede zajedno, nose masku dok razgovaraju i odgovaraju;
    • vakcinisani nastavnici ne nose masku, dok ne priđu učeniku na 1,5 m;
    1. model kombinovan:
    • jednog dana onlajn nastava, drugog neposredna;

    *model od prošle godine, ali se tada mijenjao na sedmičnom nivou, a sada na dnevnom.

    1. model za najugroženije lokalne samouprave:
    • za srednjoškolce onlajn nastava;
    • za osnovce do 4. razreda kombinovana od 30 minuta, grupe od 16 učenika;
    • od 5. do 8. razreda smjenjivaće se u danu po modelu nastave.

    “Kada dođe do zaražavanja, ako se neko dete razboli u grupi ili odeljenju, sva deca od tada nose maske, zaraženo dete ide u karantin. Ako ima dvoje zaraženih, ili više, sva deca deset dana imaju onlajn nastavu”, rekao je Ružić.

    Epidemiološka situacija nije baš naklonjena, jer će se početak školske godine poklopiti s visokom aktivnošću virusa korona, pa treba striktno poštovati sve predviđene mjere predložene za školske ustanove, naglasio je danas epidemiolog Predrag Kon.

    “Danas je bio važan dan i jedina tema je bio početak školske godine. Prvi put sam video danas taj plan. U onome što sam do sada pogledao sve je moguće realizovati, ali traži ogroman napor. Tim koji je formiran imaće puno posla. Glavna je stvar da se poštuju predložene mere”, kazao je Kon na konferenciji za novinare poslije sjednice Kriznog štaba.

    On je istakao da modeli koji su prikazani pokazuju da se kreće sa situacijom koja podrazumijeva da u školu dolaze zdravi i da su nastavnici što je moguće više vakcinisani, a ako nisu, moraju da nose maske.

    “Vidi se da su, kako shvatam, maske zamenile vakcinaciju, što, u situaciji kada imamo vakcine koje su prošle sve što je neophodno po standardima da budu primenjivane kao potpuno bezbedne, nije razumljivo. Ali takva je situacija”, rekao je Kon.

    U ovoj situaciji poželio je roditeljima i djeci da što ljepše krenu u školu, da se izborimo s ovom situacijom i počnemo da obaramo krivu koja ide naglo prema gore.

    “Glavno oružje nedovoljno koristimo, a ono je vakcina. Što više oko dece ima vakcinisanih, manje može dete da unese u školu virus”, rekao je on.

    Kon je naglasio da kompletna nauka stoji iza apela za vakcinaciju, i da iz dubine duše, srži svoga bića, želi dobro djeci i Srbiji.

    Bez odluke o kovid propusnicama
    Na današnjoj sjednici Kriznog štaba jeste bilo govora i o kovid propusnicama, ali nije donesena nikakva odluka, prenio je Kon.

    “Bilo je govora o kovid propusnicama i obaveznoj vakcinaciji, ali nikakve odluke u vezi s tim temama nisu donete na današnjoj sednici Kriznog štaba”, naglasio je Kon na konferenciji za novinare poslije sjednice Kriznog štaba.

    Kon smatra da je etički potpuno neprihvatljivo da osobe koje rade sa pacijentima budu nevakcinisane.

  • Biden odlučio da zadrži rok do 31. augusta za evakuaciju iz Afganistana

    Biden odlučio da zadrži rok do 31. augusta za evakuaciju iz Afganistana

    Američki predsjednik Joe Biden odlučio je, u dogovoru sa svojim timom za nacionalnu sigurnost, pridržavati se roka za povlačenje vojnika iz Afganistana 31. augusta, rekao je visoki dužnosnik uprave.

    Biden je donio odluku imajući u vidu sigurnosne rizike zbog dužeg zadržavanja u zemlji, rekao je dužnosnik, te je zatražio planove za nepredviđene slučajeve u slučaju da kasnije utvrdi da SAD trebaju ostati u zemlji duže.

    Iako Sjedinjene Države evakuiraju desetine hiljada ljudi iz zemlje, situacija u Afganistanu je i dalje veoma teška, a mnogi Afganistanci koji su radili i pomagali američkim trupama još uvijek čekaju svoj red za odlazak. Američki dužnosnici su izjavili da postoji prijetnja terorističkih napada na aerodromu u Kabulu dok se masa ljudi okuplja ispred i oko ulaza u aerodrom.

  • Podignuta optužnica protiv Šipovljanina Dragana Trkunje za ubistvo supruge

    Podignuta optužnica protiv Šipovljanina Dragana Trkunje za ubistvo supruge

    Okružno javno tužilaštvo Banjaluka podiglo je optužnicu sa prijedlogom za produženje pritvora protiv Dragana Trkulje (61) iz Šipova, a koja ga tereti da je sjekirom i nožem ubio suprugu Snežanu Trkulja (57).

    Okružno javno tužilaštvo Banjaluka podiglo je optužnicu sa prijedlogom za produženje pritvora protiv Dragana Trkulje /61/ zbog ubistva supruge Snežane /57/.
    Trkulja tužilaštvo stavlja na teret da je 30. maja oko 6.00 časova u Ulici Milana Ilića u Šipovu, u porodičnoj kući nanio Snežani više povreda nožem i sjekirom po glavi i tijelu, usljed kojih je nastupila smrt oštećene, saopšteno je iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

    Optužnica protiv Trkulje za krivično djelo teško ubistvo danas je proslijeđena na potvrđivanje sudiji za prethodno saslušanje Okružnog suda u Banjaluci.

  • Zemlje EU planiraju formiranje zajedničkih vojnih snaga koje bi brojale 50.000 vojnika

    Zemlje EU planiraju formiranje zajedničkih vojnih snaga koje bi brojale 50.000 vojnika

    Pad Kabula pod vlast talibana i haotični napori međunarodne evakuacije pokazuju da Evropa mora razviti vlastite vojne kapacitete nezavisno o Sjedinjenim Američkim Državama, tvrdi visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell.

    Borrell je rekao da će se evropske sile boriti za evakuaciju svojih građana i afganistanskih saveznika prije nego što SAD-e okončaju svoju operaciju na aerodromu u Kabulu.

    Nekoliko američkih saveznika zatražilo je od Washingtona da produži evkauaciju, što je u petak potvrdio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, jer će bez zaštite 6.000 američkih vojnika raspoređenih na aerodromu evropske operacije možda morati prestati.

    Šokantan kolaps afganistanske vlade koju podržava Zapad, haotični prizori na aerodromu i strahovi da bi nova generacija afganistanskih izbjeglica mogla pokušati krenuti u Evropu oživjeli su govore o Evropi koja razvija sredstva za samostalno djelovanje.

    Diplomatska misija EU u Kabulu broji 400 afganistanskih uposlenika i članova porodica koji bi mogli emigrirati u Evropu, međutim samo je 150 do sada uspjelo napustiti zemlju, a neki od aviona koje su poslale vojske EU zemalja lete napola prazni.

    Trećina putnika na letu koji je u subotu stigao u Španiju bili su Amerikanci, rekao je Borrell.

    “Problem je pristup aerodromu, američke provjere i sigurnosne mjere su vrlo jake” i sprječavale su prolazak afganistanskog osoblja, rekao je Borrell, dodajući da je Brisel zatražio od Washingtona da pokaže “veću fleksibilnost”.

    Kreatori evropske politike strahuju da Kabul neće biti izuzetak i da bi buduće krize u Iraku ili u regiji Sahel u zapadnoj Africi mogle zahtijevati slične vojne misije za osiguranje evropskih građana i interesa, možda bez podrške SAD-a.

    “Žalim zbog načina na koji su se stvari odvijale, ali niko nije tražio mišljenje Evropljana”, rekao je.

    “Neke zemlje će morati sebi postaviti pitanja o američkom savezniku koji, kako je rekao Joe Biden, ne želi voditi tuđe ratove. Europljani nemaju izbora. Moramo se organizovati da se nosimo sa svijetom kakav jeste, a ne sa svijetom o kojem sanjamo”, dodao je.

    Europska unija već razvija ono što naziva svojim novim “strateškim kompasom”, okvirom koji će 27 država članica, djelujući zajedno, imati više diplomatske i vojne snage i razviti više onoga što francuski predsjednik Emmanuel Macron naziva “strateškom autonomijom”.

    Kako su se događaji odvijali u Kabulu, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, koji je domaćin samita lidera EU rekao je da situacija u Afganistanu nije uspješna priča za međunarodnu zajednicu.

    “Moramo analizirati kako EU može dalje razviti sposobnosti i pozitivno utjecati na međunarodne odnose kako bi odbranila svoje interese. Naša strateška autonomija EU ostaje na vrhu našeg dnevnog reda”, rekao je.

    Za Borrella to mora uključivati ​ zajedničke vojne snage.

    “Predložit ćemo da se Uniji da ekspedicijska snaga od 50.000 ljudi, sposobna da djeluje u okolnostima kakve vidimo u Afganistanu”, rekao je Borrel.

    Istakao je da će u septembru posjetiti Irak, Tunis i Libiju te da će iduća kriza bit u Iraku i Sahelu.

    “Europa reagira samo u krizi. Afganistan bi je mogao probuditi. Došao je trenutak da joj se dodjeli vojna sila sposobna za borbu ako je potrebno”, zaključio je Borrel,