VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zločini nad zarobljenim srpskim civilima i vojnicima: Tužilaštvo za Mahmuljina traži 20 godina robije

    Zločini nad zarobljenim srpskim civilima i vojnicima: Tužilaštvo za Mahmuljina traži 20 godina robije

    Tužilaštvo BiH zatražilo je danas od Apelacionog vijeća Suda BiH da komandantu Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakibu Mahmuljinu izrekne maksimalnu zatvorsku kaznu od 20 godina za zločine nad zarobljenim srpskim civilima i vojnicima na području Zavidovića i Vozuće 1995. godine.

    Na ročištu, na kojem je ispitana prvostepena presuda od 22. januara, kojom je Mahmuljin osuđen na 10 godina, Tužilaštvo i odbrana su u najkraćem obrazložili svoje žalbe, koje su u pisanoj formi dostavili Sudskom vijeću.

    Tužilac Vladimir Simović, koji je danas mijenjao opravdano odsutnog kolegu Milanka Kajganića, naveo je da bi za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, za zločin protiv ratnih zarobljenika, te za ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, za koje je Mahmuljin osuđen, jedina opravdana i svrsishodna kazna bila ona maksimalna.

    “Za ratni zločin protiv civilnog stanovništva Sudsko vijeće je osudilo Mahmuljina na kaznu zatvora od jedne godine, za zločin protiv ratnih zarobljenika na dvije godine, a za ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika na osam godina, te mu je izrečena jedinstvena kazna od 10 godina zatvora”, podsjetio je Simović i istakao da je za svako djelo izrečena blaga kazna.

    Tužilaštvo smatra da Sud nije dovoljno cijenio težinu djela, 22 teško oštećena lica i njihovi uništeni životi, te smrt 52 lica koja su se predala i ubijena na najstravičniji način, zbog čega predlaže da Apelaciono vijeće uvaži njihovu žalbu kao osnovanu i izrekne kaznu za svako krivično djelo iznad minimuma i izrekne kaznu od 20 godina zatvora.

    Simović je rekao da su u prvostepenoj presudi, porodične prilike, korektno držanje na Sudu i neosporavanje djela, kao i izostanak teških posljedica, cijenjeni kao neosnovane olakšavajuće okolnosti.

    Advokat Vasvija Vidović, branilac Sakiba Mahmuljina, uložila je žalbu na prvostepenu presudu po svim osnovama zbog, prema njenim riječima, brojnih i veoma teških bitnih povreda krivičnog postupka.

    Vidovićeva je zatražila oslobađanje ili ukidanje presude i navela “kako je ovo rijedak slučaj u kojem je ispoljeno toliko selektivnosti prema dokazima”.

    Prema njenim riječima, Vijeće je zanemarilo sve dokaze odbrane, a od 293 materijalna dokaza, prvostepeno Sudsko vijeće u presudi pomenulo je samo četiri, dok se od 26 svjedoka i dva vještaka, u presudi pominje samo četvoro, od kojih tri usput.

    “To su eklatantna kršenja prava odbrane, a Sud je dužan pri donošenju bilo koje presude cijeniti sve dokaze. On ih može i zanemariti, ali mora reći zašto ih ne smatra relevantnim ili zašto ti dokazi, po mišljenju Suda nemaju vrijednost”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je navela da je prvostepeno vijeće pogrešno utvrdilo da je Mahmuljin imao efektivnu kontrolu nad odredom “El mudžahedin”, te da dokazi pokazuju da je ovaj odred za vrijeme akcija “Proljeće `95” i “Farz” bio pretpočinjen 35. diviziji pod komandom Fadila Hasanagića i da postoje njegove naredbe Odredu.

    Vidovićeva je rekla da je Vijeće poklonilo vjeru Hasanagiću, ali da njegove tvrdnje da nije komandovao Odredom nisu tačne.

    Branilac Nermin Mulalić osvrnuo se na navode da je optuženi imao razloga da zna ili da je znao za zločine, te dodao da nema dokaza da je Mahmuljin dobio ijedan dokument ili da mu je neko usmeno prenio šta se dešava.

    Mahmuljin je danas još jednom izrazio žaljenje “svima koji su doživjeli neugodnosti”, te dodao da su svi pripadnici Trećeg korpusa koji su poštovali njegove naredbe, prema 284 zarobljena pripadnika Vojske Republike Srpske, postupali po propisima.

    Apelaciono vijeće naknadno će donijeti odluku o žalbama.

  • Savjetnik srpskog člana Predsjedništva tvrdi: Dodik nikada neće povući potez na štetu Srpske

    Savjetnik srpskog člana Predsjedništva tvrdi: Dodik nikada neće povući potez na štetu Srpske

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nikada neće povući nijedan potez na štetu Republike Srpske, niti će ići suprotno stavovima Narodne skupštine Republike Srpske i usaglašenim stavovima parlamentarnih stranaka iz Srpske, istakao je savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević.

    Kovačević tvrdi da je to nešto što je apsolutno sigurno, te da to nije priča za jedan dan, nego mnogo ozbiljnija stvar.

    “Na ovome ćemo istrajati dok se sramni zakon koji je nametnuo posljednji visoki predstavnik Valentin Incko ne povuče i poništi”, rekao je on za RTRS.

    Kovačević je naveo da nikakva telefonska sjednica Predsjedništva nije održana, kao što su otpočetka znali i tvrdili iz Kabineta srpskog člana, te da Dodik sigurno nije ni na koji način prekršio zaključke Narodne skupštine Republike Srpske.

    “Ono što zabrinjava jeste da postoje određeni mediji u Srpskoj i opozicione stranke koje više vjeruju /predsjedavajućem Predsjedništva BiH/ Željku Komšiću nego Dodiku i nama iz njegovog okruženja”, rekao je Kovačević.

    On je podsjetio da je Dodik inicirao sastanak svih parlamentarnih stranaka u Republici Srpskoj, podržao tada sve zahtjeve i prijedloge opozicionih stranaka, kao i da je on neko ko sigurno nikada ni na koji način neće prekršiti zaključke stranaka i Narodne skupštine Srpske.

    Kovačević kaže da je “potpuno jasno da Komšić ne odustaje od jednog manira mahale u vođenju svoje politike i da konstantno pribjegava takvim stvarima”.

    “Ja sam čak rekao da je postalo prilično dosadno konstantno demantovati te sitne podvale kojima on stalno pribjegava – od toga da je održana nekakva telefonska sjednica i da je Dodik prekršio zaključke do toga da ode na zasjedanje Generalne skupštine UN bez odluke Predsjedništva, što je isto tako apsolutno nedopustivo”, naglasio je Kovačević.

  • Borenović o Begiću: Očekujemo izvinjenje, nedopustive neprimjerene riječi

    Borenović o Begiću: Očekujemo izvinjenje, nedopustive neprimjerene riječi

    Bez obzira na mladost, impulsivnost ili što je mnogo puta bio izložen uvredama, teške i neprimjerene riječi, poput današnjih su nedopustive, napisao je na svom Tviter nalogu Branislav Borenović, predsjednik PDP-a, nakon što je Ivan Begić, odbornik ove partije u Skupštini grada Banjaluka, jutros vrijeđao odbornike skupštinske većine nazvavši ih fašistima.

    “Uvjeren sam, znajući Ivana Begića, da će izraziti žaljenje, uputiti izvinjenje i lično pozvati na suzdržanost i korektnost, što od njega i očekujemo”, naveo je Borenović u svom tvitu.
    Vezane vijesti:

    Begić je i tri časa prije Borenovićeve reakcije nastavio u jutrošnjem stilu. Objavio je na svom Tviter profilu snimak iz skupštinske sale kada Mladen Ilić, predsjednik Skupštine grada Banjaluka obavještava prisutne da danas neće biti zasjedanja zbog nedostatka kvoruma. Nakon što je kolege odbornike nazvao fašistima, uslijedilo je poređenje trenutnog stanja sa Hitlerovom vladavinom.
    “Mladen Ilić bojkotuje sopstveni rad. Veći stepen demokratije je Hitler imao!”, napisao je Begić.

  • Njemačka želi da oslabi ulogu Rusije, Kine i Turske u BiH

    Njemačka želi da oslabi ulogu Rusije, Kine i Turske u BiH

    Postavljanjem Kristijana Šmita na mjesto visokog predstavnika Njemačka se na velika vrata vraća u BiH. Šta Njemačka misli o BiH i kakve interese ima od Zapadnog Balkana?

    Mnogi će reći da i nije u potpunosti tačno da se Njemačka vraća na velika vrata, jer se nikada i nije povukla iz BiH, pa samim tim ne može ni da se vrati tamo odakle nije ni otišla. I to je tačno, ali su u posljednjih desetak godina i Njemačka i čitav Zapad imali mnogo važnijih briga i problema, pa im čitav Zapadni Balkan nije bio na listi prioriteta spoljne politike, što se sada mijenja – ocjenjuje za Srpskainfo politikolog Velizar Antić.

    Dodaje da su ovo u dobroj mjeri iskoristile Rusija, Turska i Kina, koje su u ovom periodu ojačale svoje pozicije kako na Zapadnom Balkanu tako i u BiH.

    – Ovu činjenicu su uočili na Zapadu i vjerujem da će se intenzivnije posvetiti našem regionu. Imenovanje jednog iskusnog političara kao što je Šmit sasvim jasno ukazuje da Zapad želi da povrati svoj uticaj u regionu – kaže Antić.

    S obzirom da Njemačka dobro zna kakvo je stanje u BiH, Antić je uvjeren da Kristijan Šmit neće vući brzoplete poteze koji bi mogli da ugroze i pogoršaju ionako lošu situaciju u zemlji. Šta će on u stvari da radi?

    – Postaviće se u poziciju jednog autoriteta u BiH koga šalje najmoćnija zemlja EU i vjerujem da će zauzeti poziciju posrednika i koordinatora u razgovorima između političkih elita u BiH. To u suštini i jeste osnovna funkcija visokih predstavnika, da pomažu u tumačenju Dejtonskog sporazuma i da se stave u poziciju nekoga ko će pomagati u razgovorima kada dođemo u kriznu situaciju u zemlji – kaže Antić.

    Sličnog stava je i sociolog Vedran Francuz, koji vjeruje da će Šmit biti jedan od ključnih faktora u svim promjenama koje se nalaze pred BiH i da na njegovu ulogu neće mnogo uticati ni promjena vlade u Njemačkoj, jer se njemački interesi u spoljnoj politici neće mijenjati. Ne spori činjenicu da je Njemačka zainteresovana za Balkan, a samim tim i za BiH.

    Napominje da su naredni izbori u Njemačkoj veoma važni.

    – Posebno jer će njemačka vlada dobiti novog kancelara. Po svim anketama najizglednije je da će novu vladu formirati SPD, koji ima podršku skoro 25% ispitanik, i Zeleni s još jednom manjom strankom. U tom slučaju kancelar će biti Olaf Šolc, koga će predložiti socijaldemokrati kao najjača partija. U tom slučaju, prvo ministarstvo bi birali Zeleni, koji bi kao njihov partner imali najviše glasova poslije SPD. Za očekivati je da oni budu zainteresovani za jedno od najvažninih ministarstava, a to je MIP. To bi upravo bila promjena u inostranoj politici jer bi Zeleni, a time i njemačka spoljna politika, bili mnogo operativniji – kaže Francuz za Srpskainfo.

    Ističe da je u vrijeme Merkelove bilo primjetno da je akcenat na očuvanju mira na Balkanu, ili narodski rečeno, „da narod ne puca i ne gladuje“, ali da je za očekivati da u narednom periodu bude agresivnija politika u BiH i veći akcenat na promjeni Izbornog zakona u BiH, vladavini prava, suzbijanju korupcije, a sve na način da se glavni generatori krize koji postoje u BiH unazad nekoliko godina jasno evidentiraju i sankcionišu.

    – Amerika je definitivno i dalje glavni strateg u BiH, a za svog glavnog partnera za realizovanje te strategije sigurno vide Njemačku kao jednu od najsnažnijih država Evrope, čiji se interesi poklapaju s interesima Pentagona – naveo je Francuz.

    Prvi oblici te strategije, dodaje, vide se već u određenim porukama koje dolaze od visokih zvaničnika, a to je stvaranje građansko-nacionalnog koncepta, koji će prethoditi evropskom putu BiH.

    – Svakako, Njemačka ima i svoj ekonomski interes, a on je evidentan u njenoj zainteresovanosti za željeznički saobraćaj na Balkanu, koji defitivno potvrđuje opredijeljenost njemačke vlade da štiti interese njenih investitora na ovim prostorima – smatra Francuz.

  • Njemačka ljevica protiv priznanja tzv. države Kosovo

    Njemačka ljevica protiv priznanja tzv. države Kosovo

    Ljevica i Alternativa za Njemačku (AfD), njemačke stranke krajnje lijevog i krajnje desnog političkog spektra u Bundestagu, oduvijek su bile skeptične, kako prema projektu Evropske unije, tako i prema prejakom spoljnopolitičkom uticaju Njemačke. To naravno važi i za područje zapadnog Balkana.

    Kako te stranke koje će najvjerovatnije ući u Bundestag nakon izbora 26. septembra, a s obzirom na njihove poznate stavove, gledaju na zapadni Balkan – posebno u svjetlu diplomatske ofanzive koju je Berlin početkom ove godine pokrenuo kako bi taj region i dalje održao na listi spoljnopolitičkih prioriteta, kako Njemačke, tako i Evropske unije?

    „Ljevica je otvorena prema željama zemalja zapadnog Balkana za ulazak u Evropsku uniju, ali pod uslovom da većina građana tih zemalja to zaista i želi. Mi smo u suštini za to da se građani svake od tih zemalja direktno, a to znači putem referenduma, odluče za ili protiv ulaska u EU“, kaže u razgovoru za DW Žaklin Nastić, poslanica Ljevice u Bundestagu i potpredsjednica parlamentarnog Njemačko-južnoevropskog odbora.

    Nastić smatra da se u pregovorima o ulasku u EU, suviše malo pažnje obraća na socijalna pitanja. To sa sobom nosi negativne posljedice, kaže Nastić, kako u Rumuniji i Bugarskoj, tako i u Hrvatskoj.

    „Na slučaju Hrvatske smo videli da je brodogradnja te zemlje propala zbog konkurencije u EU, a to je doprinjelo da još više građana Hrvatske mora da traži posao na zapadu Evrope. Hrvatska jeste u EU, a iako su time rešeni neki problemi, nastali su novi“, zaključuje Nastić.

    „Kosovo nikada nije trebalo priznati“

    U vezi s jednim od najvećih problema na zapadnom Balkanu, nerješenim pitanjem odnosa Srbije i Kosova, Nastić potvrđuje staru skepsu njemačke krajnje ljevice kada je u pitanju priznanje novonastalih zemalja na području bivše Jugoslavije:

    „Kao stranka međunarodnog prava i dalje smo protiv diplomatskog priznanja Kosova čije odvajanje od Srbije nije bilo u skladu s međunarodnim pravom. Na konzularnom nivou možemo i dalje s Kosovom da održavamo kontakte, ali ambasada mora da bude zatvorena. Tim korakom bi bili takoreći u trendu: u posljednjih pet godina 15 zemalja povuklo je priznanje Kosova, dok ih je samo pet priznalo Kosovo“, kaže političarka Levice iz Hamburga.

    Ona oštro kritikuje ulogu Njemačke na jugoistoku Evrope.

    „Briselski proces koji je pokrenut 2014. i koji je trebalo da rezultira približavanjem vlada u Beogradu i Prištini, praktično je potonuo. Kada su 2018. srpski predsjednik Vučić i tadašnji predsjednik Kosova Tači najavili razmjenu teritorija, Berlin je ponovo morao da se umiješa kako bi spriječio dogovor“, kaže Nastić i nastavlja u istom tonu:

    „Nemačka je u posljednjih 30 godina često bila dio problema, a rijetko dio rješenja na Balkanu. Umjesto još jedne diplomatske ofanzive koja ionako ništa neće da promijeni, potreban nam je temeljni socijalni i ekonomski preokret u regionu do kojeg bi trebalo da dođe uz zajedničke napore EU, Kine, Rusije i SAD, kao i snaga na licu mjesta.“

    „Provincijski političar“ – adut njemačke spoljne politike

    Zbog svega toga ne čudi što Žaklin Nastić smatra da dolazak Kristijana Šmita na mjesto Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini neće doprinjeti poboljšanju situacije:

    „Taj provincijski političar, koji je do sada jedino ostao u pamćenju po izjavi ’An Apple a Day keeps Putin away’, sigurno neće pomoći u rješavanju komplikovanih unutrašnjepolitičkih problema u Bosni i Hercegovini.“

    Nastić i samu funkciju Visokog predstavnika u BiH smatra suvišnom: „Novcem koji bi se uštedio ukidanjem te funkcije mogao bi da se ojača ekonomski program za tu balkansku zemlju kako bi se njoj zaista pomoglo da krene dalje u rešavanju socijalnih problema“, glasi njeno rješenje.

    Za razliku od ostalih stranaka u Bundestagu koje po pravilu smatraju da bi Evropska unije morala pojačano da se angažuje na zapadnom Balkanu, između ostalog i zbog toga da trku za prevlast u tom delu Evrope ne bi u svoju korist rešile Rusija, Kina ili Turska, Nastić iz Ljevice smatra da rešenju problema na zapadnom Balkanu moraju da doprinesu svi faktori, što znači sve zapadnobalkanske zemlje, uz pomoć EU, ali i Rusije, Kine i SAD.

    Skepsa AfD prema proširenju

    Poslanička grupa stranke Alternativa za Nemačku (AfD) u Bundestagu na političkom spektru zauzima krajnje desnu poziciju. Ta stranka je svoj uspon započela kritikom Evropske unije, a učvrstila kritikom izbegličke politike. Zato ne čudi što bivši portparol predsednice te stranke Alis Vajdel i aktuelni potpredsednik Nemačko-južnoevropske parlamentarne grupe Markus Fronmajer, na početku razgovora za DW iznosi skepsu kada je reč o proširenju EU.

    „Kad je u pitanju proširenje Evropske unije na zemlje zapadnog Balkana, nas tu pre svega interesuju pitanja bezbednosti i pitanja migracija, i tu smo kritični – i to između ostalog jer je problem u islamizmu, organizovanom kriminalu ili ilegalnim migracijama. Ne smemo da zaboravimo da migrantske rute prolaze kroz te zemlje i zbog svega toga moram da kažem da trenutno odbacujemo proširenje EU na taj region“, kaže Fronmajer.

    AfD gaji posebnu skepsu kada je u pitanju jugoistok Evrope zbog pitanja islamizma: „Kada govorimo o islamizmu i kad se osvrnemo na Bosnu i Hercegovinu, moramo da spomenemo da se tamo dogodila regrutacija za ’Islamsku državu’, a to su stvari zbog kojih bi se trebalo zamisliti. Moramo da spomenemo i uticaj Turske koja po Albaniji gradi džamije“, kaže poslanik AfD.

    Ostati prisutan u regionu, usredsrediti se na smislene projekte

    I kad je reč o odnosu prema Srbiji i Kosovu, AfD ima drugačije mišljenje od većine stranaka u parlamentu, ali se u jednom pitanju slaže sa Levicom: Kosovo nikada nije trebalo priznati. Fronmajer potvrđuje ono što je još pre nekoliko godina u razgovoru za DW rekao spoljnopolitički portparol AfD Armin-Paulus Hampel: „Priznanje Kosova bila je velika greška. Ta državna tvorevina nije u stanju sama da preživi. Već duže vreme ta zemlja je primalac pomoći, a Nemačka tu snosi najveći trošak. Ogroman novac troši se na projekte koji čak pojačavaju migracije prema Nemačkoj, a to nije prihvatljivo“, smatra političar AfD, koji takođe, kao i Žaklin Nastić iz Levice, smatra da razmena teritorija u svrhu poboljšanja odnosa nije rešenje koje bi trebalo tako lako odbaciti, kao što je to učinila nemačka vlada.

    Što se Bosne i Hercegovine tiče, Fronmajer smatra da je tamo, za razliku od Kosova, prisustvo Njemačke poželjno, i to iz nekoliko razloga.

    „Što se tiče Bosne i Hercegovine, smatram da ima smisla što smo tamo prisutni i što pomažemo projekte koji imaju perspektivu. Ja bih te projekte podelio u tri područja: prvo je sprečavanje migracija. Mi moramo tim državama da pomognemo da bolje amortizuju pritisak migranata i da ih po potrebi vraćaju. Drugo pitanje jeste odnos prema islamizmu. Tu moramo posebno da podržimo projekte u Bosni i Hercegovini. I treće je naravno borba protiv organizovanog kriminala. To su tri područja na kojima mora da bude saradnje“, smatra Fronmajer.

    Ono na šta svakako ne bi trebalo bacati novac su, prema mišljenju političara AfD, „besmisleni klimatski projekti, poput npr. finansiranja ekološki prihvatljivog javnog prevoza“.

    „U njemačkom je interesu da tamo ostanemo aktivni i prisutni, posebno u okviru razvojne pomoći. Kina i Turska pokazuju sve veće interesovanje za taj region, naravno tradicionalno i Ruska federacija, i tu Njemačka mora da gleda kako da i dalje u regionu ostane aktivna kako ne bi izgubila priključak“, zaključuje Fronmajer.

  • OHR je zakuvao krizu, OHR mora i iznaći rješenje

    OHR je zakuvao krizu, OHR mora i iznaći rješenje

    Krizu u BiH ne mogu riješiti poliitke “koje su to kuvale godinama. Na kraju je došao Valentin Incko koji je stavio šibicu u taj kotao i stanje je opasnije nego se čini”, kazao je Bosić.

    Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Mladen Bosić (SDS) kaže da ova kriza u BiH imati velike posledice i rješenje je jedino u kancelariji visokog predstavnika u BiH, koje je to i prouzrokovala.

    On je gostujući u Danu uživo N1 televizije, rekao da krizu ne mogu riješiti ovi koji su na vlasti u BiH, jer su to poliitke “koje su to kuvale godinama”.

    “Na kraju je došao Valentin Incko koji je stavio šibicu u taj kotao i stanje je opasnije nego se čini”, kazao je Bosić, naglašavajući da je OHR prouzrokovao svojom odlukom ovu krizu koja odgovara vladajućim strankama u BiH.

    On je mišljenja da novi visoki predstavnik u BiH bez obzira što nema legitimitet mora iznaći rješenje za ovo stanje.

    “Da li će ukinuti Inckovu odluku, u što ne vjerujem, ali mora naći način kako da se iz ovog izađe”, kazao je Bosić.

    On je rekao da nema ništa protiv i da nije izneđen što iza kulisa razgovore vode ljudi iz SDA i SNSD-a.
    “Oni to stalno rade”, kaže Bosić i dodaje da to njima i odgovara jer na taj način homogenizuju svoje biračko tijelo.

    Za jučerašnju sjednicu Predstavničkog doma u Parlamentu BiH, koja je održana bez srpskih predstavnika je kazao da je ličila na “komemoraciju”.

    Što se tiče odlaska presjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića u Njujrok, Bosić je rekao da je to problematično jer je otišao bez saglasnosti Predsjedništva BiH.

    “Odlazak Komšića bez saglasnosti Predsjedništva je problematično, jer su prekršene sve procedure Predsjendištva. Time je dato pravo onima koji smatraju da je BiH nemoguća država”, kazao je Bosić.

    Kada jednom prekršite, konstatuje on, onda možete i svaku drugu proceduru da prekršite i onda ulazite u sferu neregulisanih odnosa i pravila.

  • Delta soj korone munjevito se širi Srpskom: Obolijevaju cijele porodice, sve više zaražene djece

    Delta soj korone munjevito se širi Srpskom: Obolijevaju cijele porodice, sve više zaražene djece

    Epidemiološka situacija u Srpskoj sve je nepovoljnija, a zbog veće zaraznosti delta soja, koji je trenutno dominantan, sada češće obolijevaju cijele porodice nego što je to bio slučaj u ranijim talasima epidemije.

    Na ovo ukazuju epidmiolozi, koji upozoravaju da pogoršanje situacije možemo da očekujemo i narednih sedmica, čemu će pogodovati dolazak hladnijeg vremena, te činjenica da nismo u dovoljnom procentu vakcinisani protiv korone.

    Zvanična statistika pokazuje da je u ovom talasu, odnosno od početka avgusta, korona potvrđena kod 7.820 osoba, ili kod svakog trećeg testiranog. U ovom periodu, kovid je, nažalost, odnio 282 života. U bolnicama u RS trenutno se liječi 720 pacijenata, od čega je njih 56 na respiratoru.

    Rast broja pregleda
    Iz banjalučkog Doma zdravlja upozoravaju da se proteklih dana suočavaju s povećanim brojem pregleda.

    Dr Mladen Šukalo, doktor porodične medicine u ovoj zdravstvenoj ustanovi, ističe da smo u prethodnim talasima epidemije imali sporadične slučajeve zaražavanja cijelih porodica, što sada, nažalost, nije slučaj.

    – U ovom talasu vrlo je česta pojava inficiranja cijelih porodica. Takođe, imamo više inficiranih i na radnom mjestu, jer je delta soj vrlo virulentan i lako se i brzo prenosi na veći broj osoba, u odnosu na sojeve koje smo ranije imali – objašnjava za Srpskainfo dr Šukalo.

    Simptomi
    Naglašava da se, u pogledu kliničkih slika, u ovom talasu jasno razlikuju kovid pacijenti koji su vakcinisani od nevakcinisanih.

    – U većini slučajeva imaju upalu pluća, praćenu pogoršanjem opšteg stanja, visokom temperaturom, a često moraju na bolničko liječenje. Apelujemo na ljude da se imunizuju, jer ne treba da dozvolimo još teško oboljelih i još izgubljenih života – naglašava dr Šukalo.

    U Srpskoj su, do sada, prvu dozu vakcine primile 291.754, a obje doze 238.832 osobe. To znači da je u RS prvom dozom vakcinisano oko 31 odsto, dok je potpuno vakcinisano nepunih 26 odsto punoljetnih građana. Određen broj stanovnika imunizovan je u Srbiji, ali još nema podataka o kojem procentu je riječ, a za kolektivni imunitet potrebno nam je 70-80 odsto vakcinisanih.

    Pogoršanje
    Dr Mladen Grujičić, epidemiolog u bijeljinskom Domu zdravlja, podsjeća da je do pogoršanja epidemiološke situacije došlo krajem jula, te da u narednih nekoliko sedmica treba da očekujemo dodatno pogoršanje.

    – Imamo delta soj, koji se znatno lakše prenosi u odnosu na izvornu koronu. Tako, za razliku od nekadašnjih sojeva kod kojih se dešavalo da u porodici ne obole svi, ako su se izolovali i ako nisu bili u dužem kontaktu sa zaraženim, sad imamo situaciju da se koronom često inficiraju čitave porodice – napominje dr Grujičić.

    Naglašava da se u ovom talasu, takođe, više zaražavaju djeca.

    – Infekcija se pomijera prema mlađem uzrastu, pa u ovom talasu procentualno imamo više inficiranih mlađih od 18, pa čak i mlađih od 12 godina. Na svu sreću, nismo imali teških ishoda kod djece, ali treba biti veoma oprezan jer gdje ima više oboljelih, mogu se desiti i teže kliničke slike. Najefikasnija mjera borbe protiv korone je vakcinacija kojom štitimo sebe, ali i sve oko sebe – starije, imunokompromitovane, djecu do 12 godina, koja kod nas ne podliježu vakcinaciji – poručuje dr Grujičić.

    U ovom talasu, koronom je inficirano 770 osnovaca i srednjoškolaca, što je skoro 10 odsto onih kod kojih je u ovom periodu zaraza potvrđena.

  • “Snimak” ulazi u parlament BiH

    “Snimak” ulazi u parlament BiH

    Nova afera koja potresa BiH izazvana snimkom razgovora tokom sastanka Osmana Mehmedagića Osmice, direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH (OBA), i Gordane Tadić, glavne tužiteljice BiH, koji je procurio u javnost i koji kompromitira ovo dvoje visokih funkcionera, a pominju se i dobro poznata imena iz političkog, pravosudnog i javnog života, ulazi i u parlament.

    Nermin Nikšić, predsjedavajući Zajedničke komisije za nadzor nad OBA Parlamentarne skupštine BiH, juče je “Nezavisnim novinama” rekao da je sjednicu zakazao za 29. septembar. Nikšić je na pres-konferenciji, koju je održao s Elmedinom Konakovićem i Edinom Fortom, liderima Naroda i pravde i Naše stranke, rekao da zabrinjava da Osmanagić “mrtav hladan” glavnu tužiteljicu i šeficu jednog od odjela Tužilaštva ucjenjuje, prijeti kako će izaći s kompromitirajućim podacima prema tužiocima, otvoreno kaže da djeluje protiv tužioca koji se “drznuo” da ispituje validnost njegove diplome.

    “Ovdje je manje važno ko je koga snimao, puno je važnije šta smo čuli, da je snimak autentičan”, rekao je Nikšić.

    Nenad Stevandić, poslanik u Predstavničkom domu BiH i član Zajedničke komisije za nadzor nad OBA, za “Nezavisne novine” ističe da je neosporno da taj objavljeni razgovor više koristi direktoru OBA, nego glavnoj tužiteljki.

    “Ali nemojte zanemariti mogućnost da se neko iznad njih, veći obavještajni faktori, poigravaju i BiH i njenim institucijama, da zavađaju ljude, da prave afere i da oni upravljaju procesima. I to je samo dokaz da smo mi jedna ‘banana država’, u kojoj nema nikakvog međusobnog povjerenja političkih faktora, jer se SDA godinama bavi sa dva posla – da zavadi nas u RS i da ona bira ko će predstavljati Republiku Srpsku, a da usput uništi sve opozicione faktore u FBiH i da bude glavna u FBiH”, kaže Stevandić te dodaje da je ovo samo dokaz nezrelosti BiH.

    Munib Jusufović, delegat u Domu naroda BiH i član Zajedničke komisije za nadzor nad OBA, za “Nezvisne novine” kaže da je ova komisija u nekoliko navrata poduzimala aktivnosti za smjenu direktora OBA, ali da se ovdje radi o blokadi, odnosno o živom blatu u koji se BiH upetljala i ne može izaći. Konaković je rekao da najnoviji snimak potvrđuje da je vrijeme da se svi upitamo da li uopće treba da trpimo ovakav koncept u koji se uložilo toliko truda i sredstava.

    “Dobili smo potpuno privatizirane sudove i tužilaštva”, rekao je Konaković. Kako kaže, prestrašno je da prvi čovjek OBA uhodi, saslušava i poziva Tadićevu da posluša snimak razgovora tužilaca.

    Johan Zatler, šef Delegacije EU u BiH, kazao je juče da snimci pokreću cijeli niz pitanja, a prije svega integriteta nosilaca najvećih funkcija u zemlji, pa tako naravno i pravosudne funkcije, profesionalizma i profesionalnog rada.

    Iz Ambasade SAD kazali su juče da SAD ne komentarišu sudske procese u toku, moguće istrage ili navode o mogućim kriminalnim djelima.

    U ponedjeljak se oglasila i OBA saopštenjem kojim obavještava javnost da je pokrenula proceduru vještačenja, kako kažu, nezakonito snimljenog razgovora kako bi se utvrdilo ko je snimao sastanak čelnih ljudi dvije državne institucije u prostorijama Tužilaštva BiH. Potom su se oglasili i iz Tužilaštva BiH. Obavještavaju javnost da su na temelju prijava formirali dva predmeta, koja su data u rad postupajućim tužiocima u Posebnom odjelu za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju.

    Podsjetimo, direktor OBA akter je još nekoliko skandala, te afera “prosluškivanje” i “diploma”. Protiv glavne tužiteljice BiH vodi se disciplinski postupak, a zbog disciplinskih prekršaja koji se odnose na automatsku dodjelu krivičnih predmeta i sigurnosne provjere. U prvostepenoj odluci VSTV-a Tadićeva je razriješena dužnosti glavne tužiteljice, a još nije saopštena odluka drugostepene disciplinske komisije. Vlado Adamović, advokat Tadićeve, kazao je juče za “Nezavisne” da još nije dobio odluku i ne zna kakva je ona.

  • Prvi Bidenov govor u UN-u: U odlučujućoj smo deceniji za naš svijet, završili smo s ratom

    Prvi Bidenov govor u UN-u: U odlučujućoj smo deceniji za naš svijet, završili smo s ratom

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden se prvi put u ovoj funkciji obraća u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda prilikom čega je obećao dobru saradnju sa saveznicima u ovoj “odlučujućoj deceniji za svijet”.

    Naveo je da namjerava sarađivati s partnerima s ciljem vođenja svijeta ka prosperitetnijoj budućnosti svih s obzirom na to da se, kako vjeruje, nalazimo na prekretnici u historiji.

    “Vjerujem da moramo raditi kao nikada do sada. Da bi uspjeli nešto za vlastiti narod, moramo se duboko angažovati i sa ostatkom svijeta”, rekao je Biden.

    Njegova uvjeravanja o nastavku saradnji dolaze usljed napetosti zbog povlačenja Amerike iz Afganistana te nakon najnovije diplomatske svađe sa Francuskom i dogovorima o podmornicama iz kojih je ova zemlja isključena.

    “Završili smo 20-godišnji sukob u Afganistanu. Sada zatvaramo taj period nemilosrdnog rata i otvaramo novu eru nemilosrdne diplomatije”, rekao je on navodeći da će fokus biti na indo-pacifičkoj regiji.

    Kao jedan od primjera pozitivnog globalnog djelovanja naveo je to da SAD ulažu 10 milijardi dolara u globalnu borbu protiv gladi, a najavio je i napore za mobilizaciju 100 milijardi dolara za podršku klimatskim akcijama u zemljama u razvoju.

    “Umjesto da se nastavimo boriti u ratovima iz prošlosti, usredotočeni smo na usmjeravanje naših resursa u izazove koji drže ključeve naše kolektivne budućnosti. A to su: Okončanje ove pandemije, rješavanje klimatske krize, upravljanje promjenama u globalnoj dinamici moći, oblikovanje svjetskih pravila o vitalnim pitanjima poput trgovine, cyber-a i tehnologija u nastajanju, te suočavanje s prijetnjom terorizma”, rekao je Biden globalnim liderima.

    Usred napetih američko-kineskih odnosa, Biden je naglasio da SAD “ne traže novi Hladni rat ili podijeljeni svijet”, ali da će “energično braniti sebe, svoje saveznike i njihove interese od napada”.

    Inače, Biden je u ponedjeljak navečer doputovao u New York, na sastanak sa generalnim sekretarom Antoniom Guterresom uoči današnjeg obraćanja, a jedan drugom su obećali uzajamnu podršku.

    U toku je 76. Generalna skupština UN-a koja se održava u kontekstu klimatske krize i pandemije koronavirusa s obzirom na to da su oba problema zaoštrila podjele na globalnom nivou.

  • Sastanak Šmita i Plenkovića: Razgovarali o procesu izborne reforme u BiH

    Sastanak Šmita i Plenkovića: Razgovarali o procesu izborne reforme u BiH

    Nelegitimno izabrani visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit boravio je danas u zvaničnoj posjeti Zagrebu gdje se sastao sa hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem sa kojim je razmijenio mišljenja o trenutnim političkim trendovima i kretanjima u BiH i na Balkanu, sa naglaskom na evroatlantske integracije.

    Iz OHR-a je saopšteno da su Šmit i Plenković razgovarali o procesu izborne reforme u BiH.

    Šmit je na sastanku naglasio potrebu jačanja funkcionalnosti institucija BiH kroz pojačani angažman svih domaćih strana, uz podršku međunarodne zajednice.

    Funkcionalnost je, naglasio je on, neophodan preduslov kako bi BiH izašla iz faze međunarodne supervizije i napredovala u integracijama u EU.

    Šmit je zahvalio Plenkoviću na zalaganju Hrvatske i njenoj podršci težnjama BiH i drugih zemalja u regionu da se priključe EU.

    Nijemca Kristijana Šmita Republika Srpska ne prihvata za visokog predstavnika jer nije izabran u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, niti je njegovo imenovanje odobrio ili ratifikovao Savjet bezbjednosti UN.