VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ministarstvo za prostorno uređenje Republike Srpske: Nije izdata dozvola za spalionicu u naselju Mrtvice

    Ministarstvo za prostorno uređenje Republike Srpske: Nije izdata dozvola za spalionicu u naselju Mrtvice

    Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske nije donijelo bilo kakvu odluku niti izdalo dozvolu za izgradnju spalionice životinjskog otpada u naselju Mrtvice i susjednih naselja u opštini Lopare.

    Iz Ministarstva navode da je pokrenut postupak za prethodnu procjenu uticaja koji bi spalionica mogla imati na životnu sredinu u Mrtvici, te da je to učinjeno u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine, a na zahtjev privrednog društva “Zani” iz Lukavca.

    “Procjena uticaja na životnu sredinu je postupak u kojem se vrši identifikacija, opis i odgovarajuća procjena direktnih i indirektnih uticaja projekta na životnu sredinu i zdravlje ljudi, odnosno prihvatljivost uticaja postrojenja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, kako bi se negativni uticaji izgradnje i rada postrojenja sveli na najmanju moguću mjeru, te postigao visok nivo zašite životne sredine u cjelini, uključujući i zdravlje ljudi”, navodi se u saopštenju iz Ministarstva.

    U saopštenju se napominje da je Ministarstvo proslijedilo dostavljenu dokumentaciju institucijama koje su nadležne za pojedine elemente životne sredine.

    Dokumentacija je proslijeđena Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, kao i opštini Lopare, na čijoj teritoriji je planirano postrojenje.

    Zahtjev sa dokumentaciju postavljen je na internet stranicu Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, kako bi zainteresovana javnost imala mogućnost uvida, s ciljem dostavljanja mišljenja i primjedbi čime bi učestvovala u postupku procjene uticaja na životnu sredinu.

    Postupak prethodne procjene uticaja izgradnje spalionice životinjskog otpada trenutno se nalazi u fazi javnog uvida i pribavljanja mišljenja navedenih nadležnih organa i javnosti, a prilikom odlučivanja o predmetnom zahtjevu, Ministarstvo će uzeti u obzir i razmotriti sva dostavljena mišljenja relevantnih institucija, kao i primjedbe i mišljenja zainteresovane javnosti.

    “Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju cijeni svaku investiciju na području Republike Srpske koja će značiti otvaranje novih radnih mjesta, ali uz uslov da nema negativan uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi”, naglašeno je u saopštenju.

    Ministarstvo je takođe pozdravilo zainteresovanost građana Mrtvice i okolnih naselja za zaštitu životne sredine, te pozvalo stanovnike tog mjesta da u prostorijama opštine Lopare ili na internet stranici Ministarstva pogledaju zahtjev i dokumentaciju za izgradnju spalionice, te dostave primjedbe i sugestije, kako bi se, uz procjene stručne javnosti, donijela odluka koja je u njihovom najboljem interesu.

    Mještani Mrtvice i okolnih naselja su prije nekoliko dana organizovali protestni skup zbog namjere firme “Zani” iz Lukavca da gradi spalionicu.

  • Evropska komisija o aplikaciji za članstvo BiH: Stanje loše, bez napretka u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta

    Evropska komisija o aplikaciji za članstvo BiH: Stanje loše, bez napretka u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta

    Evropska komisija usvojila je danas paket za proširenje za 2021. godinu, a u dijelu koji se odnosi na BiH upozorava se na neispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o aplikaciji za članstvo, kao i na nastavak retorike podjela koje koče ukupni napredak.

    Godišnji izvještaji o zemljama zapadnog Balkana su stanje u BiH ocijenili kao loše, a ova je zemlja dobila najgore ocjene Evropske komisije.

    Nema napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, u reformi izbornog procesa, slobodi izražavanja, niti spoljnim odnosima, a zabilježeno je nazadovanje u oblasti javnih nabavki.

    Kada je riječ o političkim kriterijumima, navodi se da su zakonodavna i izvršna vlast imale slab učinak zbog političke polarizacije i poremećaja uzrokovanih pandemijom.

    – BiH bi trebalo da riješi 14 ključnih prioriteta, uključujući izborne i ustavne reforme, a prije nego Komisija preporuči dodjeljivanje kandidatskog statusa potrebno je da postigne kritičnu masu reformi – navedeno je u izvještaju.

    Ukazano je da u BiH strateški cilj integracije u EU nije pretočen u konkretno djelovanje, te da je političko okruženje i dalje polarizovano, a napredak u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta je omela retorika podjela političkih lidera.

    – Blokada državnih institucija i pozivi na povlačenje reformi izazivaju duboku zabrinutost i mogu se prevladati samo političkim dijalogom – napominje se u izvještaju.

    Kako se dodaje, zabilježeno je smanjenje stope usklađenosti BiH sa spoljnom i bezbjednosnom i politikom EU negativan signal, ali je istaknuto i da su učinjeni neki značajni koraci kao što je, između ostalih, održavanje opštih izbora u Mostaru nakon 12 godina.

    Predstavljajući ovogodišnji paket sa detaljnim ocjenama napretka koje su zemlje zapadnog Balkana i Turska napravile na putu ka EU, sa posebnim akcentom na sprovođenje ključnih reformi, kao i sa jasnim smjernicama o daljim prioritetima, komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji istakao je da je politika proširenja geostrateško ulaganje u mir, stabilnost, bezbjednost i privredni rast na evropskom kontinentu.

    – To je proces zasnovan na zaslugama, kojeg mi činjenično i objektivno ocjenjujemo i za koji našim partnerima dajemo jasnu mapu puta da bi ubrzali i produbili reforme… Zapadni Balkan i Tursku podržavamo znatnim finansijskim sredstvima koja se plasiraju posredstvom novog Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA tri) – istakao je Varhelji predstavljajući ovogodišnji paket, koji se sastoji od saopštenja o politici proširenja EU i godišnjih izvještaja.

    Prema njegovim riječima, IPA tri je glavni izvor finansiranja gotovo 30 milijardi evra vrijednog Ekonomskog i investicijskog plana za zapadni Balkan, čiji je cilj podstaći privredni razvoj regiona i konvergencija sa EU, kao i dugoročni oporavak nakon pandemije.

    Navodi se i da BiH nije postigla napredak u područjima u vezi sa resursima, poljoprivredom i kohezijom (razvoj poljoprivrede i ruralnih područja, bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, ribarstvo, te finansijska i budžetska podrška), te se uglavnom nalazi u ranoj fazi pripremljenosti.

    BiH je dostigla određeni nivo pripremljenosti, ali nije postigla napredak u pogledu spoljnih odnosa, te mora intenzivirati napore da finalizuje pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

  • Beskućnik silovao ženu u vozu, putnici snimali

    Beskućnik silovao ženu u vozu, putnici snimali

    Beskućnik Fiston Ngoj (35) iz Filadelfije u američkoj saveznoj državi Pensilvaniji silovao je ženu u vozu punom putnika, objavili su nedavno američki mediji.

    Strašno je i što niko od putnika nije reagovao, pokušao da spriječi silovanje ili pozvao policiju.

    Sada cure novi detalji o tom zastrašujućem slučaju.

    Ngoj je sjeo pokraj žene i pokušao je dodirnuti nekoliko puta. Maltretirao ju je 40-ak minuta, a ona ga je odgurivala. Na kraju joj je Ngoj na silu skinuo odjeću i silovao. Policija je potvrdila da su putnici usmjerili svoje mobilne prema silovanju.

    NBC News je danas objavio kako je policija potvrdila da je dio putnika podigao svoje mobilne telefone i usmjerio ih u smjeru silovatelja i njegove žrtve umjesto da nazovu policiju. Po svemu sudeći, dio putnika je snimao napad.

    “Mogu da vam potvrdim da su ljudi u vozu podigli telefone i usmjerili ih u smjeru napadnute žene”, rekao je policijski načelnik Tomas J. Nestel na pres konferenciji.

    Silovanje je na kraju prijavio zaposleni željeznice. Kad je to uradio, na sljedećoj stanici u voz je ušao policajac te zatekao Ngoja na žrtvi.

    “Policijski službenik odvukao je napadača sa žrtve i izvukao ga na stanicu. Želimo da svi zbog ovog budu ljudi i zgroženi i da nam se pridruže u naporima da sistem bude siguran. Želimo da ljudi obavijeste policiju kad vide incidente”, rekao je Nestel.

    Policija je saopštila kako je silovanje snimljeno nadzornom kamerom koja prikazuje putnike kako mirno sjede dok muškarac siluje ženu.

    Žrtva je nakon silovanja odvezena u bolnicu te je policiji dala detaljan opis zločina. 35-godišnji Ngoj je trenutno u zatvoru te mu je određena kaucija u iznosu od 180.000 dolara. Tokom napada nije bio naoružan, piše B92.

  • Šta piše u krivičnoj prijavi protiv Dijane Hrkalović?

    Šta piše u krivičnoj prijavi protiv Dijane Hrkalović?

    Dijana Hrkalović privedena je zbog sumnje da je naložila Dejanu Milenkoviću Bagziju da uspori dostavljanje izvještaja iz telefona osoba.

    Te osobe se navodno dovode u vezu sa ubistvom Vlastimira Miloševića u centru Beograda, navodi se u krivičnoj prijavi koja je podnijeta protiv bivše državne sekretarke. Kako se navodi, to je za sada jedina stvar za koju Hrkalovićevu terete.

    Sljedeći korak u istrazi protiv bivše državne sekretarke je ispitivanje devetorice policajaca koji rade u odjeljenju Službe za specijalne istražne metode, prenosi Blic.

    Takođe, prema nezvaničnim saznanjima, tužilaštvo još nije naložilo vještačenje njenih mobilnih telefona.

    Protiv Dijane Hrkalović podignuta je krivična prijava za trgovinu uticajem, a Dijana je sve navode na saslušanju negirala, jer, kako navodi njena odbrana, njima je pokazana samo krivična prijava protiv nje, “ali ne i dokazi”.

    Takođe, kako navodi advokat “pale” bivše državne sekretarke, u predmetu nema naredbe da se vještače njeni telefoni.

    “Sledeći korak u istrazi je saslušanje svedoka, a to su policajci koji su i dalje aktivni. Sve se radi po ubrzanom postupku, a mi ćemo svakako uložiti žalbu na pritvor”, rekao je Nenad Tasić.

    Nezvanično se navodi da su osobe iz čijih telefona je Dijana stopirala izvještaje zbog ubistva na šinama Veljko Belivuk i osobe iz njegovog klana.

    “Izveštaji iz telefona su dostavljeni, ali se ona tereti za to ih je kasno dostavila tako da je zbog toga jedno suđenje moralo da se odloži”, rekao je Ahmed Delimeđac.

    Kako se predpostavlja, svjedoci policajci koji će biti ispitani rade na odjeljenju Službe za specijalne istražne metode i oni se zapravo vezuju za istragu protiv Milenkovića i svi su i dalje u službi.

    Bivša državna sekretarka će se, kako se navodi, ponovo izjasniti kada bude vidjela dokaze.

    Podsjetimo, krivična prijava tereti i Bagzija Milenkovića za zloupotrebu službenog položaja.

    Dejan Milenković, zvani Bagzi, bivši je načelnik Službe za specijalne istražne metode Uprave kriminalističke policije MUP Srbije.

    Bio je jedan od najbližih saradnika Dijane Hrkalović i jedan od vođa policijske radne grupe “Mangusta”, za koju se sada vjeruje da je iskorišćena za nelegalno prisluškivanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i njegove porodice.

    Sve informacije koje su na taj način skupljene radom “Manguste” su preko Bagzija Milenkovića završavale na stolu Dijane Hrkalović.

    Ona je oformila pomenutu ozloglašenu grupu dok je bila na vrhuncu svoje moći u MUP.

    Grupom su, kako je “Blic” prvi pisao, osim nje, upravljali Coka Damnjanović i Nikola Begović, šef odsjeka u Službi za specijalne istražne metode. Na kraju se ispostavilo da je “Mangusta” služila za najprljavije moguće poslove među kojima je bilo prisluškivanje Aleksandra Vučića.

  • Disney odgodio premijere svih Marvelovih filmova planiranih za 2022. godinu

    Disney odgodio premijere svih Marvelovih filmova planiranih za 2022. godinu

    Disney je odlučio izmijeniti kalendar objavljivanja Marvelovih filmova, ali i petog nastavka “Indiane Jonesa”, čije su premijere zakazane za 2022. godinu, te su u zavisnosti od datuma prolongirani na periode od mjesec do godine dana.

    Marvelovi fanovi morat će sačekati malo duže nego je prvobitno planirano kako bi filmovi “Doctor Strange”, “Thor” i “Black Panther” stigli u kina.

    Disney je odgodio planove za objavljivanje nekoliko nadolazećih filmova, uključujući “Doctor Strange in the Multiverse of Madness” koji je bio planiran 25. marta za 6. maj, “Thor: Love and Thunder” od 6. maja za 8. juli i “Black Panther: Wakanda Forever” od 8. jula za 11. novembar.

    “The Marvels” je odgođen za početak 2023. godine, a “Ant-Man and Wasp: Quantumania” promijenio je datum izlaska sa 17. februara na 28. juli 2023. godine.

    Uz odgode Marvelovih nastavaka, Disney je pomjerio i peti dio “Indiana Joneas” skoro godinu dana. Film koji još nema naslov, a u kojem Harrison Ford glumi arheologa prepoznatljivog po šeširu, bit će premijerno prikazan 30. juna 2023. umjesto 29. jula 2022. godine.

    S obzirom na to koliko je puta film ranije kasnio, Disney nije promijenio datum izlaska “Avatara 2” te je još uvijek je na rasporedu za 16. decembar 2022.

    Ostaje da se vidi kakav će utjecaj ove promjene imati na Disney+. Do kraja 2021. godine Disney se obavezao na ekskluzivno prikazivanje u kinima za svoje filmove prije nego što budu dostupni za online prijenos, ali nije otkrio kako će stvari funkcionirati 2022. godine i kasnije.

    Kompanija je usvojila strategiju istovremenog objavljivanja nekih svojih filmova u posljednjih godinu dana usred pandemije Covida-19, pri čemu je za rani pristup filmovima “Mulan”, “Raya and the Last Dragon”, “Cruella” i “Black Widow” bila potrebna “karta” koja je koštala 30 dolara.

    Također, Disneyjeva odluka da dozvoli gledateljima da emituju “Black Widow” kod kuće istog dana kada se pojavio u kinima izazvala je sada riješenu tužbu zvijezde filma Scarlett Johansson.

  • Predstavljen Google Pixel 6

    Predstavljen Google Pixel 6

    Google je otkrio sve detalje o svom novom modelu telefona.

    Pixel 6 i Pixel 6 Pro bili su daleko od nepoznanice i pre zvaničnog predstavljanja, ali je Google na svom događaju obelodanio sve detalje o novom Pixel dvojcu.

    U pitanju su modeli sa ekranima od 6,4 i 6,7 inča, manji se osvežava na 90, a veći na 120Hz. Ono što pak dele je dizajn, Google je deo sa kamerama nazvao “camera bar”, ali tu nažalost prestaje zajedništvo pošto Pro ima tri, a “obični” model dve kamere.

    Pro je bolji za telefoto sočivo koje pruža četvorostruki optički zum, a zajedničke su im široka od 50 i ultra široka kamera od 12 megapiksela. Ono što je oduvek bilo ključna odlika Pixela je softver, što Google i sada ističe kao nešto što će za promenu dobre kamere učiniti posebnim u odnosu na sve druge telefone na tržištu.


    Poseban i je čip, Pixel 6 i 6 Pro pogoni prvi Googleov čip za pametne telefone. Google Tensor, iako opremljen sa 8 procesorskih i 20 grafičkih jezgara, umesto na “sirove” performanse, akcenat stavlja na svoje kapacitete za veštačku inteligenciju.


    To su, kako Google tvrdi, ključne stvari koje omogućavaju usluge kao što je “Magic eraser” koja uklanja neželjene ljude iza kadra ili izoštravanje lica na fotografijama na kojima nisu dovoljno oštra. Tensor čip omogućiće da se dobar deo ovih stvari obavlja na uređaju, uključujući bolje prepoznavanje govora pri diktiranju i simultano prevođenje.

    Pixel 6 imaće 8GB RAM-a, a Pro će stizati sa 12GB. Pro će biti moguće nabaviti sa 512, 256 i 128GB prostora, a “obični” model neće imati opciju od 512GB.


    Cene u SAD kreću od 599 dolara za Pixel 6, i 899 za Pixel 6 Pro.

  • Širi se strah; preti “blekaut”

    Širi se strah; preti “blekaut”

    Švajcarska strahuje od nestanka struje, a Komisija za električnu energiju Švajcarske (Elcom) u junu je, ne po prvi put, upozorila na opasnost od “blekauta”.

    Proširenje obnovljivih izvora energije se nastavlja, ali je još nejasno kako će ministarka ekologije Simoneta Somaruga sprovesti proširenje “čiste struje”, nakon što zakon o ugljen-dioksidu nije prošao na referendumu.

    Za švajcarsko snabdevanje strujom problem predstavlja što, na primer, solarna postrojenja zavise od vremenskih uslova, a to je problem zimi.

    Dalji problem je što dugoročno raste potrošnja struje, pre svega i zbog sve većeg broja električnih automobila.

    Takođe je otvoreno koliko će biti prošireni hidro kapaciteti.

    Dalje postojeće nuklearke se zatvaraju 2034.godine, a moglo bi i ranije iz tehničkih i ekonomskih razloga.

    Međutim jedan značajan faktor predstavlja nesiguran uvoz struje iz inostranstva.

    Susedne zemlje nisu uvek spremne da isporučuju struju Švajcarskoj.

    Nemačka napušta nuklearnu energiju i ugalj, a Austrija nema nuklearke i sama je zavisna od uvoza.

    Pitanje je i da li bi Italija isporučivala Švajcarskoj iz svojih nuklearnih elektrana, ili će joj te količine biti potrebne za pokrivanje svojih potreba.

    Da pod tim uslovima u Švajcarskoj ne dođe 2015.do “blekauta” za Bern je ključno da sklopu sporazum o energiji sa EU.

    Iz izveštaja švajcarske skupštine navodi se da bi ove zime dva dana Švajcarskoj moglo nedostajati struja.

    Vlasti su 30.000 preduzeća uputile i pismo sa informacijom da, u slučaju nedostatka struje, može doći do ograničenja isporuke.

  • Objavljen dokument od 1.078 stranica: Osudio hiljade na smrt – optužnica za ubistvo?

    Objavljen dokument od 1.078 stranica: Osudio hiljade na smrt – optužnica za ubistvo?

    Brazilski predsednik Žair Bolsonaro bi mogao da se suoči sa optužbama za ubistvo zbog svoje uloge u pandemiji koronavirusa u zemlji.

    To se navodi u izveštaju istrage Senata.

    Dokument od 1.078 stranica su objavili brazilski mediji, a komisija bi mogla glasati o odluci sledeće nedelje, piše Gardijan.

    Dokument prikazuje poražavajuću sliku zanemarivanja, nesposobnosti i anti-naučnog poricanja za koje mnogi veruju da je definisalo odgovor Bolsonarove administracije na vanrednu situaciju u javnom zdravstvu u Brazilu gde je više od 600.000 ljudi umrlo od posledica virusa.

    Bolsonarova “namerna i svesna” odluka da odloži kupovinu vakcina protiv kovid 19 nepotrebno je osudila hiljade građana na smrt, navodi se u izveštaju i dodaje da je “matematika situacije je bila jasna, što više infekcija, više smrti”.

  • Linhart: Bez Balkana projekat “Evropa” nepotpun

    Linhart: Bez Balkana projekat “Evropa” nepotpun

    Ministar inostranih poslova Austrije Mihael Linhart naglasio je da će prioritet njegovog rada biti susjedska politika, konkretno evropska integracija zapadnog Balkana.

    “Taj region je značajni dio mozaika. Bez zapadnog Balkana ‘Projekat Evropa’ neće biti potpun”, kazao je Linhart pred spoljnopolitičkim odborom austrijskog parlamenta.

    Predstavljajući svoje prioritete, pošto je novu dužnost preuzeo prije nedjelju dana, on je kazao da će u novoj funkciji nastaviti da se oslanja na vrijednosti, kao što je zalaganje za osnovna i ljudska prava, za otvoreno društvo, kao i borbu protiv semitizma.

    Što se situacije u Avganistanu tiče naglasio je da je sada prije svega važna pomoć na licu mjesta, a sa novim vlastima, kaže, treba se ophoditi pragmatično, iako se nepovjerenje u talibane potvrđuje.

    Transatlantska zajednica vrijednosti, prema njegovim riječima, mora i dalje da u razgovorima sa talibanima insistira na poštovanju osnovnih i ljudskih prava.

    Linhart se uopšteno založio za snažno transatlantsko, zapadno partnerstvo.

    Ukazao je da se evropske vrijednosti nisu svuda nametnule, i s tim u vezi pomenuo je Rusiju i Tursku.

    Poslanica Zelenih Eva Ernst Dzidzic pitala je koji su naredni koraci Linharta u njegovoj zapadnobalkanskoj politici, a poslanik NEOS-a Helmut Brandšteter koje bi bile posljedice mogućeg otcjepljenja Republike Srpske od BiH.

    “Za moju prvu posjetu sam izabrao BiH kao destinaciju, upućujući jasan signal da je zapadni Balkan važan za bezbjednost i stabilnost Evrope”, podvukao je Linhart.

    On je naglasio da je za napredak evropske integracije neophodno da zemlje regiona obave svoje kućne zadatke.

    Što se razvoja situacije u RS tiče Linhart izrazio je zabrinutost i poručio da evropski put nema alternativu.

  • Bombe pronađene u kontejneru u Banjaluci

    Bombe pronađene u kontejneru u Banjaluci

    • Večeras oko 20 časova pronađeno je više bombi u kontejneru u banjalučkom naselju Borik, potvrđeno je Nezavisnim.

    Kako je prijavljeno, bombe su ostavljene u kontejneru u Ulici Relje Krilatice.

    Danijela Mučibabić, portparol Policijske uprave Banjaluka, navela je da je policija obezbijedila lice mjesta, a na teren će izaći radnici Centra za obavještavanje koji će ukloniti minsko-eksplozivna sredstva.