Autor: INFO

  • Čavušoglu: Uzrok tenzija su grčke maksimalističke pomorske težnje

    Čavušoglu: Uzrok tenzija su grčke maksimalističke pomorske težnje

    Turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu optužio je Grčku za “maksimalističke pomorske težnje” na istoku Sredozemnog mora i poručio da će Turska u regionu štiti svoja i suverena prava kiparskih Turaka.

    “U proteklih nekoliko godina razlozi tenzija na istoku Meditana su maksimalističke pomorske težnje Grčke i administracije kiparskih Grka, te jednostrani postupci koji zanemaruju prava Ankare i kiparskih Turaka”, naglasio je Čavušoglu.

    Šef turske diplomatije optužio je Kipar da je ignorisao prošlogodišnji poziv predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana za pregovore oko prava na istraživanje na istoku Sredozemnog mora i prijedlog kiparskih Turaka za formiranje zajedničkog komiteta za priobalne energetske rezerve.

    Prema njegovim riječima, dok su svi ovi prijedlozi bili na stolu, jednostrani postupci Grčke i kiparskih Grka samo su doprinosili rastu tenzija na istoku Mediterana.

    On je naglasio da će nedavna aktivnost istraživačkog broda “Nautikal geo”, čiji su rad na istraživanju u oblasti istočno od Krita omeli turski vojni brodovi, te planovi Nikozije da u novembru vrši nova bušenja južno od ostrva dovesti do rasta tenzija i ugroziti mir i stabilnost na istoku Mediterana.

    Čavušoglu je dodao da Turska preduzima sve neophodne korake za zaustavljanje jednostranih postupaka Grčke i Kipra.

  • Rusija i SAD o priznavanju sertifikata o vakcinaciji

    Rusija i SAD o priznavanju sertifikata o vakcinaciji

    Rusija i SAD razgovarale su danas u Ženevi o pitanju međusobnog priznavanja sertifikata o vakcinaciji protiv kovid-19.

    Američki predstavnici čuli su argumente Rusije, rekao je novinarima ruski ministar zdravlja Mihail Muraško na konferenciji za novinare nakon razgovora, prenio je TAS S.

    “Čuli su argumente i shvatili da je to racionalno jer su odobravanje vakcine koja će se prodavati na tržištu i odobravanje vakcine za direktnu prevenciju protiv kovid-19 različiti procesi”, istakao je ruski ministar zdravlja.

    “Mislim da su (naše) kolege vrlo kompetentne, informisane i ocijeniće naše primjedbe, pa ćemo se vratiti na ovaj razgovor”, kazao je Muraško.

    On je precizirao da se razgovara o priznavanju sertifikata, a ne vakcina, kao i o efikasnosti preventivnih mjera.

  • Umalo incident na Trgu Krajine, Nešić se htio tući zbog transparenta

    Umalo incident na Trgu Krajine, Nešić se htio tući zbog transparenta

    Na protestu opozicije na Trgu Krajine, dignut je transparent na kojem piše “Od papaka crveni se bina, našu podršku samo Vukan ima”.

    Zbog tog transparenta, nakon govora, Nenad Nešić, lider DNS-a sišao je sa bine i htio da se fizički obračuna sa ljudima koji drže transparent. U tome ga je spriječio Milan Radović, a nakon nekoliko trenutaka, Nebojša Vukanović uklonio je transparent.

  • Vulin stigao u Aleksinac nakon što su pronađena tijela nestale porodice

    Vulin stigao u Aleksinac nakon što su pronađena tijela nestale porodice

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin stigao je danas u Aleksinac nakon što su, poslije višednevne potrage, pronađena tijela za koje se sumnja da pripadaju tročlanoj porodici Ðokić, javljaju beogradski mediji.

    Kako navodi Pink.rs, Vulin se nalazi na području aleksinačkih sela Tešica i Moravac, gdje su pronađena tijela.

    Kako dodaje, Vulin je na terenu kako bi dao podršku policajcima, inspektorima i forenzičarima koji su angažovani na rasvjetljavanju nestanka i stradanja porodice Ðokić.

    Ranije danas, između sela Donja Trnava i Tešica pronađen je spaljeni automobil za koji se sumnja da pripada porodici Ðokić iz Aleksinca, koja je nestala prioje šest dana.

    Tijela su pronađena nedaleko od automobila.

    Porodica Ðokić drži mjenjačnicu u Aleksincu.

  • Države Zapadnog Balkana trebale bi ući u Evropsku uniju do 2030. godine

    Države Zapadnog Balkana trebale bi ući u Evropsku uniju do 2030. godine

    Evropska unija trebala bi se proširiti na cijeli Zapadni Balkan do kraja decenije, prijedlog je nosilaca predsjedništva bloka što je naišlo na zaprepaštenje zemalja članica uoči samita na Brdu kod Kranja.

    Ideju o ubrzanju priključenja zemalja Zapadnog Balkana, uključujući Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, iznjedrila je Slovenija uoči sastanka čelnika Evropske unije na kojem će se raspravljati o proširenju Unije koju sada čini 27 država.

    Prijedlog je izazvao zaprepaštenje na sastanku ambasadora u Briselu, a neki su ga opisali kao potpuno nerealan s obzirom na privredne i političke izazove s kojima je regija suočena, piše Financial Times.

    Proširenje je vrlo osjetljivo pitanje za Evropsku uniju, koja je podijeljena oko potrebe i brzine kojom se zemljama treba dopustiti priključenje. Unija je pod pritiskom da nastavi pregovore o pristupanju sa zemljama Zapadnog Balkana koje počinju razvijati bliže veze s Kinom i Rusijom.

    Evropskoj uniji pridružilo se 13 država između 2004. i 2013. godini u vremenu brze ekspanzije. Nakon toga, bivši predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker obećao je da neće više primati države do 2019. godine, ali zemlje podnositeljice zahtjeva postaju sve nestrpljivije jer Brisel nastavlja s politikom odugovlačenja.

    Čelnici svih zemalja članica Evrospke unije i šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, BiH, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) prisustvovat će samitu koji počinje u srijedu 5. oktobra.

    Diplomati iz država članica koji žele da Brisel ubrza pregovore sa Zapadnim Balkanom, uglavnom s istoka i juga, zalažu se za “ambiciozan” jezik prilikom pristupanja, ali su priznali da bi postavljenja roka bilo politički eksplozivno.

    “Treba nam deklaracija. To je od velike važnosti, ali jedan datum neće biti prihvaćen”, rekao je diplomata iz Evropske unije.

    Dodatno komplicirajući stav EU prema regiji i izazov integraciji, otežava stav pet država članica (Kipar, Grčka, Rumunija, Slovačka i Španija) koje ne priznaju Kosovo, koje je 2008. godine proglasilo nezavisnost od Srbije.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen boravila je ove sedmice u posjeti zemljama Zapadnog Balkana uoči samita na Brdu kod Kranja, ponavljajući svoju podršku proširenju Unije.

    Komisija, koja vodi proces ocjenjivanja napretka smatra da bi proces priključenja trebao krenuti s Albanijom i Sjevernom Makedonijom što je prije moguće. Te dvije zemlje trebale su započeti pregovore o članstvu u EU prošle godine, ali napredak ostaje blokiran nedostatkom jednoglasne podrške država članica.

    Sjeverna Makedonija, jedna od zemalja koje su na putu ka članstvu, pozdravila je poticaj koji Slovenija daje za otvaranje pregovora smatrajući da je vrijeme da i Evropska unija to učini.

  • Brnabić: Krizni štab sledeće nedelje, strategija vakcinacija

    Brnabić: Krizni štab sledeće nedelje, strategija vakcinacija

    Premijerka Srbije Ana Brnabić najavila je danas sjednicu Kriznog štaba za borbu protiv kovida za sljedeću nedjelju.

    Ona je dodala da Krizni štab “nije ukinut”, da to tijelo radi i kad nema sjednice, i istakla da ne vjeruje u restriktivne mjere jer je vakcinacija jedini izlaz.

    Prema njenim riječima, uvođenje restriktivnih mjera dalo bi rezultate, koji bi se kroz neko vrijeme opet izgubili, pa bi opet trebalo uvoditi restriktivne mjere što bi završilo u nebrojeno talasa.

    Mentalno zdravlje nacije ne može da izdrži taj krug unedogled, dodala je Brnabićeva, poslije obilaska izložbe radova studenata Fakulteta primjenjenih umjetnosti u Jugoslovenskoj kinoteci.

    Zbog toga je strategija – vakcinacija građana Srbije, odnosno primanje prve i treće doze vakcina, istakla je ona.

    Brnabić je podsjetila da su u Srbiji na snazi mjere nošenja maske u zatvorenim prostorima, kao i na otvorenom gdje su ljudi blizu jedni drugima.

    Ona je ocijenila da bi uvođenje restriktivnih mjera sada kao u vrijeme kada vakcina nije postojala bilo priznanje da vakcinacija nije važna.

    Brnabić je apelovala na solidarnost i odgovornost kako bi se povećao broj vakcinisanih, i ponovila da država sama ne može da pobijedi pandemiju nego da joj u tome treba podrška građana, odnosno da pobijede zajedno.

  • Mediji: Pronađena tijela porodice Ðokić iz Aleksinca

    Nedaleko od zapaljenog automobila porodice Ðokić, danas su pronađena i njihova tijela, prenijeli su mediji.

    Prethodno je pronađen izgorio automobil za koji se sumnja da je pripadao porodici Ðokić iz Aleksinca koja je nestala pre šest dana, potvrđeno je Tanjugu.

    Kako saznaju Novisti, tijela su bila pokrivena lišćem i granjem.

    Čekaju se forenzičari kako bi se utvrdilo o kojoj vrsti djela je riječ.

    Inače, Goran Đokić (57), njegova supruga Gordana (56) i kćerka Lidija (25) posljednji put su viđeni 26. septembra dok su se vraćali iz sela Moravac, gdje su bili u posjeti kod Goranove majke.

    Porodica Đokić iz Aleksinca je u ovom gradu držala mjenjačnicu.

  • Kako je Aleksandar Zolak mimo procedura i zakona naknadno izdao nalog za carinjenje 100 respiratora

    Kako je Aleksandar Zolak mimo procedura i zakona naknadno izdao nalog za carinjenje 100 respiratora

    U javnost su isplivala nova saznanja o sumnjivim poslovima i umješanosti direktora Agencije za lijekove BiH Aleksandra Zolaka u aferu nabavke 100 respiratora vrijednih 10.530.000 KM. Kako se saznaje, respiratori su na Međunarodni aerodrom Sarajevo stigli 25. aprila prošle godine, međutim, isti se nisu mogli cariniti jer je roba dopremljena bez dozvole za uvoz koju izdaje Agencija, pa je tako Zolak da odlučio da ide mimo procedura i zakona. On je, svega dva dana kasnije (27. april), izdao dozvolu.

    Nakon što je Zolak izdao dozvolu, šef carine Vehid Sadiković angažuje između 28. i 29. aprila carinike Amelu Bijedić i Admira Čoku (čiji je brat navodno inspektoru u FUP-u) koji vrše carinjenje robe. U predmetu “Respiratori” vidljivi su ovi navodi kroz potrebna dokumenta koja nisu bila predmet izuzimanja od strane Tuzilaštva BiH.

    Podsjećamo, juče je u Sudu BiH nastavljeno saslušanje premijera FBiH Fadila Novalića, vlasnika “Srebrene maline” Fikreta Hodžića, suspendovanog direktora FUCZ Fahrudin Solaka, te osoba iz Agencije za lijekove BiH.

    Saslušan je Mladen Čančarević koji je zaposlen kao pravnik u Agenciji, te Dragana Reljić i Strahinja Obradović.

    Interventni uvoz
    Prvi svjedok Mladen Čančarević, kao pravnik u Agenciji i pomoćnik direktora za pravne poslove bavio se dozvolama za interventni uvoz medicinskih sredstava te je koordinirao sa kolegama u predmetu o tome da li ispunjavaju uslove za interventni uvoz.

    Za firmu “Srebrena malina” Fikreta Hodžića čuo je 23. aprila 2020. godine. Kada ga je nazvao direktor Agencije Aleksandar Zolak i rekao mu da ga je kontaktirao Miloš Stevanović, savjetnik direktora Uprave za indirektno oporezivanje koji se inetresovao za procedure za uvoz medicinskih sredstava radi uvoza respiratora za potrebe Vlade FBiH.

    Medicinska oprema
    Ponovo je Mladena Čančarevića kontaktirao direktor Agencije Zolak i rekao mu da ga je opet zvao Stevanović i da se hitno pristupi procesu vezano za uvoz respiratora i da oni upravo stižu.

    Svjedoka je zatim, kako je ispričao pozvao Fikret Hodžić i rekao da se javlja po preporuci Stevanovića, a kojem je rekao da se mora upisati u registar veleprometnika medicinskom opremom i dao mu upustva za upis u registar, kao i upustva za interventni uvoz.

    Čančarević je takođe kazao da je razgovarao s glavnom inspektorkom Agencije za lijekove Indirom Fazlagić koja mu je rekla da ju je pozvao Hasan Ganibegović, šef kabineta Fadila Novalića, da je hitan uvoz respiratora za potrebe FBiH.

    Tužilac Džermin Pašić predočio je Čančareviću njegov iskaz sa saslušanja u Tužilaštvu BiH da mu je Fazlagić kazala da je imala poziv iz Vlade FBiH i da se hitno izrade rješenja za uvoz respiratora. Čančarević je kazao da je korisnik medicinskih sredstava FCUZ koji je poslao izjavu o nabavci opreme. Firma “Srebrena malina” je nakon dostavljanja dokumentacije za četiri do pet dana upisana u registar i dobila dozvolu za interventni uvoz respiratora.

    Na hitnost izdavanja dozvola, kazao je Čančarević uticala je pandemija i sve ostalo pa i činjenica da Vlada FBiH stoji iza uvoza respiratora. Odgovarajući na pitanje člana vijeća, sudije Brace Stupara, Čančarević je kazao da za Agenciju nije bilo bitno za koje su djelatnosti registrovane firme, već da su upisane u sudski registar.

    Čančaervić je takođe na pitanje predsjedavajuće vijeća sutkinje Džemile Begić, kazao da koliko zna u vrijeme pandemije se nije desilo da neko za četiri dana bude i upisan u registar i da mu je odmah izdata dozvola za interventni uvoz.

    Dragana Reljić, farmaceutski inspektor u Agenciji za lijekove, kazala je da je u petak na stolu zatekla predmet na kojem je glavna inspektorica napisala “Hitno Vlada FBiH “, a radilo se ozahtjevu pravnog lica “Srebrena malina” za upis u registar veleprometnika medicinskom opremom.

    Reljić je između ostalog izjavila da nikad nisu dobili fakturu koja im je bila bitna da se vidi datum kada su respiratori došli u skladište veleprometnika. Iz “Srebrene maline ” su ih obavijestili da je respiratore odmah preuzeo FUCZ i da zbog toga nisu izvršili prijem robe. Agencija je dobila su samo potvrdu od FUCZ-a da su preuzeli 80 komada respiratora.

    Na insistiranje tužioca prilikom dodatnog ispitivanja, Reljić je pojasnila da pravno lice ne može dobiti dozvolu za interventni uvoz prije nego što bude upisano u registar.

    Osim Novalića, u slučaju sporne nabavke respiratora optuženi su suspendovani direktor FUCZ Fahrudin Solak, ministar finansija FBiH Jelka Milićević i vlasnik preduzeća “Srebrena malina” Fikret Hodžić.

    Novalić, Solak i Hodžić optuženi su za udruživanje radi činjenja krivičnih djela u vezi sa djelima zloupotreba položaja ili ovlaštenja, te primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem.

    Njih optužnica tereti i za pranje novca, falsifikovanje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga ili isprava, falsifikovanje službene isprave i povredu obaveze vođenja trgovačkih ili poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja i njihovo falsifikovanje ili uništavanje.

    Milićević je optužena za nesavjestan rad u službi
    Na posljednjem ročištu održanom u srijedu, 29. septembra, član stručnog vijeća Agencije za lijekove BiH Harun Avdagić ispričao je da ga je iz Kabineta predsjednika Vlade FBiH zvao muškarac u vezi sa dobijanjem dozvole za uvoz medicinske opreme.

    Avdagić je rekao da je moguće da ga je iz Kabineta premijera FBiH zvao Hasan Ganibegović, kojeg je uputio na glavnog farmaceutskog inspektora u Agenciji Indiru Fazlagić, što je ona to i potvrdila.

    Prema saznanjima u vezi ove afere, premijer Fadil Novalić je radio po uputstvima direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović i ratnog zločinca Nasera Orića.

  • Vučić: Evropa i svet pred krizom težom od korone

    Vučić: Evropa i svet pred krizom težom od korone

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upozorio je danas da se Evropa i svijet nalaze pred krizom nesagledivih posljedica, koja je, kada je riječ o privredi, teža od korone, a to je energetska kriza.

    Vučić je, na otvaranju biznis haba Srbije u Dubaiju, rekao da u svijetu svi trenutno o tome ćute.

    “Najveći problem, veći od korone, za privrednike, za celu Evropu i svet počinje da predstavlja energetska kriza, koja je najveća u poslednje tri decenije i to sa nesagledivim posledicama. Sada se vidi da smo bili u pravu. S ponosom mogu da kažem da smo pustili gas kroz Srbiju”, naveo je on.

    Vučić je rekao da trenutno preko gasovoda koji ide preko Srbije uzimaju 6,5 miliona kubika gasa, da imaju obavezu da prenesu do Mađarske 15 miliona kubika.

    Ukazao je da je to važno, navodeći da je cijena gasa u Njemačkoj, na primjer, skočila u nebesa, da u Velikoj Britaniji fabrike hoće da napuste zemlju zbog cijene energenata.

    “Naša cena energije je visoka na tržištu, ali je subvencionišemo. Gubimo ogroman novac na tome”, rekao je on.

    Vučić je kazao da Srbija želi da zadrži investitore, i da je zbog toga svaki posao koji privrednici donesu u zemlju, svaki dinar koji zarade i donesu u Srbiju važniji nego ikada.

    Najavio je da će se uspostaviti poseban tim PKS i Vlade Srbije koji će se baviti tim problemom, jer je pred nama kriza nesagledivih razmjera.

    “Pitanje je sada ko će da se smrzava, koje cene će da budu i koje će fabrike da se zatvaraju. Verujem da ćemo imati snage da se sa svim tim izborimo”, podvukao je Vučić.

    Naglasio je da je lijepo u prostorijama biznis haba, ali da je mnogo važnija sva logistika koja se pruža privrednicima koji treba da ostvare kontakte sa predstavnicima Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), i drugim zemljima.

  • U Banjaluci i Bijeljini mitinzi različitih povoda i koalicija

    U Banjaluci i Bijeljini mitinzi različitih povoda i koalicija

    Danas se u dva grada Republike Srpske, Bijeljini i Banjaluci održavaju dva mitinga različitih političkih koalicija:

    Protestni skup “Bijeljina mora bolje” počeo je na trgu okupljanjem nezadovoljnih građana koji traže bolje upravljanje gradom ili opoziv gradonačelnika Ljubiše Petrovića.

    Na transparentima građani nose ispisane poruke “Izvuci se iz podaničke mreže”, “Ne brukaj nas više”, “Stop propadanju Bijeljine”, “Obećao si eksperte, a doveo si kumove i rođake” i “Smjena”.
    Skupu prisustvuju čelnici gradskih organizacija stranaka koje čine skupštinsku većinu, koji su u izjavi medijima prije skupa poručili da su okupljeni, složni i spremni za promjene u Bijeljini.
    Okupljeni nose zastave Republike Srpske i Bijeljine.

    S druge strane, na Trgu Krajine u Banjaluci počeo je protestni skup opozicionih partija u Republici Srpskoj koji je, kako je navedeno, organizovan povodom gašenja pojedinih televizijskih predajnika.

    Protest se održava u organizaciji SDS-a, PDP-a, DNS-a, SPS-a i pokreta za Pravdu i red Nebojše Vukanovića.Skupu prisustvuju lideri i članovi rukovodstava ovih opozicionih stranaka.