VRBAS Media

Autor: INFO

  • „Nema osjećaj šta je rekao“ Stanivuković poručio da Dodik vrijeđa one koji su zbog njegove vladavine morali da odu

    „Nema osjećaj šta je rekao“ Stanivuković poručio da Dodik vrijeđa one koji su zbog njegove vladavine morali da odu

    Nevjerovatno mi je da je prošlo nekoliko dana, a gospodin Dodik se još nije izvinio našim ljudima u dijaspori. Zar toliko nema osjećaja šta je izgovorio?

    Rekao je gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, komentarišući izjave srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika koji je na skupu na Kozari, vrijeđao one koji su napustili Republiku Srpsku i otišli da žive vani.

    – Čovjek je čovjek, gdje god on živio, a on treba da bude predstavnik svih Srba, a ne samo onih kojima je ovdje dobro. Velika je sramota da uvrijediš bilo kog čovjeka, a pogotovo čitav jedan dio naroda koji je trbuhom za kruhom otišao vani i to ne iz velike želje ili iz nedostatka ljubavi prema otadžbini, nego iz nužne potrebe – rekao je Stanivuković.

    On ja naglasio da je sramota da Dodik „,koji je zajedno sa ekipom koja ovdje vlada 20 godina i koji je odgovoran za to što su stotine hiljada ljudi napustili svoja ognjišta, na taj način vrijeđa, omalovažava i obezvrjeđuje“.

    – Procjenjuje se da ljudi koji žive vani na godišnjem nivou u otadžbinu šalju preko 2,5 milijarde KM. Ne trebam ni reći da Banjaluka i Republika Srpska u doba ljeta živie od dijaspore i od novca koji se ovdje troši, a ne smijemo zaboraviti da mnoge porodice iz Republike Srpske žive od tog novca. Ti ljudi iz daleka gledaju u lica zbog kojih bi se ovdje vratili, a to lice nije Dodik – zaključio je Stanivuković.

  • Višković: Od septembra u Srpskoj penzije veće za dva odsto

    Višković: Od septembra u Srpskoj penzije veće za dva odsto

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković najavio je da će od septembra penzije biti uvećane za dva odsto, odnosno ukupno pet odsto od početka godine.

    Višković je rekao da je lako izračunati koliko će iznositi dato povećanje s obzirom na to da se trenutno na mjesečnom nivou za isplatu penzija obezbjeđuje 100 miliona KM.

    “Ovih dva odsto koji idu od 1. septembra, oni će od nove godine ući u redovno usklađivanje, što će nominalno biti više od proste matematike od 2.000.000 KM”, izjavio je Višković novinarima.

    Premijer Srpske je naveo da su penzije od 2013. godine, kroz redovna i vanredna usklađivanja, uvećane za oko 34,5 odsto, te da se, zahvaljujući trezorskom poslovanju, redovno isplaćaju.

    “Da li je to malo ili puno, ja kao predsjednik Vlade ne želim o tome govoriti. Ponašam se u skladu sa trenutnim mogućnostima da penzije budu redovne i ne bude zakašnjenja kod isplate”, izjavio je Višković.

    Višković je naveo da su u Federaciji BiH od 2013. godine povećane penzije svega 15 odsto i da je rukovodstvo Srpkse odgovorno prema svojim građanima.

    On je naglasio da penzije nisu bile upitne ni u periodu korone i naveo da je prije maja isplaćena jednokratna pomoć penzionerskoj populaciji od 18.900.000 KM, uz banjsko liječenje i druge pomoći za potrebe ove populacije, čija se problematika kontinuirano prati.

    Višković je tokom pauze Izborno-izvještajne skupštine Udruženja penzionera Srpske, koje se danas održava u Tesliću, pohvalio rukovodstvo Udruženja što je sačuvalo jedinstvo, uprkos raznim pokušajima političkog uticaja na njihov rad.

    Vršilac dužnosti predsjednika Udruženja penzionera Srpske Slobodan Brdar zahvalio je premijeru Srpske i direktoru Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranja Srpske Mmladenu Miliću, a najavljeno povećanje penzija ocijenio kao dobrodošlo.

  • Tri osobe se bore za život nakon pucnjave u Hrvatskoj, poznati detalji

    Tri osobe se bore za život nakon pucnjave u Hrvatskoj, poznati detalji

    Direktor Županijske bolnice Čakovec Igor Šegović otkrio je kakvo je stanje ranjenih nakon sinoćnje pucnjave u naselju Parag u Hrvatskoj, gdje je ubijena žena, a pet osoba je povrijeđeno.

    Na njihov bolnički prijem sinoć je dovezeno osam osoba, tri su već jutros puštene kući, među njima i dvije djevojčice. Jedna (10) je zadobila prostrelnu ranu podlaktice, druga je imala stresnu reakciju, prenosi Index.hr.

    “Nažalost, jedna dovedena osoba, žena (59), preminula je uslijed teških povreda. Četiri osobe su zaprimljene na hirurško odjeljenje i operisane su. Jedna osoba je dobro, izvan životne opasnosti, ali tri osobe imaju teške povrede. Operacija jedne osobe trajala je gotovo čitavu noć”, rekao je doktor.

    Kazao je i da su od kuća pozvani doktori i medicinske sestre i da će zahvaljujući mobilizaciji cijele bolnice vjerovatno životi svih ranjenih biti spaseni.

    Policija je izvještavala da je prije pucnjave došlo do svađe više osoba, nakon čega je jedna od njih ispalila nekoliko hitaca iz vatrenog oružja.

    Zasad su privedene tri osobe koje se dovode u vezu s tim događajem, a je li jedna od njih odgovorna za tragediju znaće se tokom dana.

    U policiji ističu i da je situacija u tom romskom naselju nakon tragičnog događaja stabilna i da nema opasnosti za sigurnost mještana.

    “Bila je neka svađa, jedan je uzeo automatsku pušku i počeo rafalno pucati. Do svađe je došlo među susjedima zbog jednog problematičnog dečka kojeg su roditelji, umjesto da su ga smirili, još i podržavali. I eto što se dogodilo. Bilo je to na neki način očekivano”, kaže Matjaš Oršuš iz romskog naselja Parag u kojem je u pucnjavi sinoć ubijena žena, a pet osoba je povrijeđeno, među njima i djevojčica.

    “Svi smo u šoku. Od šoka sinoć nije baš nije htio govoriti, pa ću tijekom dana imati više informacija o tome što se dogodilo. U svakom slučaju, morat će se riješiti problem s ilegalnim oružjem. Moramo poduzeti nešto da se oružje makne iz naselja, ne samo iz Paraga, nego iz svih. Rata nema, čemu onda oružje… Žao mi je što se ovo dogodilo”, dodaje Oršuš, koji je i predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine u Međimurskoj županiji. Komšije su se i prije znale sukobljavati.

    “Kako će to završiti među njima, nemam pojma. Bojim se da se sukob ne nastavi. Imam informacije da je problematični dečko provocirao, a da nije, ne bi došlo do sukoba”, napominje u razgovoru za eMeđimurhe.

    Kako neslužbeno na licu mjesta saznaje Medjimurski.hr od stanovnika Paraga, izbila je kratka svađa između Josipa B. i Josipa P., a očevici kažu da je sve bilo brzo gotovo. Mislili su da je time sve i završilo. Ali, iznenada su se začuli pucnji. Navodno je pucao Josip B., a ubijena je Minka P., rođena 1962. godine.

  • U Republici Srpskoj 162 nova slučaja korone, najviše u Banjaluci i Trebinju, šestoro preminulo

    U Republici Srpskoj 162 nova slučaja korone, najviše u Banjaluci i Trebinju, šestoro preminulo

    Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnja 24 čаsа tеstirаn jе 471 lаbоrаtоriјski uzоrak, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 162 оsоbe, podaci su Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

    Rаdi sе о 82 muškаrcа i 80 žеnа, оd kојih su 49 mlаđе, 93 srеdnjе i 20 stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 40 оsоbа је iz Bаnjаlukе, 27 iz Trеbinjа, 22 iz Biјеljinе, 14 iz Nеvеsinjа, pо šеst iz Knеžеvа, Mоdričе, Rоgаticе i Šipоvа, pо čеtiri iz Bilеćе, Brоdа, Dеrvеntе i Dоbоја, pо tri iz Mrkоnjić Grаdа i Tеslićа, pо dviје iz Kоtоr Vаrоšа i Prnjаvоrа i pо јеdnа iz Zvоrnikа, Lаktаšа, Lоpаrа, Priјеdоrа, Ribnikа, Stаnаrа, Ugljеvikа, Fоčе i Hаn Piјеskа.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеnо је šеst smrtnih slučајеvа. Rаdi sе о pеt muškаrcа i јеdnој žеni, srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi, iz Trеbinjа (3), Biјеljinе, Lаktаšа i Mrkоnjić Grаdа.

    Dо sаdа је u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnо 65.747 slučајеvа virusа kоrоnа, а prеminule su ukupnо 3.843 оsоbе kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    Tеstirаnо је ukupnо 297.569 оsоbа.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih је 230, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 136, а u оstаlim bоlnicаmа 94. Nа rеspirаtоru је 18 оsоbа (14 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 4 u оstаlim bоlnicаmа).

    U Rеpublici Srpskој pоd zdrаvstvеnim nаdzоrоm trеnutnо је 1.859 оsоbа, а nаdzоr је zаvršеn kоd 194.481 оsоbе.

  • Svi optuženi u slučaju “Dženan Memić” izjasnili se da nisu krivi

    Svi optuženi u slučaju “Dženan Memić” izjasnili se da nisu krivi

    Na Sudu BiH danas je održano ročište na kojem su se optuženi u slučaju “Dženan Memić” – Zijad Mutap, Alisa Mutap-Ramić, Hasan Dupovac, Josip Barić i Muamer Ožegović izjašnjavali o krivici.

    Svi optuženi izjasnili su se da nisu krivi ni po jednoj tački optužnice. Oni su optuženi za zataškavanje ubistva i prikrivanje dokaza.
    Kako je nakon održanog ročišta rekao otac ubijenog Dženana Memića, Muriz, očekivao je da se optuženi ovako izjasne.

    “Kriminalci će vazda reći da nisu krivi. Ovo je jedna organizovana kriminalna grupa koja je spremna počiniti zločin, sakriti ga, pa ga onda negirati. Istraga svakako ide dalje, a uskoro će biti otvorena i istraga za ubistvo”, kazao je Memić.


    Dodao je da protesti, koje su najavljeni za 11. septembar, nisu samo za Dženana i Davida Dragičevića, nego i za sve nerazjašnjene slučajeve ubistva koji se žela zataškati.

    “Šta god da se desi državno tužilaštvo je pokazalo da će raditi. Ovo više nije samo moja borba, trebaju svi građani da se dignu. Vidimo da je veliki broj korumpiranih policajaca, tužilaca, ovo nam je prilika da promijenimo sistem, jer vidimo koliko je sve pokvareno. Šta god da se desi ja im poručujem: Ja sam vrhovni sudija i morat će odgovarati na kraju”, poručio je Memić.

  • Mjesec utiče na vrijeme, stručnjaci: Čekaju nas značajne promjene

    Mjesec utiče na vrijeme, stručnjaci: Čekaju nas značajne promjene

    Prije četiri i po milijarde godina dvije drevne planete su se sudarile i spojile u jednu i tako je nastala Zemlja. Tokom kolosalnog susreta ove dvije planete – proto-Zemlje i Teje – odvojila se mala stjenovita masa koja je postala naš Mjesec.

    Naš najbliži saputnik u prostranstvima svemira suštinski je povezan sa samim našim postojanjem, kroz Mjesečeve mijene ugrađene u cikluse života na Zemlji. Učinci Mjesečevog djelovanja na Zemlju još uvijek nisu u potpunosti razumljivi. Izazov je raščlaniti ono što je mit i ono na što naš lunarni saputnik zaista ima uticaja, piše BBC.

    Uticaj na okeane
    Najočitiji učinak Mjeseca na Zemlju može se vidjeti u okeanima. Kako se Zemlja svaki dan okreće, Mjesečeva gravitacija povlači vodu s bliže strane Zemlje prema sebi, stvarajući ispupčenje. More se izdiže i na suprotnoj strani zbog centrifugalne sile uzrokovane rotacijom Zemlje. Zemlja se okreće ispod ovih vodenih izbočina, što rezultira sa dvije plime i oseke koje vidimo svaki dan.

    Svakih 18,6 godina Mjesečeva orbita kreće se između maksimalnih i minimalnih plus ili minus pet stepeni u odnosu na ekvator Zemlje. Ovaj ciklus, prvi put dokumentovan 1728. godine, naziva se lunarni nodalni ciklus. Kad se Mjesečeva ravnina odmakne od ekvatorijalne ravnine, plime i oseke na Zemlji postaju sve manje. Kad je Mjesečeva orbita više u skladu s ekvatorom Zemlje, plime su jače. NASA kaže da će porast nivoa mora zbog klimatskih promjena, u kombinaciji s uticajem Mjesečevog nodalnog ciklusa, uzrokovati dramatičan porast broja poplava tokom plime i oseke tokom tridesetih godina 21. vijeka.

    Benjamin Hamlington, naučni istraživač i voditelj NASA naučnog tima za promjenu nivoa mora, zanima se kako nivo mora reaguje na prirodne i ljudske radnje i šta će to značiti za populaciju na obali. Prije preseljenja u Kaliforniju Hamlington je živio u priobalnoj Virginiji, gdje su poplave već bile veliki problem.

    “Poplave zbog plime i oseke utiču na život uopšte u zajednicama na obali. Utiču na našu sposobnost da dođemo do posla, otežavaju preduzećima da ostanu otvorena. Danas je to neugodnost, ali uskoro će to biti teško ignorisati, s tim će se teško živjeti”, rekao je Hamlington za BBC.

    Poplave pogoršane Mjesecom
    Ove poplave, pogoršane Mjesecom, mogu oštetiti infrastrukturu i promijeniti obalu, smatra Hamlington: “Primjetna je četiri puta veća količina poplava od jedne decenije do sljedeće. Mjesečev nodalni ciklus utiče na sve lokacije na Zemlji, a nivo mora raste posvuda. Dakle, vidjećemo ovo brzo povećanje plimnih poplava širom svijeta.”

    Mjesečev nodalni ciklus mogao bi donijeti mnoge izazove za ljude, ali za divlje životinje u obalnim ekosistemima mogao bi predstavljati egzistencijalnu prijetnju. Ilia Rochlin, gostujući profesor na Univerzitetu Rutgers, proučava vezu između Mjesečevog nodalnog ciklusa i populacije komaraca.

    “Kad je nodalni ciklus na vrhuncu, plime poplave staništa komaraca dalje od obale”, kaže Rochlin. Plimne poplave događaju se češće u ovo doba, a sa sobom dovode i ribe, odnosno grupu od nekoliko stotina vrsta riba koje se nalaze u slanoj, bočatoj i slatkoj vodi. Ovi grabežljivci eliminisaće ili smanjiti populacije komaraca koje su u fazi razvoja jaja, ličinke ili kukuljice prije nego što insekti budu mogli izletjeti iz vode u kojoj su rođeni.

    Uticaj i na komarce
    “Obično ima manje komaraca na vrhuncu ciklusa. Na početku nodalnog ciklusa plime mogu vrlo rijetko preplaviti stanište komaraca, dajući im dovoljno vremena da se pojave i odlete, povećavajući tako njihovu populaciju”, objašnjava Rochlin.

    Nisu pogođeni samo komarci. Slanim močvarama nedostaju veliki sisari biljojedi, ali umjesto njih tu su beskičmenjaci poput škampa, rakova, puževa, skakavaca i drugih insekata. Oni su pak glavni izvor hrane za obalne ptice i ribe.

    “Vrhunac nodalnog ciklusa u kombinaciji s povećanim porastom nivoa mora stvara realnu mogućnost uništavanja slanih močvara”, kaže Rochlin.

    A kad beskičmenjaci slanih močvara nestanu, obalne ptice, ribe i druge vrste koje zavise od njih takođe pate. To uključuje i ljude budući da su slane močvare sastavni dio svjetske ekonomije, služeći kao rasadnik za mnoštvo morskog života koje uključuje više od 75 odsto svih ribarskih vrsta.

    Slane močvare
    Slane močvare takođe su od velike ekološke važnosti, sposobne sačuvati ugljenik u znatno većim količinama od mnogih ekosistema na kopnu. Slatkovodna močvarna područja istovremeno čuvaju gotovo 10 puta više ugljenika od priobalnih područja s plimnim mijenama, dijelom i zbog njihove velike površine. S povećanim poplavama zbog kolebanja Mjeseca i porasta nivoa mora, slatkovodne močvare takođe se mogu suočiti s dubokom promjenom.

    Kristine Hopfensperger je naučnica za zaštitu okoline sa Univerziteta Northern Kentucky koja proučava zaslanjivanje slatkovodnih močvara: “Slatkovodna obalna močvarna područja tokom dana doživljavaju velike fluktuacije plime i oseke te su mnogo bioraznolikija od slanih močvara. Mnoge su vrste posebne, pa čim biljke ili prvi nivo prehrambenog lanca počnu mijenjati sastav iz raznolike zajednice slatkovodnih biljnih vrsta u manje raznoliku zajednicu biljaka koje podnose so, životinje koje se oslanjaju na te biljke mogu se početi mijenjati, ptice, kopneni insekti i tako dalje. Slatkovodne vodene vrste takođe su pod velikim uticajem povećanja slanosti i gurnute uzvodno da ostanu u slatkim vodama. Salinizacija slatkovodnih obalnih močvara nastaviće se povećavati s porastom nivoa mora, a što su poplave češće, to će slanost više uticati na močvarna područja.”

    Svijet bez plime i oseke
    Svijet bez plime i oseke imao bi vrlo različite vremenske sisteme. Plima i oseka jedne su od karakteristika koje utiču na kretanje okeanskih struja koje pokreću toplu ili hladnu vodu oko Zemlje. Tople okeanske struje donose toplije i vlažnije vrijeme, dok hladne okeanske struje donose hladnije i suvo vrijeme. Obično snažni vjetrovi uz ekvator tjeraju toplu površinsku vodu prema zapadu, od Južne Amerike prema Indoneziji, a hladnija dubinska voda izdiže se na njeno mjesto.

    Tokom el ninja ti su pasati bili oslabljeni ili čak preokrenuti, što je uticalo na vrijeme u cijelom svijetu. Topla površinska voda gomilala se u blizini zapadne obale Južne Amerike, a hladna voda ostajala duboko u okeanu. Obično vlažna područja tako mogu uroniti u sušu, dok suva područja mogu biti preplavljena kišom, uzrokujući čak da pustinje procvjetaju.

    La ninja, sa druge strane, ima suprotan učinak od el ninja. Vjetrovi su jači nego inače, gurajući topliju vodu prema Aziji. Hladne vode koje dolaze s američke obale zatim guraju mlazni tok prema sjeveru. Rezultat su toplije zime na jugu i hladnije od uobičajenih na sjeveru. Fenomeni el ninjo i la ninja dio su ciklusa koji se naziva el ninjo-južna oscilacija (ENSO). Južna oscilacija odnosi se na promjenu pritiska vazduha na nivou mora nad ekvatorijalnim Tihim okeanom.

    Naučnici sa Univerziteta Ohio State sugerisali su da bi prelazak između el ninja i la ninje mogao biti pod uticajem dubinskog okeanskog talasa koji pokreće plimna gravitacijska sila Mjeseca. Istraživači sa Univerziteta u Tokiju izvještavaju da se ENSO može predvidjeti gledajući Mjesečev nodalni ciklus od 18,6 godina.

    “Zasigurno postoji nodalni učinak na temperaturu površine mora. Mjesečevo gravitacijsko djelovanje utiče na plime i oseke, pa tako i kretanje i miješanje gornjih slojeva okeanske vode. To se posebno odnosi na sjeverni Pacifik”, kaže Phil Woodworth, naučnik britanskog Nacionalnog centra za okeanografiju.

    Očekuju se značajne promjene
    Očekuje se da će Mjesečev nodalni ciklus dovesti do značajnih promjena u nadolazećim decenijama. U kraćem vremenskom razdoblju Mjesec utiče na Zemlju na nekoliko drugih, manje poznatih načina. Takođe se smatra da Mjesec utiče na polarne temperature i pridonosi fluktuacijama u opsegu arktičkog leda iako ovdje uticaj Mjeseca nije njegov nodalni ciklus od 18,6 godina, već njegova poznatija mjesečna varijacija u količini svjetlosti koja se reflektuje od njega dok raste i nestaje. Satelitska mjerenja pokazala su da su polovi topliji za 0,55 Celzijusovih stepeni tokom punog Mjeseca.

    Osim toga, plimne sile djeluju na razbijanje ledenih ploča i promjenu toplotnih tokova okeana, mijenjajući količinu leda u Arktičkom okeanu. Mjesec stvara plimne struje i talase na površini i dublje u okeanu, kaže Chris Wilson, stručnjak za fiziku mora i okeansku klimu u Nacionalnom okeanografskom centru.

    “Ove struje i talasi mogu otopiti ili razbiti morski led, bilo zbog prenosa i miješanja toplijih voda, bilo zbog naprezanja koja djeluju na razbijanje leda na manje komade, koji su tada osjetljiviji na otapanje”, objasnio je Wilson za BBC.

    Voda i led okeana nisu jedini dijelovi planete koji prolaze kroz plimu i oseku. Mjesec takođe ima plimni učinak i na kopnu i na atmosferi. Kopnene plime slične su okeanskim plimama. Zemlja se deformiše i ispupčuje baš kao i more i smatra se da to izaziva vulkansku aktivnost i potrese.

    Mjesečeve gravitacijske sile
    Atmosferske plime uzrokuju protoke energije iz gornje u donju atmosferu i promjene atmosferskog pritiska. Promjene pritiska vazduha povezane s položajem Mjeseca prvi su put otkrivene 1847. godine. Mjesečeve gravitacijske sile uzrokuju izbočine i oscilacije u Zemljinoj atmosferi slične onima koje se vide u vodi.

    “Promjene atmosferskog pritiska povezane su s višim temperaturama vazduha, što opet znači da molekule vazduha mogu zadržati više vlage u obliku vodene pare, smanjujući vlažnost, a time i mogućnost padavina”, kaže Liz Bentley, izvršna direktorica britanskog Kraljevskog meteorološkog društva. Kao rezultat toga poznato je da niži pritisak rezultira hladnim i vlažnim vremenom, a viši pritisak mirnijim i ugodnijim vremenom.

    Ali uticaj Mjeseca na padavine putem atmosferskih mijena je malen jer drugi faktori, poput topline Sunca, imaju mnogo veći učinak. Istraživači sa Univerziteta Washington izvijestili su da lunarne sile utiču na količinu padavina, ali samo s oko jedan odsto. John Wallace, profesor atmosferskih nauka na Univerzitetu Washington, kaže: “U vrijeme kada se Sunce i Mjesec približavaju, kiša pada nešto više nego šest sati ranije ili kasnije od toga. Dakle, Mjesečeva privlačna sila ne utiče na to koliko pada kiša, samo na to kada pada kiša.”

    Ogroman uticaj na život na Zemlji
    Mjesečev uticaj, ponekad suptilan, a ponekad snažan, imao je formativni uticaj na život na Zemlji. Neki naučnici smatraju da je Mjesec prije svega omogućio život. Mjesec pomiče Zemlju dok se okreće oko svoje ose, pomažući nam da dobijemo stabilnu klimu. Bez toga Zemlja bi se nestabilnije njihala. Polovi bi se kretali primjetno u odnosu na Zemljinu orbitu. Godišnja doba, dani i noći izgledali bi vrlo različito.

    Ali plime i oseke koje su možda pokrenule život na Zemlji takođe guraju Mjesec dalje od nas. Svake godine Mjesec se udaljava od Zemlje za gotovo četiri centimetra zbog plime i oseke koje uzrokuje na Zemlji. Zemlja se rotira brže nego što Mjesec kruži, pa gravitacijski potez plime i oseke brže vuče Mjesec za sobom. Kako Mjesec ubrzava, izbacuje se malo prema van i njegova orbita postaje veća. To je pomalo kao kad se vozite na ringišpilu – što se brže okreće, više se osjećate kao da vas izbacuje van iz središta.

    Mjesec je naš najbliži saveznik u prostranstvima svemira bez kojeg bi Zemlja bila vrlo usamljeno mjesto, zaključuje BBC.

  • Rusi u Kabul šalju četiri vojna transportera

    Rusi u Kabul šalju četiri vojna transportera

    Četiri transportera ruske vojne avijacije spremna su za polijetanje ka aerodromu u Kabulu, zbog evakuacije ruskih ali i drugih državljana.

    Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu organizovao je, kako navode ruski mediji, evakuaciju preko 500 državljana Rusije, ali i državljana zemalja članica Organizacije kolektivne bezbjednosti (CSTO) i državljana Ukrajine.

    Podsjetimo, evakuacija stranih državljana odvija se ubrzano od kako su talibani zauzeli Kabul 15. avgusta, ali i od kako su talibani zaprijetilli da će biti ozbiljnih posljedica ukoliko se evakuacija – čiji kraj je predviđen za 31. avgust, produži.

  • Najviša solarna farma na svijetu bi mogla biti rješenje za klimatske promjene

    Najviša solarna farma na svijetu bi mogla biti rješenje za klimatske promjene

    U borbi protiv klimatskih promjena čovječanstvu su potrebna brza i inovativna rješenja koja će okončati zavisnost o fosilnim gorivima.

    Jedno od takvih rješenja jeste solarna farma u švicarskim Alpama, koja ujedno i najviša na svijetu, prenosi portal Kliks.

    Ova solarna farma je dio plana Švicarske da do 2050. godine postigne karbonsku neutralnost, a u planovima su i plutajuće solarne farme širom zemlje.

    Farma se nalazi na nadmorskoj visini od 1.800 metara, a ovaj plutajući pilot projekt proizvodi 800.000 kNjh energije godišnje, što je sasvim dovoljno za više od 220 domaćinstava.

    Dvije trećine energije u Švicarskoj zapravo predstavlja hidroenergija, a plutajući solarni paneli prikazani u videu su namijenjeni lokalnoj elektrani.

    Naredni cilj je napraviti farmu 25 puta veću od postojeće te pronaći nove lokacije na visinama u Švicarskoj, ali i u inostranstvu.

    “Ovdje imamo sve, sunce, vodu i vjetar. Na većim visinama je UV zračanje bolje, a koristi se i albedo efekt, odnosno refleksija sunčevih zraka o led i snijeg na tlu. Također, temperatura je niža, što znači da je efikasnost veća. Planinski uvjeti zraka uz led i snijeg omogućavaju da se proizvodi količina energije jednaka onoj u pustinji”, rekao je Mahim Ramsten.

    Poplave su bile veliki problem u Švicarskoj ovog ljeta, a mnogi domovi i usjevi su oštećeni. Svijet mora djelovati odmah kako bi usporio globalno zagrijavanje. Inovativna rješanja su potrebna da okončamo ovisnost o fosilnim gorivima, piše BBC.

  • Hoće li Tužilaštvo BiH procesuirati Šefika Džaferovića?

    Hoće li Tužilaštvo BiH procesuirati Šefika Džaferovića?

    Dok javnost u Sarajevu priželjkuje procesuiranje srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika jer prkosi “Inckovom zakonu”, bošnjački član Predsjedništva Šefik Džaferović nesmetano veliča Armiju BiH.
    I pored desetina sudskih presuda, domaćih i suda u Hagu, Džaferović minimizira ratne zločine i pripisuje ih pojedincima u redovima Armije, navodi RTRS.

    Šef Kluba Srba u Domu naroda PS BiH Sredoje Nović očekuje da Tužilaštvo formira predmet protiv Džaferovića, u suprotnom to je dokaz da je bivši visoki predstavnik nametnuo zakon samo za kažnjavanje Srba.

    Ako se u Tužilaštvu BiH dosljedno budu pridržavali nametnutih izmjena Krivičnog zakona BiH, Šefik Džaferović bi mogao biti procesuiran zbog negiranja presuđenih ratnih zločina koje je počinila Armija BiH nad Srbima, Hrvatima, ali i Bošnjacima u bivšoj AP Zapadna Bosna.

    – Pokušava se napraviti virtuelni zločinački poduhvat Armije BiH koji nije postojao. Armija BiH je vodila časnu borbu, zločini ako su bili, bili su zločini pojedinaca i oni trebaju da odgovaraju za njih. Nikako nisu bili dio sistema, sistem se borio protiv zločina – rekao je Džaferović.

    Ovom izjavom Džaferović se praktično prijavio Tužilaštvu. Međutim, iz te institucije bez ikakve reakcije, iako su nakon Inckove odluke požurili da ubijede javnost da će formirati predmet čim neko porekne genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin. Evo im prilike da testiraju riješenost i pitaju Džaferovića da li negira sudske presude za ratne zločine koje su počinili pripadnici ARBiH u Sarajevu, Konjicu, zapadnokrajiškim opštinama, Travniku, na Ozrenu i Zenici gdje je proveo rat kao šef policije.

  • Gaćanović o “Kajak terasi”: Inspektor nije ispoštovao procedure

    Pomoćnik ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Miladin Gaćanović rekao je da resorno ministarstvo nije protiv rušenja bespravno izgrađenih objekata, ukoliko se prethodno ispoštuju sve potrebne pravne procedure.
    Gaćanović je istakao da graditelj, iako je bespravan, ima pravo na pravičan i fer upravni postupak, u kojem treba da se razmotre mogućnosti da li on može da zadrži objekat tako što će ga trajno ili privremeno legalizovati.

    “Zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata daje mogućnost bespravnom graditelju, ukoliko je gradnju objekta započeo prije donošenja Zakona, odnosno prije 18. jula 2018. godine, da legalizuje objekat, te da se objekat ne može ukloniti dok se ne završi postupak legalizacije”, rekao je Gaćanović za ATV.

    On je ukazao da se nelegalno izgrađeni objekti, čija je izgradnja započela nakon donošenja Zakona, ne mogu legalizovati i tu inspektor ima jednu mogućnost, a to je da donese rješenje o rušenju.

    Govoreći o slučaju “Kajak terase” u Banjaluci, čiji je vlasnik porodica Radišić, Gaćanović je naveo da je inspektor napravio grešku, jer nije ispoštovao procedure.

    “U konkretnom slučaju, inspektor je bio dužan zaključkom prekinuti postupak, dok se pravosnažno ne okonča postupak legalizacije”, naveo je Gaćanović.

    On je napomenuo da inspektor, preskačući procedure, onemogućava investitora da pokuša da ostvari svoja prava za legalizaciju.

    Gaćanović je naveo i da je u određenim fazama analize broj bespravno izgrađenih objekata u Republici Srpskoj bio veći od 80.000, od čega oko 20.000 na području grada Banjaluke.