Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine saopštili su da je Opština Centar Sarajevo odbila da im izda urbanističku saglasnost za gradnju u parku Hastahana te da im nije ponudila alternativnu lokaciju za gradnju pod njihovim uslovima.
Kako su saopštili, jučer su primili rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje urbanističke saglasnosti za izgradnju poslovnog objekta u ulici Kranjčevićeva u Sarajevu. Tvrde da se lokalna vlast nije očitovala ni o njihovoj ponudi da im se ponudi alternativna lokacija.
“Iako je prema važećim propisima zahtjev podnijela direktno Centralna banka, odgovor je dostavljen advokatu koji nije bio uključen u sam proces podnošenja zahtjeva, što je još jedan od dokaza ignorantskog odnosa Općine Centar prema ovoj instituciji. Osim što je donijela navedeno rješenje, Općina Centar se nikada nije očitovala na zahtjev vezan za davanje ponude adekvatne, primjerene zamjenske parcele za gradnju, iako je u javnosti takvo opredjeljenje Općine više puta naglašavano”, istakli su.
Podsjetili su da su zemljište na Hastahani kupili u decembru 2019. godine, u skladu s, kako je navedeno, važećim propisima, kao i dokumentima Općine Centar, koji su još uvijek na snazi – regulacionim planom i odlukom Općinskog vijeća.
“Savjesni smo i zakoniti vlasnik parcele, a kupoprodajnim ugovorom je jasno definisano da je zemljište kupljeno s isključivim ciljem izgradnje poslovne građevine za potrebe Glavne jedinice Sarajevo po osnovu važećeg Regulacionog plana. Centralna banka je sve dosadašnje aktivnosti provela u skladu s važećim propisima, pa je tako 10. marta ove godine dostavila Opštini Centar idejno rješenje za buduću građevinu i time kompletirala zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti”, podsjetili su.
Zakonski rok u kojem je Opština, kako je naglašeno, bila dužna odlučiti o zahtjevu za izdavanje urbanističke saglasnosti istekao je 25. marta ove godine.
“Dana 30. marta Centralna banka dostavlja prvu urgenciju za postupanje Opštini Centar, zatim 13. aprila drugu urgenciju, a 26. aprila dostavlja i treću urgenciju za postupanje. U svojim obraćanjima Centralnoj banci predlagala je i održavanje sastanaka na koje se Općina nikada nije očitovala”, tvrde.
Zbog, kako je istaknuto, šutnje administracije Centralna banka je 7. septembra dostavila urgenciju na ranije upućenu žalbu Ministarstvu komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo. Tvrde da Opština Centar nije zakonski djelovala.
“Ministarstvo usvaja žalbu 14. septembra i Opštini nalaže donošenje rješenja o zahtjevu za izdavanje urbanističke saglasnosti. Dakle, nakon više od šest mjeseci od proteka zakonskog roka za rješavanje zahtjeva Centralne banke, Opština tek po zaključku drugostepenog organa 29. septembra donosi rješenje o odbijanju zahtjeva. Iz gore priloženog može se vidjeti da je Općina prekršila sve zakonske rokove za izdavanje rješenja te tek nakon što je ministarstvo izdalo nalog za donošenje rješenja, tačnije nakon šest mjeseci ciljanog odugovlačenja postupka, izdaje rješenje o odbijanju zahtjeva”, naveli su.
Obrazloženje rješenja temelji se na, kako su potcrtali, mišljenju Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, kao i navodima iz izvještaja ad hoc Radnog tijela Opštine Centar, a što je Centralna banka, kako je navedeno, u potpunosti opovrgla, iako nijedan argument Centralne banke nije uzet u obzir prilikom rješavanja.
Nije im jasno kako se dio prostora na kojem žele graditi tretira kao nacionalni spomenik.
“S obzirom na očigledna kršenja općinskih propisa, grubog zanemarivanja važećih odluka, ali i postojećeg ugovora, Centralnoj banci ne preostaje ništa drugo nego da se legitimnim putem izbori za svoja prava i interese, koji su joj ovakvim neutemeljenim postupanjem Opštine Centar, ugroženi. Ostaje nejasno po kojim kriterijima se parking prostor, koji je važećim regulacionim planom predviđen za građenje, može tretirati kao nacionalni spomenik”, pitali su.
Iz Centralne banke poručili su da će koristiti sve raspoložive pravne mehanizme za zaštitu svojih, kako su saopćili, legitimnih interesa, jer je institucija dovedena u situaciju apsolutne pravne nesigurnosti te je time kao zakoniti vlasnik onemogućena da koristi nekretninu u svrhe u koje ju je kupila, iako je sve svoje ugovorne obaveze uredno i pravovremeno izvršila.
