VRBAS Media

Autor: INFO

  • Konačno se nazire kraj pandemije?

    Konačno se nazire kraj pandemije?

    Porast broja novih slučajeva kovida i hospitalizacije smatra se znakom da se pandemija bliži kraju i pomjera ka endemičnosti.

    Kako sve više ljudi stiče imunitet prema virusu korona – bili vakcinom ili infekcijom – patogenu ostaje sve manje prilika da se širi i mutira u varijante koje su bolje u tome.

    Smanjivanje pandemije na endemski nivo na kojem virus cirkuliše globalno na nivoima koji se mogu upravljati vjerovatno su iza ugla, kažu infektolozi, iako delta soj i dalje hara nekim državama u kojima je imunogenost (sposobnost pobuđivanja imunog odgovora) niska.

    “Delta ubrzava to približavanje endemičnosti”, kaže dr Monika Gandi, infektolog Univerziteta Kalifornija.

    Ona je za primjer uzela Kaliforniju, gdje je tokom ljeta zabilježen pad stope zaraze zbog porasta vakcinacija kao i prirodne izloženosti nevakcinisanih virusu.

    “Delta soj ostavlja imunitet za sobom. Dakle, dobijete sav ovaj imunitet, onda ga spustite na nizak nivo cirkulacije i onda je to način za život”, objasnila je Gandi.

    U svijetu danas ima više od 230 miliona zaraženih, a skoro pet miliona smrti, od čega najviše u Sjedinjenim Američkim Državama – preko 43 miliona inficiranih i maltene 700.000 umrlih – gdje je kovid do sada usmrtio isto toliko ljudi koliko i španska groznica prije jednog vijeka.

    Vakcine su se do sada pokazale kao efikasno sredstvo protiv hospitalizacije i težeg oboljenja, ali brojke i dalje rastu.

    Ipak epidemiolozi upozoravaju da se na te nedavne poraste broja zaraženih ne treba gledati kao na novi talas u pripremi, već ukazuju da su oni dio istog delta talasa zabilježenog ranije letos.

    Šta nas čeka u sljedećih pola godine?
    Trka između vakcinacije i novih sojeva neće se okončati dok kovid ne dotakne skoro sve, piše “Blumberg”.

    Za one koji se nadaju kraju pandemije u sljedećih tri do šest mjeseci naučnici imaju loše vijesti – pripremite se za više onog kroz šta smo već prošli.

    Epidemije će zatvarati škole i otkazivati časove. Vakcinisani stanovnici staračkih domova suočiće se sa novim strahom od infekcije. Radnici će ponijeti težinu opasnosti povratka na radna mjesta dok se bolnice, još jednom, pune.

    Skoro svi će biti ili zaraženi ili vakcinisani – a možda i oboje – prije nego što se pandemija okonča, složni su stručnjaci.

    Nesrećna manjina će se ponovo zaraziti kovidom. Trka između talasa zaraze koji vode do novih sojeva i borbe za vakcinisanje svijeta neće se završiti dok korona ne dođe svima nama.

    “Vidim da se ti kontinuirani talasi pojavljuju širom svijeta. Onda će opasti, možda pomalo naglo. A onda bi, bar mislim, mogli veoma lako da vidimo novi nalet u jesen i zimu ove godine”, rekao je “Blumbergu” Majkl Osterholm, direktor Centra za infektivne bolesti Univerziteta Minesota i savjetnik američkog predsjednika Džoa Bajdena.

    Sa milijardama ljudi koji tek čekaju vakcinu i slabim šansama da se virus iskorijeni, možemo očekivati izbijanje epidemija u učionicama, javnom prevozu i na radnim mjestima u sljedećim mjesecima, kako ekonomija gura otvaranje. Iako stopa imunizacije raste, uvek će biti onih koji su osjetljivi na virus, poput novorođenčadi, ljudi koji se ne mogu ili ne žele vakcinisati i onih koji su vakcinisani ali se svejedno zaraze kako im nivo zaštite opada.

    Sljedećih nekoliko mjeseci biće teško, ukazuje “Blumberg”. Jedna ključna opasnost je razvoj sojeva otpornih na vakcinu, ali to nije jedini rizik.

    “Prelazićemo brda i doline, najmanje sljedećih nekoliko godina kako budemo dobijali još vakcina. To će pomoći, ali će izazov postati sljedeći: koliko će velika biti ta brda i doline u smislu njihove udaljenosti? Mi to ne znamo. Ali mogu vam reći, ovo je požar virusa korona koji se neće zaustaviti dok ne nađe sve što može da zapali”, rekao je Osterholm.

    Kako će se pandemija okončati?
    Djeluje jasno da se pandemija neće završiti u sljedećih šest mjeseci. Stručnjaci se generalno slažu da će trenutna epidemija biti ukroćena jednom kad većina ljudi – možda 90-95 odsto svjetske populacije – stekne određeni imunitet zahvaljujući imunizaciji ili prethodnoj infekciji.

    Ključni element treba da bude vakcinacija, ističu eksperti.

    “Bez vakcinacije, pojedinac je kao glineni golub, jer će se virus širiti i pronaći skoro sve ove jeseni i zime”, upozorava Lon Simonsen, epidemiolog i profesorka Univerziteta Roskild u Danskoj.

    Prema “Blumbergovim” podacima, do sada je u svijetu vakcinisano preko 5,66 milijardi doza vakcina. Ali, uspjeh imunizacije u nekim regionima – poput Evropske unije, Sjeverne Amerike i Kine – skriva neuspjeh u drugima. Većina zemalja u Africi dala je jedva toliko vakcina da pokrije manje od pet odsto svojih stanovnika sa dvije doze. Indija je pokrila svega oko 26 odsto, ukazuje “Blumberg”.

    Erika Čarters, profesorka sa Oksforda, kaže da će se pandemija okončati u različito vrijeme na različitim mjestima, baš kao i prethodne epidemije.

    “Vlade sada treba da odluče sa koliko mnogo bolesti im odgovara da žive”, kaže Čarters.

    A pristupi se razlikuju. Dok neke zemlje ciljaju na nula zaraženih, malo je vjerovatno da će svijet u potpunosti iskorijeniti virus. Nacije poput Danske i Singapura, koje su uspjele da relativno kontrolišu broj zaraženih, već se kreću ka post-pandemijskom budućnosti sa manje epidemioloških mjera. Kina, Hong Kong i Novi Zeland nastavljaju da rade na lokalnom eliminisanju virusa. Kao posljedica toga, oni će vjerovatno biti među posljednjima koji će ostaviti ometanje uzrokovano pandemijom, piše Blic.

    “Završni proces neće biti uniforman”, kaže Čarters.

    Dodaje da će verovatno biti haotičan, ostavljajući za sobom trajno nasljeđe za godine koje dolaze.

    “Do tada, većina nas će morati da se pripremi na još mjeseci pandemijskog stiska”, zaključila je Čarters.

    SZO: Nastavlja da pada broj novozaraženih kovidom u svijetu
    Broj novih slučajeva kovida-19 nastavio je da pada prošle nedjelje, pošto je registrovano 3,6 miliona novozaraženih širom svijeta, što je manje od 4 miliona novih infekcija registrovanih prethodne nedjelje, saopštila je danas Svjetska zdravstvena organizacija.

    Prošlonedjeljni pad je prvi značajan pad u više od dva mjeseca, koji je registrovan u gotovo svim regionima svijeta, navodi se u najnovijem izvještaju SZO o pandemiji, a prenosi agencija AP.

    Do velikog pada u broju slučajeva je došlo u dva regiona: na Bliskom istoku gdje je registrovan pad od 22 odsto i u jugoistočnoj Aziji od 16 procenata.

    Zdravstvena agencija Ujedinjenih nacija je saopštila da je tokom prošle nedjelje umrlo nešto manje od 60.000 ljudi od posljedica kovida, što je pad od sedam odsto, prenosi Tanjug.

  • Njemačka uvodi pravila za nevakcinisane: “Ne radi se o pritisku”

    Njemačka uvodi pravila za nevakcinisane: “Ne radi se o pritisku”

    Stanovnici Njemačke koji se nisu vakcinisali, a koji će zbog povratka iz rizičnih područja ili kontakta sa zaraženima biti prisiljeni na samoizolaciju, više neće dobijati nadoknadu zbog izostanka sa posla, odlučili su ministri zdravstva saveznih pokrajina u srijedu.

    “Ne radi se o pritisku, nego o pravednom odnosu. Zašto bi oni koji sebe i druge štite time što su se vakcinisali finansirali one koji se, uprkos tome što su se mogli vakcinisati, to iz ovih ili onih razloga nisu učinili”, rekao je savezni ministar zdravstva Jens Špan.

    Ukidanje isplate pune plate u odsutnosti zbog samoizolacije, kao u slučaju bolesti, stupa na snagu početkom novembra. Špan je objasnio da se time onima koji se žele vakcinisati daje još dovoljno vremena da to i obave.

    U oktobru se ukidaju besplatni testovi
    Bavarski ministar zdravstva Klaus Holetček rekao je da je ova mjera, kao i ukidanje besplatnih testova od 11. oktobra, signal nevakcinisanima da i oni moraju preuzeti dio odgovornosti u borbi protiv pandemije.

    “Bilo bi nesolidarno da ostatak društva snosi finansijske troškove zbog onih koji se ne žele vakcinisati, a za to nemaju zdravstvene razloge”, rekao je bavarski ministar.

    Za one koji su vakcinisani, osim ako dolaze sa područja s virusnim varijantama, ne postoji obaveza samoizolacije.

    Sindikati su ponovo kritikovali ovu mjeru vlade koju smatraju nekom vrstom prisile.

    “Naravno da i mi građane pozivamo da se vakcinišu u što većem broju. Ali sukob oko vakcinacije prenositi u preduzeća i tako unositi razdor nije pametna odluka”, rekao je Hans-Jurgen Urban, član uprave najvećeg njemačkog sindikata IG Metall.

    Većina njemačkih saveznih pokrajina uvela je za posjete ugostiteljskim, kulturnim i sportskim objektima pravilo ulaska samo za vakcinisane, one koji su ozdravili ili one koji mogu predočiti negativan test.

    Preduzetnicima je istovremeno ostavljeno da biraju hoće li u svoje objekte puštati samo vakcinisane i one koji su ozdravili, čime se izbjegava pravilo razmaka, što opet omogućava bolje popunjavanje kapaciteta.

  • Ustavni sud BiH danas odlučuje da li je Zakon o šumama Republike Srpske štetan za državu

    Ustavni sud BiH danas odlučuje da li je Zakon o šumama Republike Srpske štetan za državu

    U Mostaru će danas biti održana 123. plenarna sjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o apelaciji sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti entitetskog Zakona o šumama.

    Apelaciju su 26. februara 2021. godine podnijeli Mihnet Okić, Alija Tabaković, Džemaludin Šabanović, Faruk Đozić, Muris Čirkić, Ahmet Čirkić i Samir Baćevac.

    Delegati u Vijeću naroda Republike Srpske iz reda bošnjačkog naroda u više navrata su upozorili da je ovaj entitetski Zakon štetan po državu Bosnu i Hercegovinu, a naročito nakon odluke Ustavnog suda BiH iz 2019. o poljoprivrednom zemljištu.

    Poslanik Senad Bratić (SDA) u Narodnoj skupštini Republike Srpske smatra da Republike Srpske ovim zakonom pokušava postati titular državne imovine, što je protivno Ustavu BiH, čijim odredbama je utvrđen pravni kontinuitet države BiH u toj oblasti.

    On je ranije podsjetio da je 2012. Ustavni sud BiH, odlučujući po apelaciji tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Sulejmana Tihića, ocijenio da je sporan Zakon o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS-a, jer se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja ove imovine i da cjelokupan zakon ne može ostati na pravnoj snazi.

    Šume i šumsko zemljište čine više od 70 posto teritorije Republike Srpske.

  • Stanić: Gradonačelnik prijetnjama pokazuje svoju nemoć

    Stanić: Gradonačelnik prijetnjama pokazuje svoju nemoć

    Neven Stanić, odbornik Ujedinjene Srpske u Skupštini grada Banjaluka, gostujući u Centralnim vijestima ATV-a, rekao je da je prethodni dan bio mučan kako za odbornike tako i za javnost koja posmatra Skupštinu grada Banjaluke.

    “To je ono što je stvarno nepotrebno u Banjaluci i mislim da smo na ovaj način na osnovu ovoga što je gospodin Begić uradio vidjeli kako funkcioniše kolega Stanivuković, jednostavno smo dotakli jedno dno parlamentarizma, mislim da nam to ne treba u gradu Banjaluci”, rekao je Stanić.

    “Ono što je bitno napomenuti da smo mi juče, tj. nismo održali sjednicu Skupštine grada, mi smo nekoliko trenutaka prije održavanja, tj. prije početka sjednice Skupštine održali pres konferenciju i rekli, obavjestili javnost zbog silnih i konstantnih prijetnji, ucjena od strane gradonačelnika da nećemo da održimo skupštinu dok ne sjednemo za sto i dok se ne budemo usaglašavali oko bitnih stvari”.

    “Prije nekih dvadesetak dana, prije nego što smo imali sjednicu kolegijuma Skupštine grada, gradonačelnik je izašao u javnost i prijetio da će, ako se ne usvoji rebalans budžeta, on izvesti ljude na ulicu. Ja to shvatam kao otvorenu prijetnju i ne dozvoljavam da na taj način funkcionišemo. Ja kao odbornik ne pristajem ni na prijetnje ni na ucijene niti neko može uticati na moj stav i na moje odlučivanje u Skupštini grada. Mene su birali građani Banjaluke da ih predstavljam i ja ću odlučivati na način na kojim smatram da to trebam u skladu, naravno, sa potrebama građana”, rekao je Stanić.

    Na prijetnje gradonačelnika protestima Stanić je rekao da gradonačelnik tako pokazuje svoju nemoć.

    “Mi kad razgovaramo iza zatvorenih vrata na neki način možemo da sarađujemo i da komuniciramo, da usaglasimo neke stavove, ali, evo, čim se otvore vrata kad se pojave kamere, kad se pojave fotoaparati tu se javlja drugo lice Draška Stanivukovića. Konkretno, prije neki dan on je rekao da nismo imali nikakvih konkretnih zaključaka. Imali smo i opet, na kraju, računajući da smo smirili strasti on je izašao i opet je prijetio protestima ako mi ne usvojimo rebalans budžeta”, kaže Stanić.

    Sposobnost gradonačelnika se ogleda u tome da okupi skupštinsku većinu, da okupi određeni broj odbornika da bi mogli da izglasaju sve te njegove politike. On to ne uspijeva i na ovaj način stvara krizu. Stvaranjem krize to njemu odgovara da se na taj način on predstavlja kao žrtva. U suštini, jedina žrtva u ovom slučaju su građani Banjaluke koji ispaštaju i koji posmatraju ovaj cirkus. Jedina osoba za neodržavanje skupštine juče jeste gradonačelnik Banjaluke.

    Osvrnuo se i na rebalans budžeta.

    “Mi smo zato da se usaglašavamo i da usaglašavamo naše politike, da sve one naše zajedničke politike uključimo u taj rebalans budžeta kao što smo trebali to da uradimo i u prijedlogu budžeta. Što se tiče prijedloga budžeta na početku godine nismo uopšte upitani da se treba nešto da se uključi sa naše strane nego smo dobili taj dokument, da tako kažem svršen čin, po principu uzmi ili ostavi”.

    “Mi smo uputili amandmane i rekli smo da je potrebno da se pruži podrška porodiljama, zdravstvenim radnicima, penzionerima i borcima sa naše strane, ali iako smo zajedno u skupštini jednoglasno podržali takav budžet, ništa od toga nije održano. Gradonačelnik svojom voljom, bez odluke skupštine poništava one odluke koje su donesene u Skupštini”, kaže Stanić.

    Na pitanje kada će biti održana sjednica, Stanić kaže da će biti održana kada to gradonačelnik bude htio.

    “Skupština se neće održavati dok gradonačelnik ne spusti loptu i dok ne vidi da mora da sarađujemo”.

    Za napade na odbornike i medije, kojima je i naša ekipa izložena, kaže da su krajnje neprimjereni.

    “Mediji su objektivni faktor u svemu ovome, u prenošenju informacijama poslanika, odbornika, gradonačelnika prema javnosti i ta objektivnost treba da ostane takva. Svjedoci smo da su vaše kolege etiketirane ispred RTRS-a i to je skroz neprimjereno. Ne može niko na vas uticati na to kako ćete izvještavati. Sve ovo što je Begić uradio treba da završi na sudu i da pravda dođe po svoje”.

  • Stevandić: Komšić slika i prilika svega neprimjerenog u BiH

    Stevandić: Komšić slika i prilika svega neprimjerenog u BiH

    Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Stevandić ocijenio je da je odlazak predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića na sjednicu Generalne skupštine UN bez odluke Predsjedništva BiH potpuni promašaj i za BiH i za region, te da je ovaj političar slika i prilika svega što je u BiH neprimjenjivo.
     
    Stevandić je u izjavi Srni rekao da je Komšić u obraćanju na Generalnoj skupštini u Njujorku lažno predstvljao interese hrvatskog naroda i da se lažno pozivao na građane, te je podsjetio da je izabran glasovima Bošnjaka.
     
    “Komšić je pokazao da nije predstavnik Hrvata u BiH.  On je izazvao /predsjednika Hrvatske Zorana/ Milanovića da na istom mjestu  kaže da predstavalja Hrvate u omjeru koji to Ustav Hrvatske propisuje”, rekao je Stevandić.
     
    On je ocijenio da je Komšić pokazao da ni sam ne poštuje ustavnu strukturu BiH, jer je negirao osnovna ustavna načela zastupanja konstitutivnih naroda i entiteta i govorio o građanskom principu koji je van Ustava BiH.
     
    “Komšić se trudi da svakim svojim odlaskom bilo gdje izazove lavinu negativnih rteagovanja   i vjerovatno je njegov osnovni cilj da dalje destabilizuje BiH, pokušavajući okriviti nekog drugog”, smatra Stevandić i dodaje da Komšić ne razumije da ono što ide poslije njegovih nastupa je najnegativnije upravo za građane BiH na koje se poziva.
     
    Stevandić je ocijenio da Komšić dodatno svađa i dijeli građane BiH i pokreće pitanje zaštite vitalnih nacionalnih nteresa svih naroda u BiH.
     
    On je rekao da je Komšić samo iskoristio formalno predstavljanje hrvatskog naroda, a protiv koga, kako je rekao, u suštini radi, a ne predstavlja ga.
     
    “On se tu isključuje, jer, objektivno, on ne pripada ni jednom od konstitutivnih naroda”, rekao je Stevandić.
     
    Stevandić je rekao da je bio očekivan Komšićev nastup kada je riječ o republici Srpskoj, te da tu inznenađenja nema.
     
    “Uspio je da stvori neki senzacionalistički privid i da okrivi, ne samo knstitutivne narode, nego je uspio da BiH ponovo suprostavi i regionalnim državama, sa Hrvatskom i Srbijom”, rekao je Stevandić.
     
    On je zaključio da je Komšićev odlazak u UN potpuni promašaj i za BiH i za region.
     
    “Komšić je sve ono što ne treba da se desi ni u regionu, ni u BiH. Ono što on radi je širenje nepovjernja, sukoba i ugrožavanje stabilnosti, ako unutar BiH, tako i odnosa sa Srbijom i Hrvatskom, a vjerovatno će se to negativno odraziti i na odnose sa EU i drugim velikim zemljama”, kaže Stevandić.
     
    Komšić se danas obratio na Generalnoj sjednici UN bez odluke Predsjedništva i bez usaglašenog teksta govora. On je, između ostalog, ukazao da postoje nastojanja čiji je “konačni cilj raspad ili dezintegracija BiH i anektiranje dijelova njenih teritorija” od strane susjednih zemalja.
     
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ranije je upozorio generlanog sekretara UN Antonija Guteresa da, zbog internih pravila i procedura, trenutno nema predstavnika iz BiH koji ima pravo i ovlaštenje dati izjavu pred bilo kojim međunarodnim tijelom ili forumom u ime BiH, uključujući i 76. zasjedanje Generalne skupštine UN.
     
    Srpski član Predsjedništva je naglasio da Predsjedništvo BiH nije donijelo odluku da neko u ime njih učestvuje na sjednici Generalne skupštine UN.

  • Nalazi se u teškom psihičkom stanju: Napadaču iz Lastinog autobusu određen pritvor

    Nalazi se u teškom psihičkom stanju: Napadaču iz Lastinog autobusu određen pritvor

    Državljanin Srbije (30), koji je uhapšen u Njemačkoj zbog sumnje da je napao putnike Lastinog autobusa koji je juče krenuo ka Srbiji određen je pritvor.

    Kako su saopštile njemačke vlasti, osumnjičeni se kod istražnog sudije branio ćutanjem.

    Sudija nije isključio mogućnost da se osumnjičeni nalazi u teškom psihičkom stanju, te će biti sproveden u nadležnu specijalnu ustanovu.

    Podsjećanja radi, policija je ranije danas otkrila detalje drame koja se sinoć događala na auto-putu između Hilpoltštajna i Gredinga, zbog čega je saobraćaj bio obustavljen satima. U prvi mah se vjerovalo da je osumnjičeni uzeo trojicu vozača Lastinog autobusa kao taoce, ali se ispostavilo da su vozači samoinicijativno ostali sa njim u autobusu da bi spasli putnike.

    Iz policije su saopštili da se Srbin ne tereti za otmicu, već za pokušaj ubistva i rasvijetlili šta se tačno juče događalo u autobusu koji je putovao ka Srbiji, prenosi Blic.

    Kako je saopšteno, policajci su uspjeli da stupe u kontakt sa vozačima, koji su u jednom trenutku izašli iz vozila nakon čega je osumnjičeni 30-godišnjak uhapšen.

    – Prilikom hapšenja osumnjičeni nije pružao otpor – naveli su iz policije.Kod napadača nije pronađeno oružje, kao ni tokom pretresa vozila i njegovog prtljaga.

    – Tokom ispitivanja saznalo da su vozači samoinicijativno ostali sa osumnjičenim u autobusu – saopštili su iz policije.

    Mediji pišu da je za napad osumnjičen F. K., te da je u autobusu pričao kako mu je “Alah naredio da ovo uradi, jer će u suprotnom on biti napadnut”.

  • Kupovina podmornica: Bivši premijer Australije kazao da Francuska ima pravo na ljutnju

    Kupovina podmornica: Bivši premijer Australije kazao da Francuska ima pravo na ljutnju

    Bivši australijski premijer Kevin Rudd ocijenio je trenutni spor u vezi s podmornicama s Francuskom kao “debakl u vanjskoj politici i nacionalnoj sigurnosti” njegove zemlje.

    Rudd je rekao da Francuska ima “pravo na ljutnju” zbog iznenadnog gubitka ugovora o podmornicama vrijednog više milijardi eura s Australijom, nakon što je Canberra umjesto toga odlučila kupiti američke nuklearne podmornice. On je također pozvao na parlamentarnu istragu o odluci premijera Scotta Morrisona.

    Bivši australijski premijer Kevin Rudd odbacio je argument premijera Scotta Morrisona da bi prelazak na savez AUKUS (Australija-UK-SAD) bio u skladu s interesima nacionalne sigurnosti Australije, prvenstveno rastućom prijetnjom iz Kine. Rudd je rekao da je, kada je bio na vlasti prije deset godina, prijetnja iz Kine već bila glavni prioritet i glavni razlog iza početnog dogovora o podmornicama s Francuskom.

    Rudd je rekao da Francuska ima “puno pravo biti ljuta” zbog otkazanog sporazuma, izražavajući zabrinutost da će diplomatska kriza imati trajne, štetne posljedice na bilateralne odnose.

    Rudd je rekao da je australska vlada trebala obavijestiti francusku vladu i francusku kompaniju koja proizvodi podmornice o svojim namjerama da pređu s podmornica na dizelski pogon na nuklearne. On je dodao da je Canberra umjesto pukog odabira američke ponude trebala pustiti Francusku da se natječe na novom otvorenom tenderu. Osim toga, tvrdio je da će ta odluka odgoditi isporuku podmornica i ostaviti njegovu zemlju bez zaštite tokom 2030-ih.

    Na kraju, Rudd je pozvao na parlamentarnu istragu ove odluke, naglašavajući da australijski porezni obveznici moraju tačno znati kako se odluka odvijala i koliko će ih to koštati.

  • Crnadak: Vidović prekršila bojkot institucija BiH, kad su pare u pitanju onda nema blokada

    Prema odluci Narodne skupštine Republike Srpske državni zvaničnici iz ovog entiteta bi trebalo da bojkotuju rad institucija na nivou Bosne i Hercegovine, međutim, prema riječima Igora Crnadka, Zora Vidović je jučer glasanjem učestvovala u radu sjednice Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje.

    “Kada su pare u pitanju, tada nema blokada, velikih riječi i političkih prepucavanja, nego ministarka Zora Vidović poslušno glasa na sjednici institucije BiH, ne mareći ni za zaključke Narodne skupštine Republike Srpske, niti za opću političku situaciju u kojoj je napravljena svojevrsna blokada zajedničkih institucija”, rekao je potpredsjednik PDP-a i narodni poslanik Igor Crnadak.

    Crnadak ističe da nije iznenađujuće što je ministarka finansija baš jučer, 21. septembra, učestvovala u radu i glasala na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje.

    “Rok za kupovinu zgrade za potrebe ove institucije je 30. septembar, do kada se treba odlučiti da li se prihvata ponuda firme bliske SNSD-ovom šefu Miloradu Dodiku, a čija cijena je skoro 100 miliona KM, odnosno 61 milion KM više sredstava nego kojima UIO raspolaže u te svrhe”, rekao je on.

    Dodaje da je rješavanje ovog pitanja u interesu i SNSD-a i HDZ-a.

    “Ne bi iznenadilo ni da se naprasno relaksira politička situacija i Vijeće ministara donese odluku o odobrenju dodatnih sredstava, pravdajući to da rade u interesu Republike Srpske, iako je zakonom definisano da je UIO smještena u Banjoj Luci”, rekao je Crnadak.

    Podsjeća i da je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio inicijativu po kojoj je Vijeće ministara dužno da u roku od sedam dana obustavi sve aktivnosti vezane za kupovinu zgrade od 100 miliona KM, u vlasništvu firme “Grand trade”.

    “U svakom demokratskom društvu izvršna vlast je podređena zakonodavnoj i odluke parlamenta se moraju poštovati. Prekrše li ovu odluku, dodaju li još 61 milion KM na 39 miliona kojima UIO već skoro deceniju raspolaže u svrhu kupovine ili izgradnje zgrade, neka znaju da će ih dočekati krivična odgovornost, koja povlači ozbiljne sankcije”, poručio je.

  • Kurti: Srbi na Kosovu se ne boje vlade u Prištini, Vučiću su potrebni incidenti

    Kurti: Srbi na Kosovu se ne boje vlade u Prištini, Vučiću su potrebni incidenti

    Premijer Kosova Albin Kurti obratio se na današnjoj konferenciji za medije na srpskom jeziku i kazao da Vlada Kosova i njeni građani nisu za izazivanje incidentata kao i da je lično u čestoj kominikaciji sa ljudima iz srpske zajednice koji su za saradnju.

    No, dodao je da su ti ljudi preplašeni “zbog pritiska paralelnih struktura”.

    Kurti je kazao da su specijalci kosovske policije prisutni na sjeveru Kosova kako bi podržali graničnu policiju, zbog rizika od “ljudi koji protestuju i njihovih struktura”.

    Naveo je da specijalne jedinice nemaju drugu svrhu osim zaštite granične policije na prijelazima Brnjak i Jarinje.

    “Naša odluka i mjere koje smo poduzeli nisu zamišljene protiv ikoga. Mi želimo slobodu kretanja i smatramo da treba da se o ovome razgovara u Briselu. Mi smo veoma otvoreni za te razgovore i pokazali smo našu spremnost, ali izgleda da nije bilo spremnosti Beograda”, kazao je Kurti, prenosi Kosovo online.

    Premijer Kosova ističe da nikom nije u interesu da se situacija na sjeveru Kosova pogorša i da dođe do eskalacije.

    “Moram da kažem da ako pratite način na koji govori predsjednik Srbije, onda izgleda da su nekome potrebni incidenti, ali to nije premijer Kosova i nisu građani Kosova bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost. Želim da ni Srbija ni Kosovo ne uvode privremene tablice, ali mi moramo da imamo naše privremene tablice dokle god Srbija ima njene”, rekao je Kurti.

    Kosovski premijer je istakao da je u stalnoj komunikaciji sa mnogim Srbima koji žive na Kosovu, od kojih su pojedini političari u Vladi Kosova, kao i sa onima koji nisu politički aktivni i da među njima ne pravi nikakvu razliku.

    “Ali moram da vam kažem da ima Srba na Kosovu koji prave razliku, kad se sastanu sa mnom, oni ne žele da to bude javno. I meni je žao što smo u ovakvoj sitiaciji. Oni su meni rekli da kada se vrate u svoju općinu, da tamo možda ja neću biti u stanju da ih branim. Ja ne mislim da su Srbi sa Kosova preplašeni od ove vlade, ali ima neki drugih faktora, od kojih se oni boje. Ja sam ovde za sve građane, bez obzira na političku stranku ili nacionalnu pripadnost, ali još nismo u toj situaciji da možemo da branimo svakoga od raznih paralelnih struktura”, naglasio je kosovski premijer.

    Kurti je naveo primer Srbina iz Raniluga, kojeg je imanovao za savjetnika i dodao da je on nakon par sati “podnio ostavku zbog prijetnji i zastrašivanja”.

    “Znači ako se Srbi na Kosovu plaše nekoga, budite sigurni da to nisam ja niti moja vlada”, zaključio je Kurti.

    Podsjetimo, Vlada Kosova je u ponedjeljak uvela mjeru reciprociteta, ne dozvoljavajući promet vozila sa srbijanskim tablicama. Vozači s ovim registarskim tablicama na ulazu u Kosovo moraju uzeti privremene registarske tablice, kao što su građani Kosova s registarskim oznakama RKS dužni da ih promijene pri ulasku u Srbiju.

    Osim toga, tablice sa sjevera Kosova (KS) više nisu legalne, i jedine važeće tablice su one s oznakom RKS (Republika Kosovo).

  • Komšić u UN-u: Nekim susjedima je cilj upravljati odlukama u BiH i prisvojiti dio zemlje

    Komšić u UN-u: Nekim susjedima je cilj upravljati odlukama u BiH i prisvojiti dio zemlje

    U okviru generalne debate 76. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija predsjedavajući prisutnim se obratio predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić gdje je govorio o izazovima pandemijske krize, klimatskim promjenama i političkim izazovima u našoj zemlji.

    Predsjedavajući Predsjedništva je naglasio važnost poštovanja i zaštite ljudskih prava zasnovanih na vrijednostima uspostavljenim Univerzalnom deklaracijom Ujedinjenih nacija o ljudskih pravima, te u Evropi, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.

    Ipak, istakao je Komšić, u Bosni i Hercegovini su spomenute vrijednosti poljuljane i selektivno se primjenjuju, što predstavlja veliku opasnost za očuvanje sistema zaštite ljudskih prava.

    “Jačanje etničkih politika u mojoj zemlji, temeljenih na isključivosti i etno-šovinističkim tendencijama, uz porast vjerskih netrpeljivosti i urušavanje sekularizma u regionu Zapadnog Balkana izaziva veliku zabrinutost. Građani Bosne i Hercegovine veoma su osjetljivi na takve društvene poremećaje, s obzirom na rat koji su prošli od 1992. do 1995. godine, te posebno zbog genocida koji je izvršen u Srebrenici”, rekao je Komšić.

    Komšić je naglasio prisutnima da dolazi iz zemlje koja je važila za uspješan primjer uspostave mira.

    “Ipak, u zadnjih nekoliko godina naše društvo je pod sve većim pritiskom nastojanja za degradacijom osnovnih ljudskih, građanskih, prava i eliminiranjem pojedinca, građanina, kao subjekta ljudskih prava. Kompleksno izgrađen sistem institucija Bosne i Hercegovine zasnovan na Dejtonskom mirovnom sporazumu otežava postizanje političkog konsenzusa koji bi moju zemlju pomjerio sa Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je zaustavio rat, ka funkcionalnoj državi sa perspektivom da postane članica Evropske unije i NATO saveza, ali na način da se prihvate sve one vrijednosti koje nalažu demokratija, vladavina prava i zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda”, naglasio je Komšić.

    S tim u vezi Komšić je dao primjer selektivnosti u primjeni međunarodnih akata u Bosni i Hercegovini, a koji se tiču ljudskih prava. Istakao je da Ustav BiH u svojoj preambuli jasno i nedvosmisleno navodi da se on, između ostalog, temelji i na Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima iz 1948. godine, što ne predstavlja zakonsku obavezu zemljama koje su joj pristupili, ali da se svakako radi o sistemu vrijednosti koji ima za cilj jednakost svakog ljudskog bića na planeti u njegovim osnovnim ljudskim pravima.

    “Takav sistem vrijednosti, koji u temelju ima jednakost svih pojedinaca unutar nekog društva, na žalost, ne postoji u Bosni Hercegovini. To dodatno argumentujem time da je jedan od međunarodnih sudova, odnosno Evropski sud za ljudska prava iz Strazbura, u svojih pet presuda protiv Bosne i Hercegovine, utvrdio postojanje sistemske diskriminacije ili sistemske nejednakosti građana moje zemlje. Takva nejednakost ogleda se u više aspekata života, onih političkih jer svi građani nemaju jednaka prava u izbornom sistemu, pa sve do onih da ti isti građani nemaju jednaka prava i šanse u društvenom životu, kao što je pravo na rad, jer je politički sistem u Bosni i Hercegovini takav da on preferira nečiju etničku pripadnost i da na temelju te etničke pripadnosti, građani moje zemlje imaju veća ili manja prava u zavisnosti u kojem dijelu zemlje žive”, kazao je Komšić.

    Dodao je da diskriminacija po osnovu etničkog porijekla nekog čovjeka predstavlja jedan od oblika rasne diskriminacije.

    “Da je ovo još složenija priča, govori nam i taj podatak da nam se pokušava nametnuti, čak i diplomatskim aktivnostima na međunarodnoj sceni, postojanje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine, kroz isticanje etničke pripadnosti dijela građana, tražeći veća prava za etničke zajednice koje susjedne zemlje podržavaju, ali uvijek na štetu temeljnih ljudskih prava. To znači kako se kolektivna prava, koja nisu dijelom međunarodnih pravnih akata, stavljaju iznad ljudskih prava pojedinaca. Dozvolite da konstatujem kako je tako nešto neprihvatljivo u ovom vremenu”, kazao je Komšić.

    S tim u vezi naglasio je da se kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera traži dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi, “kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za proces samo-opredjeljenja, sa konačnim ciljem disolucije ili raspada Bosne i Hercegovine i pripajanje dijelova njenih teritorija susjednim zemljama”.

    Dodao je da isti ti faktori negiraju presude Haškog tribunala, koji je utvrdio počinjeni genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine. Istakao je da se u tom smislu dodjeljuju priznanja i glorifikuju ratni zločinci.

    “Da li takvi faktori, koje negiraju takve presude, skrivajući počinioce genocida i ratnih zločina, mogu uopšte biti dijelom međunarodnog pravnog poretka? To je pitanje koje direktno zadire u temelje međunarodnog prava i same organizacije UN-a”, kazao je Komšić.

    Osim toga, kazao je da se u političke svrhe zloupotrebljava načelo univerzalne jurisdikcije za progon osumnjičenih za ratne zločine.

    Također, Komšić je govorio o tome da pojedine politike žele staviti pod kontrolu institucije Bosne i Hercegovine.

    “Pojedine politike, kroz forsiranje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine, žele izvršiti upad u ustavno-pravni sistem moje zemlje, kako bi imali ‘Zlatni ključ’ ili ‘Zlatnu dionicu’ upravljanja i donošenja svih odluka u mojoj zemlji, iako po svim aktima međunarodnog prava, kao što je to Povelja Ujedinjenih nacija, oni to ne bi smjeli činiti. Njihove tendencije na diplomatskom planu u kojima negiraju temeljna ljudska prava pojedinaca, kako bi kroz neka imaginarna kolektivna prava ostvarili veoma jasne ciljeve, prevazilaze dobrosusjedske odnose, jer se i u tim aktivnostima i namjerama krije strateški cilj prisvajanja dijela teritorije Bosne i Hercegovine”, naglasio je Komšić.

    Dodao je da kroz forsiranje nejednakosti među građanima na temelju etničke pripadnosti, uz nastojanje stvaranja etnički čistih teritorijalnih cjelina, stoje jako opasni politički ciljevi koji destabilizuju Zapadni Balkan u cjelini.

    S tim u vezi izrazio je očekivanje da će visoki predstavnik, čije ovlasti su utvrđene rezolucijama UN-a voditi računa o potrebi zaštite međunarodnih pravnih akata i njihovih temeljnih vrijednosti, jer mu je to jedan od važnijih zadataka.

    “Odnosno, ako sama međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini želi odustati od implementacije Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, onda se sa pravom postavlja pitanje – da li je Univerzalna deklaracija uopće potrebna ako je njena implementacija selektivna? Da li je uopće potrebno općenito pričati o zaštiti ljudskih prava ukoliko na konkretnom slučaju Bosne i Hercegovine, gdje Ujedinjene nacije još uvijek imaju izvršni mandat kroz Ured Visokog predstavnika, ne pokažemo primjerom da smo spremni stati iza zajedničkih vrijednosti kao što je zaštita ljudskih prava i jednakost svakog građanina u odnosu na nekog drugog i različitog”, kazao je Komšić.

    Pandemija koronavirusa i oporavak

    Osim toga Komšić je govorio o izazovima s kojima se čovječanstvo susrelo tokom pandemije koronavirusa, rekavši da je pandemija bitna poruka i lekcija kako postojeći međunarodni sistem može biti lako poljuljan ali da je isto tako bitna izdržljivost međunarodnih institucija zasnovanih na multilateralizmu.

    S tim u vezi naglasio je važnost bilateralne saradnje i pomoći susjednih ili prijateljskih zemalja, koje su u mnogim regionima, pa i na Zapadnom Balkanu, bili prvi konkretni potezi pomoći.

    “Ovdje želim pohvaliti neke od mnoštva regionalnih organizacija sa Zapadnog Balkana koje su pomogle da se održi ekonomija i omogući olakšan protok ljudi i osnovnih roba pod novim okolnostima”, rekao je Komšić.

    Klimatske promjene

    Predsjedavajući Predsjedništva je u konktestu izazova klimatskih promjena i globalnog zatopljavanja kazao da do sad nije dovoljno urađeno.

    “Klimatske promjene već odavno nisu pitanje upozorenja naučne zajednice već krizna situacija koja je već tu. Odgovor na klimatske promjene će nas koštati mnogo, ali će koštati još i više ako nužnost ubrzanja aktivnosti na ublažavanju klimatskih promjena ne shvatimo ozbiljno”, naglasio je Komšić.

    Dodao je da nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju nemaju dovoljno kapaciteta niti sredstava da izvrše brzu i pravičnu tranziciju na zelene izbore energije.

    “U mojoj zemlji, Bosni i Hercegovini imamo oko 40 posto zelenih kapaciteta za proizvodnju električne energije pa ipak, postupno gašenje termoelektrana, a samim tim i većine rudnika, koje se od nas očekuje u narednih 25-30 godina će izazvati manjak električne energije koji teško možemo pravovremeno nadomjestiti zelenim energetskim kapacitetima, a ujedno i očuvati rijeke i ekološki biodiverzitet, u skladu sa međunarodnim normama”, rekao je Komšić, te dodao da naša zemlja ipak stoji iza svojih obećanja o doprinosu smanjenja emisije stakleničkih gasova.

    Komšić se u svom izlaganju osvrnuo na problem iseljavanja radno sposobnog stanovništva u razvijene zemlje, rekavši da je od zadnjeg Popisa stanovništva iselilo gotovo 10 posto stanovništva.

    “Naši ljudi odlaze za boljim poslovnim i životnim prilikama, ali i tragajući za sigurnošću u uređenim društvima zasnovanim na aktivnoj promociji i zaštiti vrijednosti ljudskih prava. Naši ljudi odlaze za perspektivom života u okruženju gdje svojim znanjem i radom mogu sebi obezbjediti život u izvjesnosti jednog racionalnog društvenog uređenja”, kazao je Komšić.