„Nestručnost, veliki skandal i nepoznavanje diplomatskih protokola.“ Ovako su mnogi okarakterisali ponašanje člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji je putem posrednika pozvao ambasadora Srbije da dođe na hitan sastanak, nakon što je uhapšen bivši visokopozicionirani službenik FUP Edin Vranj.
Kako je ambasador Srbije Aleksandar Đorđević obrazložio, dobio je poziv telefonom sa zahtjevom da dođe kod Komšića na razgovor.
– Nakon što sam rekao da nisam u mogućnosti da pristupim na tako iznenadan poziv na sastanak, poziv je ponovio šef kabineta Komšića, uz napomenu da može biti vrlo neprijatno, jer me poziva predsjednik, a ja neću da dođem, te da će mediji o tome pisati. Naravno, tema nije pominjana već sam samo pozvan da “pređem na kaficu” – rekao je Đorđević.
Napominje da je način opštenja u diplomatskim krugovima vrlo precizan, te da protokol Ministarstva inostranih poslova BiH odlično poznaje i profesionalno sprovodi.
– U skladu s tim molio bih da se zaposleni iz kabineta Željka Komšića, ukoliko iste ne poznaju, obrate nadležnim službama Ministarstva inostranih posolova, pa neka s njima razriješe svoje nedoumice, a ne preko medija, jer neću dozvoliti da moju državu i mene lično bilo koji politički činilac zloupotrebljava u svoje lične političke svrhe, kršeći pri tom sve kodifikovane uzanse koje regulišu diplomatski status – poručio je Đorđević.
Političari iz Republike Srpske su odmah ovakav Komšićev nastup prema ambasadoru Srbije nazvali nediplomatskim, kazavši da takvim potezima bruka BiH. Slični komentari stizali su i kada je kolutao očima dok je srpski član Predsjedništva Milorad Dodik govorio u Sarajevu nakon sastanka s turskim predsjednikom.
Koliko domaći političari poznaju diplomatske protokole i da li diplomatija BiH uopšte postoji?
„Diplomatija BiH ne postoji“, odgovara bivši ambasador BiH u Briselu i dugogodišnji počasni konzul Ukrajine u Austriji, Draško Aćimović.
– Visoki politički dužnosnici mogu pozvati strane diplomate na privatne aktivnosti (ručak, večera i slično), ali to mora biti striktno naznačeno u pozivnom pismu. Razgovori vezani za politiku u okviru tih sastanaka se ne smatraju zvaničnim i ne mogu biti upotrijebljeni u te svrhe – rekao je Aćimović za Srpskainfo.
Kaže da je pojam države za tri člana Predsjedništva različit i da svako od njih smatra da ne postoji zajednički državni interes.
– Ne radi se na unapređenju odnosa BiH kao države s drugim zemljama, već samo entitetski. Ambasadori i konzuli, kao i ostali diplomatski kadar, kod nas se bira od strane političkih vođa iz njihovog naroda – navodi Aćimović.
On ističe da BiH nema diplomatsku akademiju, pa čak ni zakon o spoljnim poslovima. Tako da je, objašnjava, bespredmetno govoriti o vještinama diplomatskog pregovaranja.
– Vidljivo je da BiH nema diplomatiju i da su svakodnevni skandali diplomatske prirode samo u cilju političke igre i donose ogromnu štetu svim građanima, bez obzira na nacionalno izjašnjavanje – jasan je Aćimović.
Podsjeća da riječ diplomatija potiče od grčke riječi diploma ili “savijen na pola”.
– Diplomatija u BiH je definitivno, u prevodu, “savijena na tri trećine” – zaključuje Aćimović.
Jedna od onih koja prednjači u takvoj vrsti skandala je ministarka inostranih poslova BiH Bisera Turković, koja je u više navrata svojim potezima izazvala bijes javnosti, posebno iz Srpske. Podsjećamo samo da je Turkovićeva pomoć FBiH od strane predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u vidu vakcina vidjela kao zavjeru ili kada je namjeravala da u sjedištu UN u Njujorku organizuje izložbu posvećenu Srebrenici. Posljednje što je izjavila, a što je izazvalo veliko negodovanje, jeste da se usprotivila najavi Srbije i Srpske o gradnji „svesrpskog svetilišta“ u Donjoj Gradini.
Sve ovo nam je, kaže Aćimović, jasan signal da ovako više ne može dalje i da se mora promijeniti sistem koji ne funkcioniše.
– Ako se vratimo na srž diplomatije, ona je s posljednjim postupcima članova Predsjedništva BiH i Savjeta ministara BiH postala ne samo bespredmetna, već i opasna, a opasna diplomatija je put u sve dublje sukobe – upozorava Aćimović.
Ističe koliko je unutrašnja diplomatija važna i dodaje da domaći političari treba nešto da nauče na greškama iz prošlosti.
– Predstavnici vlasti vode u ovom momentu zemlju u vrlo opasnom pravcu. Bilo bi dobro da svi oni pogledaju dokumentarni film o tome kako su se ponašali predstavnici vlasti prilikom raspada Jugoslavije i da ne ponove greške koje su se tada mogle izbjeći. Ne bi bilo tragedije da je bilo kompromisa i pravilne unutrašnje diplomatije između političara tog vremena – uvjeren je Aćimović.
Sličnog je stava i bivši član Predsjedništva BiH i bivši ministar inostranih poslova Mladen Ivanić, koji kaže da je, kako vrijeme prolazi, diplomatija u BiH sve lošija.
– Sve više je podijeljena. Diplomate su sve više u funkciji trenutnih nacionalnih elita i sve manje u funkciji nekog zajedničkog kompromisnog pristupa. Svi ovi potezi, diplomatski skandali koji se događaju, opšta su blamaža diplomatije u BiH. Mislim da je to trend koji će se nastaviti – kaže Ivanić za Srpskainfo.
Objašnjava da diplomatija stvara opšti imidž jedne zemlje van njenih granica.
– Imamo sve ove diplomatske skandale i očigledno da se to uklapa u opšti imidž koji BiH ima. Kada imate jedan takav imidž kakav ima BiH, onda imate i to da ključni ljudi svijeta bježe od toga da dođu ovdje, jer samo mogu biti izloženi nekim skandalima, tipa posjete Lavrova. Niko ozbiljan u BiH nije dolazio, niti će dolaziti ako se ovakvo stanje nastavi – kazao je Ivanić.
Dodaje da kada ljudi vide skandale naravno da niko neće uložiti kapital u zemlju u kojoj je sve nepredvidivo i sve moguće.
– Ovdje nema nikakvog usklađenog pristupa, sve su to pojedinačne aktivnosti ljudi. Nema tu neke strategije – zaključio je Ivanić.
