VRBAS Media

Autor: INFO

  • Košarac: Srpska nastavlja provođenje svojih politika s ciljem njenog jačanja i zaštite od napada iz Sarajeva

    Košarac: Srpska nastavlja provođenje svojih politika s ciljem njenog jačanja i zaštite od napada iz Sarajeva

    Republika Srpska nastavlja provođenje svojih politika u cilju njenog jačanja i zaštite od napada iz Sarajeva, poručio je član Predsjedništva SNSD-a Staša Košarac.

    Košarac je naglasio da je izbor Vlade Save Minića dokaz suverenosti institucija Srpske i sposobnosti da same donose važne odluke.

    – Ovim se jasno pokazalo da razumijemo i da smo spremni da odgovorimo na potencijalne sarajevske podvale i napade na Srpsku i njene organe preko (Kristijana) Šmita, Ustavnog suda BiH i opozicije (u) Srpskoj, koja se predala u ruke Šmita i sarajevske raje – objavio je Košarac na Instagramu.

    Prema njegovim riječima, Srpska je dokazala da je vođena kredibilnom politikom Milorada Dodika, te da ima stabilne institucije, kao i sigurnu i funkcionalnu koalicionu većinu.

    – Pokazalo se takođe da je opozicija sluga interesima Sarajeva, ali i nekih drugih obavještajnih struktura, kojima ne odgovara stabilna Srpska i stabilnost njenih institucija – konstatovao je Košarac.

  • Tegeltija: Ustavni sud BiH nije nadležan da odlučuje o ustavnosti Vlade Srpske

    Tegeltija: Ustavni sud BiH nije nadležan da odlučuje o ustavnosti Vlade Srpske

    Pravnik Milan Tegeltija rekao je za RTRS da odluka Ustavnog suda BiH o ustavnosti Vlade Republike Srpske može biti samo deklarativne prirode i da je Sud trebalo da donese odluku o neprihvatljivosti zahtjeva za ocjenu ustavnosti, jer nije nadležan da odlučuje o tome.

    Tegeltija je istakao da Ustavni sud, ukoliko bi slijedio pravne norme i Ustav, nije nadležan da raspravlja o odluci o imenovanju Vlade Republike Srpske, jer Ustav BiH ne pominje mogućnost rasprave o takvim aktima.

    On je pojasnio da Ustav BiH jasno definiše nadležnosti Ustavnog suda i da je iz tih nadležnosti jasno da nema osnova da odlučuje o ustavnosti Vlade Srpske.

    – Za eventualnu raspravu o ustavnosti Vlade Republike Srpske, eventualno bi mogao da bude nadležan samo Ustavni sud Republike Srpske. Ne postoji odredba Ustava BiH na osnovu koje bi ustavni sud BiH “preskočio” Ustavni sud Republike Srpske i odlučivao o ustavnosti Vlade Srpske  – istakao je Tegeltija.

    On je dodao i da u praktičnom smislu odlučivanje Ustavnog suda Bih o ovom pitanju nema osnova jer će se voditi rasprava o bivšoj vladi, s obzirom da je sinoć izabrana nova.

    – Koji je onda smisao raspravljanja, čak i kada bi Ustavni sud BiH imao nadležnost? – upitao je Tegeltija.

    On je naglasio da odluke Ustavnog suda važe od trenutka donošenja, tako da da bi sve odluke bivše vlade ostale na snazi, s obzirom na to, dodao je, da je imenovanje bilo objavljeno u Službenom glasniku Republike Srpske.

    – Rasprava o ustavnosti Vlade Republike Srpske je besmislena, ne vodi ničemu, neustavna je i nije u okviru nadležnosti Ustava BiH – poručio je Tegeltija.

  • Uvodi se nova avio-linija iz Njemačke za Banjaluku

    Uvodi se nova avio-linija iz Njemačke za Banjaluku

    Aerodrom Štutgart omogućiće letove na četiri nove destinacije, ali samo privremeno.

    Zbog građevinskih radova na aerodromu Basel, aerodrom Štutgart privremeno će nuditi nove linije, pišu njemački mediji.

    Radovi na aerodromu Bazel utiču na red letenja u Štutgartu. Budući da se glavna pista na EuroErportu Bazel-Mulhaus-Frajburg, kojom zajednički upravljaju Švajcarska i Francuska, obnavlja u dužini od 1,5 kilometara, letačke operacije tamo su značajno smanjene.

    Niskotarifni prevoznik Viz Er stoga privremeno preusmjerava neke rute prema Štutgartu. Između 15. aprila i 20. maja Štutgart će biti povezan s četiri odredišta u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji.

     

     

    Uskoro će biti u planu četiri nova grada.

    Oko mjesec dana ove dodatne letne veze biće dostupne sa aerodroma Štutgart:

    Tuzla (Bosna i Hercegovina): od 15. aprila do 20. maja
    Ohrid (Sjeverna Makedonija): od 15. aprila do 20. maja
    Banjaluka (Bosna i Hercegovina): od 16. aprila do 19. maja
    Niš (Srbija): od 16. aprila do 19. maja

    Letovi za Tuzlu polaziće pet puta sedmično tokom ovog perioda, a za Ohrid tri puta sedmično. Rute Štutgart – Banjaluka i Štutgart – Niš letjeće četiri puta sedmično, piše “Feniks magazin”.

    Viz Er nudi letove iz Štutgarta za istočnu Evropu, pišu njemački mediji. Odredišta obično uključuju veće gradove poput Budimpešte, Skoplja, Tirane, Sofije i Bukurešta.

  • Autobusi u Banjaluci češće voze

    Autobusi u Banjaluci češće voze

    Povratkom đaka u školske klupe, javni prevoz se vraća u režim u kojem je bio prije zimskog raspusta.

    Imajući u vidu da se s početkom škole povećavaju i prevozne potrebe, od danas, 19. januara je korisnicima dostupan i veći broj polazaka u javnom prevozu.

  • Dodik podsjetio da je Bodiroga osuđen za krivično djelo

    Dodik podsjetio da je Bodiroga osuđen za krivično djelo

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik podsjetio je na svoje ranije izlaganje u Narodnoj skupštini Republike Srpske u kojem je pročitao sudsko rješenje kojim je narodni poslanik Ognjen Bodiroga (SNS) osuđen za krivično d‌jelo tjelesna povreda.

    “Samo da podsjetimo Ognjena Bodirogu…”, napisao je Dodik na društvenoj mreži “Iks”.

    Dodik je u objavi podijelio snimak svog ranijeg obraćanja kada je za skupštinskom govornicom rekao da je Bodiroga nasilnik koji se tuče na javnom mjestu.

    “Javnost treba da zna da Milorad Dodik nikada nije učestvovao ni u kakvoj tuči. Zato nije presuđivan. Milorad Dodik nikad nije bio u prilici da prizna da je nekoga tukao. A Bodiroga je priznao da je tukao”, rekao je tada Dodik, citirajuću rješenje prema kojem je Bodiroga “priznao krivicu”.

  • Građani se zadužuju jeftinije od Vlade

    Građani se zadužuju jeftinije od Vlade

    Da se običan građanin u Republici Srpskoj može zadužiti po nižoj kamatnoj stopi nego sama Vlada RS, na prvi pogled zvuči nelogično. Međutim, ekonomisti upozoravaju da je riječ o sasvim normalnoj pojavi u tržišnim uslovima i jasnom signalu povećanog rizika i nepovjerenja finansijskog tržišta prema vlastima.

    Dok banke građanima nude dugoročne kredite po kamatnim stopama od 3 do 4 odsto, ministarka finasija Srpske Zora Vidović Republiku Srpsku zadužuje po kamati od oko 5,5 odsto, što jasno pokazuje kako tržište procjenjuje rizik.

    Ekonomista Svetlana Cenić objašnjava da kamatne stope prvenstveno odražavaju stepen pouzdanosti dužnika.

    – Nije ista kamata za nepouzdanog klijenta, odnosno za klijenta za koga banke nisu sigurne šta će biti, i za firmu koja je dokazana, etablirana na tržištu i sa kojom imaju odličnu saradnju. Za ove druge kamate su znatno veće – istakla je Cenićeva.

    Cijena rizika

    Prema njenim riječima, dodatni problem je to što kod nas hartije od vrijednosti uglavnom kupuju banke, koje onda Republiku Srpsku posmatraju kao rizičnog klijenta.

    – Banke ne mogu da se izlože jednom klijentu preko propisanog limita, a najveći klijent je, očigledno, Republika Srpska – navela je ona.

    Cenićeva naglašava da je potpuno logično da veći rizik znači i višu cijenu zaduživanja.

    – Novac je roba kao i svaka druga. Postoji ponuda, postoji potražnja i postoji rizik – objasnila je.

    Na pitanje da li se u relativno kratkom roku može smanjiti rizik Republike Srpske, njen odgovor je jasan.

    – Sa ovakvom vlašću, ovakvim načinom upravljanja i zanemarivanjem onoga od čega se živi, a to je privreda, Boga mi – teško, jako teško – poručila je Cenićeva.

    Ona upozorava i na razmjere planiranog zaduživanja.

    – Znate li koliko su namjerili da se zaduže ove godine? A ko će to zaraditi? Treba zaraditi za penzije, socijalna davanja, njihove plate, njihova kola i otplatu dugova. Ko? Stanovništvo koje se procjenjuje na možda 700.000 ljudi koji zaista žive u Republici Srpskoj. Ko će vraćati taj dug, ko će zaraditi za taj šou-program? – pita Cenićeva.

    Banke zarađuju na razlici kamata

    Ekonomista Zoran Pavlović smatra da je kod zaduživanja Republike Srpske ključni problem – izloženost.

    – Kada je jedan dužnik značajno zadužen kod finansijske institucije, Agencija za bankarstvo ima sistem koji ne dozvoljava da se banka prekomjerno izloži jednom klijentu – objašnjava Pavlović.

    On dodaje da su kamate od pet do 5,5 odsto vremenom postale uobičajene na domaćem tržištu.

    – Napravljen je mehanizam po kome je kamata od pet do 5,5 odsto postala standard. S druge strane, banke pokušavaju da povuku sredstva od građana na oročenje po 2,5 do tri odsto, a onda taj isti novac plasiraju vladama po 5,5 odsto. To je čista trgovina novcem – kaže Pavlović.

    Kada je riječ o kreditima za stanovništvo, situacija je drugačija.

    – Građani se zadužuju po nižim stopama jer je cijena kredita definisana kroz dva osnova: kamatu kao trošak rada banke i isplatu oročenih sredstava građanima. To u prosjeku iznosi oko 3,5 do četiri odsto – navodi on.

    Pavlović podsjeća i na ulogu euribora kod dugoročnih kredita.

    – Centralna banka BiH je dozvolila da stambeni i drugi dugoročni krediti imaju komponentu euribora, koji predstavlja cijenu evra u Evropi. Dok je euribor bio nula ili ispod nule, to nije bio značajan trošak. Sa inflacijom i ratom u Ukrajini on je porastao i do četiri odsto, a taj novac koji se naplaćuje građanima praktično je čist profit banaka – ističe Pavlović.

    Prema njegovim riječima, banke danas uglavnom koriste domaći novac građana, a ne sredstva iz inostranstva.

    – Banke su uzele novac od građana i koriste ga za finansiranje potreba građana i privrede. Ne uzimaju evre od matičnih banaka, već koriste domaće pare. Rezultat je da je finansijski sektor prošle godine ostvario prihod od oko milijardu maraka. Plaćeno je oko 100 miliona poreza, a 900 miliona je ostalo bankama. To smo platili mi kao građani – naglašava Pavlović.

    On podsjeća da su drugi reagovali odlučnije.

    – Kada je to vidio Viktor Orban u Mađarskoj, proglasio je da je finansijski sektor u obavezi da plati 50 odsto poreza na prihode koje je ostvario, jer su ti prihodi došli primarno od građana i privrede, a njih treba zaštititi – zaključuje Pavlović.

  • Evropa uzvraća na Trampovu prijetnju carinama zbog Grenlanda

    Evropa uzvraća na Trampovu prijetnju carinama zbog Grenlanda

    Evropski čelnici u nedjelju su oštro kritikovali prijetnju američkog predsjednika Donalda Trampa carinama zbog njihovog protivljenja njegovim planovima o Grenlandu, upozoravajući da su transatlantske veze ugrožene.

    Evropske zemlje, uključujući Dansku, čiji je Grenland autonomna teritorija, rekle su da “stoje ujedinjene” protiv Trampovog obećanja u subotu da će ih pogoditi carinama do 25 odsto osim ako Grenland ne bude ustupljen Sjedinjenim Državama.

    “Carinske prijetnje potkopavaju transatlantske odnose i rizikuju opasnu silaznu spiralu”, upozorile su Velika Britanija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Norveška i Švedska u zajedničkoj izjavi.

    Danski ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen rekao je da Trampov ultimatum prijeti svjetskom poretku “kakav poznajemo” i budućnosti vojnog saveza NATO-a.

    Glavni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je da je razgovarao s Trampom o “sigurnosnoj situaciji na Grenlandu i Arktiku” i nada se da će ponovo razgovarati na ovosedmičnom samitu u Davosu. Nije detaljnije opisao njihov razgovor.

    Evropski savjet saopštio je da će u narednim danima sazvati samit čelnika EU-a, nakon sastanka ambasadora EU-a u Briselu u nedjelju.

    Ugrožen trgovinski sporazum
    Blok je u julu postigao dogovor s Vašingtonom prema kojem će se većina izvoza EU-a suočiti s 15-postotnom američkom carinom. Nije bilo jasno kako će Trampove prijeteće carine djelovati protiv tog sporazuma.

    “Ne vjerujem da je ovaj sporazum moguć u trenutnoj situaciji”, rekao je njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadepul za televiziju “ARD”.

    Pomoćnici francuskog predsjednika Emanuela Makrona rekli su da će zatražiti od EU-a da aktivira nikada prije korišteni “instrument protiv prisile” protiv Vašingtona ako Tramp ispuni svoje dodatne carine.

    Ova mjera omogućuje ograničavanje uvoza robe i usluga u EU, tržište od 27 zemalja s ukupnom populacijom od 450 miliona.

    Tramp je više puta izrazio želju za aneksijom Grenlanda otkako se vratio u Bijelu kuću na drugi mandat.

    Njegova retorika prema tom cilju pooštrila se otkako je početkom ovog mjeseca naredio vojnu operaciju protiv Venecuele kako bi uhvatio predsjednika te države, Nikolasa Madura.

    “Ucjena”
    Tramp i njegova administracija tvrdili su da bi dolazak Grenlanda pod američku vlast služio američkoj “nacionalnoj sigurnosti”.

    On i njegovi pomoćnici takođe su tvrdili da Danska, članica NATO-a, neće moći braniti Grenland ako Rusija ili Kina ikada pokušaju izvršiti invaziju.

    Danska i nekoliko njenih evropskih saveznika u NATO-u odgovorili su nedavnim slanjem malog broja vojnog osoblja na Grenland na vježbu, na koju su pozvane i SAD.

    A u subotu su hiljade ljudi na Grenlandu i u Danskoj protestovale protiv američkog nastojanja da kontroliše arktičko ostrvo.

    “Neka Amerika ode” glasio je tekst na kapama koje su nosili mnogi demonstranti, imitirajući Trampov slogan “Učinimo Ameriku ponovo velikom”.

    Tramp je u subotu odgovorio prijetnjom da će od 1. februara uvesti carine od 10 odsto na robu koja u SAD ulazi iz Velike Britanije, Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Nizozemske i Finske.

    Od 1. juna će se povećati na 25 odsto “dok se ne postigne dogovor o potpunoj kupovini Grenlanda”, napisao je Tramp na svojoj platformi društvenih medija Truth Social.

    Čak se i italijanska krajnje desničarska premijerka Đorđa Meloni, jedna od Trampovih najbližih evropskih saveznica, usprotivila prijetnji.

    “Vjerujem da bi uvođenje novih sankcija danas bila greška”, rekla je novinarima tokom posjete Seulu.

    Melonijeva je još rekla:

    “Razgovarala sam s Donaldom Trampom prije nekoliko sati i rekla mu šta mislim”, dodala je.

    Britanski premijer Kir Starmer nazvao je to “potpuno pogrešnim” i rekao da planira razgovarati o situaciji s Trampom “u najkraćem mogućem roku”.

    Nizozemski ministar vanjskih poslova David van Vel osudio je Trampovu prijetnju kao “neobjašnjiv” oblik “ucjene”.

    Strah od trgovinskog rata
    Francuska ministarka poljoprivrede Ani Genevard upozorila je da će carine naštetiti i Vašingtonu.

    “U ovoj eskalaciji carina, Tramp takođe ima puno za izgubiti, kao i njegovi vlastiti poljoprivrednici i industrijalci”, rekla je za televizijske kuće “Europe 1” i “CNews”.

    Norveška, koja je takođe meta Trampove prijetnje carinama, ali poput Velike Britanije nije članica EU, rekla je da trenutno ne razmatra odmazdu protiv američke robe.

    “Mislim da se treba zaustaviti i razmisliti kako bi se spriječio trgovinski rat koji bi doveo do silazne spirale”, rekao je norveški premijer Jonas Gar Store za televiziju “NRK”. Još je dodao: “Niko ne bi pobijedio.”

    Zlato i srebro dostigli su rekordne vrijednosti u ponedjeljak, dok je većina tržišta dionica pala nakon što je Tramp prijetnjama oživio strahove od trgovinskog rata.

    Izgledi trgovinskog rata između globalnih ekonomskih teškaša potresli su tržišta, a sigurna utočišta produžila su dobitke koji su uslijedili nakon Trampovih prijetnji Iranu prošle sedmice i američkog svrgavanja venevuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.

    Zlato, ključni alat u vremenima previranja, dostiglo je vrhunac od 4.690,59 dolara, dok je srebro otišlo na 94,12 dolara.

    Na tržištima dionica, Tokio, Hong Kong, Šangaj, Sidnej, Singapur i Velington povukli su se, iako je bilo dobitaka u Seulu i Taipeiju.

    Dolar se takođe povukao u odnosu na svoje konkurente, a evro, funta i jen su svi porasli, prenosi “HurriyetDailyNews”.

  • U požaru stradala starica (87), oglasila se policija

    U požaru stradala starica (87), oglasila se policija

    Starija žena poginula je sinoć, 18. januara, u Sarajevu u požaru koji je izbio u stanu.

    Iz MUP-a Kantona Sarajevo, saopštili su da se požar desio u Ulici Mejtaš u opštini Centar.

    “Sinoć u 23.50 prijavljen je požar u stanu, prilikom kojeg je smrtno stradala žena 1939. godište, čiju je smrt konstatovao ljekar Hitne pomoći”, naveli su iz MUP-a Kantona Sarajevo.

    Kako su dodali o svemu je obaviješten tužilac KTKS, a jutros će biti obavljen uviđaj.

  • Pješak preminuo nakon što ga je udario automobil

    Pješak preminuo nakon što ga je udario automobil

    Šezdesetčetvorogodišnji pješak F.D. stradao je juče, 18. januara u Hadžićima, nakon što ga je automobilom pežo udario A.K. iz Hadžića.

    Iz MUP-a Kantona Sarajevo navode da se saobraćajna nesreća dogodila oko 17.30 na kolovozu raskrsnice ulica 6. mart i krak iste ulice.

    “Tom prilikom došlo je do udara i obaranja na kolovoz pješaka F.D. (64) nastanjen u Hadžićima, od strane vozila peugeot 308, kojim je pod dejstvom alkohola upravljao A.K. (46), nastanjen u Hadžićima. U ovoj saobraćajnoj nezgodi teške povrede opasne po život zadobio je 64-godišnji pješak, a ljekarsku pomoć mu je ukazala ekipa Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, te je na Klinici za anesteziju i reanimaciju  19.01.2026. godine u 1.03 preminuo”, navode iz MUP-a HNK.

    Dodaju da su su uviđaj kojim je rukovodio dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, obavili pripadnici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo i ovlašteni sudski vještaci saobraćajne i mašinske struke struke.

    “Po naredbi postupajućeg tužioca, vozač A.K. je uhapšen, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krivična djela protiv sigurnosti javnog saobraćaja u vezi sa krivičnim djelom ugrožavanje javnog saobraćaja zbog omamljenosti. Na navedenoj lokaciji saobraćaj je bio obustavljen do 22.10 i odvijao se naizmjenično jednom saobraćajnom trakom.

  • Švedska zabranila Thompsona

    Švedska zabranila Thompsona

    Rukometaši reprezentacije Hrvatske izazvali su skandal na prvoj utakmici Evropskog prvenstva u švedskom gradu Malme u subotu uveče, kada je na njihov zahtjev sa razglasa puštena pjesma hrvatskog pjevača Marka Perkovića Thompsona, koji je zbog promocije neonacizma i ustvaštva zabranjen u više evropskih zemalja, piše švedski list Aftonbladet.

    U odgovoru za ovaj list, iz Evropske rukometne federacije (EHF) su rekli da je Hrvatska reprezentacija zahtjevala da organizator pusti Thompsonovu pjesmu i dodali da “čine sve da se to ne ponovi”.

    “Na dan utakmice, hrvatska delegacija je više puta tražila da se pjesma pusti – i zahtjev je svaki put odbijen. Činjenica da je na kraju puštena je za žaljenje i nije trebalo da se dogodi. Pjesma uopšte ne predstavlja vrijednosti za koje se ovo prvenstvo zalaže“, naveli su iz EHF.

    Dodali su da Thompsonova pjesma “Ako ne znaš što je bilo” nikada nije bila uključena u originalnu plejlistu za utakmicu i da su sve pjesme na plejlistama za sve mečeve prije početka prvenstva pregledali tim za zabavu i EHF.

    Aftonbladet navodi i da je nakon utakmice u kojoj je Hrvatska pobijedila Gruziju “nekoliko gledalaca reagovalo” zbog puštanja sporne pjesme.

    Zabrana koncerata

    Thompsonovi koncerti su proteklih godina bili zabranjeni ili otkazani  između ostalih u Nizozemskoj, Njemačkoj, Švajcarskoj i Sloveniji, državama u kojima se ovaj izvođač opisuje kao promoter neonacizma i ustaštva.

    Thompson je prethodne dvije večeri na koncertima u Splitu ponovo sa posjetiocima uzvikivao “za dom spremni”, a na repertoroaru ponovo je bila najspornija pjesma “Bojna Čavoglave”, koja počinje ovim ustaškim pokličem.

    Nakon masovnog koncerta u ljeto prošle godine na zagrebačkom Hipodronu, kada je glavni hrvatski grad bio tokom tri dana pretvoren u “prijestonicu ustaštva”, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević je zabranio održavanje drugog Thompsonovog koncerta u Areni, a Gradska skupština je odlučila da zabrani ustaške simbole i pokliče na svim prostorijama koji su u nadležnosti grada.

    Vlast u Hrvatskoj

    Thompsonova turneja bi trebalo da bude nastavljena u Rijeci i Puli u februaru. Odbornici Pule već su zatražili od gradske vlasti da donese odluku poput one koju je donio Zagreb, da se na prostoru u nadležnosti gradskih vlasti ne mogu promovisati ustaški simboli i pokliči.

    Vlast u Hrvatskoj prećutno dozvolja Thompsonovo promovisanje ustaštva, a uoči njegovog nastupa prošle godine u Zagrebu na generalnoj probi ga je posjetio lično premijer Andrej Plenković sa djecom. Na dan koncerta u prvim redovima su bili predsjednik Sabora Gordan Jandroković i ministri iz Vlade, koji su potvrdili da su odgovarali na Thompsonove pokliče  “za dom”, što je naišlo na osudu djela hrvatske javnosti, prenosi Tanjug.