VRBAS Media

Autor: INFO

  • Bajden i Džonson: Priznavanje talibana mora biti koordinisano i uslovljeno

    Bajden i Džonson: Priznavanje talibana mora biti koordinisano i uslovljeno

    Premijer Velike Britanije Boris Džonson i predsjednik SAD Džozef Bajden saglasili su se da međunarodno priznavanje talibana u Avganistanu mora biti koordinisano i uslovljeno, saopštio je portparol britanskog premijera.

    On je nakon sastanka Džonsona i Bajdena u Vašingtonu rekao da su se dvojica zvaničnika saglasili da je poštovanje ljudskih prava uslov za bilo kakvo međunarodno priznavanje talibana.

    Džonson i Bajden izrazili su uvjerenje da je diplomatski pristup najbolji za sprečavanje humanitarne krize u Avganistanu, te da će to biti najbolji način da se oda počast onima koji su dali živote za mir i stabilnost u zemlji, prenio je TASS.

    Talibani su ljetos započeli veliku ofanzivu kako bi preuzeli kontrolu nad Avganistanom, nakon što su SAD najavile povlačenje iz te zemlje.

    Predsjednik Avganistana Ašraf Gani podnio je ostavku 15. avgusta i pobjegao iz zemlje, a talibani su zauzeli Kabul bez pruženog otpora.

  • Saobraćaj i dalje u prekidu na Jarinju i Brnjaku

    Saobraćaj i dalje u prekidu na Jarinju i Brnjaku

    Na Jarinju i Brnjaku, administrativnim prelazima između centralne Srbije i Kosova i Metohije saobraćaj je i treći dan u prekidu nakon odluke Prištine da počne da zabranjuje ulazak automobilima u pokrajinu sa srpskim registarskim tablicama.

    Istovremeno, na administrativnom prelazu Merdare je gužva zbog zamjene registarskih tablica privremenim, prenosi RTS.

    Privremene vlasti u Prištini od ponedjeljka su počele da na administartivnim prelazima srpske registarske tablice zamjenjuju privremenim, na koje je taksa pet evra. Priština je na sjever KiM poslala i specijalne jedinice policije Rosu.

    To je izazvalo zabrinutost i uznemirenost kod Srba i oni su blokirali puteve koji vode ka administrativnim prelazima. Miran protest Srba sa sjevera KiM i dalje traje, kao i blokada puta Raška – Kosovska Mitrovica i Ribariće – Zubin Potok.

    Na Brnjaku i Jarinju prevoz putnika fukcioniše, ali ih autobusi dovoze do prelaza, potom pješače 800 metara do blokade i tu ih preuzimaju drugi autobusi ili automobili.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u utorak, nakon sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost, da Beograd od Prištine traži da hitno povuče jedinice sa sjevera Kosova i Metohije, a od Evropske unije odgovor na pitanje kada će biti formirana Zajednica srpskih opština.

    Vučić je takođe rekao da je odbio prijedlog predstavnika Kvinte za rješenje krize jer, kako je istakao, nije riječ o kompromisu već o politici svršenog čina.

  • Kurti: Odluka o tablicama nije provokacija ni diskriminacija

    Kurti: Odluka o tablicama nije provokacija ni diskriminacija

    Premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti je poručio večeras da uredba o probnim tablicama za vozila sa srpskim registarskim tablicama koje ulaze na teritoriju KIM nije provokacija ni diskriminacija.

    “U ovoj recipročnoj mjeri i Kosovo i Srbija su ili u pravu ili u krivu. Ili ćemo je obostrano zadržati ili ćemo je potpuno ukloniti”, napisao je Kurti na Twitteru.

    On je naveo da je sloboda kretanja “pravo koje Kosovo ne smije i neće prekršiti”.

  • Huligani presreli i zapalili automobil sudije meča Velež – Borac

    Huligani presreli i zapalili automobil sudije meča Velež – Borac

    Nakon što je u tunelu Lendava između Jablanice i Konjica, sinoć nakon utakmice Velež – Borac, zapaljen je automobil u kojem se vozio glavni sudija meča Sabrija Topalović, a ova informacija je zvanično potvrđena iz MUP-a HNK.

    “U utorak naveče, oko 23:45 sati u tunelu Lendava presretnuto je vozilo marke mercedes u kojem su se nalazili A. Š. (1982.), S.T. (1983.) i A.A. (1971.). Napadači su palicama razbili stakla i ubacili baklju u automobil. Tom prilikom lakše tjelesne povrede zadobo je A.A. kojoj je ljekarska pomoć pružena u Domu zdravlja Jablanica. Napadači su pobjegli u vozilu marke golf”, rečeno je za Avaz u Operativnom centru MUP-a HNK.

    Topalović čijim odlukama na utakmici nisu bili zadovoljni navijači Veleža stadion je napustio u sivom mercedesu, koji su napadači zasutavili i fizički napali osobe koje su bile unutra.

    Automobil je u potpunosti izgorio.

    Kako saznaje Avaz pripadnici MUP-a HNK imaju indicije ko je je učestvovao u napadu te se očekuje da tokom dana budu privedeni.

  • Ðukanović: Sramota od velike i značajne Rusije

    Kabinet šefa crnogorske države reagovao je na današnju izjavu portparolke ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove saopštenjem u kojem se poručuje da je sramotan način na koji se Rusija ophodi prema Crnoj Gori i njenom predsjedniku.

    Zaharova je ranije danas izjavila da su optužbe Ðukanovića na račun zvanične Moskve i Ruske pravoslavne crkve, njegov pokušaj da se vrati na vlast.

    Reagujući na optužbe šefa crnogorske države, ocijenila je da grupa oko Ðukanovića uporno nastavlja da igra na crkvenu kartu, a da je cilj unijeti zabunu, podijeliti Crnogorce na prijatelje i neprijatelje i podići stepen napetosti u društvu u cilju obnove vlasti pod njegovim pokroviteljstvom.

    Ukazala je da se istovremeno marljivo skriva činjenica da je pod prethodnom vladom, koja je bila usmjerena na takozvani evroatlantski izbor, ignorisano mišljenje značajnog dijela stanovništva Crne Gore, prenijele su RIA Novosti.

    Kabinet Ðukanovića saopštio je u nedjelju da Rusija i Ruska pravoslavna crkva destabilizuju Crnu Goru u pokušaju da udovolji “imperijalnim ambicijama” zvanične Moskve i “velikosrpskim ambicijama Beograda”.

    “Ponovo iz Moskve stižu izjave, u kojima se odomaćila riječ ‘sramota’. Riječ koja najbolje odgovara onome što čine predstavnici i svjetovne i duhovne vlasti Rusije, nastavljajući sve otvorenije da se miješaju u unutrašnje stvari Crne Gore, uz grubo klevetanje šefa prijateljske države. Izmišljajući pritom da većina građana Crne Gore podržava SPC”, navodi se u saopštenju iz kabineta predsjednika Crne Gore.

    Ne mogu, kažu, da sakriju u stvari koliko ih boli “takozvana” evroatlantska orijentacija Crne Gore.

    Ali im, dodaju, ne smeta što su “srpski patrijarh i srpski mitropolit dostavljeni na Cetinje helikopterom NATO snaga, prikriveni pancir ćebetom”.

    “Tu akciju, eto, podržava i Rusija”, navodi se u saopštenju i dodaje da će “istorija one koji su za to odgovorni smestiti upravo na te stranice”.

  • Zaharova: Optužbe su pokušaj Đukanovića da obnovi vlast

    Zaharova: Optužbe su pokušaj Đukanovića da obnovi vlast

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je danas da su optužbe crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića na račun Rusije o miješanju u unutrašnje stvari Crne Gore pokušaj obnove vlasti pod pokroviteljstvom Đukanovića.

    Zaharova je ocijenila da grupa oko crnogorskog predsjednika uporno nastavlja da igra na crkvenu kartu, a da je cilj unijeti zabunu, podijeliti Crnogorce na prijatelje i neprijatelje i podići stepen napetosti u društvu u cilju obnove vlasti pod pokroviteljstvom Đukanovića, prenosi RIA Novosti.

    Ukazala je da se istovremeno marljivo skriva činjenica da je pod prethodnom vladom, koja je bila usmjerena na takozvani evroatlantski izbor, ignorisano mišljenje značajnog dijela stanovništva Crne Gore.

    Zaharova je ukazala da je takav prezriv odnos prema sopstvenom narodu postao izvor problema, a ne miješanje spolja.

    Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u nedjelju je optužio Rusiju i Rusku pravoslavnu crkvu za revizionizam i destabilizaciju Crne Gore u, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, pokušaju da udovolji “imperijalnim ambicijama” zvanične Moskve i “velikosrpskim ambicijama Beograda”.

  • Milanović u UN-u: BiH treba federalizam i legitimno predstavljanje

    Milanović u UN-u: BiH treba federalizam i legitimno predstavljanje

    Više nego ikad važno je jačati multilateralizam, rekao je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović na početku svog govora na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

    “Odgovornost nas, svjetskih čelnika, jeste direktno se boriti protiv ovih lažnih narativa kako bi se povratilo povjerenje ljudi i kako bi im se dala nada. Pandemija Covida-19 historijski je test za naš naraštaj. Način na koji danas odgovorimo, pojedinačno i kolektivno, uvelike će oblikovati svijet naraštaja koji dolaze”, izjavio je on.

    Utvrđeni interes Hrvatske je blagostanje Zapadnog Balkana, naglasio je Milanović.

    “Stabilnost, funkcionalnost i uspjeh te regije mnogo nam znače. Zbog toga je Hrvatska jedan od najsnažnijih zagovornika perspektive članstva u EU za zemlje regije. Ispunjavanje jasno utvrđenih kriterija, provedba reformi i postizanje opipljivih rezultata i dalje su ključni uvjeti za članstvo u EU. No, povrh toga, put do članstva služi postizanju viših standarda kojima tamošnji narodi teže”, kazao je.

    Naglasio je da su demokratska transformacija i vladavina prava pritom ključni.

    “BiH, kako bi krenula naprijed, treba okvir koji se temelji na principima federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavništva. Koncept konstitutivnog naroda često je pogrešno predstavljen kao prepreka jednakim pravima svih građana. Reforme u BiH su nasušno potrebne. Željeli bismo vidjeti Bosnu i Hercegovinu kao zemlju mira, stabilnosti i blagostanja koja čvrsto napreduje na putu prema članstvu u EU; zemlju u kojoj su u potpunosti zajamčeni ravnopravnost njena tri konstitutivna naroda i prava svih njenih građana. Upozorio je da zborne reforme u BiH odavno kasne i hitno su potrebne”, kazao je između ostalog Milanović.

  • Christian Schmidt i Gabriel Escobar razgovarali o reformama u Bosni i Hercegovini

    Christian Schmidt i Gabriel Escobar razgovarali o reformama u Bosni i Hercegovini

    Specijalni izaslanik američkog predsjednika Josepha Bidena za Zapadni Balkan, odnosno zamjenik pomoćnika državnog sekretara za Južnu i Srednju Evropu Gabriel Escobar razgovarao je sa visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini Christianom Schmidtom.

    Iz Escobarove kancelarije je objavljeno da je ovaj specijalni izaslanik, koji je došao na mjesto Matthewa Palmera, prilikom razgovora izrazio solidarnost sa Uredom visokom predstavnika u BiH i Schmidtovim mandatom.

    Kazao je da je to mandat koji za cilj ima “provođenje reformi koje unapređuju euroatlantski put BiH i donose veći prosperitet njenim građanima”.Inače, ovaj diplomata je nedavno došao na ovu funkciju, a do tada je radio kao zamjenik ambasadora SAD-a u Beogradu, no posjeduje veliko iskustvo i znanje o regionu Zapadnog Balkana. On je čak bio na čelu kancelarije OHR-a u Banjoj Luci 1998. godine kada je Milorad Dodik preuzeo premijersku funkciju u Republici Srpskoj, upravo uz pomoć međunarodne zajednice.

  • EU bi Bosni i Hercegovini mogla ukinuti status sigurne zemlje, a odraziće se na putovanja

    EU bi Bosni i Hercegovini mogla ukinuti status sigurne zemlje, a odraziće se na putovanja

    Svake sedmice Evropska unija ažurira svoju kartu “sigurnih zemalja” za putovanja tokom pandemije koronavirusa, a s obzirom na porast broja novozaraženih u Bosni i Hercegovini postoje velike šanse da se ne nađemo na karti koja će biti dopunjena sutra.

    “Sigurne zemlje” su one koje imaju do 75 zaraženih na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana, a prema posljednjim podacima Ministarstva civilnih poslova od prije sedam dana, Bosna i Hercegovina ima više od 200 zaraženih na 100.000 stanovnika što znači da definitivno ne ispunjava najvažniji uslov Evropske unije za putovanje u zemlje članice saveza.

    Sutra, 22. septembra, će ambasadori članica EU glasati za novi prijedlog liste “sigurnih zemalja” koje je izradila Slovenija, a prema saznanjima Radija Slobodna Evropa iz diplomatskih izvora u Briselu, Bosni i Hercegovini će biti ukinut status sigurne zemlje.

    Ranije tokom septembra je svim zemljama regiona postepeno ukinut ovaj status što znači da državljani regiona (a uskoro i BiH) više ne mogu putovati u Evropsku uniju bez važnog razloga, odnosno vraćene su restrikcije na turistička putovanja.

    Restrikcije na putovanja državljanima trećih zemalja je Evropska unija uvela na proljeće 2020. godine prilikom izbijanja pandemije koronavirusa,a njihov cilj bio je smanjenje širenja zaraze.

  • Filmski scenario prilikom ubistva iranskog nuklearnog stručnjaka, atentat izvršen robot-snajperom

    Filmski scenario prilikom ubistva iranskog nuklearnog stručnjaka, atentat izvršen robot-snajperom

    Izrael je robot-snajperom ubio Mohsena Fakhrizadeha kojeg je ocijenio kao jednim od najvažnijih stručnjaka u iranskom nastojanju da napravi nuklearnu bombu.

    Sa suprugom je 27. novembra 2020. napustio kuću, odmaralište na Kaspijskom jezeru i vratili su se svojem domu u mjestu Absard, koje se nalazi u istočnom dijelu Teherana. U Izraelu su bili uvjereni da je Fakhrizadeh predvodio nastojanje Irana da napravi nuklearnu bombu te su 14 godina priželjkivali da ga ubiju.

    Iz obavještajne službe Irana upozorili su ga da postoji mogućnost atentata, ali se on nije previše obazirao na to. Upozorenje se ostvarilo, ubijen je 27. novembra.

    Od nemoguće misije do ubistva visokotehnološkim oružjem

    Izraelska vlada je 2004. od obavještajne agencije, Mossada tražila da onemogući razvoj nuklearnog oružja. U jednom periodu činilo se da je ubiti Fakhrizadeha nemoguća misija, a zbog čega su se Izraelci odlučili na drugačiji pristup.

    Agenti Iranci koji su radili za Mossad parkirali su kamionet Nissan pored saobraćajnice kojom se Absard povezuje sa glavnim autoputem. U prostoru za prtljag bio je 7,62 milimetarski snajper, koji je bio prekriven ceradom.

    Agenti su u 13 sati informisani da bi Fakhrizadeh i njegova supruga, pod pratnjom naoružanih tjelohranitelja, trebali napustiti Absard. Snajperom se upravljalo sa sigurne udaljenosti – sa nepoznate lokacije za koju se pretpostavlja da je bila mnogo udaljena.

    Izvještaji o ubistvu

    Iranski izvještaji o ubistvu bili su zbunjujući, kontradiktorni i uglavnom netačni. U jednom je navedeno da ga je ubila grupa atentatora, dok je u drugom istaknuto da je kamionet eksplodirao. Pojedini mediji u ovoj zemlji su nekoliko dana kasnije izvijestili da je ubijen robotom. Mnogima je ovo djelovala kao priča iz naučne fantastike, ali upravo se ona i obistinila.

    Ova za Izrael uspješna operacija bila je i prilika da se testira oružje visoke tehnologije. U ovom slučaju to je bio robotizirani snajper na kojem je ugrađeno nekoliko kamera, kojim se upravlja preko satelita i koji može ispaliti čak 600 metaka u minuti.

    Pod pritiskom vremena

    Pripreme za ovaj atentat počele su krajem 2019. i početkom 2020., a predvodili su ih direktor Mossada Yossi Cohen i visoki američki zvaničnici među kojima su bili bivši predsjednik Donald Trump, državni sekretar Mike Pompeo i direktorica CIA-e Gina Haspel.

    Izrael je prije toga, 2012., prolongirao pripremu atentata, zbog toga što su tada Zapadne države počele pregovarati sa Iranom o njegovom nuklearnom programu. Pregovori su okončani sporazumom iz 2015. Trump je odlučio da Sjedinjene Američke Države istupe iz ovog dogovora, a nakon toga su Izraelci ponovo odlučili da pokušaju izvršiti atentat.

    Cohen je krajem februara prošle godine predstavio moguće operacije, a jedna od njih je podrazumijevala ubistvo Fakhrizadeha. SAD je podržao izraelske zamisli kako to učiniti. Obje države bile su ohrabrene time što je Iran mlako reagovao nakon ubistva vojnog komandanta Qassima Suleimanija u januaru 2020.

    U ljeto prošle godine već se naziralo da bi Trump mogao izgubiti na predsjedničkim izborima. U međuvremenu je njegov nasljednik Joe Biden obećao da će SAD ponovo biti dio dogovora o iranskom nuklearnom programu. Zato je bilo nužno da se atentat izvrši prije nego što Biden stupi na predsjedničku poziciju.

    Značaj kamera

    Izrael je odabrao naoružanje belgijskog proizvođača, ali su na njega ugradili tehnološke dodatke. Nakon što su to učinili, oružje i je bilo teško skoro jednu tonu. Uspjelo su u tome da ga prokrijumčare u Iran, kao i drugu potrebnu opremu. Kamere su bile usmjerene u nekoliko smjerova, kako bi obavještajci imali potpun pregled stanja na terenu. Omogućeno im je da jasno vide gdje se Fakhrizadeh nalazi.

    U kamionetu je bio eksploziv, a kako bi ga mogli uništiti nakon atentata.

    Izvršenje atentata

    Kada je naišao automobil u kojem je bio iranski naučnik pucano je iz snajpera. Vozilo se zaustavilo, izašao je iz automobila te je čučnuo iza prednjih vrata. Zatim su u njega ispaljena još tri metka, dok njegova supruga nije ubijena. Potom je kamionet iz kojeg je pucano eksplodirao, a kako nadležni u Iranu ne bi mogli tačno utvrditi šta se sve dešavalo. Većina robotske opreme nije uništena.

    Atentat je trajao manje od jedne minute, a ukupno je ispaljeno 15 metaka. Prema pisanju lista New York Times, ovo visokotehnološko oružje koristit će se za sljedeće atentate.