Autor: INFO

Bivši član gornjeg doma britanskog parlamenta, Doma lordova i bivši britanski ambasador u SAD Piter Mendelson uhapšen je juče u Londonu zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja, nakon što su otkrivene njegove veze sa osuđenim seksualnim prestupnikom DŽefrijem Epstinom.

Policija je saopštila da je on priveden u svom domu i odveden na saslušanje.

Mendelson se ranije suočavao sa optužbama da je iz Dauning strita dostavio povjerljive i osjetljive informacije Epstinu.

On je negirao bilo kakvu krivicu, a uhapšen je nakon što je policija pokrenula istragu o navodima da je, kao ministra trgovine u vladi bivšeg premijera Gordona Brauna, Epstinu dostavljao informacije osjetljive na tržište poslije finansijske krize 2008. godine.

Istraga je, navodi Bi-Bi-Si, uslijedila pošto je Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država objavilo elektronsku prepisku iz takozvanih “Epstinovih dosijea”, u kojoj se, prema navodima medija, vidi da je tadašnji ministar proslijeđivao sadržaj Epstinu, što je ponovo pokrenulo pitanja o prirodi njihovog odnosa.

Mendelson je započeo rad u Laburističkoj stranci osamdesetih godina i decenijama je bio jedan od njenih najuticajnijih članova. Smatra se, pojašnjava Politiko, jednim od arhitekata političkog projekta “Novi laburizam”, koji je doveo bivšeg britanskog premijera Tonija Blera do pobjede na izborima 1997. godine.

Premijer Velike Britanije Kir Starmer imenovao ga je u decembru 2024. godine za ambasadora Velike Britanije u Vašingtonu, uprkos ranije poznatim vezama sa Epstinom. Starmer se, zbog sporne odluke da za ambasadora u Vašingtonu imenuje Mendelsona, suočio sa pozivima da podnese ostavku.

Sa te funkcije smijenjen je u septembru, nakon što je saopšteno da su se pojavile nove informacije o dubljoj prirodi njegovog odnosa sa Epstinom nego što je prethodno bilo poznato javnosti. Mendelson se potom povukao iz Doma lordova nakon objavljivanja dodatnih dokumenata u SAD, ali zbog parlamentarne procedure zadržao je titulu lorda.

On se nije oglašavao povodom aktuelne policijske istrage, ali je ranije izjavio da je pogriješio što je nastavio kontakte sa Epstinom i uputio “nedvosmisleno izvinjenje” njegovim žrtvama.

Odgovarajući na pitanje novinara o najavljenom novom paketu sankcija Evropske unije koji bi mogao obuhvatiti i rusku nuklearnu industriju, uključujući i Rosatom, on je istakao da ruska korporacija nije ugrožena i da je potpuno spremna za bilo kakav razvoj situacije.

– Ovo nije prvi put da se najavljuju moguće sankcije protiv nuklearnog sektora ili rukovodstva Rosatoma. Evropska ekonomija i ekonomija zemalja EU još uvijek nisu svarile posljedice sankcija u drugim energetskim sektorima i još se do kraja nisu oporavile od šoka koji su doživjele nakon ograničenja na naftu i gas – ocijenio je Lihačov.

Šef Rosatoma smatra da bi uključivanje nuklearne industrije u nove mjere samo stvorilo dodatne probleme za EU.

– Ako postoji želja da se nuklearna sfera uključi u ovaj niz neprijatnosti, stvara se utisak da je omiljeni sport Evropske unije – skakanje na grabulje, jer će efekat biti negativan – dodao je Lihačov.

On je naglasio da su Rusija i Rosatom za to spremni, ističući da ruska kompanija posjeduje sve potrebne kapacitete i dovoljno projekata u zemlji i inostranstvu da nastavi rad bez prekida.

– Mi smo u potpunosti kompetentni u svim oblastima nuklearne energije. Definitivno nećemo ostati bez posla, ni na domaćem ni na međunarodnom nivou – imamo, u pravom smislu te reči, niz međunarodnih partnera koji čekaju da realizuju projekte u oblasti nuklearne energetike i ne samo nuklearne energetike, a ako, zbog nečijih političkih ambicija, evropske zemlje budu uklonjene sa ovog spiska, sigurno će to povući samo nevolje – naveo je on.

Lihačov je takođe istakao značaj pitanja nuklearne bezbjednosti. Prema njegovim riječima, sa ognjem nuklearne bezbjednosti niko nema pravo da se igra, čak ni u korist političkih ambicija. Prije nego što se donesu odluke o nuklearnim ograničenjima, potrebno je bolje razumjeti kako je organizovana atomska energetika i koliko su važne bezbjednosne tehnologije, zaključio je Lihačov tokom posjete Beogradu.

 Ovo je korak unazad i poruka kakvu nismo željeli da pošaljemo danas, ali rad se nastavlja – rekla je Kalas nakon sastanka ministara, prenosi Gardijan.

Prema njenim riječima, EU mora da promijeni scenario sa “vršenja pritiska na Ukrajinu da preda teritoriju” na “pronalaženje onoga što Rusija mora da uradi kako bi ispunila osnovne uslove za pravedan i trajni mir”.

Prema njenim riječima, EU mora da bude jasna u vezi sa svojim očekivanjima jer “na maksimalističke zahtjeve Rusije ne može se odgovoriti minimalistički”.

Izjavila je da je ograničila maksimalni kapacitet ruske diplomatske misije pri EU na 40 ljudi, kako bi se izbjegla “zloupotreba diplomatske moći”.

Navela je da EU nastavlja razgovore sa mađarskim i slovačkim zvaničnicima.

– Zaista žalim što danas nismo postigli sporazum s obzirom na to da je sutra tužna godišnjica početka ovog rata i da zaista moramo poslati snažne signale Ukrajini da nastavljamo da im pomažemo, ali i da vršimo veći pritisak na Rusiju – navela je ona.

Na pitanje da li je odluka Mađarske vlade da blokira novi paket sankcija dio kampanje uoči parlamentarnih izbora u toj zemlji, ona je rekla da je iznenađena odlukom Mađarske i da joj je “veoma teško da povjeruje da bi joj to donijelo bilo kakve bonus poene na izborima”.

Kalas nije odgovorila na novinarsko pitanje da li postoji veza između nedavne posjete američkog državnog sekretara Marka Rubija Mađarskoj i Slovačkoj i sve odlučnijeg stava dvije zemlje prema Ukrajini.

On je na Fejsbuku objavio da će, sve dok se ne obnovi protok nafte preko naftovoda Družba, slovački operater elektroenergetske mreže odbijati sve ukrajinske zahtjeve za hitne isporuke električne energije.

Fico je zahtjev uputio nakon današnjeg sastanka sa slovačkim ministrom finansija Ladislavom Kameničkim, a kao stoprocentni akcionar Slovačkog sistema za prenos električne energije (SEPS), prenosi TASR.

Izjava Roberta Fica je uslijedila nekoliko sati nakon što su evropski ministri u Briselu bezuspješno pokušavali da ubijede Slovačku i Mađarsku da odustanu od prijetnji da će kazniti Ukrajinu zbog kašnjenja u obnavljanju protoka nafte preko naftovoda Družba, navodi Rojters.

– Od danas, ako se ukrajinska strana obrati Slovačkoj sa zahtjevom za pomoć u stabilizaciji ukrajinske energetske mreže, neće dobiti takvu pomoć – poručio je Fico i dodao da će ova mjera biti obustavljena tek nakon obnavljanja transporta nafte u Slovačku – rekao je on.

Fico je podsjetio da je ovo prvi recipročni korak koji je slovačka vlada ovlašćena da preduzme bez kršenja bilo kakvih međunarodnih pravila i obaveza.

– Ako ukrajinska strana nastavi da šteti interesima Slovačke u snabdijevanju strateškim sirovinama, slovačka vlada će takođe preispitati svoj prethodni konstruktivan stav o članstvu Ukrajine u EU i pripremiti dalje mjere – upozorio je slovački premijer.

Isporuke ruske nafte Slovačkoj i Mađarskoj su prekinute od 27. januara, kada je, kako tvrdi Ukrajina, ruski dron pogodio opremu na naftovodu Družba u zapadnoj Ukrajini.

Ukrajina je saopštila da popravlja štetu na tom cjevovodu kojim se i dalje prenosi ruska nafta preko ukrajinske teritorije do Evrope.

Slovačka i Mađarska, obje članice NATO koje imaju jedine dvije rafinerije u EU koje se i dalje oslanjaju na naftu koja stiže preko cjevovoda Družba, tvrde da je Ukrajina kriva za produženi prekid isporuka nafte.