VRBAS Media

Autor: INFO

  • Evropska komisija o aplikaciji za članstvo BiH: Stanje loše, bez napretka u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta

    Evropska komisija o aplikaciji za članstvo BiH: Stanje loše, bez napretka u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta

    Evropska komisija usvojila je danas paket za proširenje za 2021. godinu, a u dijelu koji se odnosi na BiH upozorava se na neispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o aplikaciji za članstvo, kao i na nastavak retorike podjela koje koče ukupni napredak.

    Godišnji izvještaji o zemljama zapadnog Balkana su stanje u BiH ocijenili kao loše, a ova je zemlja dobila najgore ocjene Evropske komisije.

    Nema napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, u reformi izbornog procesa, slobodi izražavanja, niti spoljnim odnosima, a zabilježeno je nazadovanje u oblasti javnih nabavki.

    Kada je riječ o političkim kriterijumima, navodi se da su zakonodavna i izvršna vlast imale slab učinak zbog političke polarizacije i poremećaja uzrokovanih pandemijom.

    – BiH bi trebalo da riješi 14 ključnih prioriteta, uključujući izborne i ustavne reforme, a prije nego Komisija preporuči dodjeljivanje kandidatskog statusa potrebno je da postigne kritičnu masu reformi – navedeno je u izvještaju.

    Ukazano je da u BiH strateški cilj integracije u EU nije pretočen u konkretno djelovanje, te da je političko okruženje i dalje polarizovano, a napredak u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta je omela retorika podjela političkih lidera.

    – Blokada državnih institucija i pozivi na povlačenje reformi izazivaju duboku zabrinutost i mogu se prevladati samo političkim dijalogom – napominje se u izvještaju.

    Kako se dodaje, zabilježeno je smanjenje stope usklađenosti BiH sa spoljnom i bezbjednosnom i politikom EU negativan signal, ali je istaknuto i da su učinjeni neki značajni koraci kao što je, između ostalih, održavanje opštih izbora u Mostaru nakon 12 godina.

    Predstavljajući ovogodišnji paket sa detaljnim ocjenama napretka koje su zemlje zapadnog Balkana i Turska napravile na putu ka EU, sa posebnim akcentom na sprovođenje ključnih reformi, kao i sa jasnim smjernicama o daljim prioritetima, komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji istakao je da je politika proširenja geostrateško ulaganje u mir, stabilnost, bezbjednost i privredni rast na evropskom kontinentu.

    – To je proces zasnovan na zaslugama, kojeg mi činjenično i objektivno ocjenjujemo i za koji našim partnerima dajemo jasnu mapu puta da bi ubrzali i produbili reforme… Zapadni Balkan i Tursku podržavamo znatnim finansijskim sredstvima koja se plasiraju posredstvom novog Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA tri) – istakao je Varhelji predstavljajući ovogodišnji paket, koji se sastoji od saopštenja o politici proširenja EU i godišnjih izvještaja.

    Prema njegovim riječima, IPA tri je glavni izvor finansiranja gotovo 30 milijardi evra vrijednog Ekonomskog i investicijskog plana za zapadni Balkan, čiji je cilj podstaći privredni razvoj regiona i konvergencija sa EU, kao i dugoročni oporavak nakon pandemije.

    Navodi se i da BiH nije postigla napredak u područjima u vezi sa resursima, poljoprivredom i kohezijom (razvoj poljoprivrede i ruralnih područja, bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, ribarstvo, te finansijska i budžetska podrška), te se uglavnom nalazi u ranoj fazi pripremljenosti.

    BiH je dostigla određeni nivo pripremljenosti, ali nije postigla napredak u pogledu spoljnih odnosa, te mora intenzivirati napore da finalizuje pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

  • Britanski naučnici proučavaju delta plus varijantu – šta će otkriti?

    Britanski naučnici proučavaju delta plus varijantu – šta će otkriti?

    Nova mutacija koronavirusa, varijanta AY.4.2 , koju neki nazivaju “delta plus”, pod budnim nadzorom je u Velikoj Britaniji.

    Zdravstveni zvaničnici pomno prate ovu mutaciju delta varijante, koja je još uvek dominantna u Britaniji , ali najnoviji podaci ukazuju na to da šest odsto svih genetski sekvenciranih slučajeva pripada novom soju, prenosi BBC.

    Fransoa Balu, direktor Instituta za genetiku u Londonu, kaže da se varijanta AY.4.2 za oko 10 odsto lakše prenosi nego originalni delta soj, koji je dominantan i širom sveta.

    Iako bi AY.4.2 mogao da bude najzarazniji soj korona virusa od početka pandemije, stručnjaci kažu da je malo verovatno da će on uspeti u većoj meri da izbegne dejstvo trenutnih vakcina.

    AY.4.2 je jedna od 45 podvarijanti delta virusa zabeleženih širom sveta koju su naučnici identifikovali u julu i ona ima dve karakteristične mutacije, nazvane Y145H i A222V, u spajk proteinu kojima virus zaražava ljudske ćelije, a za sada nema naznaka da je posledica ovih promena znatno viša prenosivost, ali to stručnjaci proučavaju.

  • Vojska, tenkovi, oklopna vozila, borbeni avioni – pregovori ili zastrašivanja?

    Vojska, tenkovi, oklopna vozila, borbeni avioni – pregovori ili zastrašivanja?

    Nakon što su talibani preuzeli vlast u Avganistanu, porastao je uticaj Rusije u regionu.

    Moskva želi da se profiliše organizacijom međunarodne konferencije o Avganistanu i pritom koristi kontakte s talibanima.

    Kada predstavnici talibana krenu prema Moskvi, biće to ruta koja im je vrlo dobro poznata. Samo tokom ove godine, rusko Ministarstvo spoljnih poslova ih je ugostilo tri puta – u januaru, u martu i u julu. Takozvani “Moskovski format” o situaciji u Avganistanu biće prva međunarodna konferencija na kojoj će talibani učestvovati nakon što su preuzeli vlast u Kabulu. Taj skup se održava 20. oktobra.

    Kontakti s islamistima

    Rusija je proteklih godina radila na produbljenju kontakata s islamistima i to se Moskvi očito isplatilo. Ključni trenutak se dogodio 2016. Nakon što je Vašington, tada je predsednik bio Donald Tramp, aktivno forsirao kontakte s talibanima, i Rusija nije htela zaostati za SADm, kaže Andrej Kazancev, stručnjak za Avganistan i docent na Moskovskoj diplomatskoj školi MGIMO. “Osim toga, tada su već bile jasne razmere problema s Islamskog državom (IS) u Avganistanu”, kaže Kazancev. Na granici prema centralnoj Aziji postojala je “koncentracija terorista”, dodaje ovaj stručnjak.

    Pritom nikome nije smetala činjenica da su talibani u Rusiji zabranjeni kao teroristička organizacija. “Već i pre toga se dogodio presedan”, kaže Kazancev za DW. Rusija je 2013. primila tadašnjeg egipatskog predsednika Mohameda Mursija, člana Muslimanske braće – iako je i ta organizacija takođe zabranjena, dodaje Kazancev.

    Rusija se talibanima “gotovo ulizivala”, kaže Volfgang Rihter iz berlinske Fondacije nauka i politika (SWP) i napominje kako su politički predstavnici talibana redovno bili pozivani u Moskvu. Ključnu ulogu u tim razgovorima do današnjih dana igra Samir Kabulov, poverenik ruskog predsednika za Avganistan.

    Ovaj 67-godišnji ruski diplomata i bivši ruski ambasador u Avganistanu u poslednje je vreme stekao ugled “skoro pa advokata talibana na međunarodnoj bini”, stoji u jednoj analizi moskovskog Karnegi centra. Kabulov, kako stoji u tom papiru, zbog toga nije stekao simpatije bivše avganistanske vlade, naprotiv. “Mi ćemo morati da izgradimo odnose s novim vlastodršcima u Avganistanu. Iskreno govoreći, to smo i radili u proteklih osam godina; zato se relativno komforno i suočavamo s tim promenama u Avganistanu”, kaže Kabulov.


    Isporuke oružja?

    Može se samo nagađati o mogućim skrivenim kontaktima. Vašington je nekoliko putta predbacivao Moskvi da isporučuje oružje talibanima. “Rusi su već deset godina prodavali lako i malokalibarsko oružje, oružje koje je ugrožavalo Amerikance”, rekao je u leto 2020. tadašnji američki šef diplomatije Majk Pompeo. Moskva je demantovala te navode. “Talibani su zaista posedovali rusko oružje”, kaže danas Kazancev. Oni su to oružje mogli doduše nabaviti i u regionu, na primer u Tadžikistanu, dodaje stručnjak.

    Takođe 2020. u američkim medijima se pojavio još jedan, teži prigovor: Rusija je, kako se tvrdilo, talibanima možda nudila i premije za ubijene američke vojnike. Pompeo je na to upozorio i svog ruskog kolegu Sergeja Lavrova, pisao je list Njujork tajms. Vašington je tada javno reagovao ipak nešto decentnije. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da se radi o “lažima”. Nova administracija predsednika Džoa Bajdena u proleće ove godine je saopštila da američke tajne službe autentičnost tih informacija procenjuju kao “malu do osrednju”.

    “Sanitarni kordon”?

    Rusija je bila bolje pripremljena od Zapada na to da će talibani preuzeti vlast. Ruska ambasada u Kabulu je jedno od retkih stranih diplomatskih predstavništava koje nije bilo zatvoreno nakon ulaska talibana u Kabul. No, i Moskva ne žuri s priznavanjem talibana. U Moskvi kažu kako se želi pričekati da se vidi koliko će “civilizovani” biti novi vlastodršci. Jedna ruska vodeća političarka rekla je kako je pitanje poštovanja prava žena jedan od mogućih preduslova za priznavanje talibana.

    Moskva trenutno pokušava da s drugim zemljama regiona, pre svih s Kinom i Pakistanom uskladi svoju politiku prema Avganistanu. Glavna pažnja je ipak usmerena prema bivšim sovjetskim republikama u centralnoj Aziji. Uticaj Moskve je tamo poslednjih meseci porastao. Rusija je s brojnim bivšim sovjetskim republikama povezana u okviru vojnog saveza ODKB (Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti), a u Tadžikistanu se nalazi najveća ruska vojna baza u inostranstvu.


    Posle promene vlasti u Kabulu, Moskva je sve aktivnija na terenu, Kremlj je već poslao nekoliko stotina vojnika, tenkova, oklopnih vozila i borbenih aviona na zajedničke vojne vežbe. Paralelno s održavanjem konferencije u Moskvi, održaće se još jedna takva vojna vežba – na tadžikistansko-avganistanskoj granici. Osim toga, Rusija u Tadžikistan isporučuje i novo oružje, između ostaloga i oklopna vozila za nadgledanje.

    Sve to jer deo dugoročne strategije Moskve s ciljem stvaranja vojnog zaštitnog pojasa, svojevrsnog “sanitarnog kordona”, kaže Kazancev. Najveća briga Moskve je da bi borci Islamske države preko Avganistana mogli prodreti na područje centralne Azije, i onda dalje u Rusiju, smatra ovaj stručnjak.

    Pritom Moskva jednu stvar redovno i jasno saopštava: Rusija ni u kom slučaju neće poslati svoje trupe u Avganistan – kao što je to svojevremeno učinio Sovjetski Savez. To je predsednik Vladimir Putin jasno rekao već pre nekoliko godina – kada je NATO na Hindukušu smeo da koristi rusku infrastrukturu za snabdevanje svojih trupa, podseća Kazancev.

    “Moskva želi da se dogovori s najjačim igračem u Avganistanu. Pre su to bili Amerikanci, a sada su to talibani”, objašnjava ovaj stručnjak za područje Avganistana. I dodaje: “Ali niko u Rusiji ne veruje u potpunosti talibanima.” Sve dok je stanje na Hindukušu nestabilno, Moskva će nastaviti s kombinacijom diplomatije i vojnog zastrašivanja.

  • Cijene divljaju, u problemu i građani i privreda

    Cijene divljaju, u problemu i građani i privreda

    Zbog prečestih i nimalo beznačajnih poskupljenja hrane i goriva građani apeluju na naše nadležne institucije da reaguju i zaustave divljanje cijena na tržištu.

    Unazad godinu dana, u manjoj ili većoj mjeri poskupile su gotovo sve životne namirnice, a najviše ulje, dok je drastično skočila i cijena goriva.

    Trenutno, litar ulja kod nas košta i do 3,2 marke, a litar goriva prodaje se po cijeni od 2,3 KM.

    U Privrednoj komori RS podsjećaju da cijene divljaju na svim poljima, od energije i repromaterijala, ali da su tek poskupljenja robe široke potrošnje izbila u prvi plan jer predstavljaju direktan udar na stanovništvo.

    Zavisni od uvoza
    S druge strane, objašnjavaju da do povećanja plata može doći samo ako bi bile uvedene mjere za rasterećenje privrede, a svaki drugi pritisak na njihov rast doveo bi preduzeća u još neizvesniju situaciju.

    – Ni mi nemamo odgovor do kada će sve ovo trajati i dokle će ići. Situacija je zabrinjavajuća i iz ugla privrede jer je teško praviti planove za sljedeću godinu poslovanja, a u poziciji smo i vremenu kada to treba uraditi i potpisivati ugovore, pogotovo sa ino partnerima – govori predsjednik Pero Ćorić, napominjući da je pitanje kako će se domaći privrednici snaći jer se svi repromaterijali uvoze, a drastično su poskupili.

    Ćorić smatra da je teško administrativnim odlukama ograničiti povećanje cijena kod nas, jer je riječ o svjetskom trendu, a mi smo uvozno zavisni.

    – Mi daleko više uvozimo nego što izvozimo i imaćemo ulazne cijene od zemalja koje već trpe trendove povećanja cijena. U ovom trenutku, vrlo teško je administrativnim mjerama to suzbiti. Jedino ako se dogodi drastičniji udar na stanovništvo i na građane, onda možda kroz neke socijalne karte da se pokuša pomoći najugroženijem stanovništvu, u nekom prelaznom periodu dok vidimo šta će se desiti – komentariše on.

    Jeftinije u Austriji
    Iz udruženja potrošača naglašavaju da građani RS i BiH ulje plaćaju koliko i Austrijanci, dok su plate njihovih i naših građana neuporedive. Iz Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ Prijedor saopštili su da litar u Austriji košta oko 3,1 KM.

    Riječ je o istom proizvodu koji imamo i na našem tržištu. Stalno pišemo o cijenama ulja i poskupljenjima, ali je neshvatljivo da litar u Austriji košta kao i kod nas. Pitamo se šta je sa prevozom, maržama, PDV-om, a opet cijena gotovo ista. S druge strane, cijena rada u proizvodnji u Austriji iznosi najmanje 13 evra, a kod nas 1,45 evra po satu. Zahtijevamo od nadležnih da, u skladu sa svojim nadležnostima, zaustave divljanje cijena na našem tržištu – poručili su iz ovog udruženja.

    Zvanična statistika pokazuje da je za samo godinu dana litar ulja u Srpskoj poskupio za skoro 38 odsto. Naime, a uvgustu lane ulje je koštalo 2,16, a u istom mjesecu ove godine 2,98 KM.

    U istom periodu litar goriva je poskupio sa 1,73 na 2,13 KM ili za 23 odsto.

    Isto kao ulja, i cijene goriva u BiH su se primakle onima u Evropi. Prema podacima STK, litar benzina i dizela kod nas u prosjeku košta 2,3 KM, a u Austriji 2,6 KM.

    Marže
    Posebno u ovom periodu za koji je karakteristično pravljenje zimnice, građanima veliku glavobolju zadaju i poskupljenja povrća. Tako su u RS, u odnosu na lani, cijene pojedinih vrsta povrća, prije svega kupusa i krompira, porasle nekoliko puta.

    U ovo doba prošle godine kilogram krompira koštao je 0,7 maraka, dok se trenutno njegova cijena kreće 1,5-2, a glamočki ide i do 2,5 KM. Vrećica kupusa od desetak kilograma trenutno košta od 12 do 16 maraka, a lani se mogla kupiti za četiri KM.

    Zbog nekontrolisanog i značajnog rasta cijena osnovnih životnih namirnica i goriva, koji opterećuje kućne budžete velike većine građana Srpske, iz Saveza sindikata RS ljetos su od Vlade RS zatražili da za ove proizvode budu smanjene marže.

    Naglasili su da mjesecima na tržištu imamo svakodnevna poskupljenja brašna i proizvoda od brašna, mlijeka i mliječnih proizvoda, masti i ulja, mesa i mesnih prerađevina.

    – Riječ je o poskupljenjima proizvoda koji su neophodni za golu egzistenciju, dok plate radnika, te prosječna plata u RS, ne mogu da podmire potrošačku korpu. Smanjenjem marži bi građani Srpske imali manje posljedice po kućne budžete, odnosno zaustavilo bi se dodatno urušavanje ekonomskog i socijalnog položaja zaposlenih – poručili su iz ovog saveza.

    Ministarstvo
    Tom prilikom, iz Ministarstva trgovine i turizma RS saopštili su da, kako bi marže na osnovne životne namirnice u Srpskoj bile smanjene, treba da dođe do značajnijih poremećaja na tržištu ili vanrednog stanja, kao što se desilo lani.

    – Intervencija smanjenja marži na pomenute robe opravdanje bi imala samo u ovim situacijama – rekli su ranije za Srpskainfo.

    Javnost u Srpskoj sa čežnjom gleda u susjednu Hrvatsku, čija je Vlada prošle sedmice ograničila maksimalnu cijenu goriva. Oni su donijeli odluku kojom su na 30 dana ograničili najviše cijene goriva, tako da litar dizela ne smije prelaziti 2,87 KM, a benizna 2,9 maraka.

    Kod nas je, istovremeno, čak dva puta poskupilo gorivo za sedam dana. Pravdanja kako i pored toga imamo najjefitnije gorivo u regionu našim građanima ništa ne znače.

    – Hrvatska je objektivno u mnogo boljoj poziciji od nas. Postali su deo EU i kada ste dio takvog bloka, makar i mali dio, to vam daje određenu pregovaračku snagu. A, sve i da nisu u Evropskoj uniji, njihova javna administracija djeluje mnogo ozbiljnije od one u BiH, gdje mnogo toga izgleda kao politička igra popunjavanja mjesta ljudima koji nemaju kapacitete da se bore za interese domaćeg stanovništa i privrede – pojašnjava za Srpskainfo ekonomski analitičar Marko Đogo.

  • Čović i Plenković složni: Izborni zakon BiH mora razriješiti situaciju nametanja političkih predstavnika

    Čović i Plenković složni: Izborni zakon BiH mora razriješiti situaciju nametanja političkih predstavnika

    Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda parlamenta BiH Dragan Čović istakao je, u razgovoru sa predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejom Plenkovićem, da Izborni zakon BiH mora razriješiti postojeću situaciju nametanja političkih predstavnika, posebno na nivou Predsjedništva BiH i Doma naroda Federacije BiH (FBiH).

    Čović je naglasio da Izborni zakon mora obezbijediti i legitimno predstavljanje sva tri konstitutivna naroda na jednak način uz omogućavanje potpunih aktivnih i pasivnih biračkih prava svim stanovnicima.

    Čović, koji je danas boravio u Zagrebu, je, govoreći o promjenama Izbornog zakona BiH, naveo da rješenja koja je ponudio u prethodnim razgovorima sa političkim akterima u BiH i predstavnicima međunarodne zajednice u potpunosti primjenjuju sve odluke Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, te su zasnovana na načelu koji obje presude izdvajaju kao osnov ustavnopravnog uređenja – konstitutivnosti naroda, saopšteno je iz parlamenta BiH.

    Plenković je poručio da je Hrvatska najsnažniji zagovornik nastavka puta BiH prema članstvu u EU, koji jedini garantuje reformski i razvojni pravac BiH.

    On je naglasio da je za promjene Izbornog zakona važno postići dogovor svih političkih aktera u BiH, poštujući i duh i slovo Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma, te legitimnu zastupljenost sva tri konstitutivna naroda u BiH.

    – Naša pozicija je vrlo jasna – želimo da bude ispravljena anomalija koja Hrvate dovodi u nepravedan položaj. Nije dobro da se jedan konstitutivni narod, a to su Hrvati, ne osjeća dobro i da se ne osjeća zastupljeno -napomenuo je Plenković.

    Plenković je zahvalio Hrvatima iz BiH za donacije i pomoć u obnovi oštećenih zgrada na potresom stradalom području u Petrinji, navedeno je u saopštenju.

    Na sastanku Čovića sa predsjednikom Vlade Hrvatske razgovarano je i o nastavku evropskog puta BiH, saradnji Hrvatske i BiH u borbi protiv virusa korona, kao i uspješno završenim projektima, poput nedavno otvorenog mosta Svilaj i spojenog mosta Gradiška.

    Čović je naglasio da Izborni zakon mora obezbijediti i legitimno predstavljanje sva tri konstitutivna naroda na jednak način uz omogućavanje potpunih aktivnih i pasivnih biračkih prava svim stanovnicima.

    Čović, koji je danas boravio u Zagrebu, je, govoreći o promjenama Izbornog zakona BiH, naveo da rješenja koja je ponudio u prethodnim razgovorima sa političkim akterima u BiH i predstavnicima međunarodne zajednice u potpunosti primjenjuju sve odluke Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, te su zasnovana na načelu koji obje presude izdvajaju kao osnov ustavnopravnog uređenja – konstitutivnosti naroda, saopšteno je iz parlamenta BiH.

    Plenković je poručio da je Hrvatska najsnažniji zagovornik nastavka puta BiH prema članstvu u EU, koji jedini garantuje reformski i razvojni pravac BiH.

    On je naglasio da je za promjene Izbornog zakona važno postići dogovor svih političkih aktera u BiH, poštujući i duh i slovo Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma, te legitimnu zastupljenost sva tri konstitutivna naroda u BiH. /kraj/vsa/vj/fotoČović je naglasio da Izborni zakon mora obezbijediti i legitimno predstavljanje sva tri konstitutivna naroda na jednak način uz omogućavanje potpunih aktivnih i pasivnih biračkih prava svim stanovnicima.

    Čović, koji je danas boravio u Zagrebu, je, govoreći o promjenama Izbornog zakona BiH, naveo da rješenja koja je ponudio u prethodnim razgovorima sa političkim akterima u BiH i predstavnicima međunarodne zajednice u potpunosti primjenjuju sve odluke Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, te su zasnovana na načelu koji obje presude izdvajaju kao osnov ustavnopravnog uređenja – konstitutivnosti naroda, saopšteno je iz parlamenta BiH.

    Plenković je poručio da je Hrvatska najsnažniji zagovornik nastavka puta BiH prema članstvu u EU, koji jedini garantuje reformski i razvojni pravac BiH.

    On je naglasio da je za promjene Izbornog zakona važno postići dogovor svih političkih aktera u BiH, poštujući i duh i slovo Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma, te legitimnu zastupljenost sva tri konstitutivna naroda u BiH.

  • Šeranić: Biće otklonjene prepreke i konačno omogućena nabavka kiseonika

    Šeranić: Biće otklonjene prepreke i konačno omogućena nabavka kiseonika

    Stanje u isporuci kiseonika javnim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj – jedina je tačka dnevnog reda 22. posebne sjednice Narodne skupštine Srpske koja će biti održana sutra u podne.

    U okviru ove tačke na dnevnom redu su i dvije podtačke – Informacija o problemima u vezi s isporukom kiseonika odgovarajućeg kvaliteta i koncentracije propisane za lijek javnim zdravstvenim ustanovama u Srpskoj u vrijeme vanredne situacije, ali i Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Srpske, a u njemu je ključno – osnivanje republičke Agencije za lijekove i medicinska sredstva.

    Time će, potvrdio je za RTRS ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić biti otklonjene administrativne prepreke Agencije za lijekove BiH i konačno omogućena nabavka adekvatnog kiseonika za zdravstvene ustanove u Srpskoj.

    “Težnja je bila da i postojeći zakon, koji je upućen u Skupštinu, bude na neki način usaglašen sa direktivama same evropske Komisije, ali i da što manje remeti tržište, kako bismo, prije svega, privrednim subjektima dali mogućnost da normalno funkcionišu i rade, kako bismo obezbijedili sve ono što je potrebno za naše pacijente u nekom narednom period”, rekao je Šeranić.

  • Šarović: Dodik treba ozbiljno da se zamisli nakon izjave Aleksandra Vučića o BiH

    Šarović: Dodik treba ozbiljno da se zamisli nakon izjave Aleksandra Vučića o BiH

    Nakon sastanka lidera stranaka opozicije iz Republike Srpske, novinarima se obratio predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović.

    Tri su glavne teme o kojima su razgovarali vodeći opozicionari na sastanku u Istočnom Sarajevu, a to su: protesti koji su prije 15-ak dana održani u Banjoj Luci, različite inicijative Milorada Dodika o prenošenju nadležnosti BiH na RS i predstojeći vanredni izbori u Prijedoru.
    “Današnji zaključak je da nastavimo aktivnosti pripreme koje se tiču protesta i poslije protesta, s obzirom na to da aktuelna vlast nije ispunila nijedan od zahtjeva okupljenih građana. Ni kada su u pitanju ostavke, procesuiranja odgovornih za razne zloupotrebe. Nije ispunjen osnovni zahtjev koji se odnosio na sprečavanje medijskog mraka u RS-u”, najavio je Šarović.

    Šarović je ponovio da se opozicija snažno protivi svakoj aktivnosti koja dovodi u opasnost RS i BiH, te da će podržati isključivo legitimno prenošenje nadležnosti, a to je u Parlamentu BiH.

    “Jednostrane odluke, odluke koje bi prizivale rat su apsolutno neprihvatljive. Nasilno i bilo koja druga metoda koja bi dovela u pitanje živote ljudi, prizivala haos, za nas su potpuno neprihvatljive”, rekao je Šarović.

    On je pomenuo saopćenje Ruske Federacije u kojem se navodi da dejtonska arhitektura u BiH nema alternativu, a govoreći o izjavi Aleksandra Vučića o zvaničnom stavu Beograda o aktuelnostima u BiH, Šarović je rekao da je vrlo znakovito.

    “Izjava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića je takva da predsjednik SNSD-a treba ozbiljno da se zamisli. On je rekao da je za poštivanje Dejtona, te suvereniteta i teritorijalnog integireta BiH. Za njega je neprihvatljiva bilo kakva odluka koja bi ugrozila mir i sigurnost u BiH, ali i cijelom regionu”, naveo je Šarović.


    Inače, Aleksandar Vučić je rekao danas da će podržati sve što se dogovore svetri naroda u BiH i što je u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

    Osim Šarovića, nakon sastanka su govorili i ostali opozicioni lideri. Predsjednik PDP-a Branislav Borenović je najavio pobjedu na predstojećim izborima za gradonačelnika u Prijedoru koji će biti održani 12. decembra ove godine. Rekao je da će opozicija biti ujedinjena oko jednog kandidata.

    Predsjednik DNS-a Nenad Nešić se osvrnuo na tenzije koje su trenutno podignute u Bosni i Hercegovini, uglavnom zbog ponašanja Milorada Dodika. Poručio je narodu da ne treba strahovati zbog potencijalnog rata.

    “Rata u BiH više neće biti jer ga mi nećemo dozvoliti, a ni međunarodna zajednica koja je ovdje prisutna na razne načine”, rekao je on.

  • Počeo sastanak u Istočnom Sarajevu, Šarović poručio da će se vlast iznenaditi reakcijom opozicije

    Počeo sastanak u Istočnom Sarajevu, Šarović poručio da će se vlast iznenaditi reakcijom opozicije

    Sastanak lidera opozicije u Republici Srpskoj je počeo danas u Istočnom Sarajevu, a razlog su aktuelnosti u Bosni i Hercegovini.

    Predsjednik SDS-a Mirko Šarović je kazao da su dolazak potvrdili svi lideri opozicionih stranaka s tim da će se Nebojša Vukanović sastanku priključiti online zbog privatnih obaveza.

    Glavna tema su posljednja dešavanja u državi koja uglavnom uzrokuje član Predsjedništva BiH iz RS-a Milorad Dodik.

    “Posljednjih dana imamo događaje svaki dan, morali smo reagovati i jučer, i danas, vjerovatno ćemo morati i sutra. Moramo dati jasan odgovor na različite inicijative Milorada Dodika. To zahtjeva našu jasnu reakciju i odgovor”, rekao je Šarović.

    Uoči sastanka on je kazao da je BiH “u spirali krize koja se pojačava” te da ozbiljni, trezveni i normalni političari moraju dati svoj jasan stav o svemu.

    Neke od tema sastanka će biti afera “Kiseonik”, protesti koji su održani u Banjoj Luci te predstojeći vanredni izbori u Prijedoru.

    “Oni misle da je jedan protest dovoljan i da ćemo mi svi otići svojim kućama, a da će sve da ide po starom. No prevarili su se, ja mislim da će biti iznenađeni nekim reakcijama u narednim danima, sedmicama i ako treba mjesecima”, riječi su Šarovića.

    Nakon sjednice lideri opozicije će održati press konferenciju u Istočnom Sarajevu.

  • Rusija Nemačkoj: Pre nego što istekne rok

    Rusija Nemačkoj: Pre nego što istekne rok

    Predstavnik Rusije za odnose s Evropskom unijom Vladimir Čižov pozvao je danas nemačke vlasti da sertifikuju gasovod Severni tok 2 pre isteka roka 8. februara.

    To je izvestila novinska agencija RIA.

    Čižov je, prema navodima ruske agencije, poručio nemačkim regulatorima da bi taj potez bio koristan za evropske potrošače, prenosi Rojters.

    Operater Severnog toka 2 je saopštio u ponedeljak da je prvi krak gasovoda napunjen sa oko 177 miliona kubnih metara tehničkog gasa, čime je postupak njegovog punjenja završen.

    Taj pritisak je, kako je navedeno, dovoljan za otpočinjanje transporta gasa cevovodom koji se proteže od Rusije preko Baltičkog mora do Nemačke.

    Ukrajina našla način da blokira projekat?

    Podsetimo, ukrajinski Naftogaz nedavno je aplicirao za učešće u postupku izdavanja sertifikata operatoru Severnog toka 2, saopštio je generalni direktor kompanije Jurij Vitrenko.

    “Podneli smo prijavu za učešće u sertifikaciji operatora Severnog toka 2”, rekao je Vitrenko na brifingu za novinare, dodajući da je kompanija aplicirala kako bi dokazala da ovaj gasovod ne može dobiti dozvolu za rad.

    On je naveo da je “glavni stav Naftogaza da Severni tok 2 ne može biti sertifikovan jer nije obezbeđena njegova potpuna usklađenost sa evropskim zakonodavstvom”, prenela je agencija Tas

  • Džoni Dep zakasnio na let, ipak stigao u Srbiju

    Uprkos kašnjenju i tehničkim problemima, Džoni Dep je ipak stigao u Beograd, gde je dočekan sa oduševljenjem.

    Iako je prvobitno bilo planirano da Džoni Dep sleti na beogradski aerodrom oko podne, glumac je zakasnio na let iz Rima, pa je i konferencija za medije, zakazana u 12.30, pomerena za večeras.

    Glumac je po dolasku u Beograd, otišao pravo u zgradu Predsedništva Srbije, gde ga je ugostio Aleksandar Vučić. On je najavio da će glumca Džonija Depa u znak zahvalnosti odlikovati 15. februara na Dan državnosti Srbije, kako bismo mu uzvratili za poštovanje koje ukazuje Srbiji, kao i zbog brojnih projekata.

    “Biće mi velika čast da dođem u Srbiju 15. februara i prisustvujem svečanoj ceremoniji. Nastaviću da radim na promociji vaše divne zemlje”, istakao je Dep i zahvalio predsedniku Vučiću na ukazanoj časti

    Povod posete holivudskog glumca srpskoj prestonici je promocija Depovog animiranog serijala proizvedenog u Srbiji “Pafini”, u produkciji “Arhangel studija” glumca Miloša Bikovića, a kreiranog u “Jervolino studiosu” (IES).