VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Ne mogu oni postavljati uslove” Dačić o dolasku Dodika na proslavu Sretenja u Srbiju i stavu ambasadora EU

    “Ne mogu oni postavljati uslove” Dačić o dolasku Dodika na proslavu Sretenja u Srbiju i stavu ambasadora EU

    Predsjednik Skupštine Srbije i lider SPS Ivica Dačić, rekao je danas da ne zna da li su ambasadori EU otkazali dolazak na svečanost u Orašcu povodom Dana državnosti Republike Srbije, ali je istakao da bi takav njihov potez, kako kaže, bio nerazuman.

    Ne mogu oni da uslovljavaju ko će biti prisutan na proslavi. Nisam primijetio da su uslovljavali neke druge. Ni istočne ni zapadne zemlje nisu učestvovale ni u podizanju ustanka, pa se njihovo odsustvo neće previše osjetiti – rekao je Dačić.

    Dačić je istakao da je Srbija nezavisna i suverena država, a predstavnicima drugih zemalja poručio da treba da budu objektivni.

    Na pitanje da li srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik pravi problem Srbiji, on je odgovorio da političke prilike u BiH prave problem Srbiji.

    – Ne treba gledati samo Dodika, nego cjelinu – rekao je Dačić.

    On je poručio da Srbija poštuje Dejtonski sporazum, te da bilo ko ko ga bude kršio neće imati podršku Srbije.

    Dačić je podsjetio da predstavnici EU nisu reagovali kada je predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan držao predizborne mitinge u Sarajevu, a na dolazak Dodika u Orašac reaguju.

  • Njemačka nije spremna – Ukrajina razočarana

    Njemačka nije spremna – Ukrajina razočarana

    Ukrajinci su razočarani zbog toga što Njemačka nije spremna da im pošalje oružje.

    Ukrajinski ambasador u Berlinu to je oštro kritikovao, i nije jedini.

    Pa ipak, odnosi između dve zemlje i nisu tako loši.

    Šta god da je ruski predsednik Vladimir Putin planirao s masovnim gomilanjem vojske uz ukrajinsku granicu, u jednom je već uspeo: odnosi između Kijeva i Berlina su pogoršani.

    Ukrajinci trenutno mogu samo da posmatraju kako se oko njih vodi svetska politika.

    To su jasno pokazale posete francuskog predsednika Emanuela Makrona Moskvi i nemačkog kancelara Olafa Šolca Vašingtonu.

    Ukrajinska politička elita frustrirana je zbog spornog gasovoda Severni tok 2, ali i zbog toga što Nemačka ne isporučuje Ukrajini oružje.

    Sad se razvila i rasprava o tome koliko je Nemačka uopšte pomagala Ukrajini nakon proevropske revolucije na Majdanu pre sedam godina.

    Račun je izneo kancelar Šolc u jednom TV-intervjuu uoči odlaska u SAD: gotovo dve milijarde evra je uloženo otkako se Ukrajina odlučila za demokratske izbore i pro-evropski kurs, a protiv svoje vlade sklone Kremlju, koja je srušena 2014, rekao je Šolc.

    Kancelar je potom, na konferenciji za novinare u Vašingtonu, nakon razgovora sa američkim predsednikom Džozefom Bajdenom, dodao i da je iz EU, u kojoj je Nemačka najveći neto-platiša, u Ukrajinu otišlo dodatnih 3,8 milijardi evra.

    Štaviše, Šolc kaže da se sa SAD raspravljaju o tome ko je stvarno Ukrajini poslao “veću pomoć” od 2014. – Nemačka ili SAD, koje sada šalju i oružje?

    Oružje za “samoodbranu“

    Nešto pre toga, ukrajinski ambasador u Berlinu Andrij Melnik u intervjuu za nemački radio Dojčlandfunk rekao je da niko ne može da mu objasni od čega se sastojala ta pomoć.

    On pretpostavlja da je Nemačka njegovoj zemlji od 2014. poslala “razvojnu pomoć” u visini od nešto preko 750 miliona evra.

    I da je po tome “Ukrajina na 13. mestu, iza Konga i Tunisa”.

    “Cenimo pomoć koju smo dobili od Nemačke, nema sumnje da smo za to zahvalni”, rekao je ambasador, „samo što sve to mora da bude stavljeno u prave relacije.“

    Ukrajina u svojim zahtevima za odbrambenim oružjem ukazuje na tzv. “Izvozna načela za Ministarstvo privrede”, što je dokument koji je sastavila prethodna nemačka vlada.

    Tamo stoji da ne bi trebalo izvoziti “u zemlje koje su umešane u oružane sukobe”, osim ako se radi o “slučaju iz člana 51 povelje UN”.

    Taj član govori o pravu svake države na samoodbranu.

    Više od reči i saveta
    Na to se poziva i verovatno najpoznatiji Ukrajinac u Nemačkoj – gradonačelnik Kijeva i bivši profesionalni bokser Vitalij Kličko.

    On kaže da može da razume da Nemačka “ne isporučuje oružje nekoj agresivnoj zemlji”.

    Ali, “sasvim je druga stvar ako neko želi da se brani”, rekao je Kličko u intervjuu za nemački nedeljnik “Cajt”.

    A ambasador Melnik dodaje:

    “Radi se o tome da nam se pomogne defanzivnim oružjem, a ne samo lepim rečima i savetima.”

    Ta formulacija ima dublji smisao:

    Nemačka zaista Ukrajini, nakon “Majdanske revolucije”, pomaže kroz stotine savetničkih ugovora i programa pomoći, kako bi ta zemlja ostala na “evropskom kursu“.

    U Kijevskim hotelima samo se smenjuju pre svega nemački stručnjaci za ekonomiju.

    Preko Međunarodnog monetarnog fonda Nemačka pomaže po pitanju stabilizacije ukrajinske privrede i tamošnje valute grivne.

    Bez te pomoći, Kijev bi verovatno već odavno morao da sprovede monetarnu reformu.

    Pomoć civilnom društvu

    Prema navodima Ministarstva spoljnih poslova u Berlinu, Nemačka je od 2014. Ukrajinu bilateralno pomogla sa “ukupno više od 1,8 milijardi evra”.

    Uz to dolaze još i “projekti političkih fondacija, saveza i nevladinih organizacija”.

    Na te milione je očigledno mislio kancelar Olaf Šolc u onom TV-intervjuu.

    Finansiraju se i “reformski projekti “civilnim društvom u zemljama istočnog partnerstva i Rusije”.

    U pola od preko 200 projekata učestvuju ljudi iz Ukrajine.

    U to spada i izgradnja “nezavisnog javno-pravne radiotelevizije” u Ukrajini i jačanje razmene mladih.

    Trgovinski bilans na nivou od pre pandemije

    Njemačka se zaista angažuje u Ukrajini više nego ijedna druga zemlja Evropske unije.

    To je razumljivo, s obzirom na to da je Nemačka najveća zemlja među 27 članica EU.

    To se pre svega uočava kod nemačko-ukrajinskih ekonomskih odnosa.

    Oni se učvršćuju, uprkos pretnjama velikog suseda, Rusije.

    Interesovanje nemačkih preduzeća za poslovanje u Ukrajini se ne smanjuje.

    “Nikad ranije nismo imali toliko upita kao poslednjih meseci”, kaže za DW Aleksander Markus, predsednik Njemačko-ukrajinske industrijske i trgovinske komore u Kijevu.

    Štaviše, trgovinska razmena između Nemačke i Ukrajine 2021. potpuno se oporavila od pada zbog pandemije, kaže Markus.

    To je ponovo oko 7,7 milijardi evra, što je gotovo isti bilans kao i sa Rumunijom, susednom zemljom-članicom EU, ali sa upola manje stanovnika nego Ukrajina.

    Ukrajina izvozi u Njemačku robu i usluge u vrednosti od 2,8 milijardi eura, a nemačka preduzeća su u Ukrajini ostvarila poslove vredne 4,9 milijardi evra.

    Ekonomska povezanost Ukrajine i Nemačke je tolika da se teško može porediti sa bilo kojom zemljom EU.

    Prema navodima komore, u Ukrajini posluje 2.000 njemačkih preduzeća.

    I ona isporučuju sve što proizvodi njemačka industrija – samo ne oružje.

  • “Svaka nova varijanta je zaraznija, vremenom će postati endemske”

    “Svaka nova varijanta je zaraznija, vremenom će postati endemske”

    Baš kao i kod omikrona, bol u grlu, glavobolja, suzne oči, znojenje, bolovi u mišićima, pa i nekim slučajevima vrtoglavica, mogu ukazivati da ste zaraženi podvarijantom “stelt”.

    Za dve godine kovid 19 mutirao je nekoliko puta, dok su prvi simptomi bili uglavnom slični u svim varijantama. Ipak, ono što znamo je, da je stepen zaražavanja uvek bio veći od prethodnog soja, a razlika se oslikavala i u kliničkim slikama. Omikron je najzarazniji soj do sada, a od podvarijante “stelt” očekuje se da je makar za nijansu zarazniji od svog prvobitnog oblika.

    Epidemiolog i član Kriznog štaba prof. dr Branislav Tiodorović objašnjava za domaće medije kada i zašto se javljaju vrtoglavice kod “stelt omikrona”, i da je u suštini razlog taj da onaj ko već ima problem sa vrtoglavicom, ona će se možda javiti kao simptom.

    “Pojedinačno se javljaju vrtoglavice, svako individualno reaguje. Onaj ko ima problem sa vrtoglavicama, može imati kada se inficira, dalje, kao što će oni koji imaju problem sa zglobovima i mišićima, imati takve probleme dok su inficirani. Dakle, to nije neka opšta karakteristika jer su simptome uglavnom isti kao kod običnog omikrona. Ono što mi primećujemo kod omikrona da imamo kontradiktorne informacije, i potrebno je vreme kako bismo znali precizno i klasifikovali sve i kako ide. Šta mi sada imamo? Imamo veliki broj pozitivnih, a s druge strane imamo hospitalizaciju koja i dalje sporo raste”, objašnjava profesor Tiodorović, koji ističe da ne postoje neke bitne razlike između stelta i običnog omikrona.

    Kod većine sa druge strane, dominiraju lakše kliničke slike, od kojih se izuzimaju teški hronični bolesnici koji već imaju problem pridruženih bolesti.

    “Dakle, dominiraju lakše kliničke slike, mnogi to prebole na nogama, ili čak prođe s nekom lakšom kliničkom slikom u kućnim uslovima. Kod hroničnih bolesnika se to može iskomplikovati, što vidimo sa brojem umrlih na dnevnom nivou. Šta sada zaključujemo? Pa opet moramo voditi računa o ljudima koji imaju hronična oboljenja, kod kojih se može lako iskomplikovati bolest, a o tome i mladi moraju da razmišljaju kako ih ne bismo zarazili”, priča profesor Tiodorović.

    “Kratko je vreme da se može zaključivati bilo šta posebno, ali ipak možda možemo reći da sa ovim sojevima ulazimo u neku završnicu. Vremenom će to postati endemska pojava, što ne znači da neće biti opasan za neke ljude. Svi koji imaju pad imuniteta, iz bilo kog razloga, da li je to hronična bolest, teška bolest, karcionom, kardiovaskularno oboljenje, dijabetičari, svi moraju biti na oprezu i njima se mora posvetiti pažnja”, kaže profesor Tiodorović.

    Nikakva nova pravila se ne mogu uvesti sada, niti su ona potrebna, jednostavno odvija se prirodni proces, a naše je da budemo oprezni, disciplinovani i da pristupimo vakcinaciji.

    “Sada je teško prognozirati da li će se završiti do juna meseca ili do kraja godine, ali ja kažem da mere moraju ostati na snazi. Svi pričaju kako skandinavske zemlje ukidaju mere, pa da, ali oni imaju 85, 90 odsto obuhvata vakcinacije, jer vakcina svakako šiti, a ishod zavisi od stanja organizma i imunog odgovora”, zaključuje profesor Tiodorović.

  • Mektić priznao zloupotrebu položaja

    Mektić priznao zloupotrebu položaja

    Dragan Mektić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH i bivši državni ministar bezbjednosti, danas je na press konferenciji govorio o najnovijim bezbjednosnim događajima, posebno kada su u pitanju “Skaj” i “Anam” aplikacije i onome što se nakon njihovog otvaranja dešava.

    Što se tiče mene lično vrlo sam zadovoljan činjenicom da se uspjela raspakovati “Skaj” aplikacija te time otkrilo koje telefone su imali i koristile osobe iz kriminogenih zona, a pomoću koje su se organizovale kriminalne organizacije i dogovarala izvršenja najtežih krivičnih djela, od organizovanog kriminala, narkokartela, ubistava pa i likvidacije određenih ljudi – rekao je Mektić.

    Dalje je dodao da su “raspakivanjem” ovih aplikacija policija i tužilaštvo došli do ozbiljnih operativnih saznanja. Podsjetimo da se nedavno oglasio i Dragan Lukač, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske rekavši da je procjena da se u RS ili u Bosni i Hercegovini koristi oko 2.000 takvih telefonsa s aplikacijama.

    – Međutim, još jednom ponavljam da sam sretan da se to raspakovalo, jer je postojalo mišljenje da je to 100 posto sigurna aplikacija. Naokon toga se sve počelo zloupotrebljavati, često se u medijima od pojedinaca bez ikakvog osnova navodio određen broj osoba koje su koristile tu aplikaciju. Bilo bi veoma dobro da se objave imena svih osoba iz političkog miljea koji su koristili Skaj aplikaciju jer je gotovo sigurno da tu aplikaciju nisu koristili u časne svrhe. Ne vidim problem da se objave imena političara koji su koristili te aplikacije – dodao je Mektić.

    Dalje je istakao da je njegovo ime u ovu priču zbog toga što je, kako tvrdi, dok je bio ministar bezbjednosti imao savjetnika za kojeg se ispostavilo da je koristio Skaj aplikaciju i zbog toga završio u pritvoru.

    – Odmah želim da kažem da je to bio Bojan Cvijetić kojeg sam ja jedno vrijeme, istina, angažovao kao svog savjetnika. Riječ je o osobi iz Banjaluke koju sam od ranije poznavao, koja je završila ekonomski fakultet, a nakon toga je proveo određeno vrijeme na specijalizacijama u Londonu. Prije zapošljavanja izvršene su sve sigurnosne provjere i nisam imao nijedno saznanje da se bilo čim drugim bavi. Naravno, nemam ništa protiv, da se svaki slučaj te aplikacine dovede do kraja i da se utvrdi i onaj ko je to imao i zloupotrebljavao – stava je Mektić.

    Kaže da nijedna policijska niti bilo koja druga agencija nije istraživala ove slučajeve.

    – Imam komunikaciju sa novinarima, poštujem istraživačko novinarstvo i mislim da policija vrlo ozbiljno treba da uzme ono što dolazi od istraživačkih novinara. Ovu njegovu priču, Slobodana Vaskovića niko ne uzima za ozbiljno. Nije moguće da se jednom čovjeku dozvoli da na takav način iznosi insinuacije o ljudima. Odgovorno tvrdim, nisam imao Skaj telefon, nisam imao Sky aplikaciju. Ako se objave imena, neka moje bude na prvom mjestu i ja tražim za sebe da snosim posljednice toga . tvrdi Mektić.

    Dalje se prisjetio svog dolaska u Obavještajno-bezbjednosnu službu 1999. godine.

    – I kada sam krajem 2000. i početkom 2001. godine došao na poziciju načelnika Obavještajno-bezbjednosne službe u Banjaluci zatekao sam grupu ljudi koja se nalazila u radnom odnosu, koja je zaostala iz rata i bili povezani sa Ećimom Ljubanom. Ja sam tu grupu zatekao u radnom odnosu, s njima proveo određeno vrijeme gore, oni su bili pripadnjci DB-a Republike Srpske, kasnije Obavještajno-bezbjednosne gencije. Jedno vrijeme su radili kao prsteći aparat, različite poslove, ja sam se njima sretao, oni su bili u punom radnom odnosu gore. Jednom na kafi u Prnjavoru nastala je fotografija, on je tada bio u radnom odnosu u Obavještajno-bezbjednosnoj službi RS. Kao i kad bih se sada slikao sa bilo kojim radnim kolegom. Kada sam 2003. godine otišao za zamjenika ministra bezbjednosti, njihov status je riješen, a sve je završeno na način da je prestao njihov rad u Obavještajno-sigurnosnoj službi – naglasio je Mektić.

    Mektić je priznao da je iskoristio svoj uticaj i pomogao pri zapošljavanju sina od sestre Slobodana Vaskovića.

    – Svjestan sam da je to jedan oblik korupcije, da sam na neki način zloupotrebio položaj. Taj momak je radio tri četiri mjeseca i umro u svojoj kući, ostavivši iza sebe ženu i dijete. Onda me je molio da zaposlim ženu. Nakon dva-tri mjeseca, tražio je da mu nađem posao za drugog brata što nisam htio. Od tog momenta kad sam prestao da igram za njega, odjednom sam postao narko-diler i kriminalac – zaključio je Mektić, prenosi N1.

  • Dodik potvrdio da je predložen zakon za smanjenje inflatornog udara

    BiH mora konačno da uđe u politiku diferenciranih stopa, jer sa stopom od 17 odsto ima najniži PDV u Evropi, smatra predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    Mi smo uputili u parlament zakon koji podrazumijeva da se za osnovne životne namirnice i neka druga dobra predvidi stopa od 10 odsto, i to je zakon koji bi trebao da važi do kraja godine, kako bi se smanjio inflatorni udar, izjavio je Dodik novinarima.

    On je dodao da je za ostale robe predviđeno da ostane stopa od 17 odsto, a da se samo na luksuznu robu poveća na 22 odsto.

    – Mi smo to predložili u proceduri i juče je to predato u parlament BiH u skladu sa poslovnikom. Vidjećemo kako će drugi reagovati – dodao je Dodik.

    Dodik kaže da je to privremeno, zato što bi do Nove godine trebali pokušati zajednički doći do cjelovitog rješenja, da se odluči o tome kako će to pitanje biti regulisano u nekom narednom vremenu.

    – Ali, imajući u vidu da inflacija ne miruje, da je već tu i da je ekspanzivna, moramo donijeti neke brze mjere – naglasio je Dodik i dodao da stopa za osnovne životne namirnice može biti i niža ukoliko se postigne dogovor.

    On je pojasnio da ukoliko bi se mijenjala stopa od 17 odsto na višu, onda bi doprinijeli povećanju inflacije.

    – Zato ostaje tih 17 odsto, da ne bi opteretili investicije i mnogo čega drugog. Ovo je veoma razumno – rekao je Dodik.

    Dodik je podsjetio da već 15 godina traži da se za poljoprivredne proizvode, za koje se utvrdi da postoje viškovi u BiH, zabrani uvoz tih proizvoda, te napomenuo da, prema posljednjim informacijama, brojni proizvođači krompira su ugroženi zbog enormnog uvoza te kulture iz Perua i drugih destinacija.

    On je naveo i nekontrolisan uvoz jabuka, malina i drugih kultura, dodajući da niko ne kontroliše ni da li to ima genetsku komponentu ili ne, da se to stavlja na tržište i ugrožava domaće proizvođače.

    – Petnaest godina ne možemo da dođemo da zajedničkog stava o tome da u momentu dospijeća u određenom periodu za onu robu za koju utvrdimo da imamo višak, da se zabrani uvoz. U ovom trenutku to je krompir, koga ima, a kada ga nema, može se otvoriti tržište – precizirao je Dodik.

    Dodik je naglasio da je takva politika otvorenosti, koju su nametnuli neki evropski partneri, uništen domaći stočni fond.

    On je napomenuo da su podsticaji koje imaju proizvođači mesa u Evropi mnogo veći nego kod nas, tako da oni mogu jeftinije da prodaju na slobodnom tržištu.

    – Naši proizvođači su tu hendikepirani i u nepravilnom položaju i potrebno je da to regulišu državne institucije – istakao je Dodik.

    On je ponovo apelovao na razgovor o tome dvije vlade, dva resorna ministra.

    – Po evropskim standardima mi imamo pravo da na uvoznu robu koja ima podsticaje od jednog evra, a kod nas je recimo deset evrocenti, naplatimo razliku od 90 evrocenti. To bi donijelo nove prihode BiH sigurno više od milijardu. Ali o tome niko u BiH neće da priča – naveo je Dodik.

    Prema njegovim riječima, dovoljno je da u neke partije u Sarajevo uđu iz nekih ambasada i kažu im da to nije dobro, jer štite proizvodnju iz EU.

    On je istakao da se može izračunati koliko se ekonomski gubi zbog neravnopravnog položaja sa Evropljanima.

    – Politika koju smo mi dogovorili je da idemo sa smanjenom stopom PDV-a od sedam odsto za robu široke potrošnje, ali da ne dozvolimo da marže budu veće od sedam odsto – naveo je Dodik, koji je i srpski član Predsjedništva BiH.

    Prema njegovim riječima, to bi išlo na teret države, ne bi išlo na teret trgovaca, ni proizvođača, odnosno onih koji vrše promet robe.

    – Ali, moramo doći do toga da se stvore uslovi za tako nešto – kaže Dodik.

  • U Srpskoj još 165 zaraženih koronom, deset osoba preminulo

    U Srpskoj još 165 zaraženih koronom, deset osoba preminulo

    Virus korona je u posljednja 24 sata potvrđen kod 165 osoba u Republici Srpskoj, a Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljeno je 10 smrtnih slučajeva.

    U Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnici Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 560 laboratorijskih uzoraka.

    Zaraženo je 87 muškaraca i 78 žena, od kojih su 29 mlađe, 80 srednje i 56 starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, 48 osoba je iz Banjaluke, 20 iz Bijeljine, po 10 iz Laktaša i Trebinja, osam iz Dervente, sedam iz Doboja, šest iz Istočne Ilidže, po pet iz Prijedora i Teslića, po četiri iz Gradiške, Modriče, Novog Grada i Prnjavora, po tri iz Zvornika, Кozarske Dubice, Foče i Šipova, po dvije iz Broda, Vlasenice, Istočnog Novog Sarajeva i Кneževa i po jedna iz Bileće, Vukosavlja, Mrkonjić Grada, Novog Goražda, Pala, Petrova, Ribnika, Rogatice, Stanara i Šamca.

    U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljeno je 10 smrtnih slučajeva. Radi se o sedam muškaraca i tri žene, starije životne dobi od kojih dvije osobe iz Modriče i po jedna iz Banjaluke, Foče, Novog Grada, Prijedora, Prnjavora, Šipova, Teslića i Trebinja.

    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 110.050 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 6.138* osoba kod kojih je potvrđen test na virus korona.

    Republici Srpskoj, testirano je ukupno 409.065 osoba.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 568, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 223, a u ostalim bolnicama 345. Na respiratoru su 44 osobe (22 u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, 22 u ostalim bolnicama).

    *Napomena: Na dan 11.02.2022. godine, naknadno je prijavljeno 5 smrtnih slučajeva koji su se desili u prethodnih nekoliko dana (tri osobe sa prebivalištem u Trebinju i po jedna sa prebivalištem u Banjaluci i Mrkonjić Gradu).

  • “Radili smo, i radićemo”- Ujedinjena Srpska održala sastanak sa kandidatima za savjete mjesnih zajednica

    U Banjaluci je danas održan sastanak rukovodstva Ujedinjene Srpske sa kandidatima za Savjete mjesnih zajednica koji će nastupiti jedinstveno na listama sa koalicionim partnerima.

    Izbori za Savjete mjesnih zajednica će biti održani 20. februara, a članovi Ujedinjene  Srpske izlaze na izbore u punom kapacitetu. Članovi Savjeta MZ predstavljaju važnu sponu između građana koji najbolje znaju probleme svojih komšija i naselja i Gradske uprave koja treba da osluškuje i prati te zahtjeve realizacijom na terenu.

    Sastanku su prisustvovali dr Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske, zamjenik predsjednika Siniša Vidović, potpredsjednici Marinko Dragišić i Milan Petković, te mnogobrojni članovi stranke. “Ujedinjena Srpska je započela sve radne aktivnosti i u stalnom je kontaktu sa članstvom, a Banja Luka je dokaz da Ujedinjena Srpska nije stala, i da se temelji na velikom broju članova koji učestvuju u kreiranju politike, te smo sigurni u najbolji mogući rezultat i najveći rast” – izjavio je tom prilikom Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske.


    Siniša Vidović, predajednik gradskog odbora Banjaluka, izjavio je da je Ujedinjena Srpska mjesto za sve one koji žele najbolje za ovaj grad, jer ona vodi politiku brige o svakom pojedincu.

  • Otkrivena najjača kombinacija lijekova koja može da uništi kovid 19

    Otkrivena najjača kombinacija lijekova koja može da uništi kovid 19

    Istraživači su identifikovali moćnu kombinaciju antivirusnih lijekova za liječenje kovida 19. Kombinovanje lijeka brekuniar sa remdesivirom ili molnupiravirom koje je odobrila američka Uprava za hranu i lijekove za hitnu upotrebu, inhibirala je virus SARS-CoV-2 u ljudskim respiratornim ćelijama i kod miševa, prema novoj studiji koju su vodili istraživači u školi “Perelman medicine” na Univerzitetu Pensilvanije i Medicinskom fakultetu Univerziteta Merilend.
    Nalazi, objavljeni u časopisu Nature, sugerišu da su ovi lijekovi snažniji kada se koriste u kombinaciji nego pojedinačno.

    “Iako još uvijek nisu testirane u kliničkim ispitivanjima, kombinacije lijekova identifikovanih u njihovoj studiji imaju potencijal da postanu veoma obećavajući tretmani za kovid 19”, kaže glavna istraživačca dr Sara Čeri, profesorka patologije i laboratorijske medicine.

    “Identifikovanje kombinacija antivirusnih lijekova je zaista važno, ne samo zato što to može da poveća snagu lijekova protiv koronavirusa, već kombinovanje lijekova takođe smanjuje rizik od rezistencije”, rekla je Čeri, a prenosi Technology.

    Istraživači su identifikovali 122 lijeka koji su pokazali antivirusnu aktivnost i selektivnost protiv koronavirusa, uključujući 16 analoga nukleozida – najveću kategoriju antivirusnih lijekova koji se klinički koriste.

    Među 16 su bili remdesivir, koji se daje injekcijom u venu i koji je odobrila FDA za liječenje kovida i molnupiravir, oralna pilula koja je odobrena za upotrebu u decembru.

    Takođe među 122 kandidata za lijek, istraživači su identifikovali panel inhibitora biosinteze nukleozida domaćina, uključujući eksperimentalni lijek brekvinar.

    Inhibitori biosinteze nukleozida funkcionišu tako što blokiraju sopstvene enzime u tijelu da prave nukleozide, što sprečava virus da bude u stanju da “ukrade” građevne blokove RNK i da se replicira.

    Nukleozidi su glikozilamini koji se sastoje od nukleobaza vezanih za ribozne ili dezoksiribozne šećere putem beta-glikozidne veze. Primjeri nukleozida su citidin, uridin, adenozin, guanozin, timidin i inozin.

    Brekuinar se trenutno testira u kliničkim ispitivanjima kao lijek za kovid 19 i kao dio potencijalne kombinovane terapije za neke vrste raka.

    Istraživači su testirali lijekove u ćelijama pluća, kao i na miševima, i otkrili da su ove kombinacije bile veoma efikasne protiv više sojeva koronavirusa, uključujući i delta varijantu.

    Tim je sada u procesu testiranja lijekova protiv omikrona.

    Pored toga, istraživači su otkrili da se Pakslovid — oralni antivirusni lijek koji je nedavno odobrila i FDA — može kombinovati sa remdesivirom ili molnupiravirom za “aditivni” efekat protiv SARS-CoV-2.

    Sledeći korak bi bio da se ove kombinacije lijekova testiraju u kliničkim ispitivanjima.

  • Vučić: Dodik i rukovodstvo Srpske će biti na obilježavanju Sretenja

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da mu ne pada na pamet da čak i razmatra da isključuje rukovodstvo Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika iz obilježavanja Dana državnosti – Sretenja, po zahtjevima nekih ambasadora zemalja EU.
    Povodom medijskih navoda da ambasadori zemalja EU ove godine neće prisustvovati obilježavanju u Orašcu zbog najave o prisustvu Dodika, Vučić je ocijenio da je to pogrešna reakcija predstavnika zemalja EU, jer Srbija je ta koja organizuje skup i koja je domaćin, te da smatra da je prilično neozbiljan odnos ambasadora.

    Vučić je istakao da ne postoji nijedan ambasador, ni sa Zapada ni sa Istoka koji može da ga pozove i nešto slično kaže ili naredi.

    Napomenuo je da proslavu u Orašcu organizuje Vlada i nije on ni pozivao strane ambasadore, da je pozivnicu uputila ministar Darija Kisić Tepavčević i da piše da manifestaciju organizuje Vlada Srbije, uz suorganizaciju Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

    Vučić je istakao da ne može da prihvati činjenicu da je Milorad Dodik kriv za sve u BiH, pošto to nije fer i nije istina, naglasivši da je to ono što žele da nametnu stranci.

    On je istakao da Srbima u Srbiji i Srpskoj niko ne može da oduzme pravo da pripadaju srpskom narodu, da je jedini predsjednik koji se nikada i ni na koji način nije umiješao u izbore u Republici Srpskoj.

    Vučić je za TV Prva rekao i da Srbija nema tajne optužnice protiv građana BiH, ali da su postojale krivične prijave i sve ih je ustupila Sarajevu, nadajući se da će i oni isto da uzvrate, ali to se nije desilo.

    Optužbe dijela opozicije o uvozu glasača iz Republike Srpske, koji bi u Srbiji glasali za SNS, nazvao je besmislenim insinuacijama i lažima, ali je dodao da je to pokrenulo temu napada na Republiku Srpsku.

    On je rekao da oko 11 odsto Srba iz Republike Srpske ima državljanstvo Srbije, a što se glasanja u Srbiji tiče, od tog četiri odsto ili 4.000 je glasalo na zadnjim izborima, što je potpuno zanemariv broj.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će predsjednici Republike Srpske Željki Cvijanović dodijeliti orden povodom Sretenja, Dana državnosti Srbije.

    Vučić je za TV Prva rekao da organizuje prijem povodom dodjele odlikovanja i ordena.

    On je dodao da od situacije sa virusom korona zavisi da li će to biti u Predsjedništvu ili u Palati Srbija.

  • Abazović: Odlazak Đukanovića bi značio smanjenje tenzija u Crnoj Gori i to će se desiti

    Abazović: Odlazak Đukanovića bi značio smanjenje tenzija u Crnoj Gori i to će se desiti

    Dok traju pregovori za formiranje buduće manjinske vlade u Crnoj Gori, čiju podršku je obećao i DPS, lider URA-e Dritan Abazović je večeras poručio kako bi odlazak predsjednika Mila Đukanovića ipak sve olakšao i smanjio tenzije u državi.

    Prilikom gostovanja na TV Adria, Abazović je kazao “Odlazak Đukanovića bi dosta doprinio smanjenju tenzija u Crnoj Gori. Kod nas se politika veže za ličnosti. Njegov odlazak bi sve olakšao i to će se desiti u jednom trenutku”.

    Ovo je posebno zanimljivo s obzirom na to da je Abazović upravo uz pomoć Đukanovićevog DPS-a srušio trenutnu vladu, a dobio je obećanje i da će imati podršku njegovih poslanika u Parlamentu Crne Gore kada dogovor o novoj manjinskoj vladi bude postignut.

    Govoreći o dogovorima rekao je kako je jedan dio pregovora koji se odnosi na koncept i pravce buduće vlade već završen, a da sada preostaju kadrovska rješenja. Ukoliko on bude premijer ističe da će njegov prvi potez biti transparetnost sjednica Vlade.

    “Volio bih da Crna Gora dobije 43 ruke. Vladu koja će dati doprinos smanjenu polarizacije, snažnijem putu ka EU i pomirenju. Blizu smo da uradimo veliki društveno-politički reset koji će se kasnije pozitivno odraziti na Crnu Goru”, rekao je on.

    Također je istaknuo: “Besu (obećanje) sam dao da se smijeni DPS i to je urađeno. Besu sam dao za demontiranje sistema vladanja DPS-a, za borbu protiv mafije i kriminala. Davanje bese je u potpunosti kompatibilano sa potezima URA-e u ovom trenutku”.

    Na kraju je zaključio time da je region zatrovan nacionalizmom i korupcijom.

    “Iza nacionalizma se kriju ljudi koji čuvaju status quo, kako bi se korupcija i šverc nesmetano odvijali”, rekao je.