Autor: INFO

  • Drastično povećan broj testiranja na koronu

    Drastično povećan broj testiranja na koronu

    Zbog pogoršane epidemiološke situacije higijensko-epidemiološke službe ne stižu da kontaktiraju sve novozaražene u jednom danu, ali poručuju da građani neće ostati bez svojih prava.

    Nakon novogodišnjih i božićnih praznika drastično se povećao broj pregleda u kovid ambulantama, kao i testiranja na virus korona. U javnim zdravstvenim ustanovama u Srpskoj dnevno se testira više od 1.100 ljudi, a posla imaju i privatne laboratorije u kojima je moguće uraditi brzi antigenski test.

    Istovremeno, veoma su traženi i brzi testovi u apotekama, koji koštaju oko šest maraka i koje građani najčešće kupuju kada imaju blage simptome. Ipak, važno je znati da ovi testovi nisu važeći, zbog čega ljekari pozivaju građane da testiranje ponove PCR metodom ili brzim antigenskim testom, kako bi ušli u zvaničnu bazu podataka i dobili potrebne potvrde i doznake za poslodavca.

    Iz Doma zdravlja Banjaluka pojašnjavaju da im Institut za javno zdravstvo RS i akreditovane laboratorije službeno šalju sve rezultate testiranja, a oni potom obavještavaju građane.

    – Na broj telefona koji ste naveli prilikom testiranja dobićete SMS poruku da ste pozitivni na testiranju na korona virus. Poruka sadrži i link kojem trebate pristupiti, te popuniti i poslati obrazac. U obrascu navodite kontakte ljudi s kojima živite, kao i kontakte s kojima ste bili 48 časova prije pojave simptoma. Samo ovako ste ispoštovali kompletan put prijave i vaši podaci će biti evidentirani u elektronskom kartonu – pojašnjavaju iz Doma zdravlja.

    Brojni građani koji su izolaciji navode, međutim, da ih niko iz HES-a nije kontaktirao danima i pitaju kako da poslodavcu dokažu svoje bolovanje.

    – Ogroman je broj pacijenata i nažalost ne možemo stići u jednom danu da obradimo sve podatke putem telefona, ali trudimo se. Molimo građane za strpljenje i razumijevanje – poručuju iz Doma zdravlja.

    Napominju i da građani trebaju obavijestiti svog porodičnog doktora o pozitivnom nalazu, koji će im potom izdati potvrdu o preležanoj bolesti, kao i doznake za poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad.

  • Pakuju se i cijele porodice, žele bolje! BiH se lani suočila sa odlaskom rekordnog broja ljudi

    Pakuju se i cijele porodice, žele bolje! BiH se lani suočila sa odlaskom rekordnog broja ljudi

    Bosna i Hercegovina se lani suočila sa odlaskom rekordnog broja ljudi koji su, nerijetko sa cijelim porodicama, napuštali svoja ognjišta i bolji život potražili u nekoj od evropskih zemalja.

    Analize nevladinog sektora pokazuju da je u 2021. iz BiH otišlo čak 170.000 stanovnika, dok smo od 2013. do kraja prošle godine na migracijama izgubili oko 485.000 građana, podaci su Unije za održivi povratak i integracije u BiH.

    Kad se tome doda negativan prirodni priraštaj, koji nas tišti već pune dvije decenije, sve ukazuje na to da, kako upozoravaju demografi, ulazimo u klasični ”demografski slom”.

    Nema perspektive
    Mirhunisa Zukić, predsjednica pomenute unije, ističe da ljudi ne odlaze samo zbog materijalnih razloga, nego zato što ovdje, jednostavno, ne vide perspektivu.

    – Neprijatno nam je saopštavati brojke o onima koji odlaze, jer ovde nije riječ samo o statistikama, nego o sudbinama ljudi. Nema grada iz kojeg ljudi ne odlaze, a do podataka dolazimo preko mjesnih zajednica i lokalnih udruženja, te naših projekata. Razočarani smo odlaskom kompletnih porodica, te mladih do 40 godina. Oni uglavnom idu u Njemačku – objašnjava za Srpskainfo Zukićeva.

    Milovan K, električar iz Banjaluke koji je prije dvije godine otišao u Njemačku, nada se da će mu se uskoro pridružiti supruga i dvoje djece.

    – Pandemija je sve malo usporila, ali smo odlučni u tome da svi odemo. Godinama sam se nadao da će biti bolje, ali to nisam dočekao. Plate svakih par godina neznatno odu gore, a cijene samo rastu, tako da većina ljudi u RS i BiH bukvalno jedva preživljava. S druge strane, priča o nekim potencijalnim sukobima ne prestaje. Zaista ne želim svojoj djeci takav život. Takođe, sve više ljudi koje poznajem odlučuje se na odlazak, što je znak da ovaj sistem malo kome odgovara. Čini mi se da je ove prostore najviše naših građana napustilo lani – poručuje naš sagovornik.

    I iz agencija koje posreduju pri zaposlenju naših građana u inostranstvu ističu da je sasvim izvjesno da će 2021. biti jedna od rekordnih godina u pogledu broja onih koji su otišli iz BiH.

    Motivi

    Kako kažu u Agenciji VBM Agentur, Minhen, koja posreduje pri zapošljavanju naših radnika u Njemačkoj, i u narednom periodu možemo da očekujemo povećano interesovanje građana za napuštanje BiH.

    – Kako raste politička tenzija u BiH, paralelno s padom životnog standarda, ljudi su sve odlučniji u namjeri da bolji život potraže u inostranstvu. A u 2021. se bilježi rast odlaska cijelih porodica, te visokokvalifikovanih stručnjaka – kaže za Srpskainfo Vlastimir Vidić iz VBM Agentur.

    Prema njegovim riječima, osnovni motiv odlaska je ekonomske prirode.

    – Ljudi žele bolju platu za svoj rad. Drugi, veoma bitan motiv, jeste i taj psihološki, u smislu da građani BiH ne žele više da trpe stalnu političku turbulenciju, neizvjesnost, ali i ponižavanje od strane svojih političkih elita. Veoma važan motiv u konačnoj odluci da se ide u inostranstvo jeste i želja da se djeci obezbijede bolji uslovi školovanja, onda i zapošljavanja, gdje neće biti primarni stranačka pripadnost i klasno stanje – objašnjava Vidić. Naglašava da je primjetno da se posljednje vrijeme za odlazak u inostranstvo odlučuje i sve više ljudi u pedesetim godinama.

    – Svjesni su da od penzije koju bi dobili u BIH neće imati sigurnost ni za najosnovniji biološki opstanak – poručuje Vidić.

    Uvoz radnika

    U Agenciji „Spektar“ Banjaluka ističu da je odlazak ljudi u inostranstvo primjetan na svakom koraku.

    – Nikada nismo imali tako veliki interes za poslove i rad u inostranstvu s jedne strane, odnosno smanjeno interesovanje za domaće konkurse, s druge strane. Čak su krenule inicijative od strane poslovne zajednice za popunom radnih mjesta dovođenjem strane radne snage na naše tržište rada – naglašava za Srpskainfo direktor ove agencije Miroslav Vukajlović. Upozorava da naše tržište rada sve više liči na brod bez kormilara.

    – Za očekivati je nastavak trenda odlaska radne snage u inostranstvo. Ljude na odlazak motivišu prilika za boljom zaradom, te veća sigurnost kako za njih, tako i za njihove porodice. Naime, sve manje ljudi želi da planira budućnost za sebe i porodicu u nesigurnom okruženju, gdje se stalno ponavlja priča o mogućim sukobima – objašnjava Vukajlović. Posljednje istraživanje Instituta za razvoj mladih „Kult“, u kojem su učestvovala 3.132 ispitanika iz cijele BiH, pokazalo je da polovina među njima razmišlja o odlasku.

    – Oko 40 odsto mladih koje je obuhvatilo ovo istraživanje, izjavilo je kako je u posljednjih sedam godina član njihove uže porodice napustio BiH. Više od 50 odsto ima interes da napusti BiH, dok je njih 12 odsto već preduzelo konkretne korake u tom smjeru – saopštili su ranije iz „Kulta.

    IDU CIJELE PORODICE

    U pogledu migracija, prošla godina je specifična i po tome što je udeo odlaska kompletnih porodica znatno veći nego proteklih godina.

    – To omogućava primjena novog useljeničkog zakona za kvalifikovanu radnu snagu, koji istovremeno omogućava apliciranje jednog od supružnika za radnu i boravišnu vizu, kao i njegove porodice – naglašava Vlastimir Vidić iz Agencije VBM Agentur, Minhen.

  • Kurtiju stiglo pismo iz Vašingtona

    Kurtiju stiglo pismo iz Vašingtona

    Američki državni sekretar Entoni Blinken u pismu kosovskom premijeru izražava nadu da će njegovo lično liderstvo dati novi impuls dijalogu Beograda i Prištine.

    Aljbin Kurti bi trebalo da se pridržava ranije preuzetih obaveza, izbegava retoriku koja podiže tenzije, pomoviše transparentnost i uključi se u pregovore sa neophodnim fokusom, kreativnošću i hitnošću, suština je Blinkenovog pisma.

    Blinken je istakao da SAD veruju da je dijalog Beograda i Prištine uz posredovanje Evropske unije najbolje mesto za normalizaciju odnosa i dodao je da Vašington u tom cilju blisko sarađuje sa partnerima iz EU.

    Ponovio je da nerešeni odnosi Beograda i Prištine ostaju glavna prepreka članstvu i punoj integraciji u evropske i evroatlanske institucije, što je, kako je rekao, “zajednički cilj SAD i Kosova”.

    “Kao prijatelj i partner Kosova, SAD se raduju zajedničkom radu na punoj primeni agende predsednika Bajdena za naše odnose, uključujući jačanje vladavine prava, zaštitu manjinskih prava, promociju ekonomskog rasta i obezbedjenje dugo odlaganog sporazuma izmedju Kosova i Srbije sa fokusom na uzajamnom priznavanju”, napisao je Blinken, prenosi Reporteri.

    Naveo je da su odnosi između SAD i vlasti u Prištini “ukorenjeni u zajedničkim demokratskim vrednostima i posvećenosti suverenom i nezavisnom Kosovu”.

    Blinken je poručio Kurtiju da obrati pažnju na postizanje sporazuma o električnoj energiji na severu KiM i napredak u postizanju zajedničkih ciljeva u vezi sa nestalim osobama.

    Dodao je da je “u interesu Kosova da ta pitanja budu rešena i brzo dovedu do kompromisnog rešenja, kako bi mogla da služe kao osnova za dalji napredak ka sveobuhvatnoj normalizaciji.

    “Podrška sudskim odlukama, posebno onima koje se odnose na manjinska prava, imala bi takodje pozitivan efekat i u skladu je sa prioritetima vaše vlade za jačanje vladavine prava”, smatra Blinken.

    On u pismu poziva Kurtija da blisko sarađuje sa američkim ambasadorom u Prištini Džefrijem Hovenijerom i specijalnim predstavnikom SAD za zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom jer obojica imaju puna ovlašćenja da potpuno ovlašćeni da se bave tim pitanjima. “Spremni smo da pomognemo Kosovu da postigne zajedničke ciljeve”, zaključio je Blinken.

  • Rusija tvrdi da su pregovori o Ukrajini ušli u “slijepu ulicu” i da pripremaju opcije

    Rusija tvrdi da su pregovori o Ukrajini ušli u “slijepu ulicu” i da pripremaju opcije

    Poljski ministar vanjskih poslova rekao je u četvrtak da je Evropa u opasnosti od upadanja u rat jer je Rusija rekla da još ne odustaje od diplomatije, ali da vojni stručnjaci pripremaju opcije u slučaju da se tenzije oko Ukrajine ne mogu smiriti.

    U Washingtonu, Bijela kuća je saopštila da je prijetnja ruske invazije na Ukrajinu i dalje visoka sa oko 100.000 raspoređenih ruskih vojnika i da će Sjedinjene Države u roku od 24 sata objaviti obavještajne podatke koji sugerišu da bi Rusija mogla izmisliti izgovor da ga opravda.

    “Ratni bubanj zvuči glasno, a retorika je postala prilično reska”, rekao je Michael Carpenter, američki ambasador pri Organizaciji za evropsku sigurnost i saradnju (OEBS), nakon razgovora s Rusijom u Beču.

    “Prijetnja od vojne invazije je velika”, rekao je novinarima savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan. “Nema određenih datuma za više razgovora. Prvo se moramo konsultovati sa saveznicima i partnerima.”

    Rusija je rekla da se dijalog nastavlja, ali da je zapao u ćorsokak dok je pokušavala uvjeriti Zapad da zabrani ulazak Ukrajine u NATO i poništi decenije širenja saveza u Evropi – zahtjevi koje su Sjedinjene Države nazvale “nepokrenutim”.

    “U ovoj fazi je zaista razočaravajuće,” rekao je ruski ambasador Aleksandar Lukaševič novinarima nakon sastanka OEBS-a, trećeg dijela u nizu razgovora između Istoka i Zapada ove sedmice.

    Upozorio je na moguće “katastrofalne posljedice” ako se dvije strane ne dogovore oko onoga što je Rusija nazvala sigurnosnim crvenim linijama, ali je rekao da Moskva nije odustala od diplomatije i da će je čak ubrzati.

    Ruski komentari odražavaju obrazac u kojem Moskva kaže da želi nastaviti diplomatiju, ali odbija pozive da preokrene gomilanje svojih trupa u blizini Ukrajine i upozorava na neodređene posljedice po zapadnu sigurnost ako se njeni zahtjevi ne usliše.

    Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov također je rekao da su raniji sastanci pokazali su ušli u “slijepu ulicu”, te da ne vidi razloga da u narednim danima ponovo sjedne za ponovno pokretanje istih razgovora.

  • Erdogan: Pojedine članice Evropske unije blokiraju pristupanje Turske bloku

    Erdogan: Pojedine članice Evropske unije blokiraju pristupanje Turske bloku

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan kritizirao je Evropsku uniju te je naglasio kako pojedine članice organizacije blokiraju pokušaje Turske da se pridruži Evropskoj uniji.

    U razgovoru s ambasadorima u Ankari Erdogan je rekao kako je lično svjedočio nastojanjima pojedinih država da onemoguće pristup Turske Evropskoj uniji.

    “Turska, koja je geografski i historijski dio Evrope, posvećena je svom cilju da postane članica EU uprkos nepravdama”, rekao je Erdogan.

    Turski predsjednik je napomenuo kako Turska ulaže konstantne napore u pregovorima te je dodao da se nada kako će se EU osloboditi “strateške sljepoće” te da će hrabrije djelovati u kontekstu razvijanja odnosa s Ankarom.

    “Koristili su taktiku odgađanja protiv nas u mnogim pitanjima, uključujući i carinsku uniju. Ono što zaista treba uzeti u obzir jeste činjenica da je volju cijelog bloka zarobilo nekoliko država”, rekao je turski predsjednik.

    Ne imenujući nijednu zemlju, Erdogan je rekao da neke zemlje članice probleme s Ankarom pokušavaju rješavati putem institucija Evropske unije.

    “Evropska unija treba spriječiti pokušaje sabotiranja Turske i EU pod izgovorom međublokovske solidarnosti”, ističe predsjednik Turske.

  • Ništa od novih sankcija SAD-a Rusiji, u Senatu nedostajalo pet glasova

    Ništa od novih sankcija SAD-a Rusiji, u Senatu nedostajalo pet glasova

    Američki Senat u četvrtak nije uspio usvojiti zakon o sankcijama ruskom plinovodu Sjeverni tok 2, za koji se zalagao republikanski senator Ted Cruz, dan nakon što su demokrate predstavile vlastiti prijedlog.

    Rezultat je bio 55 glasova za i 44 protiv zakona za koji je bilo potrebno 60 glasova za usvajanje. Glasanje je trajalo skoro sedam sati, dok je lider većine Chuck Schumer razmatrao opcije o zakonu o glasačkim pravima.

    Senator Robert Menendez dobio je podršku mnogih svojih kolega demokrata, uključujući predsjednika Joea Bidena, za alternativni zakon koji je predstavio u srijedu. Njegovo zakonodavstvo bi uvelo sveobuhvatne sankcije najvišim ruskim vladinim i vojnim zvaničnicima i bankarskim institucijama ako se Moskva uključi u neprijateljstva protiv Ukrajine.
    Senatorka Jeanne Shaheen, članica demokrata, koja je s Cruzom prvobitno bila kosponzor zakona o sankcijama za Sjeverni tok 2, glasala je protiv njegovog zakona rekavši da rizikuje razbijanje jedinstva u Washingtonu i Evropi zbog ruske agresije na Ukrajinu.

    Ona je rekla da bi Cruzov zakon “zabio klin” između SAD-a i njihovih saveznika, posebno Njemačke.

    Sjedinjene Države, kao i neke evropske zemlje, uključujući Ukrajinu i Poljsku, protive se gasovodu koji bi Kijev lišio tranzitnih taksi, kao i povećao utjecaj Moskve na Evropu, gdje cijene plina rastu.

    Cruz je rekao da je glasanje pokazalo da većina u Senatu podržava brzu akciju u vezi s naftovodom, koju promiče ruski predsjednik Vladimir Putin i koju vodi državna energetska kompanija Gazprom.

    “Samo hitno uvođenje sankcija može promijeniti Putinovu kalkulaciju, zaustaviti ukrajinsku invaziju i ukloniti egzistencijalnu prijetnju koju predstavlja Sjeverni tok 2”, rekao je Cruz.

    Nekoliko demokrata, uključujući senatore Tammy Baldwin, Marka Kellya i Raphaela Warnocka, podržali su nacrt zakona koji bi uveo sankcije “Nord Stream 2 AG”, kompaniji koja gradi projekt, u roku od 15 dana od usvajanja. Cruzov prijedlog zakona bi također omogućio Kongresu da glasa za poništavanje bilo kakvog predsjednikovog odricanja sankcija.

    Gasovod Sjeverni tok 2, vrijedan 11 milijardi dolara, bi slao ruski gas ispod Baltičkog mora u Evropu preko Njemačke. Završen je krajem prošle godine, ali čeka se odobrenje Njemačke i EU koje će možda stići tek sredinom godine.

  • Ruska i američka igra nerava: Može li “Srebrena lisica” nadmudriti Vladimira Putina?

    Ruska i američka igra nerava: Može li “Srebrena lisica” nadmudriti Vladimira Putina?

    Drugu sedmicu januara na svjetskoj političkoj sceni obilježili su dugotrajni razgovori američkih i ruskih zvaničnika u vezi sa situacijom na istoku Evrope. Iako se tokom pregovora govorilo o brojnim temama, pažnju javnosti “ukrala” je iskusna američka diplomatkinja Wendy Sherman.

    Zamjenica državnog sekretara SAD-a Antonyja Blinkena predvodila je Sjedinjene Američke Države u Ženevi tokom sastanka s Ruskom Federacijom, koju je predstavljao zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Sergej Rjabkov.
    Iako na prvi pogled Wendy Sherman nije političarka koja odaje poseban utisak, ona predstavlja jednu od najmoćnijih američkih zvaničnica u modernoj diplomatiji ove države. Zbog svog izgleda, prije svega zbog sijede kose, ali i zbog spretnog stila pregovaranja, Sherman je u javnosti poznata i kao “Srebrena lisica”.

    “Američki zvaničnici se nadaju da će smiriti napetu situaciju kroz pregovore s Rusima. U Washingtonu je poznata po svom oštrom maniru, a kroz svoj rad ima i dugu historiju suočavanja s teškim temama”, navodi BBC.

    Uloga u brojnim procesima

    Tokom diplomatske karijere Sherman je obavljala niz poslova koji se smatraju izuzetno bitnim za međunarodne i geopolitičke odnose. Između ostalog, pod predsjednikom Billom Clintonom, Sherman je pokušala postići sporazum sa Sjevernom Korejom, koji je bio osmišljen da zaustavi proces izrade nuklearnog oružja.

    Tokom 2011. godine “Srebrena lisica” preuzela je vodstvo u pregovorima o nuklearnom sporazumu SAD-a i Irana. Upravo je njenom zaslugom i sklopljen sporazum koji je ocijenjen kao historijski, a koji su potpisali Iran, SAD, Francuska, Kina, Rusija i Njemačka.

    Wendy Sherman – iskusna američka diplomatkinja (Foto: EPA-EFE)
    Wendy Sherman – iskusna američka diplomatkinja (Foto: EPA-EFE)
    Iako su iranski zvaničnici imali stroga pravila u kontekstu interakcije muškaraca i žena tokom pregovora, Sherman ističe kako joj to što je žena nije predstavljalo problem u cijelom procesu.

    “Kada sam sjedila prekoputa Iranaca, predstavljala sam Sjedinjene Američke Države. Možda kao žena mogu da kažem neke stvari koje nisu teške. Međutim, kada postanem ‘teška’ i kada ‘gubim’, onda mogu stvoriti jači utisak, jer ljudi to ne očekuju”, rekla je Sherman.

    Iako ima 72 godine, BBC ističe kako uprkos dugotrajnim pregovorima Sherman uvijek ostavlja utisak osobe koja ni u jednom trenutku ne pokazuje znakove umora. Što se tiče njenog nadimka, za to su zaslužni zvaničnici Irana, ali i State Departmenta.


    “Iranci su je počeli zvati ‘Lisica’ zbog njenog lukavog pristupa tokom pregovora. Njene kolege iz State Departmenta prihvatile su taj nadimak, a tokom pregovora su nosili majice na kojima je pisalo ‘Srebrena lisica’. Također, kolege uvijek ističu da na Sherman gledaju s divljenjem, ali i dozom straha, naročito tokom međunarodnih pregovora”, piše BBC.

    Posljednji pregovori s Rusijom, prema mišljenju analitičara, predstavljali su izuzetno naporan proces. Sastanak koji je trajao 7,5 sati, ukoliko je suditi prema zvaničnim izjavama, nije znatno približio stavove Washingtona i Moskve.


    Međutim, Sherman je nakon sastanka poručila kako su Sjedinjene Američke Države stavile do znanja Rusiji da su spremne razgovarati o izmještanju projektila u Evropi, ali da se ne slažu s ograničenjima vezanim za ulazak Ukrajine u NATO.

    Iako se nakon sastanaka nude izjave tokom kojih se pažljivo biraju riječi, mnogi ističu kako se iza zatvorenih vrata vode izuzetno žustri razgovori. U svemu tome postavlja se pitanje – da li “Srebrena lisica” može nadmudriti ruskog lidera Vladimira Putina i ostale ruske zvaničnike?

  • BiH sve bliže kovid propusnicama

    Ministarstvo civilnih poslova (MCP) BiH pripremilo je Nacrt sporazuma za izradu jedinstvene kovid propusnice, koji je dostavljen svim nadležnim institucijama, a očekuje se da će se krajem mjeseca održati konferencija ministarstava zdravstva u BiH na kojoj će biti riječi o kovid sertifikatima.

    “Nakon što mišljenja nadležnih institucija budu prikupljena biće održana konferencija ministara za oblast zdravstva”, naveli su u MCP BiH za “Nezavisne novine”, dodajući da očekuju da bi se ova konferencija mogla održati do kraja prvog mjeseca 2022. godine.

    Da li će ovim nacrtom sporazuma zaista biti riješen problem izdavanja jedinstvenog kovid sertifikata, ostaje da se vidi, a čini se da se nadležna ministarstva zdravlja i dalje ne mogu usaglasiti u vezi s ovim pitanjem.

    Kako je za “Nezavisne” rekao Goran Čerkez, zamjenik ministra za javno zdravstvo FBiH, Federalno ministarstvo zdravsta je, prema njegovim riječima, u proljeće prošle godine prihvatilo da nosilac tehničkog rješenja za izradu kovid propusnica bude IDDEEA. Dodao je da se tada Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS nije složilo s tim, za razliku od federalnog ministarstva i Ministarstva zdravstva Brčko distrikta.

    “Nažalost, izgubili smo osam mjeseci, nadam se da će se ovo sada riješiti”, kazao je Čerkez, dodajući da politika u ovom slučaju ne treba da bude u prvom planu.

    S druge strane, u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS su istakli da je u toku usaglašavanje između institucija nadležnih za zdravstvo i Ministarstva civilnih poslova BiH, ali da ostaju pri ranije istaknutom stavu da su zdravstveni podaci građana Srpske u nadležnosti zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj.

    “Ovim će se definisati uloge i poslovi institucija u ispunjavanju zahtjeva Evropske unije, a to podrazumijeva i uspostavljanje i upravljanje pristupnom tačkom, što je tehničko pitanje”, kazali su u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS. Podsjetili su da je Institut za javno zdravstvo Republike Srpske ovlašten da vodi evidencije iz oblasti zdravstvene zaštite koje se vode u svrhu izdavanja digitalnih kovid sertifikata, u skladu sa preuzetim obavezama iz međunarodnih konvencija i sporazuma.

    Podsjećamo, Savjet ministara BiH u decembru prošle godine dao je saglasnost Ministarstvu civilnih poslova za iskazivanje interesa za priključenje BiH sistemu digitalnih kovid potvrda EU. Tada su saopštili da bi Agencija za identifikacione isprave, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) trebalo da bude nosilac tehničkog rješenja za izradu kovid propusnica.

    “Cilj je da izdate kovid potvrde budu međunarodno priznate, kako bi se omogućilo građanima iz BiH da nesmetano putuju po zemljama Evrope i svijeta”, naveli su tada u Savjetu ministara BiH.

    Aćimović: Ograničiti okupljanja
    Preporuka Instituta za javno zdravstvo RS je da se u narednih 14 dana ograniče okupljanja, rekla je Jela Aćimović, pomoćnica direktora za medicinska pitanja Instituta za javno zdravstvo RS, za “Nezavisne novine”. “Svjedoci smo da se ne poštuju mjere koje su na snazi i na to moramo obratiti pažnju. Naše mišljenje je da u narednih 14 dana treba ograničiti okupljanja”, rekla je Aćimovićeva, dodajući da akcenat treba da bude na poštovanju postojećih mjera koje su na snazi. “Nikada brže širenje virusa korona nismo imali i brže razvijanje talasa”, kazala je Aćimovićeva, ističući da je procjena da jedna osoba zaražena omikron sojem može da zarazi 15 drugih. Dodala je da ovo ne bi nazvala pooštravanjem mjera, već više poštovanjem onoga što govore da je neophodno već dvije godine.

  • Nisu platili dug, izgubili pravo glasa u UN-u

    Nisu platili dug, izgubili pravo glasa u UN-u

    Osam država, među kojima Iran, Sudan i Venecuela, izgubilo je pravo glasa u UN-u zbog prevelikog duga prema organizaciji, izjavio je generalni sekretar Antonio Guteres.

    Jedanaest država članica trenutno kasni s plaćanjem doprinosa u skladu sa članom 19 Povelje UN, naveo je Guteres u pismu članovima Generalne skupštine, u čiji je uvid imala agencija Frans pres.

    Član 19 predviđa suspenziju prava glasa u Generalnoj skupštini za svaku zemlju čiji je iznos zaostalih obaveza jednak ili veći od doprinosa koji je platila u posljednje dvije godine.

    Ako je do neplaćanja došlo zbog okolnosti koje su van kontrole, država može ipak da zadrža svoje pravo glasa, što je ove godine slučaj za tri zemlje Komorima, Sao Tome i Prinsipeom i Somalijom, naveo je Guteres.

    Pored Irana, Sudana i Venecuele, pravo je izgubilo još pet zemalja Antigva i Barbuda, Kongo, Gvineja, Papua Nova Gvineja i Vanuatu.

    Da bi vratile pravo glasa neophodno je da plate barem minimalni iznos koji nije isti za sve zemlje. Iran treba da plati više od 18 miliona dolara, Sudan oko 300.000, a Venecuela gotovo 40 miliona dolara.

    Iran je još prošle godine izgubio pravo glasa zbog duga. Iranske vlasti su tada navele da ne mogu da isplate iznos zbog sankcija koje su im uvele SAD.

    Poslije nekoliko mjeseci pregovora Iranu je dato izuzeće, koje mu je omogućilo da plati minimalni potreban dug i da povrati svoja glasačka prava u junu, neposredno prije izbora novih članica Savjeta bezbjednosti UN-a.

    Godišnji operativni budžet UN-a, odobren u decembru, iznosi oko tri milijarde dolara. Budžet mirovnih operacija, odobren u junu, iznosi oko 6,5 milijardi dolara.

  • Druga opomena Dodiku prije potpune izolacije

    Od novih američih sankcija Miloradu Dodiku prošlo je osam dana, ni pola od toga nije trajala medijska i politička galama u BiH, a potom je nastupila relativna tišina s mnogim pitanjima bez odgovora, u paketu sa razočaranjem Bakira Izetbegovića.

    Kakva je razlika novih sankcija Dodiku u odnosu na one koje ima od 2017. godine? Kakvi su dometi novog sankcionisanja? Da li će se neke zemlje EU, ili Unija u kompletu, pridružiti ovom potezu Vašingtona?

    U principu, postoje dvije vrste sankcije – jedne se odnose na zabranu putovanja u SAD, a druge na zabranu poslovanja sankcionisanog „entiteta“ i njegovih firmi s američkim državljanima i sistemom.

    Korupcija
    Dodik već godinama ne može da putuje u SAD, a u obrazloženju sankcija od 5. januara govori se o povezanim licima: „Sva imovina i interesi u imovini pojedinaca i entiteta iznad (Dodik i ATV) koji se nalaze u SAD ili u posjedu ili kontroli američkih osoba su blokirani i moraju se prijaviti OFAC-u. Osim toga, blokirani su i svi subjekti koji su u direktnom ili indirektnom vlasništvu 50 odsto ili više od strane jedne ili više blokiranih osoba…“ OFAC je skraćenica za Kancelariju za kontrolu strane imovine pri Ministarstvu finansija SAD.

    – Najvažnija razlika ovih sankcija u odnosu na one ranije je ta što su uvedene zbog korupcije. Ne toliko da je Dodik lično uključen, nego da zna za to, da podržava… – kaže za Srpskainfo profesor međunarodnih odnosa, dr Miloš Šolaja.

    Međutim, ekonomski analitičar i bivša ministarka finansija RS, Svetlana Cenić, kaže da su razlike mnogo veće.

    – Jedno je crna lista na koju je ranije stavljen i to se tiče Stejt departmenta i zabrane ulaska, nema vize, zabrane raspolaganja imovinom u SAD. Drugo je kada vas stave na listu njihovog Ministarstva trezora, što onda ograničava i može da kontroliše uplate. A većina uplata u svijetu se kontroliše preko Amerike. Drugo, svako ko hoće da bude dobar s Amerikom, a ima ih puno, dobro će voditi računa s kim i kako posluje. Jer sankcijama se tiho sugeriše – vodi računa ko je na našoj crnoj listi. Recimo, onaj ko želi da posluje, a ne poznaje prilike u BiH, pa kada ukuca listu SAD odmah će vidjeti imena s kim ne treba da sarađuje. Kao što ukucava da provjeri čitavu zemlju da vidi na kakvoj je listi, u kojoj je zoni – objašnjava Cenićeva za Srpskainfo.

    Panika
    Prema njenim riječima, ono što ostavlja prostor za široko tumačenje sankcije jeste dio koji se odnosi na vlasničku strukturu.

    – ATV je stavljena pod sankcije zajedno s Dodikom u toj grupi, ali oni mogu da uključe svakog ko je u toj vlasničkoj strukturi i da sankcionišu svakoga ko posluje s njima. Ameri su Ameri, oni to vrlo široko tumače kada hoće. Ovo je Dodiku drugi žuti karton. Sljedeći korak je da neće moći mrdnuti ni poslovati; samo neka nastavi. Onda je to strašno, zbog toga je on bio u panici. On nije kakvog obrazovanja, ali on to zna iz ranijeg perioda, sarađujući s Amerikancima toliko dugo. Doveli su ga, vazdigli, postavili, učili su ga, obučili, njegove su obučavali. Kada krenu da presijecaju te finansijske transakcije, samo blokiraju uplate i isplate – navodi Cenićeva.

    Kao primjer kako su se proveli u sličnoj situaciji navodi neke ranije funkcionere SDS.

    Znate li koliko se Milenko Vračar borio i kada je rehabilitovan da ga skinu sa liste Ministarstva trezora SAD, da može da radi? Nije mogao ništa. Navodila sam i primjer Save Krunića, koji je takođe rehabilitovan, ali SAD treba vremena i vremena. Imao je problem da otvori bankovni račun, da prima platu, jer je nije mogao dobijati na ruke. To su stvari koje se dešavaju u pozadini. A u kojoj mjeri će se dešavati Dodiku? Njemu su očigledno dali vremena da odabere hoće li to sve tako primjenjivati ili će konačno početi da razgovara s ljudima, da ne vrijeđa, da ne širi tenzije. On je američko čedo, vojska je američko čedo, Dejton je američko čedo. Dodik je bio najviše u panici zbog sina. Njemu država ionako plaća sve, ali sin je mlad dečko, treba da radi – kaže Cenićeva.

    Efikasan geopolitički alat
    Aleksandar Savović, izvršni direktor Centra za ekonomske, pravne i društvene analize iz Banjaluke, takođe kaže da su se prethodne sankcije SAD odnosile na političke aktivnosti, a ove koje su uvedene nedavno su usmjerene ka finansijskim aktivnostima.

    – Ove sankcije su mnogo efikasniji geopolitički alat SAD jer mogu dovesti do potpune finansijske izolacije pojedinaca, kompanija ili države. S obzirom da SAD, uz pomoć dolara kao međunarodne valute preko koje se obavi više od 50 odsto međunarodnih transakcija, može da praktično izoluje subjekta iz međunarodnog finansijskog sistema, što naravno nosi veoma teške posljedice. Pitanje je samo koliko će daleko ići američka administracija. Na primjer, ukoliko je softverska kompanija na listi sankcionisanih, oni veoma teško ili skoro je nemoguće da mogu nastaviti poslovanje, jer je većina softverskih platformi porijeklom iz SAD. Ako budu išli do kraja, to bi značilo da oni koji su pod sankcijama u suštini ne bi mogli koristiti banke, vršiti transakcije i veoma teško na bilo koji način učestvovati u finansijskom sistemu. Po mnogima, te su sankcije efikasnije i od vojnih akcija – tvrdi Savović za Srpskainfo.

    Istovremeno, Milorad Dodik pokušava da stvori sliku da ga nove sankcije previše ne zabrinjavaju. Izjavio je da nije izabran da predstavlja američke, nego srpske interese u BiH, a nakon posljednjih mjera iz Vašingtona, zajedno s kolegama iz vrha SNSD, otišao je u kafanu da proslavi – uz harmoniku.

    “Problemi BiH ostaju”
    Čak je i lider SDA, Bakir Izetbegović, izjavio da sankcije srpskom članu Predsejdništva BiH nisu ni blizu dovoljne.

    – Sankcije su krenule. I ovo je tek početak i nije ni blizu dovoljno. Ovakvo siledžijsko ponašanje Dodika i strukture koja ga prati traži puno odlučnije i efikasnije sankcije – smatra Izetbegović.

    Na pitanje koji su dometi ovakvog načina kažnjavanja, Aleksandar Savović kaže da su za geopolitičku borbu sankcije veoma efikasan način kažnjavanja, ali da su za građenje državne zajednice i uređenje odnosa u BiH dometi sankcija skoro nikakvi.

    – SAD će kroz ove sankcije zaštiti svoje geopolitičke interese, ali će i dalje ostati isti problemi u BiH sve dok se dogovor ne napravi između tri konstitutivna naroda. Bojim se da, ukoliko vlast u Srpskoj bude spremna da po svaku cijenu ide na dalje zaoštravanje situacije, može u jednom trenutku dovesti do „Dejtona 2“, gdje bi zapadne sile isključile Rusiju iz procesa novog uređenja BiH. Siguran sam da bi u tom slučaju Republika Srpska bila u egzistencijalnoj opasnosti. Postavlja se očigledno pitanje zbog čega!? Da li vlast ima jasne ciljeve i strategiju zbog kojih žrtvuju stabilnost Srpske i ko će odgovarati ako poslije ove krize Srpska izađe slabija nego što je sad – pita Savović.