Autor: INFO

  • Nepoštovanje naroda iz dijaspore izazvalo bijes javnosti

    Nepoštovanje naroda iz dijaspore izazvalo bijes javnosti

    Izjava predsjednika SNSD i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika na stranačkom skupu na Kozari kojom omalovažava ljude iz dijaspore izavala je brojne kometare i negodovanje kod ljudi širom Srpske, ali i onih koji su “trbuhom za kruhom” otišli „preko“.

    Aonda kada nam se vrate u iznajmljenim automobilima i za nekoliko dana spucaju sve svoje plate da bi se pokazali kako su moćni, odlaze na teške poslove koje rade tamo negdje na Zapadu i kažu da im je dobro, a nama je najbolje ovdje – rekao je Dodik na Mrakovici.

    „Vama i jeste najbolje“, poručuje Banjalučanin Radomir R, koji je otišao u Njemačku “trbuhom za kruhom” kako bi prehranio porodicu.

    – Mi smo otišli da ne gledamo vaše bahaćenje, da ne zavisimo od vas i vaše milostinje, da ne budemo više ovce sa kojima manipulišete uz pomoć sendviča i porcije ćevapa, dok vi uživate – kazao je on za Srpskainfo.

    “Trošimo pošteno zarađeno”

    Iako s fakultetskom diplomom, na građevinu je otišao raditi prije dvije godine, nezadovoljan niskim platama, prezasićen nacionalnom retorikom i bez vjere u bolju budućnost. Poručuje da tamo „preko“, iza državne granice, ne prestaje patriotizam i ljubav prema domovini, ali svakako ne igra glavnu ulogu šta kažu domaći političari.

    – Trošimo, da. Pošteno zarađeno, a radimo tamo gdje su nam omogućili i gdje za svoj rad i trud budemo pošteno plaćeni. Radili bismo i u Republici Srpskoj da su ovdje političari u stanju da stvore uslove da se normalno može živjeti – kaže Radomir R.

    Dodaje da sebi često postavlja pitanje da li je pogriješio što je otišao.

    – Imamo “sreću” što nas političari uvjeravaju da nismo pogriješili što smo otišli – kaže Radomir R.

    Izjavom visoko pozicioniranog političara je pogođena šira populacija, kaže za Srpskainfo politikolog iz Minhena koji djeluje i u udruženjima Srba u Njemačkoj, Vlastimir Vidić.


    – Ljudi u inostranstvu se ne osjećaju nimalo ugodno poslije takve vrste izjave. Ne samo oni, već i njihove porodice. U zadnje vrijeme sigurno 80 odsto ljudi odlazi iz potrebe, zato što ne mogu da se zaposle i dosljedno žive. Dijaspora je velika i važna, ona učestvuje u kreiranju ekonomskog života Srpske u značajnom dijelu i to može da negira samo neko ko je ekonomski neznalica i ko zanemaruje dijasporu. Svaka treća porodica ima nekog u inostranstvu, pa vlast strahuje da napravi detaljniji popis kojim bi se vidjelo da je daleko veći broj ljudi iz BiH u dijaspori nego što se to predstavlja – kaže Vidić.

    Standardno ponašanje
    Nepoštovanje prema dijaspori nije ništa čudno za vladajuće partije. Kaže ovo direktor Centra za ljudska prava Banjaluka, Dejan Lučka.

    To je standard prema svima koji se nisu ukalupili u njihovo shvatanje države. Sjetimo se onih rečenica u toku velikih poplava kada se teško stradalima u poplavama željelo dosta kiše i mekanih nasipa, jer ne daju dovoljnu podršku vladajućima, pa nipodoštavanja studenata i njihovo nazivanje svakakvim imenima prije par godina, pa onih izjava da i najbolji studenti, ako nisu u sistemu vlasti i nemaju partijsku knjižicu, u stvari žive u zabludi – podsjeća Lučka.

    Dodaje da to jasno ukazuje na to da političari ne poštuju narod, njegove potrebe i želje, već da im je jedina vizura ona prema kojoj druge ljude posmatraju kao veliku glasačku mašineriju, koja nakon davanja svog glasa više nije preko potrebna.

    – Dijaspora je u toj postavci očigledno daleko od srca i očiju, ali i ona smeta, jer lako može da bude tas na vagi zbog kojeg se može izgubiti vlast. A ne smije se zanemariti ni to da se takvim izjavama želi stvoriti i jaz između onih kojih su ostali i onih koji su otišli. Tužno je to što je u toj publici bio veliki broj ljudi kojima su djeca otišla u inostranstvo i oni sada moraju slušati i ćutati kad neko na taj način govori o njima – kaže Lučka za Srpskainfo.

    Prašina
    Kao bitnu stavku ističe to što ljudi koji odu u inostranstvo više ne zavise od posla koji im je dala partija kod nas, već od svog truda i zalaganja.

    – To znači da kao što danas glasaju za jednu stranku, oni sutra svoj glas mogu pokloniti nekom drugom. I to je onda problem, jer tu prestaju manipulacije, strah i ucjene kojim su izloženi ljudi u našim mjestima. I toga se, naravno, boje vladajući, jer nije zanemarljiv broj ljudi koji glasaju iz inostranstva, pogotovo što će se taj broj u budućnosti još više povećavati – kaže Lučka.

    Dodaje da partije ne shvataju da je zemlja bez ljudi u stvari samo parče prašine.

    – Umjesto da se trude da poboljšaju uslove života i ljude zadrže u Srpskoj, oni ih i dalje tjeraju. Čak im, kao što vidimo, i zamjeraju što su otišli – ocijenio je Lučka.

    Znaju za šta se bore
    Profesorka anglističke lingvistike i kulturoloških studija Danijela Majstorović boravila je neko vrijeme u Njemačkoj i radila istraživanje novije dijaspore iz BiH ili takozvanog „trećeg talasa“, koji je u izvjesnoj mjeri zaustavljen zbog pandemije, a koje je pokazalo da je ova nova dijaspora otišla kako iz ekonomskih tako i bezbjednosnih razloga, jer mnogi od njih nisu vidjeli budućnost u BiH.

    – Dok s jedne strane dominiraju tenzije i animoziteti, s druge strane su se desile pljačka i kompletno urušavanje institucija i vrijednosti usljed korumpiranosti i neodgovornosti na svim nivoima. To je onemogućilo „normalan“ život i bilo kakvu viziju budućnosti – kaže Majstorovićeva za Srpskainfo.

    Navodi da je život u inostranstvu stalna borba.

    – Moji ispitanici i ispitanice su rekli „da u Njemačkoj bar znaju za šta se bore“, a to je budućnost njihove djece. Otišavši mnogi od njih misle da nemaju prava da odlučuju o sudbini zemlje (zemalja Zapadnog Balkana) iz kojih su otišli, što pokazuju i brojke onih koji glasaju na izborima. Te brojke su frapantno male – kaže Majstorovićeva.

    Dodaje da se dijaspora s naših prostora dosta druži i sarađuje poslovno kada odu naprimjer u Njemačku ili Austriju. Svi postanu „jugosi“ tako da etnonacionalne podjele mahom ne važe kad se nađu u tuđini.

    – Ljudi između sebe sarađuju i formiraju veze, jer svi pričaju isti jezik – objasnila je Majstorovićeva.

    Zvanični podaci pokazuju da je Republiku Srpsku do sada napustilo više od pola miliona ljudi.

  • Da li bi zajednička komisija stranačkih lidera olakšala donošenje odluka: Svaki dogovor za napredak Srpske je dobrodošao

    Da li bi zajednička komisija stranačkih lidera olakšala donošenje odluka: Svaki dogovor za napredak Srpske je dobrodošao

    Najnovija odluka srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da ipak ode na zajedničku sjednicu članova Predsjedništva sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom u Sarajevu, odobrila je i opozicija, telefonski.

    Da li će ovo postati praksa dogovora lidera parlamentarnih stranaka Srpske, koji su sklopili sporazum da održe srpsko jedinstvo i ne učestvuju u radu zajedničkih institucija?

    Predsjednik DNS Nenad Nešić predlaže da se uspostavi komisija koja bi ovakve odluke ubuduće donosila i na kojoj bi morao biti postignut konsenzus svih lidera parlamentarnih stranaka Srpske u vezi s važnim pitanjima, a koja se tiču učestvovanja u radu zajedničkih institucija.

    Nešić za Srpskainfo kaže da samo interes Srpske treba da bude važan i da je i dalje pri stavu da treba da se formira jedna ovakva komisija.

    – Srpski predstavnici ne trebaju odbijati sastanke s međunarodnim predstavnicima, pogotovo ako je u pitanju velika sila kao što je Turska. Međutim, smatram da nije dobro ni ovako ad hok raditi. Dodik pozove mene, Šarovića, Borenovića, mi ne znamo u trenutku možda šta je najbolje. Ipak mislim da bi komisija mogla da razradi to i možda bi onda mogli dati i bolje i sveobuhvatnije mišljenje – predlaže Nešić.

    Dodik na pitanje portala Srpskainfo odgovara da je upoznat sa ovim Nešićevim prijedlogom.

    – Nešić to predlaže, vidim da drugi nisu nešto spremni, ali ono što ja radim jeste da se čujem s njima i čuo sam se. Smatram da je to obaveza i očekujem da kada Borenović ili Šarović budu s nekim razgovarali u Sarajevu da će obavijestiti druge o tome. Mene lično ne moraju, ja to ne očekujem – rekao je Dodik.

    Predsjednik PDP Branislav Borenović smatra da je dogovor lidera jasan, a to je da postoje zaključci NSRS koji se trebaju poštovati. Ipak, podržao je Dodikov odlazak na sastanak s Erdoganom, jer bi to, kako je naveo, „moglo imati smisla ako će se pitanje nametnutog Inckovog zakona riješiti na takvoj vrsti sastanaka“.

    Zaključci NSRS su dovoljno jasni i dovoljno govore kako se treba ponašati svako od nas iz političkih stranaka. Jedan od zaključaka jasno kaže – ne učestvovati u donošenju odluka u Savjetu ministara, Predsjedništvu i Parlamentu BiH. Taj stav je jasan, precizan i govori o našem ponašanju kada su u pitanju učešća u donošenju odluka u ove tri institucije – kazao je Borenović za Srpskainfo.

    „Svaki dogovor je dobrodošao“, poručio je lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić.

    Svako učešće u bilo kakvim sastancima gdje nema mogućnosti da budemo izolovani je dobrodošlo. Još bolje da se uz konsultacije dogovorimo prije, nego da se kasnije svađamo da li je neko nešto prekršio – rekao je Stevandić.

    On je naveo da ne bi trebalo zbog bilo kakve vrste političkih strasti izbjegavati razvojne projekte.

    – Tu je najbolje kopirati Vučića, koji je sa onima koji su ga bombardovali bio prinuđen da sjedne zajedno, ali Srbija se razvijala i mislim da i mi trebamo taj model da koristimo. Da se čvrsto držimo svoga i ne dozvolimo nikakve odluke bez nas, ali ne izbjegavati komunikaciju. Ako je odluka rezultat dogovora, to je onda pun pogodak – izjavio je Stevandić za Srpskainfo.

  • U BiH stiže skoro 120.000 doza fajzera

    U BiH stiže skoro 120.000 doza fajzera

    U BiH danas i sutra stiže 119.340 doza vakcina fajzer protiv virusa korona.

    Pomoćnik ministra civilnih poslova u Savjetu ministara Dušan Kojić naveo je da danas stiže 18.720 doza ovih vakcina putem Programa EU za zdravlje.

    On je na svom “Twitter” nalogu napisao da 100.620 doza fajzera u BiH dolazi putem “Kovaks” mehanizma.

  • Bolnice još ne prelaze na kovid režim rada

    Bolnice još ne prelaze na kovid režim rada

    Prema dnevnim izvještajima epidemiološka situacija u RS ima tendenciju pogoršanja, jer je evidentan rast broja novozaraženih građana, ali u većini zdravstvenih ustanova su za “Nezavisne novine” kazali da još nema potrebe da pređu na kovid režim rada.

    S pojavom pandemije virusa korona prošle godine zdravstvene ustanove u Srpskoj su reorganizovale način rada te je tada ukinut hladni operativni program, a većina bolničkih kapaciteta, kao i radne snage, usmjerena je na liječenje oboljelih od kovida-19.

    Prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS, u Srpskoj je juče registrovano 150 novooboljelih, dok ih je dan ranije bilo 25, a trenutno je hospitalizovano 210.

    Da se sada, uprkos rastu broja oboljelih, ne razmišlja o povratku na kovid režima rada, potvrdili su za “Nezavisne novine” u većini zdravstvenih ustanova, te su dodali da se nadaju da neće ni imati potrebe da prelaze na ovaj režim.

    Ivan Popović, direktor Bolnice u Zvorniku, kazao je da je nažalost došlo do pogoršanja epidemiološke situacije te da trenutno u ovoj bolnici imaju sedam kovid pacijenata.

    “Dobro je što su to pacijenti s lakšom ili srednje teškom kliničkom slikom. Još ne razmišljamo o prelasku na sistem kovida, moram naglasiti da je Bolnica u Zvornik od početka pandemije radila punim kapacitetom i ni u jednom trenutku nismo odustajali od operativnih programa”, naglasio je Popović za “Nezavisne novine”.

    Dodao je da se nada da neće ni doći do takve situacije u kojoj će biti primorani da obustavljaju rad ambulanti ili zatvaraju neka odjeljenja.

    “Pomaže i to što je u našoj ustanovi oko 90 odsto ljekara vakcinisano protiv virusa korona”, kazao je Popović.

    U Bolnici “Sveti vračevi” u Bijeljini su za “Nezavisne novine” potvrdili da nisu reorganizovali svoj režim rada te da je u kovid bolnici trenutno na liječenju devet bolesnika, od kojih je četvoro na respiratorima, a na kiseoničnoj terapiji je petoro.

    “Svi bolesnici su sa teškom ili težom kliničkom slikom. Stanje u kovid bolnici je pod kontrolom, ali činjenica da svakodnevno postoje novi prijemi ukazuje na ozbiljnost situacije”, naveli su u Bolnici “Sveti vračevi”.

    Dodali su da Krizni štab bijeljinske bolnice svakodnevno zasjeda i prati epidemiološku situaciju, te da će odluku o eventualnim izmjenama režima rada donijeti u skladu s Institutom za javno zdravstvo RS.

    “Podsjećamo, Bolnica ‘Sveti vračevi’ je tokom 2020. godine obavljala sve elektivne, hladne, operacije”, kazali su u bijeljinskoj bolnici.

    Istakli su da su period od više od mjesec dana kada nisu imali nijednog kovid pacijenta iskoristili da adaptiraju jednu od kovid bolnica.

    “Razveli smo sistem gasova i omogućili 47 novih mjesta za teške bolesnika kojima je potrebna respiratorna podrška”, zaključili su u Bolnici “Sveti vračevi”.

    Dom zdravlja Bijeljina takođe ne razmišlja o prelasku na kovid režim rada.

    “Imamo povećan broj zaraženih u odnosu na period juna i jula, sada imamo oko 60 i 70 odsto pozitivnih slučajeva od svih testiranih”, kazala je Bojana Paleksić Dokić, specijalista porodične medicine Doma zdravlja Bijeljina.

    Nenad Stevandić, zamjenik generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra RS (UKC RS), kazao je da se ova zdravstvena ustanova, zbog povećanog broja novozaraženih virusom korona, djelimično vratila na kovid režim rada.

    “Zasad su dva sprata zauzeta kovid pacijentima, dok se ne uradi rekonstrukcija”, rekao je Stevandić.

  • DW: Greške u koracima Angele Merkel

    DW: Greške u koracima Angele Merkel

    Angela Merkel odlazi u penziju i ostavlja teško nasljeđe u odnosima s Ukrajinom. U Kijevu joj mnogi s pravom prebacuju i blokiranje ulaska u NATO, i izgradnju gasovoda Sjeverni tok 2, pišu mediji.

    Neobično velike zastave Njemačke i Ukrajine koje su postavljene za konferenciju za novinare Angele Merkel i Vladimira Zelenskog u nedjelju u Kijevu, trebalo je da simbolišu veliko prijateljstvo. Kancelarka je ukrajinskom predsjedniku direktno rekla: “Mi smo prijateljski povezani”.

    Pa ipak, to prijateljstvo je na kraju političke karijere Angele Merkel stavljeno na veliko iskušenje.

    Ukrajina ovog utorka slavi tri decenije nezavisnosti od Sovjetskog Saveza. Više od polovine tog vremena Merkel je bila kancelarka. Zelenski bi sigurno volio da ona prisustvuje proslavi, ili da je u ponedjeljak bila na samitu Krimske platforme – novog foruma čiji je cilj da aneksiju ukrajinskog poluostrva vrati u centar međunarodne pažnje.

    Ali ne, Merkel je smišljeno došla dan ranije. To nije poseban gest prema Rusiji, već njen oprobani politički stil – da se nikad ne odredi do kraja.

    Ukrajina ima mnogo da zahvali kancelarki. Razumije se da je od Zelenskog dobila “Orden slobode”. Tokom njenog mandata Ukrajina je doživjela najteže trenutke svoje mlađe istorije – aneksiju Krima i rat u Donbasu. Kao kancelarka najuticajnije zemlje EU, Merkel je igrala glavnu ulogu u uvođenju sankcija Rusiji.

    No, ukupni bilans njene istočne politike je šarolik. Na kraju njime prije može da bude zadovoljan Vladimir Putin. Tokom kancelarkinog mandata nisu ispunjene baš sve Putinove želje po pitanju Ukrajine, ali mnoge jesu.

    Na samitu NATO 2008. u Bukureštu, Merkel se, zajedno s tadašnjim francuskim predsjednikom Nikolom Sarkozijem, izjasnila protiv prijema Ukrajine u alijansu. U Kijevu joj s pravom prebacuju da time na nju pada dio krivice za kasnije događaje na Krimu i u Donbasu. Rusija je shvatila signal da NATO neće štititi Ukrajinu.

    Pod posredstvom Merkel i idućeg francuskog šefa države Fransoa Olanda, u Minsku su 2015. potpisani mirovni sporazumi koje je Rusija, s izvjesnim pravom, proglasila za svoju pobjedu. Tokom prošlonedjeljnih posjeta Moskvi i Kijevu, Merkel je rekla da se ti sporazumi ne poštuju, da i danas ginu ukrajinski vojnici. Stanje na istoku Ukrajine uporedivo je s tempiranom bombom.

    Na kraju, baš pred političku penziju kancelarke, zaoštrila se svađa o gasovodu Sjeverni tok 2 koji kreće u rad. Njime Rusija zadaje težak ekonomski udarac Ukrajini, jer novi gasovod čini izlišnim tranzit gasa preko susjedne zemlje. Sjeverni tok 2 je vjerovatno najveća greška Angele Merkel u politici prema evropskom istoku.

    Kancelarka je podržavala projekat i nikad nije htjela da ga upotrijebi kao najjače sredstvo prinude protiv Rusije. Za to su postojali razlozi, poput istorijske odgovornosti – na to je Merkel podsjetila kad je položila vijence na grobove Neznanih vojnika u Moskvi i Kijevu.

    Ulogu su imali i poslovni interesi i Socijaldemokrate kao koalicioni partneri u Vladi. Berlin stalno pokušava da ostane u kontaktu s Moskvom, kako bi se lakše rješavale krize širom svijeta. U Kijevu su tu činjenicu dugo potcjenjivali i nadali se da će gasovod biti stopiran.

    Takve njemačke posebnosti u Kijevu mnogi ne razumiju, uključujući i predsjednika Zelenskog. Zato stalno traže isporuke oružja od Njemačke, i stalno bivaju odbijeni. Istorijska odgovornost Njemačke tu ne ostavlja manevarskog prostora zvaničnom Berlinu.

    Ironija je u tome što baš Rusija iz kancelarkinih ruku dobija moćno oružje u vidu Sjevernog toka 2 – oružje koje se može upotrijebiti ne samo protiv Ukrajine, već i protiv cijele Evrope. Tu je Zelenski nesumnjivo u pravu.

    Berlin je, doduše, obećao Vašingtonu da će upravo to sprečiti, i da će obezbijediti da dio ruskog gasa i dalje ide preko Ukrajine kada isteknu aktuelni ugovori 2024. godine. Ali, do ovog trena to još nije siguran posao.

    Stoga je razumljivo kada Zelenski na konferenciji za novinare jedva može da sakrije razočarenje. Kad Merkel ode, Kijev će se nadati ustupcima Njemačke, posebno kod pitanja članstva u NATO. Ali te nade će biti uzaludne.

    Ko god da naslijedi Merkel u Kancleramtu, teško da će raskinuti s tradicijama njemačke spoljne politike. Isto važi i za sankcije protiv Moskve, nepriznavanje aneksije Krima i nastavak tranzita gasa preko Ukrajine.

  • Najviša plata u Republici Srpskoj je u finansijama, a najniža u ugostiteljstvu

    Najviša plata u Republici Srpskoj je u finansijama, a najniža u ugostiteljstvu

    Najveća prosječna plata u Republici Srpskoj u julu isplaćena je u oblasti finansijske djelatnosti i osiguranja i iznosi 1.526 KM, a najniža isplaćena plata je u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstva i ugostiteljstva od 729 KM.

    Iz Saveza sindikata Republike Srpske saopšteno je kako je prosječna neto plata nakon oporezivanja isplaćena u julu iznosila je 1.019 KM i veća je za 25 KM u odnosu na prosječnu platu isplaćenu u junu.

    Niske prosječne plate u julu primili su radnici u djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije od 825 KM, radnici u građevinarstvu, čija je prosječna julska plata iznosila 731 KM, zaposleni u djelatnosti saobraćaja i skladištenja 766 KM, kao i u trgovini 777 KM.

    Sindikalna potrošačka korpa za juli iznosi 1.928 KM i prosječna plata je pokriva sa 52,84 posto.

    Sindikalna potrošačka korpa sadrži troškove za prehranu, stanovanje i komunalne usluge, tekuće održavanje domaćinstva, odjeću i obuću, higijenu i njegu zdravlja, prevoz, obrazovanje i kulturu.

    Porodice u Republici Srpskoj su najviše novca u julu trošile za nabavku prehrane 742 KM, za stanovanje i komunalne usluge 560 KM, te za tekuće održavanje domaćinstva 107 KM.

    “Nabavka obuće i odjeće u prošlom mjesecu koštala je 143 KM, higijena i njega zdravlja 91 KM, prijevoz 200 KM, te obrazovanje i kultura 83 KM”, naveli su iz Saveza sindikata.

  • Nevakcinisane osobe imaju 29 puta veću šansu da budu hospitalizovane zbog korone

    Nevakcinisane osobe imaju 29 puta veću šansu da budu hospitalizovane zbog korone

    Za nevakcinisane osobe postoji oko 29 puta veća vjerovatnoća da budu hospitalizovane zbog Covida-19 od onih koji su potpuno vakcinisani, prema studiji koju su u utorak objavili Centri za kontrolu i prevenciju bolesti u Sjedinjenim Državama.

    Nova studija, objavljena u CDC-ovom sedmičnom izvještaju o morbiditetu i mortalitetu, također je otkrila nevakcinisane osobe imaju pet puta veću šansu da će biti zaražene Covidom nego ljudi koji su dobili vakcine. Rezultati se temelje na podacima iz okruga Los Angeles između 1. maja i 25. jula, navodi agencija.

    “Ovi podaci o stopi infekcije i hospitalizacije ukazuju na to da su odobrene vakcine štitile od infekcije SARS-CoV-2 i teškog Covida-19 u razdoblju u kojem se prenos varijante Delta povećavao”, napisala je agencija u studiji.

    Podaci su u skladu s komentarima saveznih i državnih zdravstvenih zvaničnika, koji su sedmicama govorili da se milioni nevakcinisanih Amerikanaca izlažu ozbiljnom riziku od delta varijante, najzaraznijeg soja koronavirusa do sada.

    Prema podacima koje je prikupio CDC, u ponedjeljak je više od 201 miliona Amerikanaca, ili 60,8 posto ukupnog stanovništva SAD-a, primilo barem jednu dozu. Više od 171 miliona Amerikanaca, ili 51,5 posto ukupnog stanovništva SAD-a, potpuno je vakcinisano, navodi agencija.

    Glavni medicinski savjetnik Bijele kuće Anthony Fauci rekao je u ponedjeljak da bi, ako SAD mogu proći kroz zimu i vakcinisati većinu ljudi koji nisu primili vakcine, nacija mogla imati određenu kontrolu nad virusom do proljeća.

    “Kako ulazimo u proljeće, mogli bismo se vratiti u normalu, naime nastaviti sa stvarima za koje smo se nadali da bismo mogli učiniti, restoranima, pozorištima, takvim stvarima”, rekao je Fauci.

    Studija objavljena u utorak temelji se na 43.127 infekcija kod stanovnika okruga Los Angeles, Kalifornija. Covid hospitalizacija definirana je kao prijem u bolnicu u roku od 14 dana nakon infekcije, navodi agencija.

    Među svim stanovnicima okruga, stopa hospitalizacija porasla je “eksponencijalno” među nevakcinisani, potpuno vakcinisanim i djelomično vakcinisanim osobama, s najvećom stopom među nevakcinisanim ljudima krajem juna, navodi agencija.

  • Svjetska banka obustavila finansiranje u Afganistanu

    Svjetska banka obustavila finansiranje u Afganistanu

    Svjetska banka obustavila je finansiranje projekata u Afganistanu nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad zemljom, javlja BBC.

    Navodi se zabrinutost oko toga kako će talibanska vlast uticati na “razvojne izglede zemlje, posebno za žene”.

    Taj potez dolazi samo nekoliko dana nakon što je Međunarodni monetarni fond (MMF) obustavio plaćanja Afganistanu.

    Bidenova administracija također je zamrznula u SAD -u imovinu afganistanske Centralne banke.

    “Pauzirali smo isplate u našim operacijama u Afganistanu i pomno pratimo i procjenjujemo situaciju u skladu s našim unutrašnjim politikama i procedurama”, rekao je glasnogovornik Svjetske banke za BBC.

    Od 2002. godine, ova finansijska institucija sa sjedištem u Washingtonu, izdvojila je više od 5,3 milijardi dolara (3,9 milijardi funti) za projekte obnove i razvoja u Afganistanu.

    Svjetska banka je u petak obavijestila osoblje da je njen tim sa sjedištem u Kabulu sa užim porodicama sigurno evakuiran iz Afganistana u Pakistan.

    Odluka Svjetske banke da obustavi plaćanja Afganistanu posljednji je u nizu finansijskih udara novoj talibanskoj vlasti.

    Afganistan je od 23. augusta trebao imati na raspolaganju oko 440 miliona dolara novih monetarnih rezervi.

    Također u danima nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad Kabulom, Bijela kuća je saopćila da sva sredstva koja Centralna banka Afganistana ima u SAD-u neće biti stavljena na raspolaganje talibanima.

    Afganistanska banka ima rezerve od približno devet milijardi dolara, od čega se većina drži u SAD-u.

  • Bennett: Tokom mog mandata Izrael neće uspostaviti palestinsku državu

    Bennett: Tokom mog mandata Izrael neće uspostaviti palestinsku državu

    Premijer Izraela Naftali Bennett govorio je za New York Times uoči prvog sastanka s američkim predsjednikom Bidenom te se između ostalog dotakao teme uspostavljanja palestinske države.

    U intervjuu za američki list, Bennett je rekao kako sastav izraelske vlade na čijem je on čelu ne razmišlja o anektiranju palestinskih teritorija, ali ni o uspostavljanju palestinske države.

    “Ova vlada neće anektirati niti formirati palestinsku državu, to svi razumiju. Ja sam premijer svih Izraelaca i ono što radim sada jeste pronalaženje sredine u odnosima. Na taj način, možemo se fokusirati na ona pitanja oko kojih se slažemo”, rekao je Bennett.

    Bivši premijer Izraela Benjamin Netanyahu tokom svoje vladavine ugrozio je i odnose između Izraela i Demokrata u američkom Kongresu s obzirom da je pokrenuo proces aneksije dijelova Zapadne obale što je naišlo na negodovanje SAD-a.

    Za razliku od Netanyahua, Bennett je izjavio kako ne namjerava nastaviti Netanyahuovu politiku, ali da će nastaviti s “prirodnim rastom” jevrejskih naselja na Zapadnoj obali.

    Tokom intervjua, Bennett je nekoliko puta ponovio kako Jerusalem može biti samo prijestolnica Izraela što su slični stavovi koje su imali i njegovi prethodnici na ovoj poziciji.

    “Jerusalem je glavni grad Izraela. To nije glavni grad drugih nacija”, rekao je Bennett za New York Times.

    Premijer Izraela se također dotakao i nuklearnog sporazuma s Iranom te je rekao kako se i dalje protivi Bidenovim nastojanjima da pononovo uspostavi nuklearni sporazum s Iranom te je naglasio kako će svoje stavove otvoreno obrazložiti na sastanku s američkim predsjednikom.

  • MMF upozorava: Kompanijama u FBiH smjesta je potrebna operativna Komisija za vrijednosne papire

    MMF upozorava: Kompanijama u FBiH smjesta je potrebna operativna Komisija za vrijednosne papire

    Rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Andrew Jewell upozorava kako je mnogim kompanijama i bankama smjesta potrebna operativna Komisija za vrijednosne papire kako bi promijenili članove svojih upravnih i nadzornih odbora.

    Pored toga, spajanja i akvizicije također se moraju registrovati kod Komisije, a podsjeća i kako je stotine predmeta na čekanju.

    “Mi i dalje podstičemo vlasti u Federaciji BiH da imenuju kvalifikovane članove Komisije za vrijednosne papire kako bi ova Komisija ponovo počela sa radom i kako bi riješila zaostale odluke od ključnog značaja za funkcionisanje tržišta kapitala”, kazao je Jewell.

    Nefunkcionisanje Komisije dovodi i do odgađanja planiranih transakcija za čije je obavljanje potrebno odobrenje iz nadležnosti Komisije.

    “Ova odgađanja imaju ekonomske posljedice, prije svega kod banaka koje su ranije pokrenule postupak dokapitalizacije ili postupak statusne promjene, što može usporiti ili ograničiti provedbu planiranih ili drugih aktivnosti na tržištu. Svaka administrativna ili druga poteškoća koja može uticati na tržište kapitala ima i stvarne efekte na ekonomiju. Štetu nije moguće procijeniti ili izraziti samo u ekonomskim vrijednostima, nego ona može biti i dugoročna kada se naruši reputacija poslovnog ambijenta”, kazali su za Klix.ba iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH.

    Iz Agencije su poručili kako očekuju da će se postojeće poteškoće brzo otkloniti, a kažu i da njihov osnovni cilj ostaje održavanje stabilnosti i povjerenja u bankarski sistem u svim okolnostima, pa i u trenutnim.

    “Podržavamo i spremni smo u budućnosti podržati sve inicijative usmjerene prema jačanju ekonomije i održavanja stabilnosti bankarskog sistema u FBiH”, poručuju iz Agencije. Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić smatra kako finansijske institucije, uključujući MMF, ne mogu Bosnu i Hercegovinu gledati kao pouzdanog partnera zbog neimenovanja članova Komisije, ali kaže i kako je u samom Zakonu o Komisiji mnoštvo kontradiktornosti i nedorečenosti.

    “U Zakonu stoji šta sve moraju da ispunjavaju članovi Komisije, o mogućnosti njihove smjene. S druge strane imate i član gdje piše da oni mogu krivično odgovarati za ono što učine tokom svoje dužnosti, a postoje i kazne. Druga je stvar ko ih kažnjava i ko određuje jesu li krivi i treba li ih smijeniti. Zbog toga postoji otpor kod nekih ljudi da li uopšte da glasaju za novi sastav Komisije, s obzirom na to da nisu dobili njihove biografije, ni uvjerenja o nekažnjavanju. Ja to potpuno razumijem, ali ovako se pravi ogromna šteta privredi, a može doći i do tužbi”, kaže Cenić.

    Cenić smatra i kako je sve ovo uigrana politička igra, gdje se dopušta da prođe imenovanje na Parlamentu jer se zna da neće proći Dom naroda, ‘da nema 30 ruku koje će izglasati nove članove Komisije’, ali kaže i kako sve to vidi MMF, ali i strani investitori.

    “Ni zakonom nije predviđeno šta da se radi u ovakvoj situaciji kad je sve blokirano. Federacija se ovim ostavlja bez velike sume novca. Riječ je o stotinama miliona, pa čak i milijardu maraka. Narušen je ugled države, nanesena je ogromna šteta firmama, a tu su i troškovi propuštenih mogućnosti. Kad se sve izračuna, to je strašan podatak. Sigurno je da se privrednicima koji već posluju u Federaciji poručuje da ih niti cijene niti žele ovdje. Mi stalno tražimo neke donacije, na sve strane smo pružili ruke da prosimo, dižu se krediti, povećava se javni dug i trezorski zapisi, obveznice, strani krediti, a ovo što stoji i čeka da uđe u zemlju kao da neko nogom šutira i tjera. Ali šta ćete kad su nama bitnije političke i partijske igre i da se udomi neko svoj, nego ta vrijednost”, oštra je Cenić.

    Pojedini investitori bi iz Federacije BiH, tvrdi Cenić, mogli preći u Republiku Srpsku, a može se desiti i da potpuno odu iz države.

    “Mi ionako bilježimo pad stranih investicija već godinama. Vlada nepovjerenje, niko ne ulaže u nešto trajno i sretni smo kada se pojavi neki investitor. Sada svi govore o Lidlu, ali možda će i Lidl sutra doći u situaciju da im treba Komisija za vrijednosne papire, šta će onda biti? O tome očito niko neće da razmišlja, mi smo sami sebi dovoljni i očito smo zadovoljni imidžom prosjaka i skloni da od gotovine pravimo veresiju”, poručuje.

    Prema njenom mišljenju jedno od rješenja moglo bi biti i imenovanje privremenih članova Komisije do okončanja procedure. Prognoze o direktnim štetama, kaže ekonomski analitičar Faruk Hadžić, teško je dati, ali kaže i kako je činjenica da će određeni broj investitora tražiti drugi način za ulaganje, poput preusmjeravanja svojih investicija na područje Republike Srpske.

    “Ključni je problem, ustvari, što politika gleda na Komisiju, kao i na sve druge državne ili entitetske institucije: kao na priliku za dodatnim političkim uticajem i kontrolom, bez da se gleda ekonomski, društveni, pa i finansijski aspekt i značaj imenovanja ovog vrlo bitnog tijela za Federaciju BiH. Vlasti gledaju više na svoje interese, a nemjerljivo manje na interese investitora i građana, i probleme koje imaju privrednici u svom poslovanju. Poznato je da su najveću pomoć tokom pandemije privrednici imali sami od sebe kroz svoje interne rezerve, pa je tako u konačnici smanjen pritisak na vlast čija je reakcija bila zakašnjela i nedovoljna. Jedno od rješenja za ovu problematiku su izmjene propisa gdje bi se donijela privremena odluka, odnosno imenovala Komisija na određeno vrijeme od nekoliko mjeseci, čime bi se dala prilika dodatnim konsultacijama i pokušaju pronalaska kompromisa oko članova Komisije koji bi bili iz reda struke i bez političkog uticaja”, smatra Hadžić.