VRBAS Media

Autor: INFO

  • Borba protiv Sjevernog toka 2 – beskorisna?

    Borba protiv Sjevernog toka 2 – beskorisna?

    Hipotetičko blokiranje puštanja u rad Sjevernog toka 2 neće naneti štetu ruskoj ekonomiji, napisao je američki ekspert Kris Miler u članku za Forin afers.

    “Neki članovi Kongresa insistiraju na blokadi gasovoda Severni tok 2. To su mere usled kojih Rusija skoro da neće imati nikakve ekonomske troškove. Ako zatvore Severni tok 2, Rusija će samo nastaviti sa isporučuje gas u Evropu postojećim maršrutama”, napisao je on.

    Prema riječima eksperta, već sada postoji višak kapaciteta gasovoda zbog koga će obim prodaje ruskog gasa u Evropi ostati nepromenjen, prenosi Sputnjik. Sjeverni tok 2 je gasovod kapaciteta 55 milijardi kubnih metara godišnje koji se proteže od obale Rusije preko Baltičkog mora do Nemačke. Trenutno je njen operator kompanija Nord strim 2 AG sa jedinim akcionarom Gaspromom.

  • Putin trijumfuje – Zapad rotira

    Putin trijumfuje – Zapad rotira

    Nizom konferencija o bezbednosti u Evropi ruski predsednik Vladimir Putin dobija pozornicu za svoje fantazije moći.

    Šta bolje može da poželi jedan autokrata, ocenjuje dopisnik DW iz Brisela Bernd Rigert.

    Ruski predsednik Vladimir Putin može da se raduje. Pred njim je nedelja “ruskog festivala”. Planiran je niz konferencija i zasedanja u Ženevi, Briselu, Beču i Brestu koje bi trebalo da posluže da Putina održe u dobrom raspoloženju. I odvrate ga od invazije regularnih ruskih trupa na Ukrajinu.

    Festival je počeo s dva telefonska razgovora u decembru između američkog i ruskog predsednika. Onda je prošlog petka usledila vanredna video-konferencija ministara spoljnih poslova članica NATO na kojoj je “Zapad” usklađivao svoje pozicije.

    Američki predsednik Bajden obećao je prisne dogovore s Evropljanima i to obećanje je i održao. A od ponedeljka su počeli direktni “strateški razgovori” između SAD i Rusije u Ženevi.

    NATO razmišlja

    U sredu se u Briselu održava sednica “Saveta NATO-Rusija”, tela za konsultacije koji je odavno prestalo da se sastaje. Istovremeno, zasedaju i vojni štabovi NATO kako bi razgovarali o jačanju trupa na Crnom moru ili na istočnoj granici Alijanse. U četvrtak raspravlja Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) u kojoj su članovi i SAD i Rusija.

    I Evropska unija želi da se pokaže. U sredu, četvrtak i petak se u francuskom Brestu sastaju ministri odbrane i spoljnih poslova EU. Tema je i tamo, kao i na svim ostalim sastancima ove nedelje, sledeća: ruski zahtevi za bezbednosnim garancijama i moguća reakcija na Putinovu eskalaciju u Ukrajini.

    EU kuka

    Zaključak je sledeći: ruski predsednik je uspeo da dovede “Zapad” do rotacije i do toga da se razlike u mišljenjima u protivničkom taboru javno čuju. Jer, u odnosu prema Rusiji postoje jasne razlike između članica NATO i EU, u zavisnosti od interesa.

    Komesar EU za spoljnu politiku Žozep Borel je, povrh svega, Evropskoj uniji još učinio i (rusku) medveđu uslugu, jer kuka da uopšte nije konsultovan kad se radi o bezbednosti u Evropi i Ukrajini.

    Evropljani sve do danas nisu mogli da se slože oko toga kojim oštrim sankcijama će da zaprete Rusiji. Jedino o čemu je EU do sada odlučila jeste da bi u slučaju dodatne agresije Moskve, trebalo da bude plaćena neka cena.


    Ponuda kompromisa Kremlju

    Evropska unija se ne usuđuje da uvede sankcije sektoru koji bi Rusiju stvarno zaboleo- dakle isporukama energenata. To je razumljivo, jer bez gasa i nafte iz Rusije brojne države u Evropi, uključujući i Nemačku, imale bi velikih teškoća sa snabdevanjem.

    Ruski predsednik ne mora da računa s ozbiljnim odlukama u nedelji ruskog festivala. Biće verovatno izgovorena ista ona upozorenja koja se čuju još od 2014. kad je Rusija svoje trupe i dovela na ukrajinsku granicu.

    Sopstvenu vojsku neće upotrebiti ni SAD, a ni ostale članice NATO kako bi pomogle Ukrajini. Isključeno je da NATO udovolji zahtevu Moskve da odustane od mogućeg teoretskog proširenja na Ukrajinu ili Gruziju.

    Neće se upuštati u rusku ucenu, a to naravno zna i Putin. Ali, američki predsednik Bajden je gospodaru Kremlja već zagarantovao da primanje Gruzije ili Ukrajine u NATO u dogledno vreme nije na dnevnom redu. Takvo stanje vlada još od samita NATO 2008. u Bukureštu.

    Nastaviti razgovore

    Zapad će tako i dalje nastojati da se nekako provuče i polagaće nade u diplomatiju, kako ne bi provocirao vojne akcije Rusije. Vladimir Putin će ciljanim provokacijama držati Zapad u pripravnosti.

    On će se pobrinuti za to da konflikti oko Belorusije, Ukrajine, Gruzije, Moldavije i Jermenije i dalje tinjaju, kako bi sprečio dalje korake tih zemalja ka Zapadu. A s vojne tačke gledišta, Zapad njemu deluje krajnje neodlučno, jer nije mogao da organizuje ni sopstveno povlačenje iz Avganistana.

    Rat u Ukrajini, koji je Putin započeo još 2014. aneksijom Krima, trenutno neće biti proširen, jer neuračunljivi predsednik je u suštini već postigao ono što je želeo.

    SAD, NATO i EU i dalje će hteti da razgovaraju i oslanjaće se na to da Putin sebi na unutrašnjem planu ne može da priušti prošireni rat i da je pre svega zabavljen oko konsolidacije svog uticaja u Kazahstanu.

    I ovo neće biti poslednja nedelja “festivala”, a i to je samo po sebi vredno. Jer, oni koji razgovaraju, jedan na drugoga ne pucaju.

  • Objavljena lista najmoćnijih pasoša svijeta za 2022. godinu

    Objavljena lista najmoćnijih pasoša svijeta za 2022. godinu

    Kompanija Henley and Partners je objavila listu najmoćnijih pasoša za ovu godinu. Srbija je napravila pomak i pomjerila se za tri mjesta na listi.

    Prema izvještaju kompanije Henley and Partners za 2022. godinu, postoji sve veći jaz između sjevera i juga kada je u pitanju sloboda putovanja.

    Ova kompanija od 2006. godine redovno prati koji su svjetski pasoši najpovoljni za putovanja i rangira pasoše 199 zemalja.

    Izvještaj ne uzima u obzir privremena ograničenja u putovanjima, tako da ostavljajući po strani aktuelne mjere, vlasnici pasoša Japana i Singapura mogu u teoriji da bez vize putuju u 192 zemlje.

    To je čak 166 destinacija više od državljana Avganistana, koji se nalaze na dnu liste i mogu da uđu u samo 26 zemalja bez vize.

    U prvih deset zemalja praktično da nema pomaka u odnosu na prošlogodišnju listu – Južna Koreja je izjednačena sa Njemačkom na drugom mjestu (sa rezultatom 190), a Finska, Italija, Luksemburg i Španija su zajedno na trećem mjestu (sa ocjenom 189).

    Zemlje EU dominiraju na vrhu liste kao i obično, a Francuska, Holandija i Švedska su se popele za jedno mjesto i pridružile se Austriji i Danskoj na četvrtom mjestu (sa rezultatom 188). Irska i Portugal su na petom mjestu (sa skorom 187).

    Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo, koje su zajedno držale prvo mjesto 2014. godine, malo su se vratile. Podigle su se za jedno mjesto, pa se sad nalaze na šestom mjestu, zajedno sa Švajcarskom, Norveškom, Belgijom i Novim Zelandom.

    Na sedmom mjestu imamo Australiju, Kanadu, Češku, Grčku i Maltu. Zemlje istočne Evrope čine ostatak prvih 10.

    Mađarska i Poljska su se popele na osmo mjesto, Litvanija i Slovačka su se popele na deveto, a Estonija, Letonija i Slovenija su na desetoj poziciji.

    U nastavku vam predstavljamo prvih 10 i posljednjih 10 zemalja na listi:

    Henlijev indeks pasoša (The Henley Passport Index) nudi rang listu svih pasoša na svijetu po broju destinacija u koje može da se putuje sa njima bez vize.

    Indeks i njegov sadržaj baziran je na podacima Međunarodne asocijacije za vazdušni transport (IATA), uz dopune tima firme Henley & Partners.

    Indeks objedinjuje 199 različitih pasoša i 227 destinacija za putovanje.

    Najbolji pasoši u svetu

    1. Japan, Singapur (192)
    2. Njemačka, Južna Koreja (190)
    3. Finska, Italija, Luksemburg, Španija (189)
    4. Austrija, Danska, Francuska, Holandija, Švedska (188)
    5. Irska, Portugal (187)
    6. Belgija, Novi Zeland, Norveška, Švajcarska, Velika Britanija, SAD (186)
    7. Australija, Kanada, Češka, Grčka, Malta (185)
    8. Poljska, Mađarska (183)
    9. LItvanija, Slovačka (182)
    10. Estonija, Letonija, Slovenija (181)

    Najgori pasoši
    Zemlje koje mogu da uđu u manje od 40 zemalja na svijetu

    1. Sjeverna Koreja (39)
    2. Nepal, Palestinske teritorije (37)
    3. Somalija (34)
    4. Jemen (33)
    5. Pakistan (31)
    6. Sirija (29)
    7. Irak (28)
    8. Avganistan (26)

    Mađarska i Slovenija najbolje u okruženju
    Što se tiče zemalja u okruženju, najbolje se kotiraju Mađarska, koja se nalazi na osmom mjestu (183), Slovenija na 10. mjestu (181), Rumunija na 16. mjestu (174) i Hrvatska i Bugarska na 17. mjestu (173).

    Srbija se nalazi na 36. mjestu (135), Sjeverna Makedonija na 42. mjestu (125), Crna Gora na 43. mjestu (123), Bosna i Hercegovina na 47. (117) i Abanija na 49. (114).

    Na listi se nalazi i samoproglašeno Kosovo, kome je pripalo 103. mjesto što znači da bez vize mogu da putuju u 40 zemalja.

    Ako uporedimo prošlu listu, uočavao se da su zemlje u okruženju napravile pomak, kao i da se Srbija sa 39. popela na 36. mjesto.

  • EU i SAD ponovo u akciji zbog Izbornog zakona

    EU i SAD ponovo u akciji zbog Izbornog zakona

    EU i SAD će naredne sedmice izvršiti pritisak da se postigne napredak u reformi izbornog zakonodavstva.

    Naime, kako su “Nezavisne novine” pisale, do kraja januara je neformalni rok koji su SAD i EU postavile da se u načelu dogovore izmjene, koje bi onda najkasnije do aprila mogle biti usvojene u parlamentarnoj proceduri. Naime, na jednom od neformalnih brifinga s EU i američkim zvaničnicima objašnjeno nam je da je kraj aprila neophodan rok s obzirom na praksu koliko traje procedura u institucijama, a izbori se moraju raspisati šest mjeseci prije održavanja, što znači da je nakon toga i teoretski nemoguće bilo šta promijeniti.

    Dok hrvatski predstavnici insistiraju da se konačno riješi pitanje legitimnog predstavljanja hrvatskog naroda, međunarodna zajednica insistira na implementaciji odluke “Sejdić i Finci”, a opozicione stranke i u RS i u FBiH, kao i dio međunarodne zajednice, žele tehničko unapređenje izbornog procesa. Izborna reforma zapala je u ćorsokak nakon što su se sarajevske partije povukle iz pregovora o Izbornom zakonu jer su insistirale da se prije toga vrate u institucije predstavnici RS, koji protestuju jer je Valentin Incko, bivši visoki predstavnik, donio amandman na Krivični zakon o negiranju genocida.

    Situaciju dodatno komplikuju sankcije koje su SAD izrekle, s obzirom na to da se u međunarodnim krugovima smatra da bi širenje sankcija protiv srpskih predstavnika dodatno demotivisalo Srbe da se vrate u institucije, a onda bi i Izborni zakon ostao neriješen.

    Dragan Čović, potpredsjednik Doma naroda BiH i lider HDZ BiH, za Fenu je rekao da će naredne sedmice u BiH ponovo doputovati Metju Palmer, specijalni predstavnik SAD za izbornu reformu, i Angelina Ajnhorst, koja predstavlja Evropsku komisiju. “Nezavisne novine” su nedavno pisale da se iza scene dogovara model izborne reforme, iako su se američki i evropski zvaničnici zvanično povukli iz razgovora i otkazali sastanak na ovu temu koji je već bio zakazan.

    Čović je pohvalio napore Andreja Plenkovića, hrvatskog premijera, koji je o ovom pitanju u Dubrovniku razgovarao s Bakirom Izetbegovićem, predsjednikom SDA.

    “Smatram to ključnim preduvjetom za relaksiranje odnosa i politike Bošnjaka i Hrvata u FBiH, a da onda zajedno s partnerima iz RS pokušamo naći neki izlaz koji će omogućiti da institucije BiH koliko-toliko normalno funkcioniraju”, dodao je Čović. Time je Čović indirektno potvrdio da je pitanje povratka predstavnika RS i Izborni zakon međusobno povezani.

    Izetbegović je danas u Mostaru rekao da se dogovor možda neće postići u narednih mjesec dana, ali da u suštini jeste optimista.

    “Zna se šta je prijedlog SDA, ono što Ustav države i FBiH kaže da jeste pravo konstitutivnih naroda – biti predstavljen, na čemu insistira HDZ, i štititi vitalni nacionalni interes, na čemu insistiramo mi. Mi smatramo da domovi naroda isključivo treba da štite vitalni nacionalni interes. I ako postoje blokade, treba da budu kreirani mehanizmi da ih otklone”, kaže Izetbegović.

    Ističe da u prvi mah odgovori s obje strane jesu tvrdi, ali da je to tako kada se svako mora odreći nečega što drži u svojim rukama.

    “Teško je izaći pred birače i reći da si nešto dao, ali da bi se nešto dobilo, mora se i dati. Tako treba biti i s naše strane i sa strane HDZ-a. Učinit ću sve da se neprirodno stanje popravi, jer smo pokvarili odnose, a to je štetno za BiH”, kazao je lider SDA.

    Plenković je, inače, rekao da je tema sastanka s Izetbegovićem reforma izbornog zakonodavstva, ali i hrvatska podrška teritorijalnoj cjelovitosti BiH.

  • Raspisani izbori u Mađarskoj: Opozicija ujedinjeno protiv Orbana

    Raspisani izbori u Mađarskoj: Opozicija ujedinjeno protiv Orbana

    Mađarski predsjednik Janoš Ader raspisao je parlamentarne izbore za 3. april, saopšteno je iz njegovog kabineta.

    U Mađarskoj će 3. aprila, pored parlamentarnih izbora, biti održan i referendum koji se odnosi LGBTQ pitanja.

    Prvi put od preuzimanja vlasti 2010. godine, premijer Viktor Orban i njegova partija Fides suočiće se sa ujedinjenim frontom opozicionih partija, zbog čega se očekuje tijesna izborna trka.

    Građani će odlučivati da li se nastaviti Orbanova politika, koja daje prioritet nacionalnom suverenitetu, tradicionalnim hrišćanskim vrijednostima i stavovima protiv imigracije i LGBTQ pitanja, a koja su pokvarila odnose mađarske vlade i Evropske unije, ocijenjuje Rojters.

    Opozicioni savez uključuje Demokratsku koaliciju, Socijaliste, liberale i Jobik, nekadašnju krajnju desnicu, a sada partiju desnog centra.

    Savez predvodi Peter Marki-Zaj, koji je 2018. godine okončao višegodišnju vladavinu Fidesa u Hodmezevašarhelju, gdje je sada gradonačelnik.

    Marki-Zaj tvrdi da posjeduje vještine da privuče širok spektar birača koji žele promjene, ali se suočava i sa izazovom da održi svoj šestostranački savez, koji je sada u anketama javnog mijenja u tjesnoj borbi sa Fidesom.

    Što se tiče referenduma, biračima će biti postavljeno pitanje da li podržavaju održavanje radionica u školama koje se tiču seksualne orjentacije, bez saglasnosti roditelja, i da li smatraju da među djecom treba “promovisati” procedure promjene pola, navodi Rojters.

    Takođe, građani će biti upitani da li medijski sadržaji koji mogu da utiču na seksualnu orjentaciju treba djeci da budu prikazivani bez ograničenja.

  • Abdić poručio iz Bužima: Jači smo 100 puta nego što smo bili 1992, nemaju šansu sa nama

    Abdić poručio iz Bužima: Jači smo 100 puta nego što smo bili 1992, nemaju šansu sa nama

    Ratni komandant tzv. Armije RBiH Hamdija Abdić rekao je večers da u Bužimu i okolini prate situaciju u BiH, posebno u Republici Srpskoj ljuti što ne mogu ništa preduzeti, ali je istakao da će, ako institucije ne budu radile svoj posao, vjerovatno doći do onoga do čega je došlo 1992. godine.

    Abdić, zvani Tigar, osvrnuo se na proslavu 9. januara, Dana Republike Srpske, navodeći kako su “ljuti jer ne mogu ništa preduzeti, jer im to zakon ne dozvoljava”.
    “Ne treba da se samoorganizujemo, imamo institucije, želimo samo da natjeramo i damo im poruku da rade svoj posao. A, ne budu li radili, vjerovatno će doći do onoga do čega je došlo 1992. godine, to je neizbježno”, rekao je ovaj ratni komandant tzv. Armije RBiH za Hajat televiziju.
    Ako se nastavi tim tempom, kaže, “naravno da je neminovno da dođe do određenih sukoba”.
    Građanima BiH je poručio “da se ne plaše, ali da budu spremni”.
    “Jači smo 100 puta nego što smo bili 1992, imamo institucije, snagu. Kada su u pitanju ti neki unutarnji sukobi, oni nemaju šansu sa nama”, zaprijeto je ratni komandant tzv. Armije BiH, ali je dodao da to “ne priziva niko”.
    Dodaje da je “angažman međunarodne zajednice slab”, kao i da “ovdje bez sile nema ništa”, pojasnivši da tu misli na NATO i međunarodne snage.

  • „Zelene beretke“ kreću sa prijemom novih članova

    S obzirom da svaki dan gledamo potpuno iste scene kao one iz 1991. i 1992. godine, uskoro ćemo proširiti svoje članstvo i krenuti u prijem novih članova. Bićete obaviješteni šta, kako i gdje se učlaniti, stoji u objavi “Zelenih beretki Bosnae BiH”.

    Dodaju kako je ovo “prvi put poslije agresije na Bosnu i Hercegovinu da ‘beretke’ kreću sa prijemom novih članova”.

    Nedugo nakon objave uslijedili su komentari.

    – Ne uskoro, već to treba pod hitno. Ljudi, šta čekamo više, četnici orgijaju, pucaju po džamijama i opet će oni nas vaditi iz masovnih grobnica… jer u našem narodu je sve na priček, ono kad baš oni ispale par hiljada granata valjda ćemo se tad skupiti pa opet pod brdo, a ne na brdo – stoji u jednom od komentara.

    Bosnae je prvo ime borbenih jedinica koje je imalo naziv „Udruženje za očuvanje istorije i objekata kulturne baštine Bosnae“, piše Slobodna Bosna.

    Zelene beretke se dodaje u naziv polovinom 1991. godine jer znak raspoznavanja članova je bila zelena beretka i tako nastaje ime za sve borbene grupe „Zelene beretke Bosnae“.

  • Stefanović: Kurti sprema novu destabilizaciju

    Stefanović: Kurti sprema novu destabilizaciju

    Ministar odbrane Srbije Nebojša Stefanović ocijenio je da premijer samozvanog Kosova Aljbin Kurti svojim porukama ponovo pokazuje da sprema novu destabilizaciju i da su priče o spremnosti za predstojeći nastavak dijaloga samo “šarena laža”.

    Stefanović smatra da je najnovija Kurtijeva izjava da je vojska Kosova “san generacija koje su dale život za slobodu” još jedna uznemirujuća poruka koja ne može donijeti ništa dobro, ni srpskom narodu na Kosovu i Metohiji, ni regionu, saopštilo je Ministarstvo odbrane Srbije.

    – Kada Kurti danas pominje generacije koje su dale živote za slobodu, možda misli na slobodu u ubijanju, mučenju i protjerivanju srpskog naroda sa vjekovnih ognjišta, paljenju i rušenju srpskih svetinja i skrnavljenju srpskih grobova – naveo je Stefanović.

  • Izetbegović: Sankcije tek počele; Dodik: Nisam podoban Srbin

    Lider SDA Bakir Izetbegović izjavio je da su sankcije prema srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku tek počele, dok mu je Dodik na to uzvratio da nije podoban Srbin niti Izetbegovićev, kako je naveo, sagovornik u stvaranju muslimanske države.

    “Sankcije su krenule. Ovo je tek početak i ovo nije ni izbliza dovoljno. Jedno ovakvo siledžijsko ponašanje Milorada Dodika traži puno odlučnije i puno efikasnije sankcije. Sasvim sigurno će se one pojačavati”, rekao je Izetbegović u Mostaru, nakon sinoćnjeg susreta sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.

    On je u Mostaru posjetio kantonalni i gradski ogranak svoje stranke. Došao je, kako je rekao, da im ispriča kako je protekao susret s Plenkovićem s obzirom na “ono što radi Milorad Dodik”.

    “Ovo što sada gledamo jako podsjeća na stvari od prije 30 godina kada je jedna struktura bosanskih Srba smatrala da ima pravo da donosi odluke u ime svih, da jednostavno ignoriše to da i drugi imaju pravo, nasilje nad pravima drugih nasilje nad istinom, nasilje nad ustavom, zakonima. Sve u svemu, nastavak jednostranog nasilja koje ne može dobro završiti”, rekao je Izetbegović.

    Dodik je, dakle, izjavio da nema tih sankcija koje će spriječiti dostojanstvo slobodnog Srbina koje zahtijeva da nacija kojoj pripada bude slobodna, svoja na svome u pravedno uređenoj zajednici, ali ne na štetu bilo kojeg naroda.

    Dodik je rekao da je “prizivanje sankcija od predsjednika raspale SDA ustvari samo još jedan dokaz da politički predstavnici muslimani ne žele dijalog niti bilo kakav dogovor, već unitarnu muslimansku državu u BiH”.

    “Ne znam kakve on sankcije meni priželjkuje i za šta, niti me zanima, ali vjerujem da mu je glavni problem što mi je narod na izborima dao najveće povjerenje. Na njegovu žalost, nisam podoban Srbin i njegov sagovornik u stvaranju muslimanske države, niti radim po diktatu zapadno-bošnjačke koalicije, već sam legitimni predstavnik srpskog naroda koji se bori za poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava”, istakao je Dodik.

    On je poručio da dok je njega i SNSD-a nikada neće izdati interese srpskog naroda i Republike Srpske koja je nastala u miru, očuvana u ratu i priznata u Dejtonu.

    “Ja se borim za poštivanje Ustava i onoga što je potpisano u Dejtonu, a ne za BiH u kojoj će dva naroda biti majorizovana od trećeg – muslimanskog. BiH je sastavljena od dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda i ako zbog poštovanja te činjenice Bakir Izetbegović priziva meni sankcije to govori o njemu i kakvu BiH želi, a ne o meni”, konstatovao je Dodik.

  • Košarac: Nedopustivo da Izetbegović nije pomenuo Trgovsku goru na sastanku u Dubrovniku

    Košarac: Nedopustivo da Izetbegović nije pomenuo Trgovsku goru na sastanku u Dubrovniku

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je da je zabrinjavajuća činjenica da izgradnja odlagališta za radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo na Trgovskoj gori nije bila tema razgovora zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda parlamenta BiH Bakira Izetbegovića na sastanku sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem u Dubrovniku.

    Očigledno je da je Izetbegović, iz sebi znanih razloga, propustio priliku da na važnom sastanku ukaže na jedinstveni stav Republike Srpske i Federacije BiH /FBiH/ o neprihvatljivosti namjere Hrvatske da u našem dvorištu gradi sporno odlagalište – poručio je Košarac.

    On je istakao da je nedopustiv, neprihvatljiv i jako zabrinjavajući propust, koji zaslužuje oštru osudu domaće javnosti činjenica da Izetbegović nijednom riječju nije pomenuo pitanje koje ugrožava zdravlje građana i životnu sredinu, saopšteno je iz resornog ministarstva.

    Prema njegovim riječima, dodatni problem predstavlja indolentnost ministra inostranih poslova Bisere Turković po ovom pitanju, pri čemu se u potpunosti oglušila o obavezujuće zaključke Predsjedništva BiH, Savjeta ministara i Koordinacionog tijela za Trgovsku goru.

    – Umjesto da se ozbiljno posveti rješavanju konkretnih pitanja u interesu svih građana u BiH i omogući domaćim ekspertima da paralelno sa hrvatskim kolegama rade na terenu na Trgovskoj gori, Izetbegovićeva stranačka koleginica Turkovićeva piše nesuvisle protestne note Srbiji, Rusiji i Kini zbog prisustva njihovih ambasadora i predstavnika na obilježavanju 9. januara, Dana Republike Srpske – naglasio je Košarac.

    On je dodao da takav odnos Turkovićeve otežava rad i ugrožava napore predstavnika nadležnih institucija na svim nivoima vlasti u BiH u sprečavanju susjedne zemlje da izgradi sporno odlagalište na Trgovskoj gori.

    “Ministar inostranih poslova treba da zna da prisustvo ambasadora i predstavnika Srbije, Rusije i Kine veličanstvenoj proslavi Dana Republike Srpske ne ugrožava nikoga, dok potencijalno odlagalište na Trgovskoj gori predstavlja ozbiljnu prijetnju životu 250.000 ljudi u opštinama u slivu rijeke Une. Ali, Turkovićeva kontinuirano zatvara oči pred tim problemom i nikada se nije udostojila da napiše protestnu notu Hrvatskoj u vezi sa Trgovskom gorom”, istakao je Košarac.

    On je naglasio da su, za razliku od političkih predstavnika iz FBiH, zvaničnici Republike Srpske maksimalno posvećeni i rade na tome da se na temelju argumenata i stručnih analiza spriječi izgradnja odlagališta u neposrednoj blizini granice Hrvatske sa Republikom Srpskom i BiH.

    – Javnost u Republici Srpskoj i FBiH nije zapamtila nijedan javno izrečen stav političkih predstavnika iz FBiH, poput članova Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića ili Željka Komšića, o protivljenju izgradnji odlagališta na Trgovskoj gori. S druge strane, Republika Srpska ima proaktivnu ulogu u rješavanju ovog problema – rekao je Košarac.

    On ističe da o tome svjedoče zalaganja srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske Željke Cvijanović, srpskih članova u Savjetu ministara, kao i institucija Republike Srpske.

    – Nećemo odustati od ovog slučaja, jer prioritetno štitimo zdravlje naših građana i životnu sredinu – poručio je Košarac.

    S tim u vezi, on je dodao da postoji saglasnost i spremnost predsjedavajućeg Savjeta ministara Zorana Tegeltije da se iznađe rješenje za finansiranje rada Ekspertskog tima, na čiju je inicijativu izrađen prijedlog potrebnih finansijskih sredstava.

    Košarac je naglasio da očigledno ignorisanje pitanja izgradnje spornog odlagališta na Trgovskoj gori od pojedinih bošnjačkih predstavnika institucija na nivou BiH treba da bude meta domaćih “dežurnih kritičara”, umjesto što u javnost iznose neargumentovane tvrdnje na račun onih koji su posvećeni rješavanju ove problematike.

    – Krajnje je vrijeme da sateliti određenih političkih partija, čiji lideri ništa nisu preduzeli po ovom pitanju kada su imali priliku za to, prestanu da politizuju slučaj Trgovske gore i uključe se u zajedničku borbu protiv izgradnje spornog odlagališta, jer je to zakonska i morala obaveza prema našim građanima – poručio je Košarac