VRBAS Media

Autor: INFO

  • Korona dnevno zarazi jedno odjeljenje đaka

    Da četvrti talas pandemije uzima sve više maha u Republici Srpskoj, potvrđuje podatak da se koronom dnevno zarazi u prosjeku cijelo odjeljenje đaka jer je za 20 dana, koliko traje nova školska godina, virus potvrđen kod 597 osnovaca i srednjoškolaca.

    Prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS na dan kada je školsko zvono ponovo u učionicama okupilo đake, korona je do tada potvrđena kod ukupno 1.415 osoba uzrasta od šest do 14 godina i 1.815 uzrasta od 15 do 19 godina. Nakon tri sedmice brojevi su uvećani, pa je u prvoj uzrasnoj grupi zaključno sa jučerašnjim danom bi­o ukupno 1.691 zaraženi i njih 2.136 u drugoj grupi. Osim toga, zaraženih ima i u vrtićkoj grupi, uzrasta do pet godina.

    Zbog virusa korona čak 22 odjeljenja osnovaca u Srpskoj nastavu prate onlajn, a u Ministarstvu prosvjete i kulture RS pojašnjavaju da Institut i Higijensko-epidemiološka služba vrše analize rizičnih kontakata, te shodno tome procjenjuju da li kompletno odjeljenje ili samo određeni učenici treba da idu u izolaciju.

    • Ministarstvo izdaje saglasnost samo u slučajevima kada cijela škola prelazi na onlajn izvođenje nastave. Saglasnost za odvijanje nastave na daljinu 16. septembra dali smo područnom odjeljenju Donji Vrbljani koje je u sastavu OŠ “Desanka Maksimović” Gornji Ribnik – naveli su u resornom ministarstvu.

    Dodaju da nastavu na daljinu prate po četiri odjeljenja u osnovnim školama “Sveti Sava” Bijeljina, “Petar Petrović Njegoš” Banjaluka, te tri odjeljenja u školi “Dvorovi” iz Dvorova, zatim po dva u školama “Vuk Karadžić” i “Knez Ivo od Semberije” u Bijeljini i “Meša Selimović” u Janji. Onlajn časove pohađaju i osnovci u po jednom odjeljenju u banjalučkim školama “Branko Ćopić”, “Dositej Obradović” i “Branko Radičević”, te “Šamac” iz Šamca i “Nikola Mačkić” iz Previje.

    U ministarstvu ističu da su od direktora škola zatražili da redovno, svakodnevno prate primjenu mjera i preporuka nadležnih institucija kako ne bi dolazilo do širenja virusa u vaspitno-obrazovnim ustanovama.

    A da su škole trenutno možda jedino mjesto gdje se striktno poštuju epidemiološke mjere, potvrđuje predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola na području Bijeljine, Lopara i Ugljevika Predrag Račanović.

    • Povećan je broj zaraženih učenika i određeni broj odjeljenja nastavu prati onlajn. Mjere se izvan škola slabo poštuju, što možemo vidjeti svaki dan u svim lokalnim zajednicama. Najvjerovatnije da virus u škole dođe izvana, a s obzirom na to da kroz škole cirkuliše veliki broj učenika, sigurno da dođe i do širenja ako neko dijete dođe bolesno – rekao je Račanović.

    Specijalista pedijatar, supspecijalista dječije pulmologije Dejan Bokonjić rekao je za “Glas Srpske” da broj zaražene djece raste, ali da se na sve načine nastoji da nastava protiče u učionicama.

    • Kliničke slike kod osnovaca su uglavnom blage, dok kod srednjoškolaca ima dosta upala pluća. Za sada se one dosta dobro rješavaju i nema teških kliničkih slika. Problem je da se djeca zaraze i takva donesu virus kući i to je onda rizik za starije ukućane – rekao je Bokonjić i podvukao da je masovnija vakcinacija odraslih i dalje jedini izlaz iz ove situacije.
  • Komšić na sastanku sa Guteresom iznio niz optužbi na račun Srpske i zemalja regiona

    Komšić na sastanku sa Guteresom iznio niz optužbi na račun Srpske i zemalja regiona

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić sastao se uoči 76. sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, gdje je otišao bez odluke Predsjedništva BiH s generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guteresom.

    Komšić je istakao da „susjedne države, koje su tokom rata u BiH bile aktivno involvirane u sukob, vršeći agresiju na međunarodno priznatu Republiku Bosnu i Hercegovinu, još uvijek, nažalost,BiH posmatraju kao ratni plijen“, prenosi Kliks.

    Komšić je naveo je da je „u BiH, odnosno u Republici Srpskoj na snazi političko protivljenje zakonu o zabrani negiranja genocida te da član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske (Milorad Dodik) protivljenje zakonu koristi i kao sredstvo i kao izgovor za političke blokade u radu institucija“.

    Naglasio je da dio političkih elita u BiH nastoji promovisati etnički ekskluzivitet, što je diskriminatorno i protivno međunarodnim i demokratskim standardima o ravnopravnosti građana, te zatražio snažniju podršku UN-a u zaštiti temeljnih ljudskih prava.

    Komšić je, kako je saopšteno, Guteresu obrazložio poziciju BiH u okviru evroatlantskih integracija, navodeći dinamiku reformi na putu Bosne i Hercegovine ka NATO savezu i Evropskoj uniji.

    Antonio Guteres tokom razgovora je istakao da s naročitom pažnjom prati politička zbivanja u Bosni i Hercegovini i regionu, kao i da shvata ozbiljnost i kompleksnost aktuelnog političkog trenutka, ističući da će Ujedinjene nacije ostati privržene u podršci Bosni i Hercegovini.

    Dodik je na konferenciji za novinare u Banjaluci rekao da Predsjedništvo nije donijelo odluku o slanju delegacije BiH na sjednicu Savjeta bezbjednosti u UN u Njujork.

    • Željko Komšić je tamo u privatnoj posjeti i odbacujem bilo kakvu mogućnost da on predstavlja BiH – rekao je Dodik. Twitter vKontakt Viber
  • Indija zaplijenila čak tri tone heroina iz Afganistana, vrijednosti 2,7 milijardi dolara

    Indija zaplijenila čak tri tone heroina iz Afganistana, vrijednosti 2,7 milijardi dolara

    Indijski zvaničnici saopštili su kako je policija ove države zaplijenila gotovo tri tone heroina ulične vrijednosti 2,7 milijardi dolara koji je u indijsku luku stigao iz Afganistana.

    Između ostalog, policija je po naredbi Uprave za obavještajne poslove uhapsila dvojicu Indijaca koji su trebali učestvovati u daljoj distribuciji droge na indijsko tržište.

    “Pošiljka je u jednom kontejneru sadržavala dvije tone kokaina, dok je policija u drugom kontejneru pronašla skoro tonu kokaina. Droga je porijeklom iz Afganistana, a otpremljena je iz luke Gujarat u Iranu”, saopćili su indijski zvaničnici.

    Indijska policija je također pretresla nekoliko lokacija širom države u potrazi za osobama koje su također mogle učestvovati u distribuciji ove pošiljke.

    “Pretresi su provedeni u Ahmedabadu, Delhiju, Chennaiju, Gandhidhamu i Mandviju”, saopćeno je iz policije, prenosi The Guardian.

    Istraga je u međuvremenu utvrdila i umiješanost afganistanskih državljana u cijeli proces, ali kako je navedeno do sada niko osim indijskih državljana nije uhapšen.

    Afganistan predstavlja jednog od najvećih svjetskih proizvođača heroina te se procjenjuje kako opskrbljuje gotovo 80 posto svjetske proizvodnje ove droge.

    Proizvodnja heroina u Afganistanu posljednjih nekoliko godina doživjela je procvat, a od prodaje droge značajno su se finansirali i talibani koji su novac koristili za nabavku naoružanja.

  • Ramush Haradinaj o dešavanjima na Kosovu: Sad nema nazad!

    Ramush Haradinaj o dešavanjima na Kosovu: Sad nema nazad!

    Bivši kosovski premijer Ramush Haradinaj prokomentirao je dešavanja u vezi s uspostavljanjem reciprociteta sa Srbijom u vezi s registarskim tablicama.

    “Mislim da je ova vlada vrlo oprezna u odnosima sa Srbijom, posebno u pogledu ekonomskih interesa, zaista je pomogla Srbiji, od ukidanja takse, a zatim i drugih olakšica. Postoji mnogo dokaza da je vlada Albina Kurtija naklonjena Srbiji”, kaže Haradinaj, prenosi Ekonomija online.

    Haradinaj smatra da je uvođenje reciprociteta ipak bilo očekivano.

    “Mislim da je Kurti razmazio i Srbe na sjeveru i Srbiju, a današnje radnje su posljedica prethodnih dogovora, nisu novi rezultat već posljedica. Ne vidim zašto bi Srbija trebalo da izražava nervozu, ovo je bilo za očekivati”, rekao je Haradinaj.

    Bivši kosovski premijer i predsjednik Alijanse za budućnost Kosova Ramush Haradinaj smatra da je vlada Kosova odluku o reciprocitetu donijela zbog predizborne kampanje.

    “Vrijeme je za kampanju, premijer je to iskoristio i u parlamentu. Bez obzira na razloge, konačno se provodi Ustav. Uspostavili su reciprocitet, sada nema nazad”, zaključio je Haradinaj, navodi Kosovo online.

    Podsjetimo, kosovska policija jučer je počela oduzimati tablice s oznakama sa sjevera Kosova (KS), a sva vozila s oznakama iz Srbije koja ulaze na Kosovo moraju uzimati probne oznake i platiti osiguranje. Jedine važeće tablice od sada su one s oznakama RKS (Republika Kosovo).

    Ova mjera izazvala je protest Srba sa sjevera Kosova i zvaničnog Beograda. Priština je navela da je riječ o mjerama reciprociteta.

    Danas u 10 sati bit će održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost Srbije, kojom će predsjedavati predsjednik Aleksandar Vučić.

  • Konaković: DF i Željko Komšić su apsolutno u pravu, presuda “Ljubić” je provedena

    Konaković: DF i Željko Komšić su apsolutno u pravu, presuda “Ljubić” je provedena

    Povodom trenutnih političkih odnosa u BiH, različitih glasina i navoda o mogućim izmjenama Izbornog zakona, pritisku međunarodne zajednice i neusaglašenosti probosanskog bloka o krucijalnim pitanjima razgovarali smo s Elmedinom Konakovićem, predsjednikom stranke Narod i pravda.

    Na početku razgovora Konakovića smo pitali da li smatra ispravnim usvojiti promjene Izbornog zakona, dio koji se odnosi na biranja članova Predsjedništva BiH bez da se izvrše promjene koje se tiču ovlasti Doma naroda.

    “Ta dva pitanja jesu povezana, ali Čović ne nudi adekvatna rješenja za oba, ali ništa od toga ne trebamo razmatrati prije nego što se izmjeni Ustav BiH i ne omogući ljudima koji nisu pripadnici etničkih skupina da se mogu kandidarat i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH na sve funkcije. Čini mi se da su sva ova druga rješenja, ne mogu reći čak ni polovična, nego su onako jednostrana, kako kome šta odgovara”, rekao je Konaković.

    O ovlastima Doma naroda

    Na pitanje da li bi prihvatio da ovlasti Doma naroda ostanu ista u slučaju da se prihvati koncet koji nudi HDZ-e, odnosno “legitimno predstavljanje” rekao je da odbija HDZ-ov prijedlog, da se favorizuju, isključivo teritorije pod kontrolom HDZ-a.

    “Dakle, to je za mene zaista jedna od najbrutalnijih stvari koje se mogu desiti. Protiv toga sam, tako da mi nekako zvuči nelogično, da idem korak dalje, da dajem odgovor na to pitanje. Šta ako se to desi? Dakle mislim da treba učiniti maksimum napora da se to ne desi. Evo možemo slobodno reći, mislim da su tu DF i Komšić, kada govore da se implementacija presude Ljubić, da je ona provedena…Apsolutno smatram da je implementacija presuda Ljubić izvršena. Zato što je parlament imao rok koji je istekao. CIK je raspodjelu mandata uradio na toj novoj formuli, u kojoj jeste po jedan iz svakog kantona”, rekao je Konaković.

    O građanskom i “polugrađanskom” konceptu

    Međutim, dodao je da se biranje članova Predsjedništva BiH ne zasniva na građanskom već polugrađanskom konceptu.

    “To je polugrađanski koncept, to nije građanski koncept. Zašto, dakle, mi kao građani u Federaciji možemo birati Hrvata ili Bošnjaka i ne možemo to zvati građanskim konceptom. Dakle to ne možemo zvati građanskim konceptom. U duhu toga, ova polovično građanska rješenja nisu građanska rješenja”, rekao je Konaković.

    U tom smislu obrazložio je zašto NiP želi uvesti četvrtog člana Predsjedništva BiH rekavši da bi se sva četiri člana birala u jednoj izbornoj jedinici na teritoriju cijele BiH.

    “Dakle, to je iskorak, nismo ostali na tome. Ali pazite, kad su nam se počeli javljati ljudi s argumentacijom. mi bi bili spremni čak i na sljedeću opciju, da se zadrži postojeći koncept, a da se taj četvrti građanski bira u jednoj izbornoj jednici na teritoriju cijele Bosne i Hercegovine. Šta je ovdje suština? Ako postoji neko ko može ujutro obezbjediti građanski koncept, jednog člana Predsjedništva, ja ću se u tu stranku učlanit odmah i svoju ću ugasiti. Dakle, moramo se pomiriti s političkom realnošću koja znači da mi na sceni imamo dejtonsku uređenje BiH, imamo potpuno etničke koncepte u kojima građanskih nema. Nama je bitno da građanski koncept na bilo koji način uđe na scenu, pa evo i čak od ova naša četiri, naš prijedlog je, da ta četiri budu birana u jednoj izbornoj jedinici”, rekao je Konaković.

    Ističe ako bi i to bilo neprihvatljivo nudi prijedlog kojim se tri člana biraju kao i do sad, a građanski se bira na teritorij cijele Bosne i Hercegovine.

    “Tada bi smo mogli građanima dati pravo da biraju etnički ili građanski koncept. Tada bi zapravo, ono što mi govorimo kao svoju osnovnu tezu, našli mjeru građanskom i etničkom…Pošto pretpostavljamo da neće svoj etnički štap ispustiti iz ruke ni jedna ovaj poglavica, onda bi išli korak dalje, onda u narednom krugu dajte da barem ovaj bude”, dodao je Konaković.

    Defanziva bosanske strane

    Konakovića smo pitali smatra li da dijelovi međunarodne zajednice podržavaju HDZ-ove principe.

    “Moj dojam je da je argumentacija HDZ-a naglo oživjela, tačno je. Očigledno je da se u međunarodnoj zajednici dešava nešto što vjerovatno ide u prilog Čoviću. S Komšićem sam imao neke lične nesporazume, trudio sam se da moji stavovi ne budu lično vezani i govorio sam više puta o tome da je potpuno legalno i zakonito Komšić biran na ovu funkciju ali to nije fer. Tako sam ja formulisao, ono što oni zovu duhom Dejtona…Čini mi se da neki diplomatski krugovi uspijevaju nametnuti HDZ-ov koncept kao primaran. Zato smo mi ovih dana i pričali i galamili o segmentu izbora Doma naroda ni po koju cijenu”, naglasio je Konaković.

    Dodao je pak da se Komšić tokom svoja tri mandata trebao više približiti Hrvatima, što je, poručuje Konaković veliki propust.

    “Ne sumnjam ja u namjere DF-a da je to građanski pristup, ali naravno ima i činjenica da u ovom konceptu Komšić dolazi lakše do te pozicije. E sad zamislite ovaj naš prijedlog u kojem bi Komšić mogao kao Bosanac i Hercegovac bit ovaj četvrti član Predsjedništva. Vjerovatno bi bio jedan od favorita za tu poziciju, mogao bi bit biran na teritoriju cijele Bosne i Hercegovine, samo što bi time građanin koji daje njemu glasa ostavio taj etnički koncept”, rekao je Konaković.

    Postoji li crvena linija?

    Na pitanje ko snosi odgovornost za podijeljenost probanskih stranaka u trenutno najvećoj političkoj krizi od rata kazao je da to ne može biti samo njihova odgovornost.

    “Naravno da svi nosimo odgovornost za taj, kako bi rekao nesihronizovan nastup ili koncept s ove probosanske strane. S druge strane, evo Haris Silajdžić, kad je 2006. godine prvi put komentarisao ovu pojavu kandidature Komšića. Tad je rekao: ‘Ogadit ćete Hrvatima Bosnu i Hercegovinu’. Bio upravu ili ne, očigledno se Čović zakačio za taj jaki argument, u kom onda on i mobiliše glasačko tijelo, uzima dodatno pozicije…Druga stvar, šta možemo zvati probosanskom stranom? Dakle Izetbegović je trgujući državom obezbjedio sebi Vladu Kantona Sarajevo, doveo nas u potpuno nepovoljan položaj iz kojeg je sad teško izaći jer je činjenica da je ova probosanska strana u potpunoj defanzivi. Još mi se nešto čini, međunarodna zajednica je nametanjem izmjena Krivičnog zakona o negiranju genocida uradila jednu humanu stvar, jednu potpuno legalnu i Inzko je tu postupio ljudski ali mi se sad čini kao da je negdje bio neki dogovor, hajmo svima po nešto dat. Pa evo udovoljit ćemo ove tim nametanjem zakona pa ćemo Hrvatima dati njihovo. Vjerovatno Vučić negdje iza ima neki dogovor u kojem on koordinira sve procese”, rekao je Konaković.

    Za kraj smo predsjednika NiP-a pitali postoji li neka crvena linija ispod koje probosanske stranke neće ići, i zašto u tom smislu ne postoji nikakvo jedinstvo, koje za razliku od probosanskih stranaka, pokazuju različite opcije, kako u nama susjednoj zemlji tako i u BiH.

    “Unutar ovih probosanskih stranaka imate stranke koje su pozicionirane isljučivo etnički, poput SDA, imate stranke koje su isključivo građanske, poput ovih koje to kažu glasno, DF, SDP i Naša stranka, i imate nas koji smo zapravo sredina koja traži mjeru etničkom i građanskom. SDA nema ništa što je zvanično usvojeno u organima stranke u smislu prijedloga izmjene Izbornog zakona. SDA nema prijedlog. Slažem se s vama, s tim što prvo treba da čujemo stav SDA pa da se onda možda negdje i okupimo oko te teme i kažemo stop. Na ove stvari radi kompromisa i budućnosti države treba pristati, a ovdje je crvena linija na koju niko od nas ne pristaje i borićemo se na sve načine”, zaključio je Konaković.

  • Justin Trudeau i Liberalna stranka po treći put pobijedili na izborima u Kanadi

    Justin Trudeau i Liberalna stranka po treći put pobijedili na izborima u Kanadi

    Kanadski premijer Justin Trudeau i njegova Liberalna stranka osvojili su treći mandat nakon što su objavljeni rezultati prijevremenih izbora koji su održani u ponedjeljak u ovoj državi.

    Prema posljednjim podacima, Liberali su osvojili ukupno 156 mjesta u parlamentu dok je Konzervativni blok osvojio 120 mjesta. Od ostalih stranaka koje čine parlament, 33 mjesta pripala su stranci iz Quebeca, 27 mjesta pripalo je Novoj demokratskoj partiji na čijem je čelu Jagmeet Singh. Dva mjesta u parlamentu pripala su ekološkoj Zelenoj partiji.

    Uprkos pobjedi, Liberali Justina Trudeaua ipak nisu osvojili dovoljan broj glasova (170 op.a.) koji bi im omogućili samostalnu vladavinu te će se tako stranka morati fokusirati na formiranje vlade s drugim manjinskim strankama što je otprilike sličan postizborni rezultat kao i nakon izbora 2019. godine.

    “Ono što smo vidjeli jeste da su milioni Kanađana odabrali progresivni plan za zemlju. Neki su govorili o podjelama, ali ja to ne vidim. Ne treba zaboraviti prošlost i mračne dane koje smo zajedno proživjeli. I dalje trebamo gledati na budućnost i sve ono što dolazi s njom”, rekao je Trudeau nakon izbora.

    Iako će Trudeau ostati na vlasti, izbori su donijeli i nekoliko iznenađenja. Ministrica za ravnopravnost spolova Maryam Monsef izgubila je mjesto u novoj vladi, a nju će zamijeniti konzervativna Michelle Ferreri.

    Također, Nova demokratska partija izgubila je jedno mjesto u istočnoj Kanadi nakon što je dugogodišnji zastupnik ove stranke Jack Harris najavio odlazak u penziju nakon što je obavljao dužnost zastupnika od 1987. godine. Njega će na ovoj poziciji zamijeniti članica Liberalne stranke Joanne Thompson.
    S druge strane, lider Konzervativne stranke Erin O'Toole priznao je poraz na izborima te je rekao kako ne planira podnijeti ostavku na mjesto predsjednika stranke.

    “Moja porodica i ja odlučno nastavljamo borbu za Kanadu. Ako Justin Trudeau misli da može Kanađanima zaprijetiti ponovnim izborima za 18 mjeseci, Konzervativna stranka će biti spremna. Naporno smo radili, napredovali smo mnogo, ali posao još nije završen”, rekao je O'Toole.

    Uprkos izostanku većine, procjene su kako će Trudeau kao i ranije obezbijediti dovoljan broj glasova koji će mu omogućiti vladavinu i u narednom periodu.

    Podrška se naročito odnosi na Novu demokratsku partiju čiji je lider čestitao kanadskom premijeru na pobjedi te je naglasio kako će se zajednička borba nastaviti čime je na neki način najavio kako će podržati većinu planova za koje se zalažu kanadski liberali.

  • Predsjednica tzv. Kosova: Srbija se vraća politici ‘90-ih koja je uzela mnogo žrtava u regionu

    Predsjednica tzv. Kosova: Srbija se vraća politici ‘90-ih koja je uzela mnogo žrtava u regionu

    Kosovska predsjednica Vjosa Osmani reagovala je na zahtjev Evropske unije da Kosovo i Srbija smire tenzije povodom novonastale situacije na sjeveru Kosova zbog uvođenja novi mjera koje se tiču registarskih tablica.

    Osmani je na Facebooku napisala da je Srbija ta koja krši sporazume iz Brisela, ne Kosovo.

    “Kosovo je sprovelo u potpunosti sporazume potpisane u Briselu, koje je Srbija ignorisala i još uvijek ne uspijeva da sprovede. Reciprocitet po pitanju registarskih tablica ne može se smatrati kao akcija koja je pristrasna i koja je proizvela tenzije, već je to bilo djelovanje u skladu sa potpisanim sporazumom u Briselu. Poštovanje tog dogovora bi trebalo da traži i Evropska unija. Srbija je ta koja se od 2016. ponaša ‘jednostrano’ i ne poštuje potpisane sporazume”, napisala je Osmani.

    Osmani navodi da Srbija preduzima mjere suprotne od onog što je dogovoreno u Briselu.

    “Stvara nelegalne srpske strukture na Kosovu, finansira ih i one rade po nalogu države Srbije, time ugrožavaju sigurnost građana i stabilnost regiona. Srbija, po nepromijenjenom receptu iz prošlosti, koristi svoje institucije da ugrozi našu zemlju”, piše Osmani, prenosi Kosovo online.

    Kosovska predsjednica smatra da nijedna akcija Srbije neće zaustaviti odlučnost Kosova da djeluje u skladu sa međunarodnim obavezama za dobrobit svih građana bez obzira na etničku pripadnost.

    “Odluka kosovske vlade da sprovede reciprocitet sa Srbijom donijeta je zbog isteka roka sporazuma o slobodi kretanja dvije zemlje. Shodno tome, odlukom vlade se osigurava jednak tretman i slobodno kretanje građana obje zemlje. Odluka je donijeta i sprovedena na svim graničnim prijelazima, osim na dva prijelaza na sjeveru, gdje lokalne Srbe zloupotrebljava tamošnja srpska vlast i nelegalne strukture”, tvrdi Osmani.

    Ona je pozvala Evropsku uniju da reaguje, kako kaže, na provokacije Srbije.

    “Pozivam Evropsku uniju da izvrši pritisak na Vladu Srbije da hitno prekine provokacije protiv Kosova i zloupotrebe u političke svrhe građana Kosova. Destabilizujuća politika Srbije na Kosovu i regionu i njihovi hegemonistički ciljevi tzv. ‘srpskog svijeta’ su povratak njihovoj politici ‘90-ih, koja je uzela mnogo žrtava u našem regionu”, napisala je Osmani na Facebooku.

  • Siniša Vidović sa Srbima na barikadama na sjeveru Kosova

    Siniša Vidović sa Srbima na barikadama na sjeveru Kosova

    Na sjeveru Kosova su danas ponovo eskalirale tenzije, zbog upada albanskih specijalaca, a direktnu podršku tamošnjem srpskom narodu dao je i jedan političar iz RS – Siniša Vidović, zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpske i prvi čovjek banjalučkog odbora ove stranke.

    On se sa kosovskim Srbima nalazi na barikadama na administrativnom prelazu Brnjak.

  • Stevandić: Bošnjački, a ne srpski političari, su uzrok najveće političke krize u BiH

    Stevandić: Bošnjački, a ne srpski političari, su uzrok najveće političke krize u BiH

    Govoreći o nametnutom zakonu visokog predstavnika Valentina Incka u emisiji “Drugi Ugao” na RTRS, predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, izjavio je da se ovde ne radi o parlamentarnoj odluci, već o nametnutom zakonu koji je u saradnji sa bošnjačkim političarima donio visoki predstavnik, te se odluke koje su donešene na Narodnoj Skupštini Republike Srpske odnose direkt na takvo grubo ometanje demokratije te da trenutna kriza uzrok ima u bošnjačkom političkom djelovanju, a ne u srpskom.
    Politički gledano, na ovu temu postoji jedinstvo parlamentarnih partija Republike Srpske, a svaka sumnja u to jedinstvo dolazi iz komentara na neku drugu temu, koja se onda pokušava prenjeti i na ovu, te da ne postoji nikakvo mimoilaženje. Bez obzira iz kog političkog kluba dolazili, stavovi se po ovom pitanju ne razlikuju.
    “BiH se nalazi u najvećoj političkoj krizi, jer se nalazimo u situaciji da se pravni akt visokog predstavnika ne primjenjuje u Republici Srpskoj, te se stvara dvojno pravosuđe. Mi nećemo sami sebe poniziti i ići protiv odluka Narodne Skupštine, osim kada se radi o aktima bitnim za Republiku Srpsku, međutim, i to je nešto što su se stranke svakako međusobno dogovorile i predvidjele, te se ne može upasti u neku “zamku” po tom pitanju” – smatra Stevandić.
    Stevandić smatra da političari iz Republike Srpske ne bježe od dijaloga, već ne prihvataju nametnute zakone. Evropska i venecijanska komisija su jasne tom pitanju, zakon donose parlamenti, a ne visoki predstavnici, te su i bošnjački političari svjesni pravnih posljedica ovog nametnutog zakona, jer im je oduzet legitimitet na državnom nivou. Parlamentarne stranke iz Republike Srpske pokazale su političku zrelost jer se uprkos ostalim neslaganjima imaju jedinstven stav po ovom pitanju, jer Valentin Incko nije gledao Republiku Srpsku kao vlast i opoziciju, već je ciljao da nanese štetu Republici Srpskoj, rekao je Stevandić

  • Istraživanje: Gdje je najskuplji, a gdje najjeftiniji život

    Istraživanje: Gdje je najskuplji, a gdje najjeftiniji život

    Njemačka Kancelarija za statistiku (Destatis) objavila je istraživanje u kojem upoređuje cijene u 36 evropskih država. Uzete su cijene iz jula ove godine, koje pokazuju da je u Evropi najskuplji život u Švicarskoj, dok je najjeftiniji u Turskoj.

    “Bilo radi posla, studija ili odmora, međunarodno poređenje nivoa cijena za privatnu potrošnju pomaže pri planiranju vašeg proračuna za boravak u inostranstvu”, navode iz njemačke Kancelarije za statistiku.

    Švicarska najskuplja za život u Evropi, Turska najjeftinija
    “Troškovi života bili su najskuplji u Švicarskoj u julu 2021. godine. Tamo je nivo cijena bio više od polovine (+51 odsto) viši nego u Njemačkoj. Nasuprot tome, troškovi života u Turskoj bili su gotovo dvije trećine (-64 odsto) niži nego u Njemačkoj, stoga su bili najniži od svih zemalja koje su poređene”, ističu u saopštenju za medije.

    Kada je riječ o Hrvatskoj, u njoj je život 36 odsto jeftiniji nego u Njemačkoj.

    Osim u Švicarskoj, troškovi života takođe su bili veći u većini njemačkih susjednih zemalja nego u Njemačkoj. U Danskoj su potrošači morali platiti 28 odsto više za kupovinu reprezentativne korpe. U Luksemburgu je nivo cijena bio više za 25 odsto. U Nizozemskoj je razlika u cijeni prema Njemačkoj bila +7 odsto, u Belgiji i Austriji po +5 odsto, a u Francuskoj +4 odsto.

    Poređenje s drugim evropskim zemljama pokazuje neke ogromne razlike u troškovima života: oni su bili 40 odsto veći na Islandu i 30 odsto veći u Norveškoj nego u Njemačkoj.

    Nasuprot tome, život je u Poljskoj 46 odsto jeftiniji od onog njemačkog, a u Češkoj 28 odsto.

    U Hrvatskoj je hljeb samo jedan odsto jeftiniji nego u Njemačkoj
    Uopšteno su cijene manje u istočnoj nego u zapadnoj Evropi. U Bugarskoj, Rumuniji i Bosni i Hercegovini troškovi života su oko 50 odsto niži u odnosu na Njemačku. Litvanija i Hrvatska su po 36 odsto ispod njemačkog nivoa cijena, Španija 13 i Italija 9 odsto.

    U Hrvatskoj su cijene hrane i pića osam odsto niže nego u Njemačkoj, dok je cijena hljeba samo jedan odsto manja. Meso je 15 odsto jeftinije nego u Njemačkoj, riba 29 odsto, a mliječni proizvodi i jaja pet odsto. Voće i povrće je 16 odsto jeftinije, no zato su alkoholna pića 17 odsto skuplja nego u Njemačkoj.

    Nadalje, cigarete su 37 odsto jeftinije, obuća i odjeća 16 odsto, a restorani i hoteli su jeftiniji u prosjeku 19 odsto.

    Za kupovnu moć nisu važne samo cijene, već i visina plate
    Podaci se temelje na rezultatima Evropskog programa komparacije o paritetima kupovne moći Statističke kancelarije Evropske unije (Eurostat) i proračunima njemačkog Federalnog zavoda za statistiku. U obzir je uzet nivo cijena za 15 kategorija, uključujući hranu i piće, energiju, restorane i hotele.

    Pariteti kupovne moći utvrđuju se na temelju nacionalnih istraživanja cijena i predstavljaju kupovnu moć nacionalnih valuta u različitim zemljama. U svom najjednostavnijem obliku pariteti kupovne moći su omjeri cijena za isti proizvod u dvije zemlje u odgovarajućim nacionalnim valutama. Pariteti kupovne moći pokazuju koliko valutnih jedinica određena količina robe i usluga košta u različitim zemljama.

    No, da bi podaci o cijenama bili stavljeni u pravi kontekst, treba navesti i koja je prosječna plata u Njemačkoj odnosno u Hrvatskoj. Prosječna mjesečna neto plata u Hrvatskoj je nešto veća od 7.000 kuna, dakle manje od hiljadu evra, dok je u Njemačkoj prosječna mjesečna plata oko 2.500 evra.

    Dakle, Hrvati zapravo imanju mnogo manju kupovnu moć od Nijemaca, jer iako imaju većinom niže cijene istih proizvoda u trgovinama, imaju i manje novaca za kupovinu tih proizvoda.