Autor: INFO

  • Dokumenti otkrivaju: Amerika napadom na srpske položaje ponizila Rusiju

    Dokumenti otkrivaju: Amerika napadom na srpske položaje ponizila Rusiju

    Zvaničnici administracije Bila Klintona su, nakon što je NATO bombardovao srpske pozicije oko Goražda 10. aprila 1994, uložili velike diplomatske napore da odljute Borisa Jeljcina, predsjednika Rusije, zato što o tome nije obaviješten, jer je taj napad prijetio da pogorša rusko-američke odnose.

    Ovo je tek jedna epizoda u seriji pisama koje je Strob Talbot, zamjenik američkog državnog sekretara, pisao tokom 1994, a koji su deklasifikovani i objavljeni na sajtu Stejt departmenta.

    Naime, Jeljcin se preko svojih diplomata požalio Klintonu da je Amerika ponizila Rusiju, jer nije obaviještena da će doći do napada na srpske pozicije, pa je Talbot, koji je bio američka veza s Rusijom preko Georgija Mamedova, zamjenika Andreja Kozireva, ministra spoljnih poslova Rusije, dobio zadatak da “ispegla” odnose s Moskvom.

    Epilog je, sudeći prema memorandumu koji je uputio svom šefu Vorenu Kristoferu, državnom sekretaru, bilo smirivanje Jeljcina, ali, kako piše Talbot, ovo je dovelo do radikalizacije Kozireva, koji je, kako navodi, smatrao da je Goražde dokaz da će Amerika pogaziti svoja obećanja prema Rusiji, posebno kada su u pitanju konsultacije s Moskvom o spoljnopolitičkim događajima, poput NATO-a.

    Kako navodi Talbot, Mamedovljeva primarna primjedba je što SAD nisu našle način da upozore Moskvu da planiraju napasti srpske pozicije, ali on je uspio uvjeriti Mamedova da napad na Goražde nije naredio Vašington, već da je to bila odluka lokalnih komandanata, te ističe da mu je proslijedio dokumente koji to dokazuju. “Mamedov mi je rekao da je to bila dvostruka pljuska za Jeljcina. Prvo, doživio je poniženje pred parlamentarnom opozicijom, jer je i sam bio iznenađen u vezi s tim napadom, a onda i zato što Srbi nisu vjerovali – i još ne vjeruju – da Rusi zaista nisu ništa znali o tome. Rekao je da su Srbi i dalje ubijeđeni da je Moskva obaviještena da će do napada doći”, navodi Talbot.

    Dalje, on ističe da mu je Mamedov prenio da po Moskvi kruže glasine da je napad direktan odgovor Vašingtona na “busanje u prsa po Sarajevu” Vitalija Ćurkina, tadašnjeg specijalnog Jeljcinovog izaslanika za bivšu Jugoslaviju, na šta mu je Talbot odgovorio da je najbolji odgovor na tu “paranoju” papir koji mu je dao o onom što se, po njemu, stvarno desilo u Goraždu.

    Poslije toga, Talbot piše o reakciji Jeljcina nakon što je dobio ova uvjeravanja.

    “Direktno sam pitao Mamedova da li je lični odnos Jeljcina prema našem predsjedniku promijenjen s obzirom na ta dva udarca koje je doživio (Goražde i srpska ljutnja). Da li je Jeljcin ljut? Mamedov je odgovorio da uopšte nije, već da krivi sistem i birokratiju”, piše Talbot.

    Dodao je da je objasnio Mamedovu da bi američki veto ugrozio čitavu operaciju, na šta mu je, navodno, Mamedov odgovorio: “Ako nam budete ukazali malo više povjerenja, nećete zažaliti”.

    “Uopšte ne treba da napominjem da mu to nisam mogao obećati, već sam mu samo rekao da ću prenijeti njegovu zabrinutost”, piše Talbot. Zanimljiv je i prijedlog koji je uputio svom ruskom kolegi da Klinton i Jeljcin manje vremena provode zajedno na telefonu. Naime, Talbot je smatrao da bi se na taj način previše političkih odluka donosilo usmeno, što bi moglo izazvati konfuziju i slobodnu interpretaciju naredbi i direktiva od strane potčinjenih. Umjesto toga, Talbot je predložio, a Mamedov prihvatio, da se komunikacija između predsjednika odvija putem memoranduma, koje bi prosljeđivao Tom Pikering, američki ambasador u Moskvi.

    “Jeljcin je morao igrati sa domaćom publikom, odnosno antiameričkim elementima u Dumi, koji drže monopol na ljutnju kad god u Moskvi postoji percepcija da Amerikanci ili NATO demonstriraju lakoću potezanja okidača”, naglašeno je.

    Što se tiče Kozireva, ističe da je njegov bijes umanjen time što je njegov šef Jeljcin odlučio da zadrži povjerenje prema Klintonu. Mamedov je čak obećao Talbotu da će Kozirev lično da ode u BiH i prenese Jeljcinove poruke.

    Inače, u pismima se najviše govori o odnosima Amerike i Rusije, odnosno Klintona i Jeljcina, a Talbot je zagovarao što veće uključivanje Moskve u događaje u BiH tokom rata, ali na način na koji je on vidio rješenje krize, o čemu ćemo govoriti u narednim brojevima. Takođe, Talbot je bio protiv ekspanzije NATO-a jer se plašio da će Moskva na to odgovoriti eskalacijom, o čemu ćemo takođe više pisati.

  • Kovid u Srpskoj za sedam dana odnio čak 160 života

    Kovid u Srpskoj za sedam dana odnio čak 160 života

    U Republici Srpskoj na dnevnom nivou i dalje je gotovo svaki drugi testirani pozitivan na korona virus, dok danima bilježimo više od 20 žrtava kovida.

    Za samo sedam dana, od ove opake bolesti u Srpskoj je preminulo 160 građana.

    Prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS, u ovom talasu, odnosno, od početka januara do juče, bitku sa kovidom izgubilo je 427 ljudi.

    Među njima, najviše je onih u starosnoj grupi od 65 do 79, te starijih od 80 godina, ukupno 366.

    U ovom periodu, koronom je zaraženo nešto više od 13.550 osoba, među kojima je najviše građana srednje životne dobi.

    Stvarni broj zaraženih zasigurno je daleko veći, jer mnogi, zbog blagih simptoma, ne idu na testiranje.

    Na liječenju je trenutno 780 kvid pacijenata, od čega na respiratorima njih 63. U odnosu na početak januara, broj hospitalizovanih povećan je za više od duplo.

    I u bolnicama potvrđuju da, u odnosu na ranije talase, sada na liječenju završavaju uglavnom stariji i ljudi sa hroničnim bolestima, te da je najviše pacijenata navakcinisano.

    – Početkom januara, među pacijentima su dominirali mlađi ljudi, sa blažim respiratornim smetnjama. Sad su to stariji i hronični bolesnici, kod kojih su sve češće upale pluća i kojima je neophodna respiratorna podrška – objašnjavaju ljekari.

    Do pogoršanja epidemiološke situacije u Srpskoj došlo je nakon novogodišnjih praznika, koje su mnogi proslavili ne poštujući protivepidemijske mjere. Stanje je dodatno pogoršala pojava omikron soja korone, koji je dosta zarazniji od prethodnih varijanti ovog virusa. Iako je pokazao ogromnu infektovnost, ovaj soj, na sreću, kod mlađih i zdravih uglavnom izaziva blaže kliničke slike.

  • Dodik: Opozicija tražila sankcije za mene i za ATV

    Neprihvatljivo je da u javnosti tako lako prođe priča da se sankcioniše jedan medij, jasan je srpski član bh.predsjedništva. Opozicija u Sprskoj je kaže Milorad Dodik tokom sastanka sa Gabrielom Eskobarom tražila sankcije za njega i za Alternativnu televiziju.

    “Ono što narod treba da prepozna da je Eskobar rekao javno opozicija, lideri opozicije su obećali da će raditi na razbijanju jedinstva Republike Srpske i to rade. Kad su oni rekli šta vama treba onda su oni rekli uvedite sankcije Dodiku i Alternativnoj televiziji. To je tražio Šarović i Borenović i još neki oko njih”, rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    Branislav Borenović ne otkriva o čemu je pričao sa Eskobarom. Iako sankcije ATV-u nije osudio, pred kamerama se brani da on nema ništa sa tim.

    “Čujem da je Milorad Dodik na Skupštini rekao da smo mi iz opozicije tražili sankcije za njega i za ATV što je potpuna laž. Da bio je jedan sastanak sa gospodinom Eskobarom. Tačno je samo jedno sankcije niko nije pominjao”, rekao je Branislav Borenović, predsjednik PDP-a.

    Nećemo dopustiti da nas ocjenjuje opozicija, poručuje Dodik. To će, kaže uraditi isključivo narod.

    “Kad ja pokušam da sarađujem sa međunarodnom zajednicom onda kažu Dodik je miljenik ovo ono. Kada kažem ne može to želim da se nešto vrati onda skoči međunarodna zajednica onda kaže Dodik proizvodi krizu. Zamislite pa to nema nigdje pa ja u najgora vremena kad sam bio predsjednik SNSD-a koji je bio opozicija nikada nisam udarao, ja sam kritikovao i govorio SDS-u i govorio sam možda i stvari koje tad u neko vrijeme su tražile izraz ili odraz. Ali kad je meni stavljeni na sto da se zabrani SDS kao teroristička organizacija kad smo sjedili u Stejt departmentu, ja sam rekao onda imate i moju ostavku”, rekao je Dodik.

    Opoziciji je jedino važno da sruši srpsko jedinstvo zajedno sa Eskobarom, jasan je Dodik. Mržnja prema meni im je, kaže veća od ljubavi prema Republici Srpskoj.

  • “Prekid vatre i možda trajni mir”

    Hans Kluge, šef Evropske kancelarije SZO, smatra da se približava “jedinstvena prilika” za evropske zemlje da kontrolišu prenošenje kovida 19.

    Ovi faktori uključuju visok nivo imunizacije, toplije vreme koje otežava širenje virusa i niže nivoe bolesti od omikronske varijante, rekao je zvaničnik SZO, prema Vashington Ekaminer.

    “Ovaj period veće zaštite treba posmatrati kao ‘prekid vatre’, koji bi nam mogao doneti trajni mir”, rekao je Kluge.

    Kluge tvrdi da prolećna sezona “ostavlja prostor za dug period mira i mnogo viši nivo odbrane stanovništva od bilo kakvog oživljavanja prenosa zaraze”.

    Ali ako druga varijanta stigne, kao što je bio slučaj sa omikronom krajem novembra, Kluge veruje da će evropske zdravstvene vlasti moći da je drže pod kontrolom, pod pretpostavkom da se nastavi sa imunizacijom i pojačanom vakcinacijom.

    Kluge je istakao da, iako je u Evropi prošle nedelje bilo 12 miliona novih slučajeva zaraze, nije došlo do značajnijeg povećanja broja ljudi koji su primljeni u bolnicu u istom periodu.

    Dok se Kluge nada da bi virus u Evropi mogao biti kontrolisan do proleća, drugi zvaničnici su skeptični.

    “Zabrinuti smo što u nekim zemljama kruži glasina da zbog vakcina i visoke transmisije omikrona i manje težine bolesti prevencija više nije moguća niti neophodna”, rekao je u utorak generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus.

    “Ništa nije dalje od istine”, rekao je on.

    Tedros je rekao da je 90 miliona slučajeva covida-19 prijavljeno SZO otkako je varijanta omikrona otkrivena krajem novembra prošle godine, više nego što je prijavljeno 2020.

    Uprkos ovom povećanju, Tedros naglašava da SZO ne poziva zemlje da se ponovo zatvore, već da „zaštite svoje stanovnike korišćenjem svakog alata iz dostupnog kompleta alata, a ne samo vakcina“.

  • Stiže nova digitalna valuta

    Stiže nova digitalna valuta

    Indijska centralna banka će u narednoj finansijskoj godini na tržište lansirati digitalnu rupiju, saopštila je ministarka finansija Nirmala Sitarama.

    “Uvođenje digitalne valute centralne banke će dati podsticaj, veliki podsticaj digitalnoj ekonomiji. Digitalna valuta će takođe dovesti do efikasnijeg i jeftinijeg sistema upravljanja valutama”, kazala je ona dok je predstavljala godišnji budžet zemlje.

    To bi značilo da će u finansijskoj 2022/23 godini koja počinje 1. aprila ova zemlja dobiti sopstvenu digitalnu valutu, piše CNBC.Ministarka nije iznela detalje o tome kako će digitalna rupija funkcionisati, ali je rekla da će biti uvedena “koristeći blokčejn i druge tehnologije”.

    Kako portal podseća, blokčejn je tehnologija koja je prvobitno stvorena uz bitkoin, ali je od tada evoluirala i prevazišla okvire kriptovaluta.

    Ako se bude držala ovih planova, Indija bi bila jedna od najvećih svetskih ekonomija koja bi uvela takozvanu digitalnu valutu centralne banke (CBDC).

    Kina, recimo, radi na digitalnoj verziji svog juana od 2014. godine i najdalje je odmakla kada je u pitanju lansiranje CBDC-a na globalnom nivou. Japan takođe istražuje sopstveni CBDC, a Federalne rezerve SAD prošlog meseca objavile su studiju o digitalnom dolaru, ali nisu zauzele čvrst stav o tome da li će ga izdati.

  • Haos u Americi

    Haos u Americi

    Snažna zimska oluja zahvatila je u četvrtak centralni i severoistočni deo Sjedinjenih Američkih Država, praćena velikim snežnim padavinama i ledom.

    Nevreme je izazvalo veliki kolaps u saobraćaju i dovelo do zatvaranja škola u nekoliko američkih država, dok su hiljade ljudi ostale bez električne energije.

    Upozorenja na zimsku i ledenu oluju na snazi su u velikom delu Amerike, od Teksasa do srednjeg zapada i Nove Engleske, saopštila je Nacionalna meteorološka služba.

    Više od 100 miliona stanovnika u najmanje 25 saveznih država je pod upozorenjem na vremenske neprilike, prenosi kablovska mreža Si-En-En.

    Pošto je na srednjem zapadu pao obilni sneg u sredu, u delovima tog regiona bi u četvrtak moglo da padne dodatnih 15 centimetara. Sneg će biti praćen vetrovima jačine do 56 kilometara na sat što bi značajno moglo da smanji vidljivost na putevima, prenosi “Glas Amerike”.

    Oluja je izazvala haos i u aviosaobraćaju. Do sredine dana je prema podacima vebsajta “Flajtaver” otkazano više od 4.000 letova. Samo na aerodromu u Dalasu, u Teksasu, otkazano je oko 2.000 letova.

    Delove Teksasa, Arkanzasa, Kentakija i Tenesija zahvatila je opasna ledena oluja. U pojedinim mestima bi do petka ujutro mogle da se naprave naslage leda od više od centimetra, što bi moglo da dovede do nestanaka struje i opasnih uslova na putevima, upozorila je meteorološka služba.

    “Sve će se zamrznuti tokom noći, zbog čega postoji mogućnost da na putevima budu tanke naslage leda koje je veoma teško videti”, objavio je na Tviteru Sekretarijat za saobraćaj države Arkanzas.


    Više od 220.000 domova i radnji u Teksasu, Arkanzasu, Misisipiju i Tenesiju je bez struje, pokazuju podaci vebsajta “Pauerautadžes”.

    Školski okruzi u nekoliko država, među kojima su Teksas, Mičigen i Ohajo, otkazali su časove u četvrtak.

    Zbog oluje će u mnogim mestima biti izuzetno niske temperature narednih dana – ponegde i do 6 stepeni ispod proseka.

  • EMA: Još bez dokaza o potrebi za drugom buster dozom

    EMA: Još bez dokaza o potrebi za drugom buster dozom

    Evropska agencija za lijekove (EMA) navela je da puna vakcinacija, a posebno buster doza, u značajnoj mjeri sprječavaju teške oblike bolesti izazvane infekcijom omikron sojem virusa korona, koji je trenutno dominantan u Evropi i većem dijelu svijeta.

    U EMA napominju da još nema dokaza koji bi podržali preporuku za upotrebu druge buster doze kod opšte populacije.

    “Osobe koje su primile tri doze vakcine pokazuju visok nivo zaštite od teških oblika infekcije i hospitalizacije. Pozivamo sve građane EU da obave punu vakcinaciju, a zatim prime i buster dozu”, poručio je doktor Marko Kavaleri ispred EMA.

    Na rednovnoj konferenciji za medije, u EMA napominju da najnoviji podaci iz svijeta pokazuju pojavu podvarijante omikron soja tzv BH2 varijante i da je u pitanju “bliski soj sa omikronom”, ali i da je još rano da se procijeni koliko se ova podvarjanta razlikuje od omikrona u smislu prenosivosti i “probijanja” imuniteta.

    Kada je riječ o buster dozama, u EMA kažu da rade na procjeni fajzer bustera za osobe od 16 do 17 godina, i da se očekuje aplikacija fajzera za procjenu buster doza za djecu od 12 do 15 godina.

    EMA procjenjuje i podatke iz Izraela o efikasnosti druge buster doze koja je tamo već u primjeni.

    “Do ovoga trenutka nema kliničkih dokaza ili dokaza sa terena koji bi podržali našu preporuku za drugi buster za opštu populaciju”, rekao je doktor Kavaleri.

    On dodaje da je za one koji su ozbiljno imunokompromitivani i za koje su preporučene tri doze za primarnu vakcinaciju, četvrta bi se računala kao prvi buster i kao takva ima preporuku EMA.

    Iz EMA su pozdravili početak prvih kliničkih studija monovalentnih vakcina prilagođenih omikron soju i pozvali faramceutsku industriju da istraže opcije bivalentnih vakcina.

  • Raspuštena armija botova

    Raspuštena armija botova

    Kompanija Amazon obustavila je kontroverznu marketinšku kampanju u kojoj su plaćali radnicima da tvituju o tome koliko vole firmu, piše “Fajnenešel tajms”

    Radnicima u skladištima najvećeg internetskog prodavca bilo je plaćano da šire pozitivne impresije o kompaniji i da poriču široko rasprostranjenu priču o problemima na radnom mestu – poput toga da su zaposleni primorani da uriniraju u boce kako bi postigli traženi učinak, prenosi The Verge.

    Prema internim dokumentima koje je obelodanio The Intercept prošle godine, kampanja je lansirana još 2018. kao odgovor na lavinu kritika u vezi sa Amazonovim uslovima bezbednosti na radnom mestu. Radnici su selektirani prema njihovom “velikom smislu za humor“ i rečeno im je da odgovaraju “učtivo i jednostavno“ kritičarima kompanije, uključujući i zvaničnike i političare.

    U tipičnom tvitu, radnik bi odgovorio kritičaru rekavši: “Radim u Amazonu na prijemu narudžbi već dve godine. Zar mislite da bih još bio tamo da nisam dovoljno plaćen? Imam pun (i velikodušan) paket beneficija. OH! I volim ljude sa kojima radim! Da – ide mi baš kako treba!“

    Radnici Amazona su bili prepoznatljivi na tviteru zahvaljujući oznaci “Amazon FC Ambassador“ koja se pojavljivala posle njihovih imena. Ali tačan identitet ili broj “ambasadora“ nikada nije utvrđen. Prema jednom istraživanju nađena su najmanje 53 aktivna naloga na Tviteru, ali je primećeno da su korisnici upotrebljavali slične izraze, tvitove i slike, pa su čak i menjali međusobno naloge, stvarajući nepregledne i preklopljene identitete.

    Mnogima je to delovalo isuviše izveštačeno da bi bilo shvaćeno ozbiljno, pa su ti nalozi brzo postali predmet kritika i sprdnje. Tome naravno nije pomogla ni činjenica da je svako sebe mogao nazvati Amazonovim ambasadorom na Tviteru, pa su se uskoro pojavile i parodije na tu temu.

    “Potpuno je bizarno to što je Amazon terao zaposlene da sede celo radno vreme i ulizuju se za ljude koji ih zapošljavaju. Osim toga, cela strategija je bila toliko haotična, da nije mogla da bude efikasna“, kazao je jedan vlasnik popularnog parodiranog naloga na Tviteru za The Verge.

    Reakcije ljudi izgleda da su konačno doprle do odgovornih u Amazonu, jer su, kako izveštava FT, viši zvaničnici Amazona… nezadovoljni slabim učinkom kampanje“, pa je kao rezultat toga kompanija “ugasila i uklonila sve tragove te marketinške kampanje krajem prošle godine“.

    “Potpuno je bizarno to što je Amazon terao zaposlene da sede celo radno vreme i ulizuju se za ljude koji ih zapošljavaju. Osim toga, cela strategija je bila toliko haotična, da nije mogla da bude efikasna“, kazao je jedan vlasnik popularnog parodiranog naloga na Tviteru za The Verge.

    Reakcije ljudi izgleda da su konačno doprle do odgovornih u Amazonu, jer su, kako izveštava FT, viši zvaničnici Amazona… nezadovoljni slabim učinkom kampanje“, pa je kao rezultat toga kompanija “ugasila i uklonila sve tragove te marketinške kampanje kirajem prošle godine“.

    .

  • Eskobar: Sankcije koje je SAD uvela tiču se korupcije

    Eskobar: Sankcije koje je SAD uvela tiču se korupcije

    Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je danas da se američke sankcije za pojedince na Zapadnom Balkanu tiču korupcije i da su, kako kaže, usmjereni na rješavanje jednog od najtežih problema za čitav Zapadni Balkan.

    “To je najteži problem za ovu generaciju, jer mladima oduzima njihovu ekonomsku bućnost, a demokratskim društvima mogućnost da funkcionišu”, rekao je Eskobar.

    On je tako odgovorio na pitanje novinara da prokomentariše izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će se na kraju ispostaviti da su sankcije Zvonku Veselinoviću i Milanu Radoičiću uvedene jer ne poštuju granicu između Srbije i Kosova.

  • Gornji dom austrijskog parlamenta usvojio zakon o obaveznoj vakcinaciji

    Gornji dom austrijskog parlamenta usvojio zakon o obaveznoj vakcinaciji

    Gornji dom austrijskog parlamenta usvojio je večeras nacrt zakona kojim je vakcinacija protiv virusa korona obavezna za sva odrasla lica.

    Otprilike 69 odsto stanovništva Austrije potpuno je vakcinisano protiv kovida 19, što je jedna od najnižih stopa u Zapadnoj Evropi.

    Mandat, za koji se očekuje da će se sprovoditi u fazama, vjerovatno će stupiti na snagu za nekoliko dana, ali neće biti provjera do 15. marta, kada će policija u redovnim patrolama početi da provjerava vakcinalni status osoba. Detaljnije provjere će početi kasnije u ​​trećoj fazi, kada registar vakcinacija bude pokrenut.

    Nakon što je prošao gornji dom, prijedlog zakona moraju da potpišu i predsjednik Aleksandar van der Belen i kancelar Karl Nehamer, nakon čega će stupiti na snagu. Taj proces obično traje nekoliko dana.