VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kina: Vojni manevri blizu Tajvana su potpuno opravdan potez zaštite stabilnosti

    Kina: Vojni manevri blizu Tajvana su potpuno opravdan potez zaštite stabilnosti

    Iz kineske kancelarije za pitanja Tajvana je saopćeno da su kineske vojne vježbe nedaleko od Tajvana usmjerene na snage koje promovišu zvaničnu nezavisnost ostrva i opravdan su potez za zaštitu mira i stabilnosti, saopšteno je danas iz kineske kancelarije za pitanja Tajvana.

    Portparol kineske Kancelarije za pitanja Tajvana Ma Sijaoguang rekao je da je uzrok trenutnih tenzija sa ostrvom “tajni dogovor” vladajuće Demokratske napredne partije (DPP) sa stranim snagama i provokacije zahtjevom za nezavisnost Tajvana.

    Prema njegovim riječima, meta manevara je ovaj “tajni dogovor” i separatističke aktivnosti, zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta Kine, te mir i stabilnost u Tajvanskom moreuzu.

    “To su apsolutno opravdani postupci. Vlasti DPP ukazuju na takozvanu vojnu prijetnju od kopnenog dijela čime potpuno izvrću ispravno i pogrešno i iznose lažne optužbe”, izjavio je Sijaoguang.

  • Radnici su sve češće prinuđeni svoje plate i doprinose tražiti putem sudova

    Veliki broj poslodavaca u Bosni i Hercegovini ne plaća doprinose svojim radnicima. Dešavalo se to i prije pandemije, a pandemija je, čini se, samo dodatno pogoršala stvari.

    Tako su u proteklom periodu, prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, najviše problema u poslovanju imale firme koje posluju u oblasti hotelijerstva, turizma, ugostiteljstva i prijevoza putnika te nisu redovno ni uplaćivale doprinose svojim radnicima.

    U ovakvim slučajevima Porezna uprava FBiH reaguje tako da poreznim obveznicima izdaje nalog za plaćanje, a ako obaveze po nalogu ne budu plaćene u zakonom propisanom roku, PU pokreće postupak prinudne naplate.

    “Postupak prinudne naplate ima određene posljedice po porezne obveznike, a neke od njih su uvećanje obaveze za troškove postupka prinudne naplate za 5 posto, kao i naplata dugovanja javnih prihoda iz cjelokupne imovine poreznog dužnika. Uz ispunjenje propisanih uslova s poreznim obveznicima na njihov zahtjev Porezna uprava zaključuje sporazume o odgođenom ili plaćanju duga u ratama, maksimalno do 10 godina. Kao najefikasnija mjera prinudne naplate koristi se blokada transakcijskog računa, odnosno donošenje rješenja o obustavi transakcija preko računa poreznih obveznika i naplati iz novčanih sredstava, a također i zapljena i prodaja imovine poreznih dužnika”, kazali su nam iz Porezne uprave FBiH.

    Međutim, primjena svih mjera za pojedine porezne obveznike još uvijek je ograničena nekim zakonskim rješenjima kao što su Zakon o konsolidaciji privrednih društava u Federaciji BiH, prema kojem se za određene privredne subjekte koji imaju Odluke o konsolidaciji na snazi ne primjenjuju mjere prinudne naplate, Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, prema kojem je u određenom vremenskom periodu bio uveden moratorij na prinudnu naplatu.

    “Pojedini dužnici plaćaju tekuće obaveze za doprinose, dok stare obaveze ostaju neizmirene, odnosno izmirivat će se u nekom budućem periodu. Pored naplate u redovnom postupku i postupku prinudne naplate koji provodi Porezna uprava Federacije BiH, veoma često radnici svoja prava po osnovu plata i doprinosa ostvaruju tužbama kod nadležnih sudova u radno-pravnim sporovima. U takvim slučajevima Porezna uprava Federacije BiH po osnovu presuda, ako poslodavac ne izvrši uplatu doprinosa, vrši naplatu doprinosa primjenom mjera shodno zakonu”, istakli su iz PU.

    Podatke o dužnicima s dugom većim od 50.000 KM redovno ažuriraju, a kako su nam rekli, najveća dugovanja su za doprinose za obavezno osiguranje. Također, kazali su nam i kako redovno kontrolišu stanje u bazi podataka i poduzimaju zakonom propisane mjere kako bi upozorili firme koje ne izmiruju svoje obaveze.

    “Zakonom o doprinosima propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od dvije do deset hiljada KM kazniti poslodavac koji ne obračunava doprinose pri obračunu plate, najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je plata dospjela za isplatu. Kažnjen će biti i obveznik – fizička osoba ako doprinose ne obračuna do 10. dana u mjesecu za prethodni mjesec”, kazali su nam iz PU FBiH te dodali kako njihovi uposlenici kada izdaju prekršajni nalog, u njega mogu unijeti samo iznos minimalne propisane kazne, jer ‘samo sud može izricati prekršajne kazne u propisanom rasponu’.

    Na određeni broj poreznih obveznika, istakli su, djeluju propisane sankcije, tako da počnu izvršavati svoje zakonom propisane obaveze, ali postoje i obveznici na koje sankcije ne djeluju.

    Među najvećim dužnicima u Republici Srspkoj, kako nam je kazao Goran Maričić, direktor Poreske uprave ovog entiteta, u samom vrhu se nalaze poreski obveznici kod kojih je pokrenut stečajni postupak ili postupak likvidacije te javne zdravstvene ustanove.

    “Kada je riječ o javnim zdravstvenim ustanovama, Vlada RS-a je pokrenula više različitih aktivnosti kako bi se zaustavilo gomilanje duga zdravstvenog sistema te kako bi se u što većoj mjeri smanjio postojeći dug. Kod stečajnih dužnika se radi o starom dugu koji se nije mogao naplatiti provođenjem mjera naplate te u trenutku kada se pokrene stečaj sve mjere Poreske uprave se prekidaju, a naplata se vrši unovčavanjem imovine stečajnog dužnika. Inače, dug poreskih obveznika posljednjih godina pokazuje tendenciju opadanja, što je rezultat preduzetih mjera Poreske uprave RS-a na njegovom smanjenju, prije svega kroz implementaciju integrisanog informacionog sistema, kojim je omogućena automatizacija postupka redovne i prinudne naplate. Na ovaj način sistem rada sada ne dozvoljava da se gomilaju dugovanja poreskih obveznika, ali smanjen je i utjecaj ljudskog faktora na minimum”, kazao je Maričić.

    Sankcije su, dodao je, propisane Zakonom o poreskom postupku, pa će se tako novčanom kaznom u iznosu od 20 posto od utvrđene obaveze za prekršaj kazniti poreski obveznik koji ne prijavi i ne obračuna poresku obavezu. Dakle, novčanom kaznom od tri do devet hiljada KM kaznit će se za prekršaj uplatilac doprinosa – fizička osoba ako ne podnese prijavu za registraciju obveznika doprinosa u jedinstvenom sistemu na propisani način i u propisanom roku te obračunavanjem kamata na iznos prijavljenih poreskih obaveza u slučaju neplaćanja u propisanom roku. Na iznos poreske obaveze, koja nije plaćena u propisanom roku, poreski obveznik je dužan da plati kamatu koja se obračunava po stopi od 0,03 posto dnevno, to jeste 10,95 posto godišnje.

  • Velika policijska akcija u Sarajevu i RS-u: Hapšenja zbog fingiranja saobraćajnih nezgoda

    Velika policijska akcija u Sarajevu i RS-u: Hapšenja zbog fingiranja saobraćajnih nezgoda

    Od jutros se odvija velika policijska akcija kodnog naziva “Kontakt”, po nalogu Tužilaštva KS, a u toku su hapšenja više osoba na području Kantona Sarajevo i Republike Srpske.

    U akciji učestvuju pripadnici MUP-a KS i MUP-a RS, potvrdila je za Klix.ba glasnogovornica Tužilaštva KS Azra Bavčić.

    Osumnjičeni se terete za više krivičnih djela kao što su zloupotreba osiguranja, zloupotreba položaja, krivotvorenje isprava, prevara, primanje dara i drugih oblika koristi.

    Osobe koje su meta ove akcije su osumnjičene da su se udružile u grupu koja je u proteklom periodu fingirala saobraćajne nezgode s ciljem naplate štete od osiguravajućih društava, a pri čemu su imali i pomoć policijskih službenika MUP-a Kantona Sarajevo.

    Također, određeni policajci se sumnjiče da su za vrijeme trajanja posebnih istražnih radnji uzimali i mito za saobraćajne prekršaje u Kantonu Sarajevo.

    Trenutno se pretresi odvijaju na više od 20 lokacija na području Sarajeva, Istočnog Sarajeva, Pala, Sokoca i na drugim lokacijama.

  • Bakir Izetbegović u petak putuje u Banju Luku, bit će donesena odluka o apelaciji Ustavnom sudu BiH

    Bakir Izetbegović u petak putuje u Banju Luku, bit će donesena odluka o apelaciji Ustavnom sudu BiH

    Predsjednik SDA Bakir Izetbegović u petak će u okviru radne posjete Banjoj Luci organizovati sastanak s potpredsjednicima SDA s područja RS-a kao i bošnjačkim predstavnicima u Vijeću naroda RS-a i Narodnoj skupštini.Ovu informaciju za Klix.ba potvrdio je predstavnik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a Alija Tabaković (SDA) koji je naglasio kako će se tokom posjete razgovarati o aktuelnoj političkoj situaciji, ali i spornim zakonima koje je Narodna skupština RS-a izglasala, a tiču se neprimjenjivanja Inzkove odluke o zabrani negiranja genocida.

    “Predsjednik SDA Bakir Izetbegović dolazi u petak u radnu posjetu Banjoj Luci gdje će razgovarati s delegatima u Vijeću naroda RS-a i narodnim zastupnicima u NSRS i drugim uglednim ljudima iz SDA s područja RS-a. Razgovarat će se o daljim koracima kada su u pitanju zakoni koje je usvojila NSRS kao i o trenutnoj političkoj situaciji”, rekao je Tabaković.

    Tabaković je također naglasio kako će se tokom Izetbegovićeve posjete Banjoj Luci razgovarati i o upućivanju apelacije prema Ustavnom sudu BiH o ustavnosti odluka Narodne skupštine RS-a.

    Ova tema će svakako biti u fokusu razgovora i zbog odluke Ustavnog suda RS-a da vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda nije povrijeđen Zakonom o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske i Zakonom o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika, jer se jednako odnose na sve građane

    “Svakako da će apelacija prema Ustavnom sudu BiH biti tema razgovora. Predsjednik Izetbegović s članovima Predsjedništva SDA iz RS-a organizuje posjetu detalje sastanka još uvijek ne znam. Budući da je Klub delagata Bošnjaka u Vijeću naroda stavio veto prema Ustavnom sudu RS-a i da je došla odluka da taj zakon nije protiv bošnjačkog naroda, on će ovih dana stupiti na snagu. Preostaje ili da taj zakon ukine visoki predstavnik ili apelacija prema Ustavnom sudu BiH, ali mi još uvijek nemamo konkretnu uputu. Svakako da ćemo u petak detaljnije razgovarati o ovoj temi”, zaključio je u razgovoru za Klix.ba Alija Tabaković.

  • “Slovenski štit”: Zajednička vježba srpske i ruske vojske u Srbiji

    “Slovenski štit”: Zajednička vježba srpske i ruske vojske u Srbiji

    Pripadnici Ratnog vazduhoplovstva i protivvazduhoplovne odbrane (RV i PVO) Vojske Srbije i Vazdušno-kosmičkih snaga Oružanih snaga Ruske Federacije ove sedmice realizuju taktičku vežbu sa bojevim gađanjem “Slovenski štit 2021”, saopštilo je Ministarstvo odbrane Srbije.

    Tema zajedničke vježbe, koja se održava na vojnim poligonima i u vazdušnom prostoru Srbije, organizovanje je i izvođenje protivvazduhoplovnih dejstava u zaštiti teritorije i sopstvenih snaga.

    “U skladu sa scenarijom vežbe, biće obrazovana zajednička grupacija PVO Vojske Srbije i Oružanih snaga Ruske Federacije koja će uvežbavati borbene radnje i postupke u operaciji zaštite strategijskog objekta od izviđanja i dejstva iz vazduha”, naveli su iz Ministarstva odbrane Srbije.

    U saopštenju je navedeno da se realizacijom ovakvih vježbi unapređuje obučenost komande i jedinica RV i PVO, kao i da se razmjenjuju iskustva i jača bilateralna vojna saradnja.

  • “One koji oklijevaju treba vakcinisati dok spavaju”: Predsjednik Filipina dao čudan prijedlog

    “One koji oklijevaju treba vakcinisati dok spavaju”: Predsjednik Filipina dao čudan prijedlog

    Predsjednik Filipina Rodrigo Duterte predložio je ljekarima da one koji oklijevaju sa primanjem vakcine protiv kovida 19 vakcinišu dok spavaju.

    Duterte je juče održao govor pod nazivom “Obraćanje narodu”.

    “Znam da mnogi i dalje oklijevaju. Nađite ih u njihovom komšiluku. Hajde da uđemo u njihove kuće i vakcinišemo ih dok spavaju. Kraj priče”, izjavio je Duterte.

    Predsjednik je dodao da je spreman da lično predvodi “noćne imunizacije”.

    “Raša tudej” danas piše da je prijedlog, za koji se nada da je bila šala, iznesen u vrijeme kada filipinski lider pokušava da ubijedi javnost da se vakciniše.

    Duterte je lično preuzeo odgovornost za neuspjeh filipinskih vlasti da ranije ove godine obezbijede dovoljno doza vakcine, ali je naglasio da su uvedena ograničenja doprinijela usporavanju širenja zaraze.

  • Ukazom Željke Cvijanović od srijede Inckov zakon prestaje da važi u RS

    Ukazom Željke Cvijanović od srijede Inckov zakon prestaje da važi u RS

    Od sutra u RS neće važiti izmjene krivičnog zakona BiH, koje je u formi odluke donio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, a kojima se krivično kažnjava negiranje genocida i drugih zločina.

    Bivši visoki predstavnik Valentin Incko je pred kraj mandata nametnuo izmjene krivičnog zakona BiH kojima se uvodi krivična odgovornost za negiranje genocida i drugih zločina presuđenih na domaćim i međunarodnim sudovima.

    “Proglašavam zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika kojom se donosi zakon o dopuni krivičnog zakona BiH koji je Narodna skupština RS usvojila na dvadesetoj posebnoj sjednici održanoj 30. jula 2021. godine”, navedeno je u ukazu Željke Cvijanović. U članu 1. se kaže da se “odluka visokog predstavnika neće primenjivati na teritoriji RS”.

    U članu 2 piše da “nadležni organi RS neće sarađivati sa nadležnim organima BiH u pogledu primjene odluke visokog predstavnika, a u članu 3 se precizira da će zakon RS stupiti na snagu dan nakon objavljivanja u Službenom glasniku RS.

    Osim ovog ukaza, predsjednica RS je potpisala i ukaz o proglašavanju zakona o dopunama krivičnog zakona RS u kojem se zabranjuje omalovažavanje Republike Srpske.

    “Ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Srpsku, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu, biće kažnjen kaznom zatvora do tri godine”, piše u zakonu.

    Ako je ovo djelo izvršeno “na način da se RS označava kao agresorska ili genocidna tvorevina, ili njeni narodi agresorskim ili genocidnim, učinilac će biti kažnjen kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, stoji u tekstu novog zakona.

    Takođe se precizira da ukoliko ovo počini osoba iz neke institucije ili službeno lice, biće kažnjena zatvorom od dvije do deset godina.

  • Amerikanci neće Bajdena?

    Amerikanci neće Bajdena?

    ​Američki birači iskazuju svoje neodobravanje prema predsjedniku Džou Bajdenu, skoro devet mjeseci nakon što je on preuzeo dužnost.

    U nizu nacionalnih anketa koje su sprovedene prošle nedjelje, ukupno 49,2 odsto anketiranih birača ne odobrava način na koji Bajden obavlja dužnost predsjednika, dok 44,5 odobrava, prema anketnom sajtu FiveThirtiEight. U pet nedavnih anketa registrovano je nezadovoljst o politikom 46. predsednika zemlje na sajtu RilKlirPolitiks (RealClearPolitics), pri čemu su tri bile pozitivne.

    Analitičari kažu da je pad Bajdenovog ugleda naročito snažan među nezavisnim glasačima koji su mu pomogli da prošle godine porazi tadašnjeg predsjednika Donalda Trampa.

    U julu, na šestomjesečnom obilježavanju svog predsjedničkog mantada, Bajden je uživao prednost od devet procentnih poena, ali su do kraja avgusta ankete pokazale da su američki glasači ravnomjerno podijeljeni u stavovima o njemu.

    Njegova popularnost je od tada je pala, pa su politički analitičari ponudili nekoliko objašnjenja.

    To je vremenski period koji se poklapa sa haotičnim povlačenjem američke vojske iz Avganistana nakon 20 godina ratovanja, kažu analitičari. Oni takođe navode političke tenzije u Vašingtonu između republikanaca i demokrata oko povećanja državnog gornjeg limita duga i između progresivnih i umjerenih demokratskih zakonodavaca o veličini i obimu plana koji je Bajden predložio za najveće proširenje mreže socijalne zaštite u zemlji u više od pet decenija.

    Broj novozaražeih koronavirusa u zemlji takođe je porastao posljednjih mjeseci prije nego je počeo da pada, iako je skoro 70 miliona Amerikanaca ostalo nevakcinisano. Bajden je naložio vakcinaciju ili često testiranje na Kovid 19 za radnike u kompanijama sa 100 ili više zaposlenih, ali su mandati kontroverzni u nekim dijelovima zemlje i u nekim preduzećima i tek treba da stupe na snagu.

    Demokrati i republikanci u Senatu složili su se krajem prošle nedjelje o hitnom povećanju granice zaduživanja do početka decembra, kada će se to pitanje morati ponovo da bude razmotreno.

    U međuvremenu, demokratski poslanici, po Bajdenovom nalogu, pokušavaju da smanje njegov prijedlog potrošnje na socijalnu zaštitu od 3,5 hiljade milijardi dolara i usvoje ga zajedno sa dvopartijskim zakonima o infrastrukturi do kraja oktobra.

    Usvajanje zakona i slabljenje opasnosti od koronavirusa mogli bi da pomognu Bajdenovoj poziciji, ali stranica FiveThirtiEight je primjetila da Bajden u ovom trenutku ima niži rejting od svih predsjednika osim dva od 1945. godine, među kojima je i Tramp.

    Na pitanje o padu Bajdenove popularnosti, portparolka Bijele kuće Džen Psaki nedavno je rekla novinarima: “Ovo je zaista teško vrijeme za našu zemlju. Još uvijek se borimo sa Kovidom, a mnogi ljudi su mislili da ćemo to proći, uključujući i nas”.

    “Nema sumnje da to utiče na mnoga pitanja”, rekla je ona, poput lanca snabdijevanja robom široke potrošnje stranih proizvođača koji su u zastoju u američkim lukama zbog nedostatka radnika. Ona je takođe rekla da su ljudi zabrinuti za svoju bezbjednost i dobrobit na poslu.

    Psaki je dodala: “Naš fokus je da pandemiju stavimo pod kontrolu i vratimo se u neku verziju normale”.

  • Kovid u BiH od početka epidemije odnio skoro 11.000 života

    Kovid u BiH od početka epidemije odnio skoro 11.000 života

    Po smrtnosti od kovida, Bosna i Hercegovina je najgora u Evropi i druga u svijetu, a od početka epidemije ova opaka bolest kod nas je odnijela 10.965 života, što je 4,5 odsto od broja onih kod kojih je SARS-CoV-2 potvrđen.

    Zvanična statistika pokazuje da je od aprila prošle do kraja juna ove godine, u BiH preminulo ukupno 59.000 ljudi, dok je od posljedica kovida u ovom periodu umrlo njih 9.649, što znači da je svaki šesti bitku za život izgubio zbog ove bolesti.

    S druge strane, kako pokazuje analiza sajta Worldometers, po broju preminulih na milion stanovnika i dalje smo na neslavnom drugom mjestu u svijetu.

    U odnosu na ovaj parametar, BiH ima 3.338 preminulih, a od nas je gori samo Peru sa 5.590 umrlih na milion stanovnika.

    Sa najvećom stopom smrtnosti u BiH suočava se Srpska, u kojoj je kovid do sada odnio 4.442 života, što je skoro 5,7 odsto od ukupnog broja zaraženih. U FBiH je preminulo skoro četiri odsto, a u Brčkom 4,7 odsto onih kod kojih je potvrđen SARS-CoV-2.

    Zbog čega je kod nas visoka stopa smrtnosti od korone, pitali smo u entitetskim institutima za javno zdravstvo, iz kojih poručuju da ona zavisi od više faktora.

    Kako naglašavaju u Institutu za javno zdravstvo RS, pomenuti procenat preminulih, u odnosu na ukupan broj zaraženih u Srpskoj, ne odražava pravo stanje.

    – On se, naime, računa samo u odnosu na osobe kod kojih je potvrđena infekcija, a ne uzimaju se u obzir oni koji su imali asimptomatski oblik bolesti, niti osobe koje su bile u kontaktu sa virusom, a nisu se javile u zdravstvenu ustanovu. Treba napomenuti da poređenje smrtnosti između pojedinih zemalja, pored kvantitativnih indikatora, zahtijeva i detaljnija poređenja između načina prijavljivanja smrtnih slučajeva, kretanja epidemije u pojedinim zemljama, indikatora kvaliteta pružanja zdravstene zaštite, zdravstvenog stanja stanovništa i sličnih faktora – kaže za Srpskainfo epidemiolog u IJZ RS dr Jelena Đaković Dević.

    Naglašava da, ono što u ovom trenutku pojedinac može najbolje učiniti za sebe, jeste da se vakciniše protiv kovida 19.

    – To je najbolji način da, u slučaju zaražavanja, bude spriječen razvoj teške kliničke slike, komplikacije i fatalni ishod od ove bolesti – poručuje dr Dević.

    U Zavodu za javno zdravstvo FBiH ističu da sistem nadzora varira od zemlje do zemlje, zbog čega se prati stopa smrtnosti.

    – Najveći uzrok smrtnosti je dob, a značajnu ulogu imaju i komorbiditeti. Najefikasnija i najbolja zaštita protiv teških oblika kovida 19 je vakcinacija koja nema alternative. Svakako, treba primjenjivati i sve druge higijensko-epidemiološke mjere – naglašavaju za Srpskainfo u ovom zavodu.

    I iz bolnica poručuju da se na smanjenje obolijevanja i umiranja od kovida, najbolje može djelovati vakcinacijom.

    Načelnica Klinike za infektivne bolesti UKC RS prof. dr Antonija Verhaz objašnjava da su u većem riziku od teške kliničke slike pacijenti koji su starije životne dobi i koji imaju komorbiditete, kao što su dijabetes melitus, povišen krvni pritisak i slično.

    Antonija Verhaz
    – Naime, u toku svake infekcije, pa tako i kovida 19, dolazi do pogoršanja osnovne bolesti, što komplikuje liječenje i utiče na ishod bolesti. Osobe mlađe životne dobi, takođe, nisu izuzete od rizika da obole od teške forme bolesti, ali kod njih se češće dešava citokinska oluja uz propratnu respiratornu insuficijenciju – ističe za Srpskainfo dr Verhaz i dodaje da je gojaznost do sada imala veliki uticaj na to da takvi pacijenti obole od teže kliničke forme kovida.

    – Ako želimo uticati na povećanje otpornosti od kovida 19 kako pojedinca, tako i zajednice, najdjelotvornija mjera je da se što više osoba kompletno vakciniše. To je faktor koji, generalno, utiče na to da se obolijevanja i smrtnost od ove bolesti smanji – poručuje dr Verhaz.

    Informaciju da su pojedine bolnice u RS svo vrijeme epidemije pacijentima, umjesto medicinskog, davale tehnički kisonik, određeni dio javnosti učvrstio je u ubjeđenju da je i to jedan od razloga visoke stope smrtnosti od kovida kod nas.

  • Ruska banka postala najvrednija u Evropi

    Ruska banka postala najvrednija u Evropi

    Ruski Sber (ranije poznat kao Sberbanka) postao je ovih dana tržišno najvrednija banka u Evropi, pretekavši britanski HSBC.

    Indeks Moskovske berze RTS skočio je u drugoj nedelji oktobra i prvi put u deceniji probio se iznad granice od 1.800 poena.

    Iako je vodeći RTS indeks od početka godine porastao oko 32 posto, većina ulagačke pažnje usmerena je na bankarski sektor, koji je od početka godine porastao preko 70 posto.

    Cena deonica Sberbanke uzletela je na istorijski maksimum: jedna akcija vredela je više od 366 rubalja (5,10 dolara), a tržišna kapitalizacija premašila je 8,25 biliona rubalja (113 milijardi dolara), čak 30 milijardi iznad britanskog HSBC-a.

    Ruski div je protekle dve godine iskoristio za važne strateške odluke. Strateški, Sberbanka će se u idućim godinama okrenuti finteku i internetskim uslugama. Oko stotinu od 13.000 poslovnica banke već je transformisano u okviru novog ekosistema, a u planu je otvaranje još oko 6.000.

    Osim toga, Sberbanka je iskoračila i izvan samog bankarskog poslovanja. Upravo je ovih dana objavljeno kako su najveći ruski zajmodavac i internetska kompanija Mail.Ru uložili dodatnih 12,2 milijardi rubalja (168,39 miliona dolara) u svoje zajedničko ulaganje u vožnju i dostavu hrane. Finansiranje se osigurava u obliku kapitala. Ukupno finansiranje JV-a od njegovog početka u decembru 2019. sada iznosi 45 milijardi rubalja, pri čemu su obe firme doprinele jednakim iznosima, držeći svaka udeo na 45,01 odsto, piše hrvatski Tportal.

    Pre nekoliko meseci Sberbanka je najavila kako namerava da smanji prisutnost na evropskom bankarskom tržištu zbog pogoršanja geopolitičkih uslova. Već su napustili Tursku, a razmatraju načine kako da smanje svoju prisutnost u Evropi, piše portal.

    Sberbanka je prisutna u Evropi s bankarskom grupom Sberbank Europe Group koja ima sedište u Beču i u njenom je stopostotnom vlasništvu. Sberbank Europe posluje na osam evropskih tržišta – u Austriji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Srbiji i Nemačkoj.