Autor: INFO

  • Dodik protiv svih tačaka, Džaferović priziva strance da reaguju

    U Sarajevu je održana sjednica Predsjedništva BIH na koju je došao i Milorad Dodik, srpski član ove institucije BiH.

    Nakon što je sjednica završena, novinarima se obratio Šefik Džaferović, bošnjački član Predsjedništva BiH, koji je rekao da je Dodik glasao protiv svih tačaka dnevnog reda i protiv tačaka koje se odnose na vanjsku politiku i odbranu.

    “Radi se o očiglednoj blokadi institucije Predsjedništva BiH. Nismo mogli rješiti ni proces davanja agremana ambasdadorima koje su druge države imenovale, tako da je ugrožena stabilnost BiH. Osim što je blokada, to je i zloupotreba jer niko od nas nije biran da se tako ponašamo nego da izvršavamo svoja ustavna rješenja. Sad smo u situaciji kada treba da reagira međunarodni mehanizam, jer sad smo u blokadi. Mislim da je put da se svi u BiH pridržavamao postojećih rješenja, da ne uzimamo od Dejtona samo što nam odgovara, jer dovodimo u pitanje i entitete”, rekao je Džaferović i poručio da svi dobro paze na ravnotežu jer onaj ko je remeti biće u poziciji da ugrozi ono za što se bori.

    Dodaje da je BiH potrebno da institucije BiH funkcioniraju i da visoki predstavnik Kristijan Šmit nije stav dogovora, to je rješenje i da oko toga neman ikakvih razgovora i dogovora.

    “U ovoj situaciji vidim izlaz u ispunjavanju uloge međunarodne zajednice, a to je visoki predstavnik”, rekao je Džaferović i dodao da visoki predstavnik treba da radi svoj posao, te da od Šmita očekuje da pomogne BiH da profunkcionira, uključujući i smjenu.

    Poručio je da je visoki predstavnik legalan i legitiman i oko toga nema rasprave.

    “Tu temu nameću oni koji bi da nema visokog predstavnika u BiH. To žele oni koji blokiraju državu i koji žele realizirati svoje antidejtonske poklitike”, rekao je Džaferović.

  • Američki senatori sa Schmidtom razgovarali o investicijama i borbi protiv korupcije

    Američki senatori sa Schmidtom razgovarali o investicijama i borbi protiv korupcije

    Delegacija američkog Kongresa sinoć je imala susret s visokim predstavnikom Christianom Schhmidtom. Između ostalog, razgovarano je mogućnosti privlačenja stranih investicija u BiH te borbi protiv korupcije.

    Kako je objavila Ambasada SAD-a na Twitter nalogu, održana je konstruktivna rasprava o prioritetima reformi i mogućnostima da BiH krene naprijed, privuče investicije i bori se protiv korupcije.

    Delegaciju iz SAD-a činili su senatori Richard Shelby, John Cornyn, Deb Fischer, Roger Marshall i Mike Crapo. Susretu je prisustvovao i američki ambasador Eric Nelson.

    Među aktivnostima američkih kongresmena je donacije deminerske opreme Oružanim snagama BiH, zbog čega je jučer upriličen događaj na brdu Žuč iznas Sarajeva.

  • Mandić: Poslanici DF biće na ustoličenju mitropolita na Cetinju

    Mandić: Poslanici DF biće na ustoličenju mitropolita na Cetinju

    Poslanici Demokratskog fronta prisustvovaće cereoniji ustoličeja izabranog mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru, 5. septembra, najavio je danas jedan od lidera tog saveza Andrija Mandić.

    Mandić je potvrdio da su dobili pozivnice i da će prisustvovati ustoličenju mitropolita, jer je to, kako je rekao, najznačajniji događaj za Crnu Goru i SPC.

    Predstavnici DF-a će biti prisutni i na dočeku patrijarha srpskog Porfirija, 4. septembra u Podgorici u Hramu Hristovog vaskrsenja.

    “Dobili smo pozivnice, kao što je dobio i Zdravko Krivokapić, i smatram da nas je mitropolit zvao jer očekuje da dođemo. Bićemo i na dočeku patrijarha Porfirija”, rekao je Mandić u izjavi za Pink televiziju.

  • Gincburg: Postoji velika opasnost od pojave novih sojeva virusa korona

    Gincburg: Postoji velika opasnost od pojave novih sojeva virusa korona

    Direktor Naučnoistraživačkog centra “Gamaleja” i tvorac vakcine sputnjik ve Aleksandar Gincburg izjavio je da nas, ako se situacija bude ovako razvijala, čeka teška jesen, te da postoji velika opasnost od pojave novih sojeva virusa korona koji mogu biti još opasniji od delta soja.

    Gincburg je istakao da u “Gamaleja” centru rade sve da spriječe pojavu i posljedice takvih scenarija, ali da vakcinacija na globalnom nivou ide sporo.

    Prema njegovim riječima, neke zemlje su potpuno vakcinisale stanovništvo, dok na primjer Afrika još nije ni počela sa imunizacijom.

    “Ako bi sada sve fabrike i pogoni u svijetu započeli proizvodnju samo jedne vakcine, nije važno koje, mogli bismo da proizvedemo količinu koja bi bila dovoljna za vakcinisanje samo 12 do 15 odsto stanovništva na planeti, a da bismo pobijedili ovaj virus treba da bude vakcinisano 70 odsto populacije”, rekao je Gincburg za “Glas Srpske”.

    Govoreći o ruskoj vakcini, on je napomenuo da ona štiti od delta soja u 83 odsto slučajeva, te u 94 odsto slučajeva štiti od razvijanja težih oblika bolesti i hospitalizacije.

    “Za razliku od mrna vakcina, koje stvaraju samo jednu vrstu antitijela protiv proteina S i na taj način neutrališu virus, zbog čega njihova efikasnost protiv delta soja pada na 40 do 50 odsto, sputnjik ve stvara nekoliko vrsta ovih antitijela u koja spadaju i ona protiv delta soja, a takođe protiv britanskog i južnoafričkog soja”, pojasnio je Gincburg.

    On je naveo da je delta soj opasniji nego svi prethodni i za razliku od vuhanskoj soja, koji kada uđe u ćeliju može da se replicira u virusne čestice koje ulaze u krv, delta soj prelazi iz ćelije u ćeliju kroz specijalne kanale formirajući na taj način ogromne ćelije koje stvaraju veliku količinu virusnih čestica, na hiljade puta više nego kod vuhanskog soja.

    “Količina antitijela koju ste dobili poslije bilo koje vakcine ili preležane bolesti nije dovoljna da vas zaštiti od toga. Za to je potrebna mnogo veća količina antitijela. To se može dostići dobijanjem treće doze. Za sada smo pokazali da je za to najbolje primijeniti sputnjik lajt”, rekao je Gincburg.

    On smatra da je vakcinacija djece neophodna, ali da bi se dozvolila primjena neke vakcine kod djece, ona mora da prođe ozbiljna klinička ispitivanja i to mnogo ozbiljnija nego kod odraslih.

    “Prije mjesec dana smo počeli klinička ispitivanja sputnjika ve kod djece uzrasta od 12 do 17 godina. Ispitivaće se razne koncentracije ove vakcine, a one su manje nego kod odraslih i to kod 660 djece u toku godinu dana”, naveo je Gincburg.

    Prema njegovim riječima, nakon toga specijalna komisija treba da proanalizira dobijene rezultate, pri čemu će se analizirati svaka, pa i najmanja nuspojava.

    “Tek kada dođemo do zaključka da je vakcina efikasna i potpuno bezopasna za djecu, biće dozvoljena njena primjena”, rekao je Gincburg.

  • IDDEEA opet u problemu, padaju tenderi za pasoše

    IDDEEA opet u problemu, padaju tenderi za pasoše

    Kancelarija za razmatranje žalbi BiH prije skoro 15 dana poništila je tender za nabavku pasoških knjižica vrijedan nešto više od 37 miliona KM, a kako stvari sada stoje, nije isključeno da, kao i prije četiri godine, Bosna i Hercegovina dođe u mogućnost da ostane bez pasoških knjižica.

    Ugovor s kompanijom “Milbauer” kao aktuelnim dobavljačem pasoških knjižica ističe u martu 2022. godine, a ako je suditi po ranijim iskustvima, javna nabavka za novi četvorogodišnji ugovor neće biti završena.

    U IDDEEA smo juče pokušali saznati kada će ponovo raspisati tender za nabavku pasoških knjižica nakon što je polovinom avgusta Kancelarija za razmatranje žalbi poništila onaj raspisan krajem aprila, međutim na konkretno postavljena pitanja nismo dobili nikakav odgovor. “IDDEEA će u skladu s odlukom Kancelarije za razamatranje žalbi morati izmijeniti dio uslova iz tendera jer se njima favorizuje samo jedan dobavljač. Kako će i kada to uraditi još se ne zna. Prvi tender poništen je skoro četiri mjeseca od dana od kada je raspisan, tako da bi što prije to trebalo ponovo raspisati”, ispričali su izvori bliski IDDEEA.

    Inače, IDDEEA je krajem aprila raspisala tender, u kojem traži nabavku 1,6 miliona pasoških knjižica. Prema tenderskoj dokumentaciji, IDDEEA za narednu godinu traži 255.000 knjižica, za 2023. 345.000, godinu kasnije 465.000 i 2025. 535.000 pasoša. Vrijednost ove nabavke je procijenjena na 32,2 miliona KM bez PDV-a, odnosno 37,6 miliona KM s PDV-om. Nakon raspisanog tendera, u propisanom roku i to u junu, žalbe su izjavile kompanije “Sirius” iz Banjaluke i “Thales DIS France”, a u svojim žalbama navele su da su uslovi postavljeni tako da se pogoduje aktuelnom dobavljaču “Milbaueru”. U svojoj žalbi jedna od kompanija navela je da je IDDEEA tražila da ispis fotografije nosioca dokumenta mora biti personalizovan inkjet tehnologijom u jednom od slojeva tanke polikarbonatne strane s podacima, a zanimljivo je da ista firma tvrdi da jedina na svijetu koja može obezbijediti takvu tehnologiju jeste upravo kompanija “Milbauer”.

    Ovu tvrdnju, između ostalih, potvrdila je i Kancelarija za razmatranje žalbi, koja je navela da je takav zahtjev u suprotnosti s Pravilnikom o izgledu i sadržaju putnih isprava. U svom rješenju Kancelarija za razmatranje žalbi utvrdila je i da je IDDEEA prekršila Zakon o javnim nabavkama jer je navela da će štamparske boje koje će biti korištene za izradu obrazaca pasoških knjižica biti proizvedene posebno za BiH, što prema ocjeni ove kancelarije znači da je IDDEEA potvrdila da zna porijeklo i tehnologiju proizvodnje pasoša.

    Podsjećanja radi, prije malo više od četiri godine IDDEEA je nekoliko puta raspisivala tender za nabavku pasoških knjižica, međutim Kancelarija za razamatranje žalbi redovno ga je poništavala zbog proceduralnih grešaka. I tada, kao i danas, akter je bila kompanija “Milbauer”, a žalbe je ulagala firma “Gemalto” iz Francuske. Taj tender poništavan je najmanje četiri puta, a prema tvrdnjama građana u tom periodu na pasoše se znalo čekati i duže od mjesec dana, što je zakonski rok za njihovo izdavanje.

  • Cijene goriva u Federaciji BiH rastu, a u RS-u neće ni narednih 15 dana

    Cijene goriva u Federaciji BiH rastu, a u RS-u neće ni narednih 15 dana

    Cijena sirove nafte na svjetskom tržištu u protekloj sedmici je rasla za više od deset posto, a ovaj rast će se različito odraziti na cijene u entitetima u Bosni i Hercegovini.

    U Republici Srpskoj se cijene, kako nam je kazao Dragan Trišić, iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, neće mijenjati.

    “Trenutno se cijene u Republici Srpskoj kreću od 2,11 do 2,18 KM za BMB95 i 2,04 do 2,15 KM za ED5, TNG 0,11 do 1,17 KM zavisno od distributera i regije. Mislim da cijene neće rasti u narednih 15 dana, ali to svakako zavisi i od ulaznih cijena te po dinamici berzanskih kretanja. Naravno da dešavanja na svjetskom nivou mogu da budu faktor nestabilnosti cijena, ali smatram da naftni sektor ima dovoljno zaliha”, kaže Trišić.

    Mađutim, stanje u FBiH je drugačije, te su nam iz Federalnog ministarstva trgovine kazali kako su danas do 14 sati dobili 19 obavijesti o promjeni cijena i marži.

    “Trenutne cijene premium bezolovnog benzina 95, BAS EN 228 – BMB 95, u Federaciji se kreću od 2,06 do 2,36 KM, a dizel BAS EN 590 od 2,01 do 2,26 KM po litru. Ističemo da je Vlada Federacije BiH na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine donijela Odluku o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate. Navedenom Odlukom privrednim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,06 KM/litru derivata, a privrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,25 KM/litru derivata. Predmetna Odluka je na snazi i primjenjuje se od 3. 4. 2021. godine”, kazali su nam iz ovog ministarstva.

    Dodaju da se informacije o cijenama naftnih derivata u FBiH mogu saznati i preko njihove aplikacije FMT FBiH oil info, gdje su cijene derivata poredane od najnižih do najviših.

    Uskoro bi ova aplikacija mogla biti dostupna i u Republici Srpskoj.

  • Dodik u septembru ide u posjetu Viktoru Orbanu

    Dodik u septembru ide u posjetu Viktoru Orbanu

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je kako je dobio poziv da 23. septembra u Mađarskoj razgovara sa premijerom ove zemlje Viktorom Orbanom.

    Orban je jedan od kontroverznijih lidera evropskih zemalja zbog svoje česte konfrontacije sa Evropskom unijom i vrijednostima koje predstavlja. Njegova vladavina je izrazito desničarska, a poznat je po konzervativnim i strogim izjavama.

    Dodik je za RTRS, osim najave odlaska u Mađarsku, rekao i da neće prisustvovati predstojećem samitu o sigurnosti Brdo-Brioni, jer je tamo pozvan i Christian Schmidt.

    On je istakao da Slovenija ima pravo da odlučuje koga će pozvati.

    “Ja tu ništa ne mogu da odlučujem, ali mislim da se Schmidt lažno predstavlja kao visoki predstavnik i ja neću prisustvovati samitu lidera Zapadnog Balkana Brdo-Brioni”, rekao je Dodik.

  • Savjet bezbjednosti UN-a usvojilo rezoluciju o Afganistanu: Dozvoliti siguran odlazak iz države

    Savjet bezbjednosti UN-a usvojilo rezoluciju o Afganistanu: Dozvoliti siguran odlazak iz države

    Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija usvojilo je na jučerašnjoj hitnoj sjednici rezoluciju o Afganistanu kojom se od talibana traži da poštuju svoju obavezu puštanja ljudi da slobodno napuste Afganistan i nakon 31. augusta.

    Rezolucija koju su izradile Sjedinjene Američke Države, Francuska i Velika Britanija usvojena je s 13 glasova dok su Kina i Rusija bile suzdržane.

    Prema usvojenom dokumentu, Vijeće sigurnosti UN-a je pozvalo talibane da dozvole siguran i uredan odlazak Afganistanaca i svih stranih državljana iz Afganistana.

    “Vijeće sigurnosti UN-a očekuje da će se talibani pridržavati ovih i svih drugih obaveza”, navodi se u dokumentu.

    Iako se predviđalo da će rezolucija sadržavati i inicijativu Emmanuela Macrona da se Kabul proglasi “sigurnom zonom”, ovaj prijedlog nije uvršten u rezoluciju.

    Ipak, i pored usvojene rezolucije, brojni zvaničnici nisu zadovoljni njenim sadržajem te su istakli kako je tekst previše “razvodnjen” kako bi članice bile sigurne da Kina i Rusija neće uložiti veto i tako blokirati usvajanje.

    “Ovo je prilično tanak tekst”, rekao je Richard Gowan, stručnjak UN-a u Međunarodnoj kriznoj grupi.

    Sadržaj rezolucije je još jednom potvrdio važnost ljudskih prava uključujući i poštivanje prava djece, žena i manjina. Vijeće sigurnosti je između ostalog pozvalo talibane na inkluzivno političko rješenje s jednakom zastupljenošću kako manjina, tako i žena u vlasti.

    “Pozivamo talibane da ne koriste Afganistan za prijetnje ili napade na bilo koju zemlju ili za sklonište i obuku terorista. Također, pozivamo ih da ne koriste državu za planiranje i finansiranje terorističkih akata”, navodi se u tekstu rezolucije UN-a.

  • Informacioni sistem “e-beba” na UKC-u

    Informacioni sistem “e-beba” na UKC-u

    Ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Srđan Rajčević učestvovaće danas na konferenciji za novinare povodom zvaničnog početka primjene projekta “e-beba” u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Republike Srpske.

    Na konferenciji, koja će biti održana u holu zgrade Maternitea, novinarima će se obratiti i generalni direktor UKC-a Vlado Đajić.

    Konferencija je predviđena u 11.00 časova, saopšteno je iz resornog ministarstva.

    Projekat “e-beba” Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo omogućuje roditeljima u Srpskoj da cjelokupan proces prijave djeteta pokrenu i završe u porodilištu, nakon čega na adresu prebivališta dobijaju besplatno prve dokumente za svoje dijete, i to – izvod iz matične knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu, potvrdu o prebivalištu i prijavu na zdravstveno osiguranje.

    Za realizaciju ovog projekta izdvojeno je 683.760 KM bez PDV-a, odnosno 800.000 KM sa PDV-om, a Informacioni sistem “e-beba” je u vlasništvu Republike Srpske.

  • Za navodnjavanje još 15 miliona maraka, problemi u “Šumama” nisu nastali preko noći

    Za navodnjavanje još 15 miliona maraka, problemi u “Šumama” nisu nastali preko noći

    Ovo jeste bila loša proizvodna godina za poljoprivredu, ali šteta od suše nije ni blizu proglašenja stanja elementarne nepogode kako to pojedinci žele da prikažu.

    Ovo u intervjuu za Srpskainfo kaže ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Boris Pašalić.

    – Da bi bilo proglašeno stanje elementarne nepogode, između ostalog, zakon kaže da moraju biti ugroženi životi ljudi. To se posljednji put desilo u maju 2014. kada su bile poplave – objašnjava Pašalić.

    On navodi da je 2017. godine poslednji put bila suša u Republici Srpskoj i da sve stručne prognoze govore da ćemo u budućnosti imati sve više takvih godina, zbog čega se tome moramo prilagođavati.

    – To znači da se niko neće moći baviti poljoprivrednom proizvodnjom ako ne bude imao sistem za navodnjavanje. Zbog toga mi i sufinansiramo izgradnju sistema za navodnjavanje i u ovom trenutku imamo više od 60.000 hektara pod navodnjavanjem. Procjenjujemo da je moguće dovesti vodu na oko 200.000 hektara. Uložili smo do sada oko 50 miliona KM za navodnjavanje poljoprivrednih površina, a nedavno je na sjednici Vlade RS donesena odluka da se u naredne dvije godine izdvoji još 15 miliona KM iz budžeta – ističe Pašalić.

    Ko je najviše pogođen sušom?

    Procjene o šteti dobijamo od naših sedam terenskih kancelarija. Razlike su takve da su na jednom malom području u ravnici, gde je šljunkovito zemljište, štete od 80 odsto, a kilometar dalje nema nikakvih šteta. Uglavnom, proizvođači kukuruza su pretrpjeli najveću štetu, što je i logično. Ovom kulturom sijemo oko 130.000 hektara svake godine i to je naša najvažnija biljna kultura, a smanjenje prinosa očekujemo da se kreće od nula do 90 odsto na nekim parcelama gdje je pjeskovito zemljište, gdje je kasnije posijan kukuruz, gdje na vrijeme nije prihranjen. Proizvođači koji navodnjavaju kukuruz imaće prinos veći i od prosjeka, a navodnjava se oko 20 odsto površine. S druge strane, vinogradari očekuju sjajnu godinu. Ako imate obezbijeđeno navodnjavanje, a visoke temperature, to je garancija za dobar kvalitet vina i u Hercegovini su zadovoljni. Uglavnom, pouzdane podatke o šteti od suše znaćemo krajem septembra.

    Šta slijedi nakon toga? Poljoprivrednici očekuju pomoć.

    Poljoprivrednicima stalno pomažemo i nikad nismo bili gluvi na takve pojave. Ove godine smo iz Kompenzacionog fonda angažovali već nekih osam miliona KM, mimo Agrarnog budžeta. Šest miliona KM je namijenjeno za kapitalne investicije gdje svi proizvođači koji nešto ulažu na farmi dobiju 30 odsto od Vlade. Isplatili smo proizvođačima svinja dodatnih 45 KM po grlu, spremamo sličnu mjeru za tovljače junadi i za voćare. Uvijek reagujemo, ali se mora reći da ministarstvo ne refundira sredstva zbog šteta; to je naprosto pomoć proizvođačima. Odštetu isplaćuju osiguranja ako su poljoprivrednici osigurali proizvodnju. Ministarstvo svakome ko osigura svoju proizvodnju daje 50 odsto za osiguranje. Posljedica je da svake godine imamo sve više osiguranih površina. Kad su u pitanju suše, mraz, grad, poplave, teško možemo da reagujemo poslije, jer naprosto nemamo novca da podmirimo te štete. Moramo da djelujemo preventivno. Zato sa 30 odsto podržavamo svaki sistem za navodnjavanje koji se podigne, protivgradnu mrežu, te sistem protiv mraza. Uz ovu kombinaciju mjere gdje plaćamo 50 odsto osiguranja, to je sasvim dovoljno da proizvođači mogu da obezbijede proizvodnju koja uvijek zavisi i od vremenskih uslova. Dakle, ovo jeste problematična godina. Proizvođači će morati da nabave, prije svega, hranu za stoku negdje sa strane, jer nećemo imati dovoljno kukuruza i soje. Ali, ne može se reći da je ovo neka alarmantna situacija u kojoj treba da se donose posebne mjere. Razgovarao sam i s kolegama iz okruženja i niko nije donosio neke posebne mjere.

    Koliko će suša uticati na povećanje uvoza hrane?

    Vjerovatno hoće kad je u pitanju uvoz stočne hrane. Kad je u pitanju hrana za ljude, ne mora nužno da znači. Mi, nažalost, dosta hrane uvozimo i u regularnim okolnostima. U proizvodnom suficitu smo sa mlijekom, ribom, jagnjećim mesom, jabukama, kruškama, krastavcem, piletinom, sa nekih 80 odsto podmirujemo potrebe u svinjskom mesu, ali sve te proizvode i uvozimo. Tako je u tržišnoj ekonomiji. Teško je prognozirati šta će da se desi. Recimo, prošle godine smo ostali zatečeni time da smo imali jako visoke prinose i kvalitet kukuruza, a cijena mu naglo skočila. Obično kad nečega imate puno, cijena mu pada. To je neki globalni poremećaj sa berzanskom robom. Ovih dana se puno priča o narušenom tržištu generalno; lanci snabdijevanja u svijetu su prekinuti jer su neke kineske luke zbog jednog zaraženog bile zatvorene mjesec dana.

    Zbog čega cijene hrane rastu konstantno u posljednje vrijeme?

    To se dešava u cijelom svijetu. Vidim da su zabrinuti i u FAO, Organizaciji za hranu i poljoprivredu pri UN. Generalno, imamo rast cijena svih prehrambenih artikala. Pratimo cijene na pet berzi hrane – Čikago, Mineapolis, Pariz, Budimpešta i Novi Sad, i ono što se dešava kod njih sa cijenama reflektuje se i kod nas. Uopšte ne postoje naznake kada će se zaustaviti rast cijena hrane. Mislim da to ima veze s prekinutim lancima isporuke snabdijevanja. Cijena brodskog, kontejnerskog transporta je u posljednjih godina dana porasla sedam puta.

    FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJAFOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
    Može li Republika Srpska prestati da bude toliko ovisna o uvozu hrane?

    Ministarstvo upravo sprema novi strateški plan koji će biti usvojen na Vladi. Organska proizvodnja jeste naše opredjeljenje i to se nalazi u ekspozeu premijera. Svake godine rastu premije za organsku proizvodnju od kad je ova Vlada formirana i sada je oko 600 KM po hektaru ili po grlu. To je značajna podrška, a rezultat je da se broj proizvođača koji je ušao u proces sertifikacije značajno povećao. Imamo dovoljno zemljišta koje nije opterećeno pesticidima i gdje se kroz male intervencije može gajiti organska hrana i to pokušavamo da uradimo. Dakle, raste broj organskih proizvođača, raste izvoz, mi imamo i Zakon o organskoj proizvodnji, imamo sertifikacionu kuću, svoj znak koji smo definisali i sad radimo na tome da Srbija prizna naš sertifikat, a mi njihove. Veoma bitno je to da ove godine prvi put u RS organizujemo sajam organskih proizvoda pod nazivom Biofest, u Banjaluci, krajem septembra. Srpska može da proizvodi značajne količine hrane za svoje potrebe i mi to i podržavamo. Djeluje da je situacija teška, ali svi parametri govore da nama poljoprivredna proizvodnja raste iz godine u godinu.

    Da li to znači da raste i broj proizvođača?

    Dešava se suprotno. Smanjuje se broj poljoprivrednih gazdinstava, ali ti koji ostaju se specijalizuju. To je proces koji su prošle sve zemlje. U Francuskoj se samo dva odsto stanovništva bavi poljoprivrednom proizvodnjom, a oni hrane 20 odsto EU. Znači, taj trend smanjenja poljoprivrednih gazdinstava je tipičan i za EU. I kod nas imamo manje gazdinstava, ali oni koji ostaju se u stvari ukrupnjavaju. Nabavljaju bolju mehanizaciju, imaju više muznih krava ili tovnih životinja, ukrupnjavaju zemljište. Evo i primjer. Kad je rađena stara strategija, prije pet-šest godina, prosječan posjed poljoprivrednog gazdinstva u RS je bio oko 4, a sada je 6,5 hektara. Oni koji odlaze sa sela prodaju zemljište, a kupuju ih oni koji ostaju. Dakle, ne možemo govoriti da se ljudi vraćaju na selo i da raste broj proizvođača, već se oni koji ostaju specijalizuju i zato nam raste proizvodnja. Najbolji primjer je mlijeko. Unazad nekoliko godina nama je otkup porastao oko 20 miliona, a ove godine isto očekujemo rast u odnosu na prošlu godinu. Uprkos tome što smo prije tri godine smanjili premiju za mlijeko sa 30 na 25 feninga po litru. Određenim mjerama podstičemo proizvođače da što više razmišljaju i rade na konkurentnosti svojih proizvoda. Najbolji primer su kapitalne investicije. Bilo je dosta otpora prema toj mjeri.

    Zbog čega?

    U posljednje tri godine smo svim proizvođačima koji su u nešto investirali na farmi, bilo da su napravili staju, nabavili nove junice, kupili nove priključke, traktor… obezbijedili 30 odsto povrata. Ranije je to bilo tako što se formira neka rang lista, jedni prođu, drugi ne prođu, pa se interveniše i zovu da se ubaci nečiji stric, tetak, jer je on u SNSD, SDS i slično. Ljudi su računali na povrat, zadužili se da uzmu neku mehanizaciju, a ne prođu na konkursu. Zato smo rekli da mora biti 30 odsto i da svi moraju da dobiju. Tako smo u posljednje tri godine proizvođačima sa 30 odsto pomogli da nabave 432 traktora i 2.294 traktorskih priključaka. Svaki taj novi traktor znači manju potrošnju goriva i manje umora. To su nove klimatizovane mašine kojima se smanjuju troškovi proizvodnje. Najbolje uložen novac, što se nas tiče, je u nove investicije, u farme. Tako imamo zaista dobrih proizvođača koji prave proizvode vrhunskog kvaliteta, pariraju proizvodima iz Francuske, Švajcarske, Austrije… Ne kažem da je stanje u poljoprivredi bajno, ali svi statistički podaci govore da imamo rast.

    Nakon posljednje tematske sjednice o stanju u “Šumama RS” rekli ste da ste dobili odriješene ruke da u imenovanjima rukovodilaca prioritet imaju stručnjaci, a ne partijski kadrovi. Od koga ste dobili odriješene ruke?

    Od Vlade. Ministri su zapravo članovi skupštine javnog preduzeća. “Šume RS” imaju NO i Vladu, koja je skupština tog preduzeća. Poznato je da je Vlada koaliciona, imamo pet-šest političkih subjekata. Naravno da je pitanje šefova šumskih gazdinstava bilo tema političkog potkusurivanja i vidjeli smo da se u svemu tome u drugi plan stavlja stručnost. Imali smo problema s nekim rukovodiocima, posebno tamo gdje imate loš rezultat, a jedan ignorantski stav prema upravi i Ministarstvu. Neki direktori ŠG su izvještaje podnosili svojim partijskim šefovima, a ne generalnom direktoru i ministru. Nismo više mogli to da tolerišemo i tražio sam hitnu sjednicu Vlade. Tada smo donijeli odluku o smjeni svih koji posluju negativno i da postavljamo struku. Sve aktuelne rukovodioce ŠG imenovali su Ministarstvo i uprava “Šuma RS”, a ne neka politička partija.

    Kakvi su njihovi rezultati?

    Svih deset su inženjeri šumarstva, za razliku od nekih ranijih koji nisu imali dodira sa šumarstvom. Njih devet je već napravilo pomake, dakle u veoma kratkom roku, dok jedan, iz Kalinovika, nije napravo pomaka i to ne svojom krivicom već zbog nekih problema sa izvođačima radova, teškog terena. On je čak putovao na posao u Kalinovik, ali nije mogao da savlada te prepreke. Ovih dana ćemo postaviti drugog inžinjera iz Kalinovika s kojim sam već razgovarao. Dakle, pokazali smo da se stanje može popraviti i za kratko vrijeme. Samo moramo biti svjesni da problemi u šumama, od kojih ne treba bježati niti ih skrivati, nisu nastali preko noći. Postoje od kada postoji i Srpska. Recimo, u ŠG “Borja” ne možemo da saniramo stanje ni u naredne dvije godine zbog čega sigurno rezultat na kraju godine neće biti pozitivan, ali se vidi napredak. Kola više ne idu nizbrdo, zaustavljaju se, vraćaju se u normalu. Bitno je zadržimo taj kurs, da na ključnim mjestima postavljamo stručne ljude koji znaju da rade svoj posao i koji odgovaraju upravi “Šuma”, a ne lokalnim moćnicima.

    Zbog čega su račune podnosili lokalnim moćnicima?

    To je naš usud. Ima toliko političkih faktora, često političko potkusurivanje, gdje se zbog nekih koalicija traže mjesta u nekim javnim preduzećima. Nema ništa sporno u tome ako politička partija ima dobar kadar, a mi smo imali situaciju da je na prvom mjestu bila politička lojalnost, pa tek onda sposobnost. Zato jednostavno ne možete da objasnite nekom normalnom čovjeku da RS, čijih je 52 odsto teritorije pokriveno šumom, je preduzeće koje je na ivici likvidnosti. To se zaista ne može objasniti.

    FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJAFOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
    Zašto je korito rijeke Bosne u Doboju neprepoznatljivo?

    Veoma dobro sam upoznat sa tom situacijom. Čim sam dobio akt od jedne NVO, ovdje u ministarstvu smo se okupili direktor policije, direktor Inspektorata, direktor Voda Srpske i ja, te smo se se dogovorili šta da radimo. Tu nije toliko problem u koritu rijeke, koliko okolo. Mi smo kroz nove pravilnike eksploataciju šljunka dobro uredili i tu nema mnogo problema. Ima još pokoja divlja firma koja nelegalno vadi šljunak, ali to rješavamo u saradnji s policijom i inspekcijom. U Doboju je problem s poljoprivrednim zemljištem uz rijeku Bosnu i tu je problem eskalirao u posljednjih godinu dana. Firme koje imaju separacije riječnog šljunka su kupile od lokalnog stanovništva poljoprivredno zemljište, upisali se kao vlasnici, sklonili humusni sloj i iskopali šljunak. Kad dođe inspekcija, kažu da je njihova zemlja. Međutim, to tako ne može. Zakon je jasno rekao da se poljoprivredno zemljište mora prvo pretvoriti u građevinsko ako se nešto na njemu želi graditi i raditi. I mi smo bili iznenađeni razmjerama toga u Doboju, jer se to ne vidi sa glavnih puteva, već kad se dođe na lokaciju ili iz ptičje perspektive. Angažovali smo inspekciju i MUP. Nije bilo pošteđenih. Urađeno je nekoliko stotina kontrola. Na osnovu toga, u budžet očekujem prihod od oko 1,1 miliona KM od uplata taksi zbog pretvaranja poljoprivrednog u građevinsko zemljište, te raznih kazni. Takođe, naloženo je vraćanje u prvobitno stanje tog zemljišta. Međutim, na nekim pozicijama su izvađene ogromne količine materijala i neće ih biti moguće vratiti u prvobitno stanje.

    Po zakonu, postoji jasna procedura i vraćanje u prvobitno stanje.

    Neki tvrde da nisu znali za to, neki su pravili probleme, pa je intervenisala policija. Neki su nas zvali da ih zaobiđemo, mi naravno nismo prihvatili. Ono što nas brine je da nam se tako nešto može dogoditi u Semberiji, jer nema dovoljno materijala u Drini da se podmire potrebe koliko će biti kada bude gradnja auto-puta.