VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vanjska politika SAD-a u raskoraku između ideala i pragmatičnog pristupa Joea Bidena

    Vanjska politika SAD-a u raskoraku između ideala i pragmatičnog pristupa Joea Bidena

    Odluka Sjedinjenih Američkih Država da konačno povuče vojne snage iz Afganistana, uprkos brojnim kritikama, predstavlja zaokret u američkoj vanjskoj politici, prvenstveno baziran na političkom pragmatizmu Joea Bidena, piše Foreign Affairs.

    Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden uoči izbora je kazao da će vratiti vanjsku politiku svoje zemlje na put trasiran prije dolaska Donalda Trumpa na vlast te je nakon pobjede na izborima kazao da se “Amerika vratila”. Ipak, odlukom da konačno prekine američki rat u Afganistanu, i povuče preostale trupe, Biden je odbacio intervencionizam u stranim zemljama, uključujući ideju da izgradnja demokratskog Afganistana i transformacija regije služi interesima SAD-a i univerzalnim vrijednostima.

    On je u više navrata tvrdio da Sjedinjene Države imaju samo jedan valjan razlog da tamo primijene silu, da “uhvate teroriste koji su nas napali 11. septembra”. Osim toga, kazao je da sam afganistanski narod treba odlučiti o svojoj budućnosti, odnosno da li će živjeti u demokratiji zapadnog stila ili pod vlašću talibana.

    Sve bi ovo moglo iznenaditi one koji otkriju “Bidenovu doktrinu” koja ima za cilj da potvrdi američku moć i odbrani demokratiju širom svijeta.


    Pragmatični realizam

    Tokom dugogodišnje karijere Biden je pragmatični cilj da se osigura sigurnost SAD-a uvijek stavljao ispred proklamovanih načela vanjske politike. Više od jedne decenije taj pristup ga je učinio kritičarem ratova za promjenu režima i drugih napora da se vojnom silom promovišu američke vrijednosti.

    Iako je njegov prethodnik Donald Trump imao slične stavove, Biden nudi koherentniju verziju pragmatičnog realizma – način razmišljanja koji cijeni napredak konkretnih interesa SAD-a i očekuje da druge države slijede svoje interese, ali i slijede ono što će omogućiti SAD-u da ostvari svoje političke interese. Ako Biden nastavi primjenjivati ovu viziju, bit će to dobrodošla promjena nakon decenija prekomjerne američke vanjske politike koja je rasipala živote i resurse u potrazi za neostvarivim ciljevima.

    Od ulaska u Senat 1973. godine Biden se istakao po tome što je svoje vanjskopolitičke stavove prilagođavao promjenama domaćih i međunarodnih okolnosti. Tokom Vijetnamskog rata 70-ih usprotivio se dodatnoj vojnoj podršci Južnom Vijetnamu, nakon što je Sjeverni Vijetnam pokrenuo svoju konačnu ofanzivu. Također, 80-ih je glasao protiv jačanja vojnih kapaciteta da bi se povečao pritisak na Sovjetski savez. Osim toga, glasao je protiv Zaljevskog rata 1991. godine.

    “Koji vitalni interesi Sjedinjenih Država opravdavaju slanje Amerikanaca u smrt u pijesku Saudijske Arabije?”, rekao je tom prilikom Biden, zabrinuvši se da će “neprijateljstvo arapskog svijeta” biti usmjereno prema SAD-u.

    Nakon raspada Sovjetskog saveza i ostvarenja unipolarne dominacije SAD-a u svijetu, Biden je promjenio svoje stavove. Postao je najveći zagovornik širenja NATO saveza. Smatrao je da će povećanje članica NATO-a osigurati “novih 50 godina mira” u Evropi i ispraviti “historijsku nepravdu” sovjetske dominacije u Istočnoj Evropi.

    Odbacivši svoje protivljenje ranijem Zaljevskom ratu, Biden se zalagao za vojnu intervenciju koju su predvodile Sjedinjene Američke Države protiv Srbije u bosanskom ratu i kosovskoj krizi. Nakon napada 11. septembra Biden je glasao da se odobri rat u Afganistanu i, uz određene rezerve, rat u Iraku. Sedmicu nakon američke kampanje on je izrazio nadu da će invazija “staviti Irak na put ka pluralističkom i demokratskom društvu”.

    Podijeliti Irak

    Međutim, nakon što je došlo do kriza u Afganistanu i Iraku Biden je dao najkontroverzniji prijedlog za Irak. Založio se za podjelu Iraka na tri federalne jedinice, otvarajući put za povlačenje američke vojske iz zemlje. U skladu s tim, oštro se usprotivio dodatnom slanju američkih trupa 2006. godine, opisujući to kao “apsolutno pogrešnu strategiju”. Njegovi stavovi u tom smislu samo su postali tvrđi nakon što je izabran za potpredsjednika SAD-a. Usprotivio se slanju dodatnih trupa u Afganistan od 2009. do 2011. godine te je smatrao da afganistanska vlada nije sposobna konačno pobijediti talibane.

    U tom smislu otišao je još dalje te je prema riječima Richarda Holbrooka predložio potpuno povlačenje iz Afganistana.

    “Ne šaljem svog sina tamo da riskira svoj život u ime ženskih prava!”, rekao je Holbrooku te je dodao da oružjem nije moguće instalirati liberalne vrijednosti, niti je to zadatak američkih trupa.

    Isto tako, Biden je rekao da se usprotivio bombardovanju Libije, rekavši da je Libija na periferiji streteških interesa SAD-a u regionu.

    Bidenova putanja od umjerenih stavova tokom Hladnog rata, zagovornika liberalne hegemonije pa sve do skeptika u smislu izgradnje nacija u dalekim zemljama ima logično objašnjenje. On je uvijek smatrao sigurnost SAD-a najvažnijom osnovom vanjske politike i bio je spreman preispitati kako unaprijediti američke interese u svjetlu nove realnosti.

    Zaokret vanjske politike

    Ovaj pragmatični realizam trenutnog predsjednika SAD-a mogao bi nagovijestiti još veće promjene američke vanjske politike. Povlačenje iz Afganistana moglo bi biti tek početak u promjeni pristupa. U tom smislu Biden je naložio Ministarstvu odbrane SAD-a da izvrši analizu svrsishodnosti trenutne američke vojne prisutnosti u pojedinim dijelovima svijeta, što bi moglo dovesti do restrukturiranja američkih vojnih baza.

    Administracija je već najavila svoju namjeru da “odredi odgovarajuću veličinu” američkog vojnog prisustva na Bliskom istoku, a nedavno je započela proces povlačenjem protivraketnih sistema iz Iraka, Jordana, Kuvajta i Saudijske Arabije. Biden bi mogao postati i prvi predsjednik u tri decenije koji je izbjegao proširenje NATO-a.

    Iako uvijek naglašava ispravnost američkog suprotstavljanja autokratskim režimima u Kini i Rusiji, on nije spreman da ih u tom smislu izjednači. Biden je dao prednost konkurenciji s rastućom Kinom znatno iznad one sa slabijom Rusijom. Cilj mu je uspostaviti “stabilan i predvidljiv odnos” s Rusijom, pristupom koji nastoji ograničiti bilateralne napetosti i potencijalno omogućiti Sjedinjenim Državama da se usredotoče na stvaranje protuteže Kini.


    Biden je odlučio održati svoj prvi veliki bilateralni samit s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a također je izrazio interes za susret s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Diplomatija, rekao je on nakon samita s Putinom, ne zavisi od povjerenja u drugu stranu. Prema njegovom shvatanju važno je da obje strane imaju zajedničke interese i uspostave razumijevanje zasnovano na tim interesima.

    “Ovdje se radi o ličnom interesu i provjeri ličnog interesa. To je samo čisti posao”, naglasio je Biden.

    Uprkos svemu, Biden je izrazio odbojnost prema Trumpu jer je prihvatio “sve nasilnike na svijetu” te je obećao da će ljudska prava biti središte njegove vanjske politike. To se teško uklapa u shvatanje da je odbrana vitalnih nacionalnih interesa jedini osnov za rat. Uostalom, prodemokratska retorika nije spriječila Bidenovu administraciju da produbi veze s autoritarnim državama poput Tajlanda i Vijetnama i sve neliberalnijim demokratijama poput Indije i Filipina.

    Početni mjeseci Bidenovog mandata pokazali su da su čak i iskusni političari sposobni iznenaditi. Biden sigurno nije radikal, ipak, nakon desetljeća vanjskopolitičkog radikalizma koji je stvorio niz katastrofa, njegov pristup bi mogao barem početi oživljavati ulogu Sjedinjenih Država u svijetu.

  • SIPA uhapsila Behudina Husića, jednog od trojice osumnjičenih iz “Srebreničkog procesa”

    SIPA uhapsila Behudina Husića, jednog od trojice osumnjičenih iz “Srebreničkog procesa”

    Srebreničanin Behudin Husić uhapšen je jutros na području mjesta Špionica kod Srebrenika, potvrđeno je za Klix.ba iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

    Naime, pripadnici SIPA-e rano jutros su u Špionici kod Srebrenika izveli akciju u kojoj su uhapsili jednu osobu. Kako je za Klix.ba potvrđeno iz Službe za odnose s javnošću, tom prilikom je uhapšen Behudin Husić.
    Husić je, kako nezvanično saznajemo uhapšen po potjernici Okružnog suda u Bijeljini, a jedan je od osumnjičenih u predmetu “Srebrenički proces”.

    Inače, u ovom procesu pored Husića nalaze se još i Ahmo Harbaš i Nedžad Hasić koji je uhapšen prošle godine, a nakon sedam mjeseci je pušten iz pritvora.


    Prema potjernici Okružnog tužilaštva Bijeljine, osumnjičeni su da su tokom 1996. godine na području Srebrenice učestvovali u ubistvu četvorice srpskih civila.

    Oni su ranije tvrdili da su u montiranom procesu i pod prisilom priznali da su počinili djela koja im se stavljaju na teret.

    SIPA na području Špionice akciju još uvijek nije završila, s obzirom na to da je trentuno u toku pretres Husićeve kuće.

    Više detalja, kako su naveli iz Službe za odnose s javnošću bit će poznato tokom dana.

  • Narod Maori pokrenuo peticiju za promjenu naziva Novog Zelanda u Aotearoa

    Narod Maori pokrenuo peticiju za promjenu naziva Novog Zelanda u Aotearoa

    Partija naroda Maori (Te Pati Maori) na Novom Zelandu pokrenula je peticiju kojom zahtijeva promjenu službenog imena Novog Zelanda u Aotearoa, što predstavlja naziv na autohtonom jeziku ove zemlje.

    Čelnici partije koja zastupa interese naroda Maori Rawiri Waititi i Debbie Ngarewa-Packer izjavili su kako ova partija želi uskladiti naziv zemlje s jezikom Te Reo Maori, što je ujedno jezik ovog autohtonog naroda.

    “Davno je prošlo vrijeme kada je Te Reo Maori vraćen na pravo mjesto kao prvi i zvanični jezik ove zemlje. Mi smo zemlja Polinezije – mi smo Aotearoa. To je ime koje će ujediniti našu zemlju. Drugi pokušavaju ovu temu iskoristiti za podjele. Novi Zeland je nizozemsko ime. Pobogu, čak su i Nizozemci promijenili ime iz Holandija u Nizozemska”, rekli su zvaničnici.

    Peticija osim zahtjeva za promjenu imena zemlje također poziva vladu Novog Zelanda da vrati originalne nazive za sva mjesta i gradove na Te Reo Maori jeziku do 2026. godine.

    “Tangata whenua (ljudi zemlje op. a.) su bolesni do smrti zbog toga što su imena naših predaka osakaćena i zanemarena. Ovo je 21. stoljeće i to se mora promijeniti. Dužnost je vlade da učini sve što može da vrati punopravni status našeg jezika. To znači da on mora biti dostupan na televizijama, radiju, putokazima i u obrazovnom sistemu”, stoji u peticiji.

    Premijerka Novog Zelanda Jacinda Ardern još prošle godine osvrnula se na zvaničnu promjenu naziva države te je izjavila kako to nije opcija koja je razmatrana, ali da joj je drago da u javnom prostoru sve češće čuje i naziv Aotearoa.

    “Bez obzira na ‘problem’ mijenjanja imena zemlje, to ne mijenja činjenicu da Novozelanđani sve češće za zemlju govore Aotearoa i mislim da je taj potez i više nego pozitivan”, rekla je Ardern.

    Peticija za promjenu naziva države dolazi 49 godina nakon što su pokrenuti zahtijevi za uvrštavanje jezika Maora u službenu komunikaciju Novog Zelanda, što je na kraju i urodilo plodom te je jezik i zvanično uvršten kao službeni jezik države.

    “Poštujemo ljude koji su se nosili s tim izazovom. U 2021. godini mi nastavljamo njihovu borbu kako bismo stvorili bolju Aotearou za generacije koje dolaze iza nas”, rekao je zvaničnik stranke Rawiri Waititi

  • Varhelyi se boji da bi Balkanci mogli izazvati veliku krizu ako im EU ne ispuni obećano

    Varhelyi se boji da bi Balkanci mogli izazvati veliku krizu ako im EU ne ispuni obećano

    Komesar EU za proširenje i politiku susjedstva Oliver Varhely smatra da je jedna od ključnih lekcija afganistanske krize to da Evropa mora donositi dosljedne geopolitičke odluke, uključujući i ispunjavanje obećanja zemljama na Zapadnom Balkanu.

    “Nije dovoljno doći do glasnih naslova i rečenica koje dosade ponavljajući se. Potrebni su konkretni koraci”, ocijenio je.

    On je na pitanje kakav utjecaj događaji iz Afganistana mogu imati na EU odgovorio da je tamošnja kriza pokazala je da ima ozbiljne posljedice “ako nismo dovoljno jaki i dosljedni u svojim geopolitičkim izborima”.

    “Bili smo prisutni i u Afganistanu zbog takve geopolitičke odluke i nismo uspjeli. Situacija je izuzetno ozbiljna. Zamislite samo što će se dogoditi ako se proces proširenja zapadnobalkanskih partnera nastavi i, također iz nekih geopolitičkih razloga, ne dogodi u stvarnosti, kao što smo obećali. Međutim, Zapadni Balkan nam je geografski mnogo bliži od Afganistana. Iz toga slijedi da evropski izbor broj jedan mora biti integracija regije. Moramo održati obećanja data Zapadnom Balkanu. Za mene je ovo jedna od najvažnijih lekcija afganistanske situacije”, rekao je evropski komesar.

    Migrantska kriza ponovo dolazi u prvi plan o čemu je Varhely razgovarao prilikom posjete Turskoj.

    “Prošle sedmice posjetio sam Tursku, gdje smo razgovarali i o naporima da se spriječi novi val migracija. Velika je razlika u odnosu na stanje 2015. godine što još uvijek stižemo na vrijeme i možda možemo spriječiti krizu. Međutim, za to moramo poduzeti prave korake, zaista se moramo usredotočiti na prevenciju, učeći na lekciji iz 2015. Evropskoj uniji je potrebna nova vrsta partnerstva s Turskom, što se tiče ekonomske i migracijske saradnje. I moramo pojačati naš rad na migracijama, ne samo s Ankarom, već i sa Zapadnim Balkanom. Proces ne pomaže ni činjenica da su Amerikanci u međuvremenu prevezli Afganistance u regiju koji nisu prošli američke sigurnosne provjere. Ovo je očigledan sigurnosni rizik za Evropu, pa mislim da smo s razlogom kritični”, izjavio je za Magyarnemzet.

  • Srpska i Srbija spremne za proslavu Dana srpskog jedinstva

    Srpska i Srbija spremne za proslavu Dana srpskog jedinstva

    Republika Srpska i Srbija spremne su za proslavu Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.

    Građani su pozvani da 15. septembra na svoje domove istaknu srpske trobojke, Taj Dan biće obilježen u Banjaluci i Beogradu.

    U Banjaluci će danas biti održana Svečana akademija, a centralna manifestacija je sutra u Beogradu.

    Prenos akademije od 19 časova na RTRS-u i portalu.

    U kalendar zajedničkih praznika, Srpska i Srbija su prošle godine upisale i 15. septembar, Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, kada se obilježava godišnjica proboja Solunskog fronta u Prvom svjetskom ratu.

    Povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave parlamenti u Srbiji i Republici Srpskoj sutra će usvojiti Zakon o upotrebi srpskog jezika u javnom životu i zaštiti i očuvanju ćiriličkog pisma.

    Inicijativa o usvajanju Zakona potekla je od srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

    Prijedlog predviđa širenje kruga subjekata koji su u obavezi da koriste ćiriličko pismo, kao i stimulativne mjere koje su usmjerene na privatni sektor, odnosno olakšice za one koji se odluče da u svom radu i poslovanju koriste ćiriličko pismo.

    U Narodnoj skupštini Republike Srpske, u susret posebnoj sjednici parlamenta, danas će biti otvorena izložba najljepših ćiriličkih rukopisa.

    Ujedinjena Srpska sutra će u Banjalucu povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave organizovati defile sa zastavama Republike Srpske i Srbije i velikom zastavom dužine 70 metara koja će se nositi od Narodnog pozorišta do Trga Krajine.
    Defile će krenuti u 15.45 časova ispred Narodnog pozorišta, a kretaće se pored Palate predsjednika, dalje kroz Gospodsku ulicu do Trga Krajine gdje je u 16.30 časova planirana konferencija za novinare, saopšteno je iz ove stranke.
    Iste događaje Ujedinjena Srpska organizuje u većini gradova i opština u Republici Srpskoj.

  • Zastava dužine 70 metara: Povodom Dana srpskog jedinstva Ujedinjena Srpska organizuje defile

    Zastava dužine 70 metara: Povodom Dana srpskog jedinstva Ujedinjena Srpska organizuje defile

    Ujedinjena Srpska u srijedu, 15. septembra, povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, organizuje defile sa zastavama Republike Srpske i Srbije.

    Na defileu će, takođe, biti i velika zastava dužine 70 metara koja će se nositi od Narodnog pozorišta Republike Srpske do Trga Кrajine u Banjaluci.

    Defileu će prisustvovati predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, kao i kompletno rukovodstvo stranke.

    Okupljanje i mjesto kretanja planirano je u 15:45 časova ispred Narodnog pozorišta Republike Srpske u Banjaluci, prolazi se kraj Palate predsjednika RS, dalje kroz Gospodsku ulicu pa sve do Trga Кrajine gdje će se u 16.30 časova održati konferencija za medije.

    Takođe, iste događaje Ujedinjena Srpska organizuje u većini gradova i opština u Republici Srpskoj.

  • Razmatra se uvođenje skenera i bez izmjena Izbornog zakona

    Razmatra se uvođenje skenera i bez izmjena Izbornog zakona

    Centralna izborna komisija (CIK) BiH razmatra mogućnosti uvođenja skenera na narednim opštim izborima BiH, na način da za njihovu primjenu nije potrebna izmjena Izbornog zakona, u slučaju da u parlamentu ne bude bilo moguće usvojiti amandmane na ovaj zakon.

    Naime, pitanje izmjene izbornog zakonodavstva postalo je osjetljivo političko pitanje ne samo zbog mogućnosti unapređenja izbornog procesa, što očigledno ne odgovara svim političkim subjektima, već i zbog politički osjetljivih odluka, poput načina implementiranja odluke Evropskog suda za ljudska prava Savjeta Evrope u predmetu “Sejdić i Finci”.

    Pet članova CIK-a proteklog vikenda u Neumu, u organizaciji Savjeta Evrope, s grupom od tridesetak novinara raspravljalo je o raznim aspektima izbornog procesa, među kojima je i pitanje uvođenja skenera za identifikaciju glasača, ali i skenera za skeniranje glasačkih listića, i to na način da za ove izmjene ne bude potrebna izmjena izbornog zakonodavstva.

    Dok se manje-više svi članovi CIK-a slažu da bi bilo moguće uvesti neke skenere, poput skenera za otisak prsta radi lakše i vjerodostojnije identifikacije glasača, neki članovi, poput Suada Arnautovića, idu i korak dalje i smatraju da postoji način da se i skeneri za skeniranje glasačkih listića angažuju na narednim izborima na način da nije nužno potrebna izmjena Izbornog zakona. On je novinarima prisutnim na ovoj edukaciji objasnio da bi skenere bilo moguće primijeniti na dva načina, od kojih jedan način ne bi zahtijevao promjenu Izbornog zakona. Prema njegovom tumačenju, ako bi se skeneri priključivali na mrežu nakon završetka izbornog procesa i kao pomoćno sredstvo, dok bi ostatak izbornog procesa bio identičan sadašnjem, izmjena Izbornog zakona ne bi bila potrebna.

    Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, za “Nezavisne novine” je rekao da su različite vrste skenera zaista jedna od opcija koju CIK razmatra za naredne opšte izbore u oktobru naredne godine. Prema njegovom mišljenju, bilo bi moguće bez izmjena zakona uvesti skenere za otiske prstiju i neka druga tehnička rješenja za transfer izbornih rezultata u centralni server CIK-a, pod uslovom da Savjet ministara i parlament odobre deset miliona u naredni budžet CIK-a kako bi se ova tehnička rješenja mogla implementirati. On je pojasnio da bi ona uključivala nabavke barem po jednog laptopa na svakom biračkom mjestu i rješenja putem interneta kako bi se ti laptopi sigurno priključili na server CIK-a.

    “Naši timovi rade na projektnom zadatku za neka od ovih rješenja u slučaju da ne bude izmjena Izbornog zakona”, rekao je on i pojasnio da bi skeneri za otiske prstiju, odnosno tehnička rješenja biometrijskog očitavanja otiska prsta birača u saradnji s Agencijom za identifikacione dokumente BiH, spriječili manipulacije o kojima se puno govorilo u javnosti nakon prošlih lokalnih izbora, poput krađe identiteta.

    Što se tiče skenera za očitavanje glasačkih listića, Bakalar je pojasnio da postoje i različiti skeneri i različite metode njihovog korištenja, te je napomenuo da u saradnji s EU postoje planovi da se bh. zakonodavcima organizuju demonstracije izbora s različitim rješenjima, o kojima bi onda trebalo da se opredijeli država.

    “U svakom slučaju, stvar bi bila sigurno čistija ako bi se neke izmjene uključile u izmjene Izbornog zakona”, rekao je Bakalar.

    Esad Mavrić, predstavnik Savjeta Evrope i organizator seminara, rekao je da su novinari mogli čuti od predstavnika CIK-a podatke koji će im pomoći da budu kompetentniji i informisaniji o različitim aspektima izbornog procesa.

    “Jedna od zanimljivijih tema o kojima su novinari mogli čuti odnosila se na mogućnosti unapređenja izbornog procesa kroz tehnička rješenja”, rekao je Mavrić za “Nezavisne novine”.

  • Korona za mjesec i po odnijela 310 života u BiH, odziv vakcinaciji ne obećava

    Korona za mjesec i po odnijela 310 života u BiH, odziv vakcinaciji ne obećava

    Epidemiološka situacija u Srpskoj i BiH i dalje se pogoršava, broj novozaraženih ne jenjava, a u bolnicama je sve više hospitalizovanih, te onih koji se bore sa teškom formom bolesti.

    Kovid je u ovom talasu u BiH već odnio 310 života, od čega u RS 179, u FBiH 124, dok je u Brčko distriktu od početka avgusta zabilježeno sedam žrtava.

    Prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS, od kovida su u ovom periodu u RS preminule četiri osobe uzrasta od 39 do 49, te njih 32 u dobi 50-60 godina. Bitku sa opakom bolešću izgubila su i 82 stanovnika Srpske u starosnoj grupi 65-79, kao i 61 stariji od 80 godina.

    U zdravstvenim ustanovama u Srpskoj liječi se 681 kovid pacijent, od čega je na respiratorima njih 57, a broj prijema iz dana u dan je u porastu.

    Ljekari upozoravaju da posebno zabrinjava nizak procenat vakcinisanih.

    U BiH je prvom dozom do sada vakcinisano nepunih 27 odsto, dok je kompletno vakcinisano tek 18 odsto njenih punoljetnih stanovnika. Određeni broj građana vakcinisan je u Srbiji, ali još nemamo podatak o kojem procentu je riječ, a za kolektivni imunitet potrebno je između 70 i 80 odsto vakcinisanog stanovništva.

    Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH saopštili su da broj novozaraženih koronom raste, uz upozorenje da su stariji od 60 godina i osobe sa komorbiditetima i dalje najugroženiji.

    – U FBiH je čak 86 odsto umrlih od kovida bilo starije od 60 godina. Samo 36 odsto ove populacije primilo je prvu dozu, a potpuno je vakcinisano 25 odsto. Imunizacija protiv kovida je pouzdana i efikasna mjera koja štiti od teških oblika bolesti, hospitalizacija i smrtnih ishoda – naglašavaju iz ovog zavoda.

    Ministar zdravlja RS Alen Šeranić nedavno je rekao da nije zadovoljan situacijom u vezi s vakcinacijom protiv korone.

    – Među hospitalizovanim u Srpskoj ima i vakcinisanih protiv korona virusa, što nije neuobičajno, ali je bitno da među njima nema onih koji su izuzetno teško oboljeli. Takođe, vrijeme oporavka vakcinisanih mnogo je kraće nego što je to bilo u martu i aprilu. Upravo tome doprinosi vakcinacija – ocijenio je ministar.

  • Lajčak: Proces koji vodim trebalo bi da donese Kosovu puno međunarodno priznanje

    Lajčak: Proces koji vodim trebalo bi da donese Kosovu puno međunarodno priznanje

    Mandat u procesu koji vodim trebalo bi da donese Kosovu puno međunarodno priznanje, rekao je na onlajn panelu o dijalogu Beograda i Prištine predstavnik Evropske unije Miroslav Lajčak.
    Dodaje i da rješenje postignuto na silu nije održivo. Izaslanik Sjedinjenh Američkih Država Gabriel Eskobar poručuje da podržava dijalog koji vodi Evropa i objašnjava da svoju vrijednost ima i Vašingtonski sporazum.

    Miroslav Lajčak ponavlja da je njegov mandat da olakša postizanje sporazuma o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. Proces je, kaže, u rukama dvije strane – objašnjava kako razumije svoj mandat.

    „Mandat u procesu koji vodim trebalo bi Kosovu da donese puno međunarodno priznanje, konsolidaciju i kontrolu na cijeloj svojoj teritoriji i značajan napredak u evropskim integracijama. Uporedo sa tim proces bi trebao da kreira radna mjesta, da razvija ekonomiju kao i da pomogne rješavanje pitanja vladavine prava“, rekao je predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak.

    Kaže da Evropska unija nikoga ni na šta ne primorava i da rješenje postignuto na silu nije održivo.

    „To nije sporazum Evropske unije ili Vašingtonski sporazum. To je sporazum između Kosova i Srbije o normalizaciji njihovih odnosa. Oni moraju da stanu iza sporazuma, da objasne svojim građanima, da ga brane i sprovedu. Mi ćemo uraditi naš dio posla ali moramo biti precizni o kakvom procesu govorimo“, dodao je Lajčak, navodi “N1“.

    Izvestiteljka Evropskog parlamenta za Kosovo ukazala je na predstojeće lokalne izbore na Kosovu, ali i najavljene izbore u Srbiji za sljedeću godinu, kao prepreke za napredak u dijalogu. Kaže dosta toga zavisi od političke volje.

    „Imajući u vidu da imamo velike investicione programe zajedno sa IPA fondovima, bilo bi prikladno postaviti stroge uslove kada je u pitanju novac. Na jednoj strani, naravno mi volimo da vidimo demokratizaciju u obje države, ali na drugoj strani bi trebalo da vidimo kako možemo koristiti taj novac i investicije za malo političkog pritiska na aktere koji su na terenu“, rekla je izvestiteljka za Kosovo Viola fon Kramon.

    Zamjenik pomoćnika sekretara u Birou za evropska i evroazijska pitanja Stejt departmenta Gabriel Eskobar poručuje da Amerika podržava dijalog koji vodi Evropska unija. Ali, čini se da promjena američke administracije nije po strani stavila Vašingtonski dogovor postignut za vrijeme Donalda Trampa.

    „Da, dogovori su validni i mi u to vjerujemo. Jedna stvar je veoma zanimljiva o Vašingonskim dogovorima. Ne bih rekao da su bez vrijednosti. Svjesni smo da se teška politička pitanja rješavaju u okviru dijaloga, ali ono što smo pokušali da postignemo Vašingtonskim dogovorom jeste da se stvore neke okolnosti za izgradnju povjerenja u oblasti ekonomije“, rekao je Eskobar.

    Upravo je ekonomija važna tema za Gabriela Eskobara.

    „Možemo da pokažemo da je moguće uspostaviti neku saradnju bez rješavanja pitanja statusa. I bili smo uspješni u tome da damo stranama priliku da to prepoznaju. Zato je ekonomski mir važan za mene kao mjera izgradnje povjerenja, kao i međuetničko pomirenje. Ali fokus će biti na dijalogu i mi to podržavamo“, dodao je Eskobar.

    Posljednjih mjeseci u tom dijalogu nema značajnog napretka. Tokom ove nedjelje predstavnik Evropske unije za dijalog Miroslav Lajčak posjetiće Prištinu i Beograd.

  • U Avganistanu prestalo sa radom 153 medija

    U Avganistanu prestalo sa radom 153 medija

    Najmanje 153 medija prestalo je sa radom u 20 provincija u Avganistanu nakon što je talibanski pokret 15. avgusta preuzeo kontrolu nad zemljom, javio je Tolo Njuz.

    Glavni razlozi za gašenje medija su teška ekonomska situacija i različita ograničenja koja nameću talibani na različitim nivoima, prenio je TAS S.

    “Ako organizacije koje podržavaju medije zatvore oči na trenutnu situaciju, tada ćemo vidjeti da će posljednja preostala izdanja i TV kanali biti zatvoreni”, izjavio je Hudžatulah Mudžadidi, potpredsjednik Udruženja nezavisnih novinara Avganistana.

    Masror Lutfi, predstavnik Nacionalne unije novinara Avganistana pozvao je međunarodne organizacije da odmah preduzmu mjere za rješavanje ovog problema.

    “U suprotnom će slobodi štampe, kao i drugim ljudskim i građanskim slobodama u Avganistanu uskoro doći kraj”, rekao je Lutfi.