VRBAS Media

Autor: INFO

  • Bajden ponovo ređao gaf za gafom

    Bajden ponovo ređao gaf za gafom

    Prvu godinu predsjednikovanja Džozefa Bajdena svakako će obilježiti gafovi koji postaju sve češći.

    Iako ima poprilično gust raspored, 78-godišnji predsjednik SAD je u javnosti sve češće tema zbog nespretnih ispada i lapsusa.

    U američkom javnom mnjenju sve se češće postavlja pitanje njegovog stanja, a naročito nakon posljednjeg javnog nastupa. Naime, tokom govora o vakcinisanju privatnih poslodavaca u SAD, najprije se gradonačelnici Čikaga obratio s “gospodine”, potom je počeo nerazgovetno da priča i da se ponavlja, a potom je televiziju zamijenio telefonom.

    Već na početku govora Bajden je zvučao čudno.

    ”Gospodine gradonačelniče, hvala vam na pozivu u vaš grad. Kažem vam, svaki put kad dođem u Čikago, postoji neko koga želim da ukradem i vratim u Vašington. To sam već uradio nekoliko puta”, rekao je.

    Bajden se potom zbunio i oko saveznih država.

    “Još i Ohajo Pensilvanija, Ohajo Pensilvanija, ja sam iz Pensilvanije, predsjednik Ilinoisa Den Harmon”, govorio je.

    Tokom 20-minutnog govora, Bajdeni gafovi su se nastavljali.

    ”Spomenuo bih i Roberta Rajdera, ne, Rejtera… Sinoć sam bio na televiziji… na televiziji… telefonirao sam s osobom na odjeljenju urgentne u bolnici”.

    “Razmislite o ovome: 700.000 ljudi je umrlo u SAD. To je duplo više nego u ijednom ratu u kojem smo se borili. Mislim, to je baš… Uglavnom…”, rekao je Bajden.

  • Hiljade radnika ne znaju da im doprinosi nisu uplaćeni

    Hiljade radnika ne znaju da im doprinosi nisu uplaćeni

    Doprinosi za socijalno osiguranje za jul ove godine nisu uplaćeni za ukupno 35.759 radnika u Republici Srpskoj, a samo mjesec ranije bilo je skoro 5.000 manje zaposlenih prema kojima poslodavci nisu bili izmirili te obaveze.

    Podaci su ovo Poreske uprave Republike Srpske, gdje napominju da još nisu obrađene sve poreske prijave za jul ove godine.

    Ipak, da su u porastu neizmirene obaveze pojedinih poslodavca potvrđuje broj radnika u junu ove godine, kada njih 30.979, prema evidenciji Poreske uprave, nije imalo uplaćene doprinose za socijalno osiguranje, prenosi “Glas Srpske”.

    Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić ističe da se u Republici Srpskoj i dalje ne prepoznaje rad inspektora kada je u pitanju kontrola isplate plata, poreza i doprinosa, ali i samo sprovođenje Zakona o radu, kakav god, kako kaže, on bio sa svim svojim manjkavostima.

    “Nemamo više ni izvještaje o izvršenim kontrolama inspektora, zato vjerujem da je mnogo veći broj radnika bez uplaćenih doprinosa nego što to prikazuju zvanični podaci. Treba imati na umu sve one zaposlene koji su prijavljeni na četiri sata, a rade po osam ili deset časova dnevno, dok su im porezi i doprinosi uplaćeni samo za ta četiri sata”, naglašava Mišićeva.

    Prema njenim riječima, problem sa isplatom plata i poreza i doprinosa prisutan je već godinama, ali se ništa bitno kada je riječ o tom pitanju ne preduzima.

    “Radnici sve manje pokreću postupke da bi ostvarili svoja prava. Razlog za to je što ti postupci traju dugo. Mnogi, zatim, i ne znaju da im nisu uplaćeni doprinosi, već se susretnu sa tim problemom kada treba da budu penzionisani ili kada im zatrebaju usluge zdravstvenog sistema”, upozorava Mišićeva.

    Međutim, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić kaže da bi podatke o povećanju broja radnika za koje nisu uplaćeni doprinosi tretirao ipak kao neko kašnjenje od 15 dana ili mjesec, a ne kao generalno porast njihovog ukupnog broja.

    “Evidentno je da nema stečajeva i nekih velikih blokada”, napominje Trivić i naglašava da Poreska uprava ima dovoljno instrumenata da bi spriječila bilo kakvo neplaćanje poreza i doprinosa.

    Inače, u Poreskoj upravi ističu da naplata javnih prihoda RS već godinama ima trend rasta, posebno kada je u pitanju naplata doprinosa za socijalno osiguranje.

    “Samo u prvih devet mjeseci ove godine Poreska uprava RS je na račun javnih prihoda RS prikupila ukupno 2,038 milijardi maraka, što je za čak 215,1 miliona KM ili 12 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, uz rast naplate u svim segmentima javnih prihoda”, naveli su u Poreskoj upravi.

  • Vulin: Dio MUP i strane ambasade pravile afere protiv Vučića

    Vulin: Dio MUP i strane ambasade pravile afere protiv Vučića

    Da li će Koluvija biti osuđen ili neće, da li je na njegovoj plantaži proizvedena marihuana, o tome će odlučiti sud, a mi ovde govorimo o tome da su dijelovi MUP bili spremni da sve ovo što se dešavalo oko Jovanjice da bi predsjednik Vučić vidio rođenog brata u zatvoru i da bi podnio ostavku, rekao je večeras ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin.

    Vulin je gostujući na TV Pinku potvrdio da su nekadašnja sekretarka Uprave kriminalisticke policije Dijana Hrkalović, načelnik Odeljenja za narkotike beogradske policije Slobodan Milenković i inspektor Dušan Mitić odbili da budu ispitani na poligrafu.

    – Kada nećete da idete na poligraf, onda sigurno nešto krijete. Šta vas je koštalo da tih deset minuta odete na poligraf – rekao je Vulin.

    On je naveo da je prisluškivanje predsjednika Vučića imalo za cilj da pribavi kompromitujući materijal o predsjedniku ili članovima njegove porodice.

    – Kada to nije prošlo, kada nisu našli ništa što bi moglo da uprlja predsjednika Vučića i članove njegove porodice, onda je došla ”Jovanjica” – rekao je ministar unutrašnih poslova.

    Vulin je dodao da se Vučić nadao da do ovakve situacije neće doći i da će osumnjičeni za ove slučajeve otići na poligraf.

    – Ovo je nastavak price o prisluškivanju. Oni su htjeli da nađu bilo šta što će Vučića povezati sa bilo kakvim kriminalom. A kada nisu uspjeli da nađu ništa, onda je došla ”Jovanjica” kako bi brata Aleksandra Vučića pokušali da povežu sa Koluvijom – rekao je Vulin.

    On je naglasio da nema nikakve veze izmedu Koluvije, Andreja i Aleksandra Vučića, i da je Koluviji nuđeno da izmisli kontakte sa Vučićima.

    – U imeniku Koluvije nije bilo ni broja telefona Vučića, a kamoli razgovora. Od prisluškivanja do ”Jovanjice” nije moglo da prođe bez stanih službi. Jedini način da srušite Vučića nije da ga pobjedite na izborima, jer je volja naroda takva da ga narod podržava. Oni žele da kompromituju porodicu Vučić kako bi predsjednika natjerali da on zbog porodice podnese ostavku – ocijenio je Vulin.

    On je iznio tvrdnju da je bilo saradnje paralelne strukture u MUP sa zapadnim ambasadama, i dodao da u MUP nema mjesta za one koji su pokušali da povežu predsjednika Srbije i njegovu porodicu sa kriminalom.

    – Tako urušiti poverenje u policiju je neprihvatljivo. To ne može, to ne smije da se dešava. Da smo imali takve ljude koji su u stanju da zloupotrebe svoju funkciju, MUP ne bi imao ovakav uspjeh kao što je imao u proteklih godinu dana – rekao je Vulin.

    Ministar je dodao da će Srbija saznati ko je i kakvu ulogu imao u ovim kriminalnim aktivnostima.

    – Jedini čovjek koji može da pobijedi na predsjenickim izborima je upravo Aleksandar Vučić. Ako SNS ne izabere Vučića za predsjednika Srbije, to znači da je SNS pala pod uticaj stranih službi – smatra Vulin.

  • ubrilović jasan: Nema kalkulisanja, saradnja Demosa sa SNSD iskrena i otvorena

    ubrilović jasan: Nema kalkulisanja, saradnja Demosa sa SNSD iskrena i otvorena

    Predsjednik Demokratskog saveza Demos Nedeljko Čubrilović istakao je da ova stranka nikad nije kalkulisala i tamo gdje je jak DEMOS, jaka je i koalicija i dodao da između SNSD i DEMOS postoji iskrena i otvorena saradnja.

    Na večerašnjem radnom sastanku Predsjedništva Gradskog odbora DEMOS-a Banjaluka, kojem je prisustvovao i lider SNSD-a Milorad Dodik, Čubrilović je rekao da je banjalučka organizacija DEMOS-a ozbiljna i odlučna da napravi dobre rezultate na opštim izborima 2022. godine.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik istakao je da je ova koalicija državotvorna i okrenuta ka rješavanju problema građana Republike Srpske s ciljem stvaranja što boljih uslova za život.

    Dodik je naglasio da je jačanjem ove koalicije jačala i Banjaluka kao privredni i administrativni centar Republike.

    – Između SNSD-a i DEMOS-a postoji izuzetna saradnja i ona će takva biti i u budućnosti – poručio je Dodik.

    Predsjednik Gradskog odbora DEMOS-a Banjaluka Slobodan Stanarević rekao je da ova partija počinje organizacione pripreme za opšte izbore koji će biti održani naredne godine.

    On je izrazio očekivanje da će saradnja na nivou Banjaluke između dva koaliciona partnera, DEMOS-a i SNSD-a, biti na još boljem nivou u interesu samog grada i njegovih stanovnika.

  • Kovačević: Čampara potvrdio da je Ustavni sud BiH političko sredstvo

    Kovačević: Čampara potvrdio da je Ustavni sud BiH političko sredstvo

    Radovan Kovačević, savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, rekao je večeras za RTRS da je smiješno i skandalozno da neko tvrdi da politička izjava i zalaganje za vraćanje u okvire Ustava predstavljaju antiustavno djelovanje i nešto što Ustavni sud treba na bilo koji način da osudi.
    – To su političke igre političkog Sarajeva, političkih Bošnjaka i nešto što nema apsolutno nikakve veze sa realnošću – rekao je Kovačević komentarišući izjavu ministra unutrašnjih poslova FBiH Aljoše Čampare koji je zatražio od Ustavnog suda BiH da “pokrene proceduru utvrđivanja privremene nesposobnosti Milorada Dodika za vršenje funkcije člana Predsjedništva BiH”.

    Kovačević ističe da se vraćanje u okvire Ustava, kakav je jedini na snazi u BiH i potpisan i prihvaćen između ostalog i od Republike Srpske kao strane u Dejtonu, ne može smatrati antiustavnim djelovanjem.

    Poručuje da Ustavni sud BiH, sa troje stranih sudija koje konstantno zajednički djeluju sa bošnjačkim sudijama, radi protiv interesa srpskog i hrvatskog naroda i protiv interesa i ustavnih prava i pozicije Republike Srpske.

    Kovačević kaže da to potvrđuje i Čamparina izjava, te da je ovakav Ustavni sud isključivo političko sredstvo bošnjačke politike.

    Kovačević ističe da “niko neće bilo kakvim igricama ni igrama, pa ni Ustavni sud BiH koji je davno izašao iz svojih ustavnih okvira propisanih Dejtonskim sporazumom, osujetiti Republiku Srpsku da zaštiti svoja prava i konačno vrati sve ono što joj je na nezakonit način oduzeto i da sve uskladi sa onim što su njena Ustavom zagarantovana prava”.

  • Ima li OEBS hrabrosti da označi krivce?

    Ima li OEBS hrabrosti da označi krivce?

    Bošnjački funkcioneri u Savjetu ministara BiH više od godinu prave se nevješti i oglušuju o zahtjeve Misije OEBS-a uporno opstruišući imenovanje Nadzornog tijela za praćenje sprovođenja Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina.
    Nakon što su dvije godine opstruisali usvajanje strategije, bošnjački ministri su 24. septembra prošle godine podigli ruku i glasali za usvajanje tog dokumenta, ali strategija je i dalje mrtvo slovo na papiru zato što od tada koče imenovanje Nadzornog tijela za njeno praćenje. Zbog tih opstrukcija misija OEBS-a u BiH organizovala je polovinom ove sedmice onlajn konferenciju za pravosudne radnike i advokate, a centralne teme konferencije odnosile su se upravo na negativne posljedice neuspostavljanja Nadzornog tijela, zatim prenos predmeta sa Suda i Tužilaštva BiH na pravosudne institucije entiteta i Brčko distrikta, te usklađivanje sudske prakse.

    – Iako je pravosuđe u BiH postiglo napredak u procesuiranju predmeta ratnih zločina, još postoje značajni izazovi u koje spada negativan trend smanjenja broja okončanih predmeta i osuđujućih presuda, te trenutni broj od preko 550 neriješenih predmeta sa poznatim osumnjičenim osobama – rekla je šefica Misije OEBS-a u BiH Katlin Kavalec.

    Ona je ocijenila da, kako vrijeme prolazi, postaje sve teže i teže ostvariti pravdu, jer žrtve, svjedoci i počinioci umiru, ističući da je zato od ogromnog značaja da Savjet ministara uspostavi Nadzorno tijelo bez odgađanja i da sve institucije uključene u sprovođenje strategije ispune svoje obaveze.

    Milan Tegeltija, savjetnik za pravna pitanja srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, kaže da postoji samo jedan i to očigledan razlog zbog koga političko Sarajevo opstruiše imenovanje Nadzornog tijela i primjenu strategije.

    – To je sprečavanje procesuiranja ratnih zločina počinjenih nad Srbima. Bošnjačke elite igraju na kartu vremena, odnosno na biološki sat koji svakim novim otkucajem smanjuje mogućnost procesuiranja tih zločina. Rekao bih da su bošnjačke političke elite uporedo sa usvajanjem revidirane strategije javno, što su učinile pod pritiskom međunarodnih organizacija, interno usvojile strategiju za njeno opstruisanje, a što gledamo duže od godinu dana – kaže Tegeltija.

    On smatra da je to svima jasno, uključujući i OEBS i EU, ističući da je pitanje imaju li hrabrosti i volje da to javno kažu i identifikuju krivce za opstrukciju procesuiranja ratnih zločina.

    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić dijeli njegovo mišljenje i kaže da je politički motivisano bošnjačko protivljenje tome da on bude član Nadzornog tijela.

    – Bošnjački politički vrh uporno koči primjenu strategije zato što ona predviđa da se prioritetno moraju rješavati predmeti ratnih zločina nad srpskim civilima i vojnicima i to oni za koje su odgovorni visoki bošnjački vojni i politički funkcioneri. Ohrabruje insistiranje OEBS-a na tome da počne primjena strategije, ali je tragično kada neko sa strane mora da utiče na to da se u BiH postupa po zakonu

  • Počeo Bajdenov obračun sa Trampom

    Počeo Bajdenov obračun sa Trampom

    Bela kuća je saopštila da Džozef Bajden neće blokirati predaju dokumenata istražnoj komisiji Predstavničkog doma koja istražuje pobunu na Kapitolu Hilu.

    Time je praktično pokrenut obračun sa bivšim predsednikom Donaldom Trampom koji ne želi da se ti dokumenti dostave istražnim organima.

    Pismo savetnice Bele kuće Dejne Remus upućeno Arhivu SAD zapravo je početak potencijalno dugotrajne pravne bitke oko nemira na Kapitolu, prenosi AP. Tramp, koji je svojim pristalicama na dan nemira poručio da se “bore pakleno” i branio izgrednike koji su tukli policiju i provalili u zdanje američkog Kongresa, pokušava da spreči kongresnu istragu.

    Odbor Predstavničkog doma koji istražuje 6-januarsku pobunu formiran tokom leta, sada ima značajan zadatak da ustroji sve detalje i pribavi dokumente i iskaze od svedoka koji mogu, ali nisu obavezni da sarađuju.

    Advokat Stiv Benon, bivši Trampov saradnik, izjavio je da neće učestvovati u istrazi odbor Predstavničkog doma, jer se Tramp poziva na predsedničku privilegiju i zahteva izuzeće.

    Benon je bio jedan od najbližih saradnika Donalda Trampa, ali 6. januara nije više bio angažovan u Trampovoj administraciji.

    Dva druga Trampova pomoćnika, bivši šef osoblja Bele kuće Mark Medous i bivša zvaničnica u Pentagonu Keš Patel, sarađuju sa odborom, potvrđeno je zvanično iz Predstavničkog doma.

  • UNDP demantovao glasine i podmetanja na račun Instituta za javno zdravstvo

    UNDP demantovao glasine i podmetanja na račun Instituta za javno zdravstvo

    UNDP je uputio saopštenje povodom medijskog izvještavanja o nabavci PCR testova u kome se kaže da nisu donirali 204.900 PCR testova Institutu za javno zdravstvo RS.

    Saopštenje prenosimo u cjelosti:

    “Povodom nedavnog medijskog izvještavanja u vezi nabavki PCR testova, UNDP želi korigovati netačne navode.

    UNDP je u potpunosti posvećen pružanju podrške Bosni i Hercegovini kad je to najpotrebnije kroz upravljanje sredstvima naših donatora i partnera s najvećim profesionalizmom i dužnom pažnjom.

     U vezi sa navodima o neregularnosti procesa nabavke želimo naglasiti da UNDP slijedi i u Bosni i Hercegovini primjenjuje sopstvena korporativna pravila i procedure nabavki, osmišljena i implementirana u skladu sa principima „vrijednosti za novac”, pravičnosti, integriteta, konkurentnosti i transparentnosti. Detaljni propisi i procedure nabavki su dostupni javnosti na internetu (https://popp.undp.org/SitePages/POPPRoot.aspx).

    Navod da je 204.900 PCR testova donirano je činjenično netačan, jer je UNDP isporučio 204.900 PCR testova Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske u periodu od aprila 2020. do avgusta 2021. godine. Od ukupno isporučenih 204.900 PCR testova, 179.000 je finansirano sredstvima Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske (te ne predstavljaju donaciju), dok je 25.900 finansirano sredstvima donatora.

    Prije zaključivanja ugovora za nabavku PCR testova, ponuđeni PCR testovi su prolazili kroz dvostruku provjeru kvaliteta i prihvatljivosti. Jedan od zahtjeva u okviru tenderskih procedura je bio da dobavljač i test budu registrirani kod Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Opšta specifikacija PCR-a koja se uobičajeno koristi u nabavci temelji se na standardima WHO-a i potvrđuju je krajnji korisnici prije objavljivanja natječaja. U obzir za nabavku dolazili su samo testovi koji su ili bili na listi odobrenih testova od strane WHO ili su prošli UNDP-ovu obaveznu provjeru od strane zdravstvenih stručnjaka koji se nalaze u Jedinici za globalno zdravlje (Global Health Unit).

    Svako, uključujući osoblje UNDP-a, dobavljače, partnere i širu javnost, može dostaviti navode o eventualnim nepravilnostima u radu direktno UNDP-ovoj Nezavisnoj kancelariji za revizije i istrage, koristeći javno dostupne kontakte

    (https://www.undp.org/content/undp/en/home/accountability/audit/office-of-audit-and-investigation.html#report). Svi navodi se ispituju i, gdje je to prikladno, istražuju u cijelosti.

     Informacije o UNDP nabavkama i ugovorima, kao i nazivi kompanija sa kojima su ugovori za usluge ili robe potpisani su dostupne svim građankama i građanima na globalnoj stranici UNDP Transparency

  • Dok se Dodik otcjepljuje, Podžić sam komanduje: Opasne političke igre sa Oružanim snagama BiH

    Dok se Dodik otcjepljuje, Podžić sam komanduje: Opasne političke igre sa Oružanim snagama BiH

    Nekoliko dana nakon što je srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, ponovo najavio da će Republika Srpska povući saglasnost za formiranje Oružanih snaga BiH, ministar odbrane Sifet Podžić samostalno je odlučio da odgodi vojnu vježbu na Manjači sa Vojskom Srbije.

    Nema dokaza da je Podžić, inače kadar DF Željka Komšića i bivši general tzv. Armije BiH, na ovaj način odgovorio Dodiku. Ali je činjenica da se nastavljaju političke igre oko vojske, što se kroz istoriju ovdašnjih prostora pokazalo kao veoma opasno.

    Dok jedni tvrde da je Podžić imao ovlaštenje da sam „prolonigira“ vježbu, ima i onih koji se u strahu pitaju šta je sljedeće što bi ministar mogao da naredi, bez konsultacije sa svojim zamjenicima i bez naredbe Predsjedništva BiH? Da li je ovo samo pokazna vježba Podžića i Bošnjak za nešto mnogo krupnije?

    – To je ispipavanje terena na bezazlenoj stvari, a to je vojna vježba sa 200 ljudi. Da li to znači da Srbi nisu bitni? Ako dva ključna čovjeka, zamjenik ministra i najviše pozicionirani oficir u OS BiH ne znaju ništa o otkazivanjhu vježbe, šta mislite šta se sljedeće može dogoditi? – kaže za Srpskainfo Dušanka Majkić, druga zamjenica predsjedavajućeg Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost PS BiH.

    Majkićeva se pita da li je potez Podžića u vezi sa onim što Bakir Izetbegović govori, a to je da je potreban razvoj namjenske industrije u FBiH „za ne daj bože“.

    – Mnoge stvari su same po sebi počele da govore, na koje se ranije nije ni obraćala pažnja. Zašto Bošnjaci ne daju da se prodaju viškovi naopružanja koji su trebali biti prodani? Zato što bi 80 odsto trebalo da završi u entitetskim budžetima jer je to entitetsko oružje. Zašto oni čuvaju to? Dakle, jedan narod donosi odluke po principu ovo je naša vojska i mi tako odlučujemo. E, takvu državu teško da će moći sačuvati – zaključuje Majkićeva.

    Bivši ministar odbrane BiH, Zekerijah Osmić, podsjeća da su OS BiH formirane odlukama entitetskih parlamenata, a potom PS BiH. Prije toga, na isti način su prestale da postoje entitetske vojske.

    – Koliko se sjećam zakona, ministar je imao pravo da odgodi vježbu. Ne radi se o onome, kako je Dodik rekao, da je ministar odustao od vježbe. Ministar je jasno rekao da je zbog epidemiološke situacije samo prolongirao vježbu i da će se dogoditi kada se steknu uslovi. Potvrđujem da je ministar potpuno ispravno postupio, a da Dodik postupa u znaku već duže vrijeme poznatih njegovih izjava o disoluciji, raspadu BiH, pa evo i o raspadu OS BiH i formiranju oružanih snaga RS. Dodik i sam zna da se te odluke, pa i odluka o formiranju OS BiH, mogu mijenjati, ali na isti način kako su i donesene. Prema tome, ako neko smatra da treba promijeniti, zna se kako se to radi – kaže Osmić za Srpskainfo.

    Na naše pitanje da li i dalje smatra da je Podžić ipak sam mogao da odgodi vježbu, i pored toga što njegov zamjenik iz RS, Mirko Okolić, tvrdi da nije bio obavješten, Osmić kaže: „Nakon toliko godina, ne mogu garantovati. Poznata je praksa da ministar konsultuje svoja dva zamjenika kada su u pitanju određene odluke, ali sada precizno ne znam da li je ovdje potrebna saglasnost njegovih zamjenika. Jer praktično se radi samo o odgađanju vježbe, ovaj ministar je to mudro uradio – smatra Osmić.

    Pokušali smo da čujemo komentar i ministra Podžića, ali nije odgovarao na naše telefonske pozive. Predsjedavajući Savjeta ministara, Zoran Tegeltija, smijenio je Podžića, ali to treba da potvrdi Parlamentarna skupština.

    Stručnjak za bezbjednost, Dževad Gališajević, smatra da je prisvajanje institucija u Sarajevu ključni problem odnosa između tri naroda i tri vjere u BiH. Za ministra Sifeta Podžića kaže da „nije ni malo naivan, ali nije ni građanski“.

    – Nemoguće je pričati o opredjeljenju Podžića za evroatlanske integracije, a istovremeno zanemariti da je on u proteklom ratu, sa još 12 oficira Izetbegovićeve vojske, prošao specijalni vojnoobavještajni kurs u Pakistanu, gdje pakistanska vojnooobavještajna služba obučava određene ljude. Kada se vidi ta pakistanka linija, kada se vidi da je glavni organizator napada na SAD Halid Šeik Muhamed bio u Pakistanu, koji je dobio državljanstvo BiH i imao vezu sa ovim generalima, onda ovo nije samo pitanje generalnih nastojanja SDA da prisvoji sve institucije, nego je dio i određenog sistema vrijednosti koji ima Podžić – tvrdi Galijašević.

    Dževad Galijašević
    Prema njegovim riječima, OS BiH nisu sposobne za vođenje bilo kakvog rata, pogotovo protiv jednog naroda u BiH, jer se obučavaju da budu formacija koja će ispunjavati NATO interese i učestvovati u njihovim misijama.

    – Zato bih iz tog ugla posmatrao ovu odluku, koliko je ona bila koordinisana sa evropskom i američkom komandom NATO u Sarajevu, koliko je koordinisana sa određenim ambasadama. Jer, samo par dana prije toga završena je velika vojna vježba EUFOR u BiH. To nije smetalo Republici Srpskoj da da saglasnost, kao što joj nije smetala ni vježba sa američkom vojskom. Zato je potez Podžića dodatna ponižavajuća odluka za Srbe. To je poruka da ni OSBiH nisu njihove, da se oni ne pitaju, da BiH nije njihova, da se oni ne pitaju. Šta je Željko Komšić nego bošnjački Šešelj? Mikrofon najradikalnijih političkih pristupa bošnajčke elite u Sarajevu. Šta je Šefik Džaferović nego policijski službenik koji je u ratu povezan sa teškim raznim zločinima i to mu ne smeta karijeri. Takva dva čovjeka na najvažnijim funkcijama u Predsjedništvu BiH nisu sposobni da vide u koliko ozbiljnoj situaciji je BiH – kaže Galiješević.

  • Dvanaest država traži da EU finansira podizanje ograda na spoljnim granicama

    Dvanaest država traži da EU finansira podizanje ograda na spoljnim granicama

    Hrvatska je protiv prijedloga 12 država članica da se evropskim sredstvima finansira postavljanje ograda i žica na spoljnim granicama EU, izjavio je u petak hrvatski ministar unutranjih poslova Davor Božinović.

    Na inicijativu Litvanije, 12 država članica EU potpisalo je pismo u kojem traže da se evropskim sredstvima omogući finansiranje ograda i prepreka na spoljnim granicama EU, kako bi se lakše borilo protiv ilegalnih migracija.

    Osim Litvanije, to su pismo potpisale Austrija, Bugarska, Kipar, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Mađarska, Letonija, Poljska i Slovačka.

    “Mislim da Evropa nije blizu takvoj odluci jer to mora biti zajednička odluka svih država članica. Što se Hrvatske tiče, mi smo, zbog specifičnosti našeg susjedstva, gdje žive i Hrvati i zbog dobrosusjedskih odnosa koje nastojimo ostvariti, od početka govorili da se ne zalažemo za podizanje žica i ograda”, rekao je Božinović.

    U pismu u koje je uvid imala agencija France presse, a koje potpisuju ministri unutrašnjih poslova 12 zemalja, kaže se da je “podizanje fizičkih barijera učinkovita mjera zaštite granica koja služi interesima čitave EU, ne samo zemalja na prvoj crti”.

    Oni naglašavaju da “nadzor granica ne sprečava pokušaje ilegalnih prolaza”, u pismu koje su poslali potpredsjedniku EK Margaritisu Šinasu i komesarki za unutrašnje poslove Ilvi Johanson.

    “Ta legitimna mjera trebalo bi bude dodatno i adekvatno finansirana iz evropskog budžeta”, naglašavaju ministri u pismu.

    Hiljade migranata prelaze granicu

    Više hiljada migranata prešlo je posljednjih mjeseci granicu između Bjelorusije i EU, u Litvaniji, Letoniji i Poljskoj. EU optužuje režim bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da orkestrira te prolaze, u znak odmazde za evropske sankcije.

    Poljska i Litvanija počele su podizati ogradu s bodljikavom žicom na dijelu granice s Bjelorusijom. Mađarska je takvu ogradu na granici sa Srbijom podigla u vrijeme migrantske krize 2015.

    Ministri unutrašnjih poslova u petak su raspravljali i o prijedlogu da se uredba o dubinskim provjerama i zadržavanju migranata na granici izdvoji iz paketa prijedloga o migracijama i azilu, kako bi se donekle pomaknula stvar s tim prijedlogom u vezi s kojim države članice nikako da postignu saglasnost.

    Tom se prijedlogu protive mediteranske zemlje i zemlje Višegradske grupe, koje insistiraju na tome da se dogovor postigne o cijelom paketu.

    Zemlje koje se tome protive traže da se prije svega nađe odgovor na pitanje jesu li migranti, kada dođu u EU, stigli na teritoriju pojedine države članice ili na teritorij EU kao cjeline.

    Ako je odgovor na to pitanje da su ušli na teritoriju EU, onda mora postojati solidarnost svih članica, a ne da teret njihovog prihvatanja padne na zemlje koje se nalaze na spoljnim granicama, smatraju one.

    Ministar Božinović kaže da je upravo to razlog zašto se ne može prihvatiti prijedlog o izdvajanju te uredbe iz cijelog paketa.