VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Bilo bi normalno da svi poštuju međunarodno pravo”

    “Bilo bi normalno da svi poštuju međunarodno pravo”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik danas je u Istočnom Sarajevu, na obilježavanju Dana diplomata Rusije, ocijenio da bi bilo dobro da zapadne diplomate poput ruskih poštuju međunarodno pravo, uvažavaju Dejtonski sporazum i činjenicu da je BiH kao savezna zajednica ili državna zajednica sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

    To je ono što je zapisano i u ustavu i duboko u Dejtonskom sporazumu. Bilo bi normalno da svi diplomatski radnici koji dolaze u BiH poštuju upravo to međunarodno pravo, rekao je Dodik.

    Dodik je položio vijenac na spomen obilježje ruskom diplomati Vitaliju Čurkinu, koji je spriječio da u Savjetu bezbjednosti bude usvojena britanska rezolucija o Srebrenici, kojom se htjelo srpski narod okarakterisati kao genocidan.

    Srpski član Predsjedništva BiH je istakao da je Čurkin tada odigrao važnu ulogu, ispunjavajući stav najvišeg rukovodstva svoje zemlje, te izrazio zahvalnost za to.

    On je prisutnom ambasadoru Rusije u BiH Igoru Kalabuhovu i ostalom osoblju Ambasade Ruske Federacije u BiH čestitao praznik i poželio sve najbolje.

    Ističući da je upoznao mnogo ruskih diplomata koji u BiH dolaze godinama, Dodik je rekao da je uvijek imao dobru sa svima njima.

    On je konstatovao da je suprotno ruskim diplomatama jedan broj njihovih kolega, uglavnom zapadnih, nasilno kršio Ustav BiH i Dejtonski sporazum.

    – Ranije, prije 15-20 godina, prevarama i raznim stvarima dolazili su do nekih rješenja nametanjem od strane visokog predstavnika, a sada to pokušavaju da zaštite pričama o nekim dogovorima koji nisu postojali – naglasio je Dodik.

    Prema njegovim riječima, danas je odata pošta jednom važnom čovjeku za Republiku Srpsku i Srbe – Vitaliju Čurkinu koji je u ime najvišeg rukovodstva Rusije podigao veto u Savjetu bezbjednosti UN i onemogućio usvajanje britanske rezolucije kojom su htjeli da osude Srbe kao genocidan narod.

    – Pamtimo ovdje dvije stvari – taj postupak Ruske Federacije i šta je Velika Britanija htjela od nas da učini – rekao je Dodik i dodao da su Britanci, koji su u svojoj istoriji počinili nekoliko genocida širom svijeta, pokušali da Srbima na bezočan način pripišu genocid.

    Dodik je naveo da je više puta imao sastanke sa Čurkinom, između ostalog u njegovoj rezidenciji u Njujorku, i da su razgovarali o svim ovim pitanjima.

    – Ruska Federacija u kontinuitetu poštuje Dejtonski sporazum i teritorijalni integritet BiH, ono što se dogovorimo mi ovdje, ali u neutralnim uslovima, a ne u uslovima nametnutih rješenja, bezočnim prijetnjama kao što je to činio Pedi Eešdaun pod plaštom podrške briselske, vašingtonske, londonske i nekih drugih administracija – konstatovao je Dodik.

    On je poručio da je vrijeme da se odajući poštu Čurkinu vratimo istinskim uzornim vrijednostima samog slova Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH.

    – Ovo što danas radimo ovdje nije ništa drugo nego poštovanje Ustava – zaključio je Dodik.

    Pored Dodika i ambasadora Kalabuhova, vijence i cvijeće na spomen-obilježje Čurkinu položili su gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić, načelnik Istočnog Novog Sarajeva Jovan Katić, princ Filip i princeza Danica Karađorđević, predstavnici udruženja “Istočna alternativa”, te Udruženja antifašista Istočnog Sarajeva.

  • “Napad sve izvjesniji, spremamo se za najgore”

    “Napad sve izvjesniji, spremamo se za najgore”

    Rusija mora da bira između diplomatskog rešenja krize oko Ukrajine ili suočavanja sa ekonomskim sankcijama, rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

    Sa druge strane, povećano je vojno prisustvo snaga NATO u istočnim zemljama Alijanse.

    “Rusija ima izbor: mogu da izaberu diplomatsko rešenje, ali ako izaberu konfrontaciju, platiće visoku cenu”, poručio je Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za medije sa britanskim premijerom Borisom Džonsonom u Briselu, prenosi agencija Rojters.

    On je upozorio da će biti ekonomskih sankcija i povećanog vojnog prisustvo NATO u istočnom delu Alijanse, kao i da je Velika Britanija zaista važan deo toga.

    U odgovoru na pitanje novinarke Bi-Bi-Sija, Džonson je procenio da trenutno ukrajinska vojska ima 200.000 vojnika.

    “Želim samo da naglasim da bi bila apsolutna katastrofa ako bi došlo do rata na ukrajinskom tlu, kao i da bi došlo do ozbiljnog krvoprolića”, upozorio je britanski premijer.

    On je poručio da ljudi u Rusiji moraju da razmišljaju i o tome da li je razumno da se, kako je naveo, troši krv ruskih vojnika u ratu, za koji on kaže da bi bio katastrofalan.


    Broj ruskih vojnika na ukrajinskoj granici se povećava i mogući napad je sve izvesniji, rekao je Stoltenberg.

    “Ovo su opasna vremena za evropsku sigurnost”, rekao je Jens Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za novinare.

    “Broj ruskih vojnika se povećava. Mogući napad sve je izvesniji”, upozorio je.

    “NATO nije pretnja Rusiji, ali moramo biti spremni za najgore, istovremeno verujući u političko rešenje”, naglasio je.

  • Komšić odustao od posjete Kosmetu: Za Kovačevića ključ bila Dodikova reakcija

    Komšić odustao od posjete Kosmetu: Za Kovačevića ključ bila Dodikova reakcija

    Član Predsjedništva BiH Željko Komšić očigledno je odustao od posjete južnoj srpskoj pokrajini – Kosovu i Metohiji prvenstveno zbog odlučne reakcije iz Republike Srpske, na prvom mjestu srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, rekao je Srni savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević.

    “Komšić tvrdi da je od posjete odustao jer ne želi da doprinosi dodatnoj podjeli u BiH. To je potpuno licemjerno jer da je uistinu tako kako kaže, on ne bi nikada ni planirao takvu posjetu za koju se unaprijed zna kakva će biti reakcija iz Republike Srpske i koja će ozbiljno narušiti dobrosusjedske odnose BiH sa zemljama u regionu”, naveo je Kovačević.

    On je naglasio da zahvaljujući odlučnoj i principijelnoj politici Republike Srpske, BiH nije priznala Kosovo i Metohiju kao nezavisnu zemlju, već će za BiH Kosmet uvijek biti isključivo sastavni dio Republike Srbije.

    Prema njegovim riječima, evidentno je da je Komšić dva puta uzurpirao mjesto člana Predsjedništva BiH – prvi put kada je bošnjačkim glasovima to mjesto ukrao hrvatskom konstitutivnom narodu koje im po Ustavu pripada, a drugi put svojim postupcima u Predsjedništvu BiH, gdje su njegovi potezi i politika uvijek isključivo u maniru političke provokacije, a nikada usaglašeni, zvanični stavovi Predsjedništva BiH.

  • Haker u Hrvatskoj oteo podatke 100.000 građana, sad traži pola miliona dolara u kriptovalutama

    Haker u Hrvatskoj oteo podatke 100.000 građana, sad traži pola miliona dolara u kriptovalutama

    Haker koji je napao telekomunikacijsku kompaniju A1 Hrvatska te ukrao lične podatke najmanje 100.000 korisnika traži da mu kompanija u iduća 24 sata isplati oko pola miliona dolara u kriptovalutama.

    Ako to ne učini, on je zaprijetio da će objaviti ukradene podatke na više hakerskih i darknet foruma.

    A1 je objavio da su ukradeni podaci oko 10 posto ukupnog broja korisnika te mreže, a da su izloženi podaci ime i prezime, adresa, OIB te broj telefona, piše Index.

    Jučer je osoba koja se predstavila kao haker koji je upao u sistem A1 o svemu emailom obavijestila nekoliko medija. U tom je mailu iznio tvrdnju da je hakirao cijelu bazu podataka A1 korisnika i da je u A1 kao dokaz poslao dio tog popisa.

    Portal Index.hr je preko maila stupio u kontakt s hakerom, koji kaže da mu iz A1 nisu odgovorili na mailove koje je poslao na više adresa, između ostalog i visokorangiranim osobama u kompaniji.

    “Prije najave nisu me obavijestili ni odgovorili na moj upit. Moj zahtjev za 150 ETH nije popunjen. Prošlo je skoro 48 sati, dao sam im 72”, piše haker.

    Sto pedeset ethereuma (ETH) trenutno vrijedi 476.678 američkih dolara, a rok od 72 sata ističe kasno večeras.

    “U slučaju da prođu 72 sata, baza podataka bit će napravljena javnom. U slučaju da mi plate kao što zahtijevam, nikome ništa”, navodi.

    Optužuje i A1 da nije dovoljno zaštitio podatke korisnika te ih upućuje da se ugledaju na teleoperatere iz SAD-a.

    “Čitao sam neke članke danas, A1 je 100 posto kriv. Brojni GDPR zakoni su prekršeni. Kao što sam rekao, na alatima radnika ne bi trebalo da bude dozvoljeno gledati lične informacije korisnika kojima trenutno ne pomažu preko telefona ili u trgovini. Također spominjem da američki operatori uopće ne dozvoljavaju pristup korisničkom računu i gledanje informacija bez verifikacije korisnika preko koda poslanog SMS porukom. Neka se A1 ugleda”, piše haker.

  • Mađarski šef diplomatije: Nećemo prihvatiti dodatno razmještanje NATO trupa na našem teritoriju

    Mađarski šef diplomatije: Nećemo prihvatiti dodatno razmještanje NATO trupa na našem teritoriju

    Ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto izjavio je kako ova država neće prihvatiti dodatne NATO trupe na njenoj teritoriji u sklopu jačanja vojnih kapaciteta NATO članica u kontekstu rusko – ukrajinske krize.

    Iako su Sjedinjene Američke Države poslale dodatni kontingent vojnika u Poljsku i Rumuniju, dok je Njemačka povećala broj vojnika u Litvaniji, Szijjarto ističe kako Mađarska neće dozvoliti dodatno gomilanje trupa na svojoj teritoriji.

    “Ne nismo pristali na to i nećemo pristati jer već imamo NATO trupe u državi. To je mađarska vojska i ona je u stanju da garantuje sigurnost zemlje. Zbog toga, ne trebaju nam nikakve dodatne trupe u Mađarskoj”, rekao Szijjarto za Euronews.

    Između ostalog, mađarski šef diplomatije je rekao kako SAD, Evropska unija i Rusija moraju nastaviti razgovore kako bi se mirno riješila kriza u i oko Ukrajine.

    Također, naglasio je kako trenutna kriza budi sjećanja na Hladni rat i mnoge decenije u kojima su patili brojni narodi u Evropi.

    “Zato ne želimo da se ova vremena vrate. Tražimo i pozivamo međunarodnu zajednicu da da sve od sebe kako bi se izbjegao povratak u Hladni rat. Nažalost, iz historije smo naučili kako u sukobu između istoka i zapada najviše ispaštaju države centralne Evrope. Mi ne želimo da budemo gubitnici”, poručio je Peter Szijjarto.

  • Američki vojnici stigli u Rumuniju, bit će raspoređeni u bazi blizu Crnog mora

    Američki vojnici koji su prethodne sedmice stigli iz SAD-a u Evropu, u sklopu pojačanja zemljama NATO saveza na istoku, raspoređeni su sinoć na područje Rumunije, saopćilo je ministarstvo odbrane ove države.

    Sjedinjene Američke Države su u sklopu pojačanja i tenzija između Ukrajine i Rusije u Evropu poslale dodatnih 3.000 vojnika, koji će većinom biti raspoređeni u Poljskoj i u Rumuniji.

    Prema informacijama rumunskog ministarstva odbrane, kontingent američkih vojnika stigao je u Rumuniju u noći sa srijede na četvrtak, a trebali bi biti smješteni u vojnoj bazi “Mihail Kogalniceanu” na istoku države. Ovu bazu, koja je smještena na Crnom moru, američke trupe koriste još od 1999. godine.

    “Američke trupe stigle su u Rumuniju i uglavnom su sastavljene od vojnika 2. konjičkog puka. Djelovat će na području Rumunije u oklopnim transporterima Stryker, a uz koje bi trebali doći i vojnici drugih specijalnosti”, saopćeno je iz rumunskog ministarstva odbrane.

    Kako prenose mediji u ovoj državi, u Rumuniji bi u narednom periodu trebalo biti raspoređeno 1.000 američkih vojnika iz ove jedinice, koji bi trebali služiti kao podrška američkim trupama koje su prisutne u ovoj državi već od ranije.
    “Glavna misija američkih vojnika bit će izvođenje obuke i zajedničkih aktivnosti sa strukturama rumunske vojske u cilju podizanja nivoa interoperabilnosti i međusobnog povjerenja. Razmještanje ovog odreda je dio mjera jačanja savezničke pozicije na cijelom istočnom krilu NATO saveza”, pišu rumunski mediji.

    Povodom razmještanja američkih trupa u Rumuniji oglasio se i savjetnik američkog državnog sekretara Derek Chollet, koji je naglasio kako je jačanje istočnog krila NATO-a prioritet rada ove vojnopolitičke alijanse.

    “Jednu stvar smo vrlo jasno rekli ruskoj strani. Ako nastave putem eskalacije, i ako odluče da krenu prema Ukrajini, suočit će se s još više sposobnosti NATO saveza na istočnom krilu”, poručio je Chollet.

  • Okončane konsultacije u Crnoj Gori, Đukanović bi Abazovića već danas mogao proglasiti mandatarom

    Okončane konsultacije u Crnoj Gori, Đukanović bi Abazovića već danas mogao proglasiti mandatarom

    Konsultacije o novoj uspostavi nove parlamentarne većine u Crnoj Gori su okončane, a predsjednik Milo Đukanović bi prema mišljenju nekih već danas mogao objaviti ime novog mandatara za sastav vlade.

    Ako se to ne desi danas, trebalo bi do kraja ove ili najkasnije početkom naredne sedmice, donose podgoričke Vijesti. Kao izvjestan novi premijer navodi se lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović.

    Đukanović, koji je do sinoć boravio u dvodnevnoj posjeti Grčkoj, rekao je za TVCG da je stekao utisak da postoji visok stepen podudarnosti o tome šta sad treba raditi u Crnoj Gori, a to je, prema njegovim riječima, brzo formirati vladu koja će biti utemeljena u jasnoj parlamentarni većini.

    Upitan da li se prije dolaska u Atinu sastao s vicepremijerom i liderom Građanskog pokreta URA Dritanom Abazovićem, i da li mu je on prihvatljiv za mandatara, Đukanović je odgovorio da je uloga šefa države da nakon saznanja o postojanju parlamentarne većine, njenom predstavniku da mandat za sastav vlade.

    On je naveo da je danas prilika da čuje izvještaj o konsultacijama koje su obavili potencijalni konstituenti nove vlasti.

    “Nakon toga bi na red došla inicijativa predsjednika države. Iskreno, nadam se da je u mom odsustvu obavljen prvi krug konsultacija i nadam se da postoji razumijevanje…”, istakao je Đukanović.

  • Trišić: Teško prognozirati buduće cijene goriva

    Trišić: Teško prognozirati buduće cijene goriva

    ijene goriva posljednjih mjesec dana rastu. Ipak, one su najniže u regionu, kaže Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.

    “Šta će se desiti u narednim danima teško je prognozirati”, istakao je Trišić za RTRS.

  • I vlast i opozicija vjeruju u pobjedu

    I vlast i opozicija vjeruju u pobjedu

    Pripreme za predstojeće izbore članova savjeta mjesnih zajednica, koji će se održati 20. februara, uveliko su u toku, a pozicija, kao i opozicija u Skupštini grada čvrsto vjeruju u pobjedu.

    Naime, SNSD, kao i PDP, odlučili su da na ove izbore izađu sa zajedničkim listama sa svojim koalicionim partnerima, te očekuju da će veliki broj građana izaći i podržati ih.

    Dragoslav Topić, šef Kluba odbornika SNSD-a u Skupštini grada, za “Nezavisne” kaže da zajedno s koalicionim partnerima, Ujedinjenom Srpskom, Socijalističkom partijom, Demosom i Sašom Čudićem, predstavnikom nacionalnih manjina, imaju zajedničku listu za sve savjete u mjesnim zajednicama, te da očekuju pobjedu.

    “Očekujem pobjedu u gotovo svim mjesnim zajednicama. Znamo da u nekoliko glasova negdje iskoči pojedinac koji je dobio više glasova, a da nije ni na listi opozicije, jer uvijek imate pojedinačne kandidate koje građani vole, ali smatram da će SNSD i koalicioni partneri odnijeti pobjedu u skoro svim mjesnim zajednicama”, istakao je Topić.

    Kako kaže, nakon izbora on računa na to da se u najbržem mogućem roku konstituišu savjeti mjesnih zajednica.

    “Očekujem da oni odmah zasuču rukave, krenu raditi i da nam delegiraju sve te probleme kako bismo ih mi mogli uvrstiti u plan komunalne potrošnje i programe uređenja gradskog građevinskog zemljišta, te da se već na prvoj sjednici Skupštine grada to može usvojiti”, rekao je Topić.

    Dragan Milanović, šef Kluba odbornika PDP-a u Skupštini grada, ističe da su spemni te da očekuju pobjedu, a s obzirom na to da je dobra reakcija javnosti na njihov dosadašnji rad.

    “Izlazimo s listom ‘Za naša naselja’ zajedno s našim koalicionim partnerima. Mi smo predali liste i naravno da očekujemo pobjedu. Radimo na tome, a ovo je prvi put da se izbori za savjete mjesnih zajednica transparentno odvijaju i da postoji rok da se verifikuju liste”, naglasio je Milanović za “Nezavisne”.

    Kako kaže, zajedno prave skupove i animiraju ljude da izađu na izbore, jer je, navodi, važno da odziv bude što je moguće veći.

    “Ranije su to bili veoma mali procenti izlaznosti, zato što nije rađeno javno i transparentno, pa su odzivi u gradskim zajednicama bili ispod pet odsto. Mi pozivamo na masovniju izlaznost, i da ti predstavnici mjesnih zajednica zaista budu istinski predstavnici svojih komšija i da imaju njihovu podršku”, rekao je Milanović.

    Navodi da su imali primjedaba što su izbori za savjete MZ prolongirani, jer je trebalo, prema zakonu, da budu održani 90 dana poslije konstituisanja lokalnog parlamenta, odnosno 5. aprila prošle godine.

    Saša Lazić, odbornik Narodnog pokreta “Banjaluka zove”, navodi da zajedno sa strankama iz opozicije očekuju pobjedu.

    “Računamo na pobjedu, ali vidjećemo, ne može to niko tvrditi sa sigurnošću. Očekujem borbu, jer vidim da i jedni i drugi rade na terenu, tako da će biti neizvjesni izbori, ali svakako očekujem pobjedu opozicione strane”, rekao je Lazić za “Nezavisne”.

    Neven Stanić, šef Kluba odbornika Ujedinjene Srpske u Skupštini grada, naglašava da su spremni za ove izbore, te da ovaj put koordinišu zajedno s koalicijom.

    “Može se očekivati da budemo uključeni u savjetu mjesnih zajednica. Sve ono što grad radi treba da osluškuje kroz savjete mjesnih zajednica, jer su to ljudi koji su izabrani podrškom svojih sugrađana i komšija. Oni na terenu imaju najviše informacija i treba da budu spona između građana, mjesne zajednice i opštine, tako da očekujem da svi oni koji budu izabrani rade u interesu mjesne zajednice”, rekao je Stanić.

  • Žunić: Saglasnost RS za prenos nadležnosti u oblasti pravosuđa bila uslovna

    Žunić: Saglasnost RS za prenos nadležnosti u oblasti pravosuđa bila uslovna

    Narodna skupština RS jeste 2004. godine dala saglasnost za stvaranje Viskog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, ali ta saglasnost je bila uslovna, rekao je Igor Žunić, predsjednik Kluba SNSD-a, na sjednici parlamenta o vraćanju nadležnosti iz oblasti pravosuđa na nivo RS.

    On je u replici Senadu Bratiću, poslaniku Grupe Zajedno za BiH, koji je Nacrt zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS ocijenio antiustavnim i paradržavnom aktivnošću, rekao da je NS RS te 2004. godine dala saglasnost uz uslov da se stvore entitetski podsavjeti, da se uvaže interesi RS i da sjedište VSTS-a bude u Istočnom Sarajevu.

    “Ide se korento, normano, pokuša se napraviti neka vrsta dogovora i onda Parlamentarnoj skupštini više ne pada napamet da to urade, a normalno zato što bošnjačka strana ima dominantnu većinu”, rekao je Žunić.