VRBAS Media

Autor: INFO

  • Jovanović: Na institucijama Srpske je da odluče o putu zaštite svojih interesa

    Nekadašnji diplomata Živadin Jovanović izjavio je da su institucije Republike Srpske te koje treba da nađu najbolji put za zaštitu svojih interesa prema Ustavu BiH i Dejtonskom sporazumu, iako situacija nije jednostavna i svi pritisci su usmjereni na smanjivanje nadležnosti Srpske.

    Jovanović je, kao izuzetno važne, naveo stalne konsultacije Beograda i Banjaluke.

    “U zajedničkom je interesu Srbije i Republike Srpske, srpskog naroda na Balkanu da postoji stalna komunikacija, jer svaki zastoj donosi štetu. Antisrpska strategija i politika Zapada se nastavlja i zato je još važnije da budemo jedinstveniji”, rekao je Jovanović za “Večernje novosti”.

    Ministar spoljnih poslova nekadašnje SR Jugoslavije Vladislav Jovanović ukazao je na važnost sloge Srba sa obje strane Drine.

    Predstavnici Srpske ne učestvuju u radu zajedničkih institucija BiH nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko nametnuo dopune zakona kojim se kažnjava negiranje genocida.

    Povlačenje ovog nametnutog zakona i odluka Ustavnog suda BiH kojima se otimaju šume i poljoprivredno zemljište od Srpske su uslov za njihov povratak u zajedničke institucije na nivou BiH

  • Fadilova sekretarka nije govorila istinu: Tužilaštvo BiH utvrdilo, oduzeti mobitel Edite Kalajdžić niko nije koristio

    Tužilaštvo BiH utvrdilo je da oduzeti mobitel sekretarke Vlade FBiH Edite Kalajdžić nije korišten u vremenu kada je deponiran u ovu pravosudnu instituciju, potvrđeno je za „Avaz“.

    To je utvrdilo okončano vještačenje i o svemu je obaviješten i Sud BiH.

    Kalajdžić je, svjedočeći pred Sudom BiH u nastavku suđenja optuženom premijeru Fadilu Novaliću i drugima u aferi teškoj 10,5 miliona KM, kazala da je neko s njenog mobitela, koji je, prema naredbi Suda BiH, privremeno oduzet i deponiran u Tužilaštvo BiH, pozivao njoj poznate osobe.

    • Jednom je moja sekretarica u kancelariju unijela telefon koji je zvonio, a bio je moj broj – kazala je Kalajdžić.

    No, istraga je pokazala drugačije. Tužilaštvo BiH je u odvojenom predmetu naredilo vještačenje privremeno oduzetog telefona s ciljem utvrđivanja je li privremeno oduzeti mobilni telefon korišten radi ostvarivanja navedenih poziva.

    • Provedenim vještačenjem privremeno oduzetog mobilnog telefona i SIM kartice, a nakon što su pribavljeni i potrebni podaci od operatera telekomunikacija, utvrđeno je da privremeno oduzeti mobilni telefon i SIM kartica nisu korišteni radi ostvarivanja bilo kakvih poziva nakon što su privremeno oduzeti i deponirani u Tužilaštvo BiH – rečeno je iz Tužilaštva BiH za “Avaz”.

    Nastavak provođenja istražnih radnji
    Kalajdžić je saslušavana i tokom istrage zbog poruka o nabavci respiratora koje je s premijerom te nekadašnjim šefom njegovog kabineta Hasanom Ganibegovićem razmjenjivala u Viber grupi GENSEK.

    Ali ona je tokom svjedočenja u više navrata mijenjala iskaz. Jedno je govorila u iskazu tužiocima, drugo u Sudu BiH. Njena svjedočenja se nisu poklapala. Tužilaštvo vodi posebnu istragu zbog lažnog svjedočenja.

    Pojedine poruke brisane
    Tužilaštvo je tokom čitanja poruka izdvojilo jednu od 18. marta 2020. godine, kada je generalna sekretarka Vlade Federacije BiH Edita Kalajdžić poručila Novaliću:

    • Šefe, ovaj ugovor treba odmah raskinuti i tražiti povrat para.

    Novalić joj odgovara:

    • Meni je, bebo, za danas dosta. Kako ćemo poništiti ugovor kad su pare otišle u Kinu?

    Tužilac Džermin Pašić je u više navrata naglasio da su pojedine poruke tokom komunikacije brisane. U jednoj prepisci Novalić piše: „Brišite poruke.“

    U jednoj poruci, koja je nastala nakon što je u medijima procurila afera „Respiratori“, Novalić piše da „Jelka ne može raditi svakakve stvari, a da bude nevina“.

  • Veliki rast broja zaraženih – manja smrtnost

    Veliki rast broja zaraženih – manja smrtnost

    U svijetu je virusom korona zaraženo 58.793.167 lica, a do sada je zabilježeno 335.517.979 slučajeva infekcije, navodi statistički portal “Vorldometar”.

    Od zaraze je oporavljeno 271.050.089 soba, dok su 5.574.723 lica preminula, podaci su do 9.00 časova.

    Svjetska zdravstvena organizacija navodi da podaci o broju oporavljenih lica nisu precizni jer sve zemlje ne šalju ažurirane spiskove.

    Najviše slučajeva zabilježeno je u SAD, Indiji, Brazilu, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Rusiji.

  • Razriješena Bosiljka Predragović: Vlada RS Geodetsku upravu povjerila Draganu Stankoviću

    Razriješena Bosiljka Predragović: Vlada RS Geodetsku upravu povjerila Draganu Stankoviću

    Na čelo Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove imenovan je Dragan Stanković, dosadašnji vršilac dužnosti pomoćnika direktora za ekonomsko-finansijske poslove RUGIPP.

    Vlada RS juče je na sjednici razriješila dužnosti direktora RUGIPP Bosiljku Predragović na “lični zahtjev iz zdravstvenih razloga” i za vršioca dužnosti direktora imenovala Dragana Stankovića.

    Bosiljka Predragović bila je direktor RUGIPP od marta 2018. godine.

  • Detalji iz optužnice: “Džombić urgirao da se odobri kredit prezaduženoj firmi”

    Detalji iz optužnice: “Džombić urgirao da se odobri kredit prezaduženoj firmi”

    Aleksandar Džombić, bivši predsjednik Vlade Srpske, optužen je da je, između ostalog, pozvao Milenka Pavlovića, tadašnjeg direktora Investiciono-razvojne banke Republike Srpske (IRB RS), kako bi ga ubijedio da treba da prihvati zahtjev za kredit zvorničkog preduzeća “Energolinija”, koje je bilo prezaduženo.

    Navodi se to u optužnici Republičkog javnog tužilaštva protiv Džombića, koju je potvrdio Okružni sud u Banjaluci, a koja je u posjedu “Nezavisnih novina”. Prethodno je, dodaje se, 10. novembra 2011. godine Kreditni odbor IRB RS odbio zahtjev “Energolinije” za dodjelu kredita, jer je bila prezadužena i imala je problema u izvršavanju obaveza, a koje su 30. septembra 2011. godine iznosile 35.559.623 KM. Sve je, dodaje se, jasno ukazivalo da postoji visok rizik da “Energolinija” neće biti u stanju da uredno vraća kredit.

    “Optuženi je kao predsjednik Vlade Republike Srpske pozvao direktora IRB-a radi ubjeđivanja da zahtjev za kredit ‘Energolinije’ treba da prihvati, na šta ovaj nije želio da pristane, već je podnio ostavku na mjesto direktora IRB-a”, ističe se u optužnici. Nakon toga je, dodaje se, “Energolinija” Zvornik 18. januara 2012. godine ponovo podnijela zahtjev za kredit IRB RS u iznosu od 19.476.650 KM.

    “Potom je Džombić, u svojstvu premijera, 26. januara 2012. godine potpisao zaključak Vlade Srpske kojim se zadužuje IRB da ponovo obradi zahtjev za kredit ‘Energolinije’ i da se on uputi u proces odlučivanja, što je bio pritisak da se zahtjev za kredit ‘Energolinije’ ponovo razmatra i usvoji”, navodi se u optužnici. Potom je, dodaje se, Odjeljenje za plasmane pravnim licima IRB RS dalo mišljenje po kome se “Energoliniji” može odobriti kredit do dva miliona maraka.

    “Nakon toga je 13. februara 2012. godine Kreditni odbor IRB RS usvojio prijedlog po kome se Kreditnom odboru Skupštine akcionara IRB-a predlaže da ‘Energoliniji’, rukovodeći se finansijskim izvještajima i kreditnim potencijalom klijenta, uslovljavajući to i donošenjem odluke Garantnog fonda o davanju garancije od 1.500.000 KM, odobri kredit do 6.240.000 KM”, navodi se u optužnici. Zatim je, navodi se u optužnici, Džombić kao predsjednik Vlade i predsjednik Kreditnog odbora Skupštine akcionara IRB RS ponovo napravio sporne poteze.

    “Džombić je 16. februara 2012. godine potpisao odluku koju je donio Kreditni odbor Skupštine akcionara IRB RS, pošto je prethodno uticao na članove ovog odbora da se takva odluka i donese, kojom se ‘Energoliniji’ odobrava kredit u iznosu od 19.400.000 KM”, navodi se u optužnici, u kojoj se dodaje da je bio svjestan da je korisnik kredita kreditno nesposoban i da neće moći vraćati novac. Jemci su, ističe se, bili firme “Alumina” i “Alusil”, a ugovor je potpisan 10. maja 2012. godine, nakon čega je 19.400.000 KM isplaćeno “Energoliniji” 31. maja.

    “Sredstva su samo djelimično bila upotrijebljena za investiciju za koju su tražena i to 10.654.878 KM, a dio sredstava je iznesen iz BiH”, navodi se u optužnici.

    Potom je, dodaje se, “Energolinija” kao korisnik kredita iz vlastitih izvora izmirivala obaveze po ovom kreditu dospjele samo do novembra 2012. godine.

    “Nakon toga je obavezu vraćanja preuzela ‘Alumina’, koja je tu obavezu izvršavala samo do 31. decembra 2014. godine”, ističe se u optužnici. Pri tome je, naglašeno je, nanesena šteta u iznosu nevraćenog kredita IRB-u RS od 19.400.000 KM, na čiji teret je pala obaveza vraćanja kredita, pošto vraćanje glavnice kredita nije bilo ni počelo. Džombić, kojeg terete za zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja, rekao je da optužnicu još nije ni dobio.

    “Nisam dobio optužnicu kući. Kada je pročitam, mogao bih se izjasniti”, rekao je Džombić za “Nezavisne novine”.

  • Ukrajinski ambasador u EU: Rusija treba prestati da sanja obnovu Sovjetskog saveza

    Ukrajinski ambasador u EU: Rusija treba prestati da sanja obnovu Sovjetskog saveza

    Rusija treba ići naprijed i prestati sanjati o obnovi Sovjetskog Saveza, rekao je istaknuti ukrajinski diplomata za CNBC dok napetosti s Moskvom eskaliraju.

    “Rusija se treba ponovno osmisliti kao moderna država i prestati se pridržavati, recimo, ideje rekonstrukcije Sovjetskog Saveza”, rekao je Vsevolod Čencov, ukrajinski ambasador pri EU.

    “To je već nestalo”, rekao je o sovjetskom bloku koji se raspao 1991. godine.

    Odnosi između Kremlja i njegovih evropskih kolega pali su na najniži nivo 2014. kada je Rusija anektirala ukrajinski Krim. I podržao je proruski ustanak na istoku zemlje gdje se od tada nastavljaju borbe na niskoj razini između ukrajinskih snaga i proruskih snaga.

    Sada, američki dužnosnici upozoravaju da bi Rusija mogla razmišljati o potencijalnoj invaziji na bivšu sovjetsku republiku Ukrajinu, s Kremljom koji će 100.000 vojnika premjestiti blizu granice. Geopolitički analitičari sugerišu da bi akcije Moskve, kao i svaki upad, bili pokušaj jačanja ruskog utjecaja u drugim dijelovima regije.

    Američki republikanski senator Mitt Romney rekao je da vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin želi ponovno uspostaviti “tip Sovjetskog Saveza” i “da se to ne može dopustiti”.

    Evolucija stava EU

    Drugi stručnjaci sugeriraju da Kremlj umjesto toga pokušava destabilizovati Evropsku uniju, blok s kojim dijeli nekoliko granica. Čencov, koji blisko surađuje s Briselom, rekao je da, ako je ovo Putinov plan, onda ne funkcionira.

    “Postoji više jedinstva među državama članicama i više razumijevanja ruskih akcija”, dodao je.

    “Svjedoci smo postupne evolucije stava EU-a prema Ukrajini, prema krizi”, rekao je, spominjući različite izjave i posjete europskih dužnosnika Kijevu.

    Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, koja je nedavno posjetila Ukrajinu, izjavila je u utorak u Moskvi da nema “nema razumljivog razloga” za jačanje ruske vojske u blizini Ukrajine.

    Dodala je kako je “teško” ovaj potez ne doživljavati kao “prijetnju”. U međuvremenu, ukrajinski dužnosnici žalili su se na nevoljkost Njemačke da pošalje obrambeno oružje u pomoć Kijevu.

    “Željeli bismo imati veću pomoć. Također materijalnu pomoć naših partnera poput Njemačke”, rekao je Čencov, dodajući da namjera nije napad na Rusiju, već da se zaštiti Ukrajina u slučaju daljnje vojne agresije.

    Na pitanje je li Kijev priznao da bi potencijalna njemačka odluka o slanju oružja Ukrajini mogla dodatno eskalirati napetosti s Rusijom, Čencov je rekao: “Ne dijelimo tu logiku da bi to pogoršalo situaciju.”

    Dodao je da se nada da će Berlin promjeniti stav.

    Govoreći u ponedjeljak u Kijevu, njemačka ministrica Baerbock umanjila je izglede da se Berlin predomisli, navodno rekavši da će njemačka vlada podržati Ukrajinu “na druge načine”.

    Njemački stav u suprotnosti je s najavom Velike Britanije u utorak u kojem se navodi da će Kijev opskrbljivati ​​obrambenim oružjem. Britanski ministar obrane Ben Wallace rekao je da ovo oružje ima “kratki domet” i da ne predstavlja prijetnju Rusiji.

  • U Zagrebu ljuti: “Srbi su dokazali”

    U Zagrebu ljuti: “Srbi su dokazali”

    Matica hrvatska regovala je povodom Zakona o kulturnom nasleđu Srbije koji u Hrvatskoj nije naišao na odobravanje.

    Oni negoduju zbog dubrovačke književnosti do 1867. godine koju smatraju svojim, a ne srpskim nasleđem.

    “Zgroženi smo Zakonom o kulturnom nasleđu koji je Srbija donela u decembru prošle godine. Dve godine ranije u biblioteci “Deset vekova srpske književnosti” štampali su u štampariji Matice srpske iz Novoga Sada Marina Držića, a nešto pre toga i Ivana Gundulića. Tada smo podsetili javnost da prisvajateljima nisu važni sami po sebi ni Gundulić ni Držić, ni ostali hrvatski književnici i njihova dela, važna im je hrvatska teritorija koji nikada nisu uspeli da prisvoje i osvoje ni kulturom ni ratnim operacijama”, navodi Matica hrvatska.

    Navode da se iza te odluke Srbije krije interes za hrvatskim prostorom i za, kako ističu “hrvatskim morem”.

    “Treba ovde upozoriti i na činjenicu da srpska kulturna elita u svojim istorijskim posezanjima nije uspela da uskladi ciljeve sa srpskom političko-vojnom elitom. Više je puta srpska vojska napadala i uništavala sva ona dobra i vrednosti koje je kulturna elita želela i još uvek želi da prisvoji”, napisalo je predsedništvo Matice.

    Nije im dobar ni sopstveni zakon

    Iskoristili su ujedno i priliku da se osvrnu na debate oko Zakona o hrvatskome jeziku koji Matica priprema, a za koji mnogi misle da bi bio štetan ili nepotreban.

    “Ovaj događaj samo potvrđuje koliko je važna naša briga o našem jeziku i koliko je bila dobra nedavna odluka Matice hrvatske kada smo osnovali Radnu skupinu za izradu nacrta Zakona o hrvatskom jeziku. Sama ideja, uz brojna odobravanja u javnosti, izazvala je i nekoliko oštrih napada i nerazumevanje, uz retoriku sličnu onoj iz 1967. kada je donesena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, pa čak i onu iz januara 1972. godine kada je započelo nemilosrdno gušenje Hrvatskog proleća. Kada nacrt Zakona bude izrađen i predstavljen javnosti, argumentirana kritika biće dobrodošla. Za sada, napad na samu ideju izrade Zakona o hrvatskom jeziku izaziva zebnju i nelagodu, pogotovo kada znamo da gotovo svi narodi u Evropi imaju slične zakone, a naši se susedi uporno i nadalje bave svojatanjem naše književne baštine. Vreme je da osvestimo jednostavnu istinu: budemo li imali samopoštovanja, i drugi će nas poštovati”, zaključuju u Matici.

    Podsetimo, pitanje dubrovačke književnosti oduvek je mesto sukoba i polemika.

  • Pada Krivokapić?

    Pada Krivokapić?

    Podgorička Pobjeda piše da bi, do kraja današnjeg radnog dana, nova inicijativa za smjenu Vlade Crne Gore trebalo da bude upućena u skupštinsku proceduru.

    List tvrdi da su mu izvori bliski parlamentarnim strankama potvrdili da su već dogovorena 44 potpisa poslanika koji će je podržati, mada je moguće da na dokumentu, koji će biti predat Skupštini, bude 27 poslaničkih potpisa, što je po ustavnoj proceduri dovoljno da se zakaže sednica parlamenta.

    Pobjeda navodi da su, pored opozicionih, predlog potpisali i poslanici koalicije „Crno na bijelo“, dok poslanici SNP-a, prema infomacijama lista, neće potpisati inicijativu, ali je ostavljena mogućnost da glasaju za nepoverenje.

    Koalicija „Crno na bijelo“ zatražila je u ponedeljak formiranje manjinske vlade koju neće činiti Demokratska partija socijalista i Demokratski front.

    Vicepremijer i predsednik Građanskog pokreta Ura, Dritan Abazović, saopštio je da će koncept manjinske vlade ponuditi svim poslanicima i da mogu da ga podrže svi, uključujući i DPS i DF, i istakao da do kraja sedmice očekuje da se sve partije izjasne o njihovom predlogu.

    Predlog o formiranju manjinske vlade koji je predstavila koalicija „Crno na bijelo“, juče su podržali Bošnjačka stranka, Albanska lista i Albanska koalicija „Jednoglasno“.

    Demokratski front i Demokrate su, sa druge strane, odmah po predstavljanju modela manjinske vlade odbili da učestvuju u njemu.

    Iz DPS-a juče su saopštili da će podržati svaku inicijativu koja će dovesti do smene aktuelne Vlade.

  • Haos u Sloveniji

    Haos u Sloveniji

    U Sloveniji je u poslednja 24 časa potvrđeno čak 12.286 novih slučajeva koronavirusa, što je apsolutni dnevni rekord od početka pandemije.

    Čak 63,2 odsto testiranih uzoraka bilo je pozitivno, prenosi agencija STA.

    Državni sekretar Franc Vindišar kazao je da se očekuje da će broj novozaraženih na dnevnom nivou rasti neko vreme, odnosno da bi vrhunac talasa infekcija bi trebalo da nastupi krajem januara.Kako javljaju slovenski mediji, situacija u bolnicama je stabilna uprkos porastu infekcija.

  • Jasan odgovor iz Srpske: Prvo povlačenje nametnutog zakona, pa deblokada

    Jasan odgovor iz Srpske: Prvo povlačenje nametnutog zakona, pa deblokada

    Povratka u zajedničke institucije nema sve do odluke u Narodnoj skupštini. I prije skupštinske sjednice, i vlast i opozicija šalju jedinstven odgovor.

    Srpski kadrovi neće učestvovati u odlučivanju u zajedničkim institucijama sve dok se ne riješi pitanje Inckove nametnute odluke. Prema izjavama predstavnika vlasti i opozicije, jedinstvo postignuto u julu prošle godine, bar po ovom pitanju, nije izblijedilo.

    Na molbu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da se srpski predstavnici vrate u zajedničke institucije odgovor će dati Narodna skupština Srpske. Prije toga, trebalo bi da budu održane konsultacije svih političkih aktera.

    “Vodimo odgovornu politiku. Razmatraćemo sve alternative”, rekao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    Na adresu parlamenta Srpske još nije stigao zahtjev za održavanje sjednice, ali je sve izvjesnije da će poslanici o ovoj temi razgovarati početkom februara. Biće sagledane sve mogućnosti u vezi s molbom Aleksandra Vučića.

    “Znate da je po poslovniku još uvijek skupštinska pauza, a čim se pojavi taj zahtjev naravno da ćemo biti u prilici da sazovemo kolegijum i odlučimo o datumu održavanja posebne ili redovne sjednice. Ja vjerujem redovne”, rekao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović.

    Poslanici su spremni za povratak u skupštinske klupe. Na dnevnom redu trebalo bi da budu tri tačke. Proces vraćanja otetih nadležnosti neće biti zaustavljen. Vladajuću koaliciju brine stav koji će zauzeti opozicija.

    “Ja se uvijek nadam da će biti usaglašeni, međutim njihovo djelovanje definitivno u ovom trenutku probošnjačko i probosansko i to je jasno iz njihovih izjava i njihovih stavova. Ja mislim da su oni u ovom trenutku na fonu centralizacije BiH. Nadam se da ćemo imati dovoljno pameti, mudrosti da u ovom teškom trenutku za Republiku Srpsku reagujemo zajedno, a to je vrlo važno zbog pritiska međunarodne zajednice”, izjavio je šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Žunić.

    Iako iz Srbije stižu sugestije, a ne naredbe politički oponenti Milorada Dodika kažu da je podlegao pritisku i da je riječ o manipulaciji. Ipak, ostaju pri stavu da je povratak u bh. institucije legitiman samo ako to Narodna skupština potvrdi.

    Iako je ranije opozicija napuštala sjednice na kojima je odlučivano o interesima Republike Srpske, ističu da će ovaj put dati doprinos rješenju krize.

    “Potreba za jedinstvom postoji. Naravno, ne mogu prejudicirati, to zavisi od stavova drugih političkih partija, ali na ovako krupnim nacionalnim pitanjima i pitanjima od interesa za Republiku Srpsku uvijek postoji potreba da se postignu jedinstveni stavovi”, poručio je šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Perica Bundalo.

    “Razlog zbog kojih su predstavnici iz Republike Srpske odlučili da ne učestvuju u radu zajedničkih institucija nisu prestali. Inckov zakon je još uvijek na snazi i dok se on ne povuče mislim da predstavnici iz Srpske na nivou zajedničkih institucija ne trebaju da učestvuju”, naglasio je šef Kluba poslanika DNS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Duško Ivić.

    Nakon što je Valentin Incko pred odlazak iz BiH nametnuo za Republiku Srpsku sporne izmjene Krivičnog zakona BiH, 10 lidera političkih partija stavilo je potpis na zaključak u kojem stoji da će predstavnici iz Srpske učestvovati u radu institucija na nivou BiH samo onda kada je ključna zaštita interesa srpskog naroda.

    Za sada nema prijedloga kako da bude prevaziđena deblokada institucija u Sarajevu. Opozicija je pogled usmjerila ka eventualnom dogovoru SNSD-a, HDZ-a i SDA. Postavlja se pitanje kako, kada političko Sarajevo odbija svaki razgovor sa Banjalukom.

    Za predstavnike vlasti, opozicija izbjegava odgovornost. Situacija će biti jasnija u februaru, nakon prve ovogodišnje sjednice Narodne skupštine, piše RTRS.