Tužilaštvo Bosne i Hercegovine već godinama unazad najveći broj optužnica podiže u decembru, što je, po mišljenju stručnjaka, najbolji dokaz da sve što se radi – radi se u svrhu statistike i kako bi se u javnosti stvorila slika da je pravosuđe, u ovom slučaju Tužilaštvo BiH, efikasno.
Iz podataka o podignutim optužnicama, koje je Tužilaštvo BiH dostavilo Privremenoj istražnoj komisiji Predstavničkog doma za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, može se zaključiti da je u nekim godinama od ukupnog broja optužnica, čak trećina podignuta u decembru. Podaci o podignutim optužnicama po mjesecima dostavljeni su za posljednih pet godina, i bez izuzetka se potvrđuje da se najveći broj optužnica protiv najviše lica podigne u zadnjem mjesecu u godini.
Zanimljivo je, recimo, da je Tužilaštvo BiH npr. 2018. i 2019. godine podiglo isti broj optužnica, i to po 191, s tim da su se optužnice iz 2018. godine odnosile na 355 lica, a u 2019. na 320 lica. U obje ove godine najviše optužnica protiv najviše lica podignuto je u decembru.
Ovi podaci, kako smatraju stručnjaci, najbolji su pokazatelj da sve što se radi u pravosuđu – radi se s ciljem da se ispuni norma i javnosti prikaže da je pravosuđe efikasno, što u suštini nije tačno.
“Očigledno je da je broj optužnica rapidno povećan svake godine u decembru kako bi bio prikazan što veći broj optužnica i tako se vještački bilda norma za javnost. A kakav je kvalitet tih optužnica manje je važno. Bitan je njihov broj”, rekao je Milan Blagojević, bivši sudija Okružnog suda u Banjaluci.
On ističe da kao i Tužilaštvo BiH na istom principu funkcionišu i domaći sudovi, jer je i u njima rad sveden na to da se prikaže što veći broj završenih predmeta, što utiče na kvalitet presuda.
“Pravosuđe se dovija pa onda u žalbenom postupku, žalbeni sudovi, kojima je takođe bitan broj, potvrđuju presude koje nikako ne bi trebalo potvrditi. A radi se tako zato što je važan samo broj, količina. Time se, u konačnom, za javnost stvara vještačka slika navodnog efikasnog pravosuđa, što je laž. E, na toj laži brojni pojedinci su izgradili svoje pozicije u pravosuđu, dospijevši da budu sudije vrhovnih sudova, tužioci najviših tužilaštava. To je, nažalost, surova stvarnost ovdašnjeg pravosuđa, za koju se malo zna u javnosti”, istakao je Blagojević.
O radu Tužilaštva BiH i njegovoj efikasnosti u nekoliko navrata bilo je govora i pred Privremenom istražnom komisijom Predstavničkog doma za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, gdje su stručnjaci koji dolaze iz samog pravosuđa isticali da se o efikasnosti Tužilaštva BiH, pa i Suda BiH ne može ni govoriti.
“Zašto se ne planiraju istrage? Naša tužilaštva su efikasna zbog toga što ne donose nikakve planove. Oni čekaju da im od SIPA dođe prijava, i to je naslijeđena tradicija koje tužioci ne mogu da se oslobode i zato se bave svakodnevnim kriminalom umjesto da kažu: ‘Evo, procijenili smo da je najveća korupcija npr. u oblasti zdravstva i javnim nabavkama’, te da se onda planiraju istrage u tim oblastima”, rekao je Branko Perić, sudija Suda BiH, pred Privremenom istražnom komisijom Predstavničkog doma za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama.
Tokom izlaganja pojedinaca pred ovom komisijom moglo se čuti i to da se optužnice Tužilaštva BiH odnose uglavnom na sitni kriminal, i u najvećem broju slučajeva na krijumčarenje rezanog duvana.
TUŽILAŠTVO BOSNA I HERCEGOVINA
