Autor: INFO

  • Mađarski šef diplomatije: Politika sankcija je propala, ionako imamo dovoljno tenzija u regionu

    Mađarski šef diplomatije: Politika sankcija je propala, ionako imamo dovoljno tenzija u regionu

    Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto je nakon telefonskog razgovora s članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradom Dodikom rekao da je politika sankcija propala jer je samo pokrenula konfrontaciju na Zapadnom Balkanu.

    On je razgovarao s Dodikom u sklopu priprema za sastanak ministara vanjskih poslova Evropske unije u ponedjeljak u Briselu na kojem će biti riječi o situaciji u Bosni i Hercegovini. Pretpostavlja se da do sankcija neće doći zbog toga što ih, između ostalog, Mađari ne žele podržati.

    Szijjarto je tokom razgovora s Dodikom istakao da je jedino pravo rješenje za probleme na Zapadnom Balkanu “ubrzanje evropske integracije”.

    Dodao je da su mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu osnovni nacionalni interes Mađarske.

    “Imamo dovoljno tenzija u našem regionu, ne treba nam više”, rekao je Szijjarto, dodajući da će Mađarska nastaviti da poziva EU da vodi dijalog sa izabranim liderima Zapadnog Balkana umjesto da im prijeti sankcijama.

    Osim toga, naveo da je Dodika uvjerio u posvećenost Mađarske teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine i poštovanju međunarodnih ugovora, uključujući Dejtonski mirovni sporazum.

  • Nešić pohvalio potez diplomata iz Srpske “Koliko bi bošnjačke partije tolerisale samovolju nekog srpskog ministra“

    Nešić pohvalio potez diplomata iz Srpske “Koliko bi bošnjačke partije tolerisale samovolju nekog srpskog ministra“

    Predsjednik DNS, Nenad Nešić, pozdravio je kao hvale vrijedan potez srpskih ambasadora i konzula da se i javno suprostave „bezobraznom i neustavnom ponašanju“ ministarke inostranih poslova, Bisere Turković, koja je svim ambasadama poslala instrukciju o obilježavanju 1. marta kao tzv. dana nezavisnosti BiH.

    Prema riječima Nešića „naš problem kao naroda je što dozvoljavamo da Bisera Turković tri godine koristi svoju poziciju suprotno Ustavu BiH i ponaša se kao da između BiH i SDA stoji znak jednakosti“.

    – Šta mislite koliko bi dugo bošnjačke partije tolerisale samovolju nekog srpskog ministra? Da se reagovalo prvi put kada je izašla iz okvira Ustava BiH, ovo nam se ne bi dešavalo! Zato što se nije reagovalo, čuli smo iz njenih usta da će Republika Srpska nestati, kao i ono ogavno poređenje srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika sa Hitlerom. Trebam li podsjećati na uvrede prema Srbiji kada je predsjednik Aleksandar Vučić u Sarajevo donio prve donacije vakcina!? Kada joj sve prolazi bez posljedica, očekivano je da nastavlja svoju ofanzivu ljaganja Republike Srpske i afirmacije BiH po mjeri SDA, a ne po mjeri Ustava BiH – saopštio je Nešić.

    Predsjednik DNS je podsjetio da je još prije više od pola godine zatražio od predsjedavajućeg Savjeta ministara, Zorana Tegeltije, da pokrene inicijativu za smjenu Turkovićeve.

    – Ponovo pozivam Tegeltiju: Biran si da štitiš interese Republike Srpske, a ćutiš na svakodnevne ispade Turkovićeve. Skupi hrabrosti, Zorane, i pošalji u parlament odluku o smjeni Bisere Turković – poručio je Nešić.

  • Nakon prvog presjeka glasalo 10,72 odsto Banjalučana

    Nakon prvog presjeka glasalo 10,72 odsto Banjalučana

    Na izborima za članove savjeta mjesnih zajednica do 13 časova, izašlo je ukupno 10.72 odsto sugrađana, podaci su Gradske izborne komisije.

    Predsjednik Gradske izborne komisije Nada Batinar rekla je da su sva biračka mjesta na vrijeme otvorena, te da ukoliko dođe do određene dojave, ona se odmah provjeravaju i po potrebi se interveniše.

    – Za sada nije zabilježen nijedan incident. Ono što mogu reći jeste da je izlaznost trenutno veća nego 2017. godine – rekla je Batinar.

    Osvrćući se na jutrošnju situaciju, koja je po dolasku na biračko mjesto u Osnovnu školu „Miloš Crnjanski“ na Petrićevcu dočekala 120 mještana, među kojima je bio i gradonačelnik Draško Stanivuković, izjavila je kako su odmah po prijavi reagovali i riješili ovaj problem.

    – Ulica Rade Kondića djeljiva je između dvije mjesne zajednice i to nije jedina ulica u Banjaluci kao takva. Jedan mali obuhvat kućnih brojeva je na tom mjestu, u Mjesnoj zajednici Petrićevac, dok drugi pripada Mjesnoj zajednici Rosulje. Upravo podaci koji su nedostajali na Petrićevcu bili su u Rosuljama – rekla je ona.

    Dodala je da to 16. biračko mjesto, te da su još sinoć na 15 biračkih mjesta otpremljeni dopunski izvodi iz biračkih spiskova.

    – To je situacija iz, na primjer, Ulice Branka Popovića. Kada, recimo, pored imena ulice ostane bb, to je problem jer to nije jedina ulica kao takva, nego ih ima više i ista se tada ne prepoznaje kojem biračkom mjestu pripada. Prije ovih izbora, imali smo susrete s kandidatima sa kojima smo utvrdili kojoj mjesnoj zajednici pripadaju i unijeli smo njihove podatke, međutim, oni su imali nedoumicu i otišli u drugu mjesnu zajednicu – dodala je Batinar.

    Prema njenim riječima, ranije su izlazili u javnost s apelom prema biračima da svoje kućne brojeve upotpune i da prijave nadležnom organu.

    – Potpuna rekompozicija biračkog dijela Banjaluke izvršena je prije ovih izbora. Ipak došlo je do, takozvanog prekida, između parne i neparne strane ulice. Moram dodati da ljudi rade na sedam info-linija, te ukoliko dođe do nekog propusta, odmah reagujemo. Tu smo da svima obezbijedimo pravo glasa – poručila je predsjednik Gradske izborne komisije.

    Podsjetimo, ukupna izlaznost 2017. godine iznosila je 11,83 odsto, te je pretpostavka da će ove godine, do 17 časova, kada se biračka mjesta zatvaraju, taj procenat biti premašen.

  • Dodik tvrdi da Šmit ne propušta priliku da se lažno predstavlja

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da Kristijan Šmit ne propušta priliku da se lažno predstavlja kako u BiH, tako sada i na međunarodnim konferencijama kakva je minhenska.

    Učije ime je on tamo, čije stavove zastupa, mislim da ne zna niko ni među osobljem OHR. Za nekoga ko javno govori da mu je stalo da BiH bude prosperitetna država pravi mnogo štete, a izbor sagovornika na konferenciji govori na koji način on vidi taj prosperitet, rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, susret sa (Aljbinom) Kurtijem je sigurno kruna tog boravka tamo.

    – Obojica su lažni, jedan visoki predstavnik, drugi premijer lažne države. Prosperitetno, nema šta – poručio je Dodik.

  • Zaharova: Zelenski ne shvata da Zapadu nije potrebna jaka Ukrajina

    Zaharova: Zelenski ne shvata da Zapadu nije potrebna jaka Ukrajina

    Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova smatra da ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski ne shvata da Zapadu nije potrebna jaka Ukrajina i ocjenjuje da je to katastrofa državnosti.

    “Nerazumijevanje predsjednika Ukrajine da Zapadu nije potrebna jaka njegova zemlja i diskusije o tome zašto se novac daje samo pod uslovima da Kijev sprovede reforme, katastrofa je državnosti”, napisala je Zaharova na Telegramu.

    Tenzije u odnosima Zapada i Rusije eskalirale su zbog Ukrajine. Zapad tvrdi da Rusije priprema, kako se navodi “invaziju” na Ukrajinu, dok Moskva odbacuje te optužbe i ističe da je ugrožena njena bezbjednost jer je, kako ističe, NATO došao do njenih granica.

  • Ilić: Izbori za članove savjeta mjesnih zajednica privukli dosta pažnje

    Ilić: Izbori za članove savjeta mjesnih zajednica privukli dosta pažnje

    Prema prvim podacima sa biračkih mjesta, veoma je visoka izlaznosti na izbore za članove savjeta mjesnih zajednica, istakao je Mladen Ilić, predsjednik Skupštine grada Banjaluka.

    “Izbori za članove savjeta mjesnih zajednica privukli su dosta pažnje. Neočekivane su gužve na određenim mjestima. Na taj način vidimo zainteresovanost građana da u ovim izborima učestvuju”, rekao je Ilić.

    Naglasio je da se poslije izbora savjeti mjesnih zajednica moraju uključiti u razmatranje i razgovore o budžetu grada i tekućim pitanjima, jer treba da budu glas naroda i sa inicijativama idu ka Gradskoj upravi i Skupštini grada i svim faktorima koji učestvuju u razvoju Banjaluke, odnosno projektima.

    Ilić je rekao da savjeti mjesnih zajednica treba maksimalno da učestvuju u razvoju grada, projektima, razmatranju i razgovorima pri izradi važnih dokumenata i rješavanju tekućih problema.

    Kako je naveo, relativno brzo nakon biranja rukovodstava mjesnih zajednica sazvaće zajednički sastanak, a kasnije raditi na tome da ti sastanci sa odbornicima, ali i njim kao predsjednikom Skupštine i svim drugim faktorima budu učestali i nešto što će donijeti rezultate.

    Dodao je da je ovo i test stranačke strukture svih političkih partija, pa i SNSD-a, iz kojeg on dolazi.

    “Na neki način mislim da je ovo dobar uvod za sve što nas čeka u ovoj godini, na izborima u oktobru”, rekao je Ilić, i podsjetio da je trebalo da izbori za članove savjeta mjesnih zajednica budu održani nakon konstituisanja Skupštine grada, ali su prolongirani zbog epidemiološke situacije.

    Ilić je glasao na izborima za savjete mjesnih zajednica u Osnovnoj školi “Petar Petrović Njegoš” u naselju Obilićevo 1.

  • Glasao gradonačelnik Banjaluke

    Gradonačelnik Draško Stanivuković glasao je na izborima za članove savjeta mjesnih zajednica u Osnovnoj školi “Miloš Crnjanski” u Mjesnoj zajednici Petrićevac, nakon što je na ovo biračko mjesto dostavljen ispravan i potpun spisak.

    “Došao sam da glasam, ovo je moje pravo. Jutros smo došli, moja porodica i ja, a vraćeni smo, jer naša ulica nije bila na spisku. Sve izborne procese smo ovdje bili prijavljeni. Neka komisija je pogriješila, da li u pitanju Gradska izborna komisija ili neko drugo, ali ovo mora da se ispita”, rekao je Stanivuković.

    Stanivuković jutros u 11 časova kada je trebalo da glasa nije bio na spisku u ovoj mjesnoj zajednici.

  • Stevandić uvjeren da Zeljković nije kriv: Neka odgovaraju oni koji su iskoristili pandemiju i obogatili se

    Regionali odbor Ujedinjene Srpske Izborne jedinice tri, odnosno područja Banjaluke i šire okoline, danas je analizirao rad na naredni period i očekuje da na predstojećim opštim izborima zabilježi porast od najmanje 15 odsto, rekao je predsjednik Odbora Milan Petković.

    Petković, koji je i potpredsjednik Ujedinjene Srpske, izjavio je da je ova izborna jedinica osvojila nešto više od 11.000 glasova na proteklim lokalnim izborima i da se sada očekuje da ima između 13.000 i 14.000 glasova.

    On je naveo da je ovo jedna od najbolje organizovanih izbornih jedinica Ujedinjene Srpske, da u Banjaluci imaju aktivno učešće, da su im prijedlozi bili uvažavani bez obzira što su opozocija, kao što je to bilo i sa rebalansom budžeta.

    On je rekao da Ujedinjena Srpska iz Izborne jedinice tri ima tri poslanika u Narodnoj Skupštini i da se njihovi prijelozi uvažavaju u parlamentu Srpske.

    Predsjednik Ujedninjene Srpske Nenad Stevandić da su u posljednjih nekoliko dana imali seriju sastanaka po svim izbornim jedinicama, da su veoma zadovoljni i da za kraj februara pripremaju sjednicu Predsjedništva u Trebinju.

    “Rast stranke i dolazak ljudi iz poslovne zajednice u Ujedinjenu Srpsku nas posebno raduje, jer smo otvorili taj dio ekonomske perspektive”, rekao je Stevandić novinarima i dodao da su veoma zadovoljan odzivom članstva na izbore za savjete mjesnih zajednica.

    Na pitanje šta je sa bivšim direktorom Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Branislavom Zeljkovićem, koji je poslije pet mjeseci izašao iz pritvora, Stevandić je rekao da Ujedinjena Srpska smatra da nije kriv.

    “Oni koji su iskoristili pandemiju i obogatili se, nek oni odgovaraju. On se nije bogatio, već je najviše radio”, rekao je Stevandić.

  • Amerika traži da Srbija nađe zamjenu za ruski gas

    Amerika traži da Srbija nađe zamjenu za ruski gas

    Američke vlasti pozvale su pre dva dana Srbiju da traži alternativu ruskom gasu i, kako smatraju u Vašingtonu, pokažu progres u tom pravcu, saopštio je zamenik pomoćnika državnog sekretara SAD za Evropu i Evroaziju Gabrijel Eskobar, govoreći u jednom od podkomiteta za inostrane poslove američkog Senata, prenose ruski mediji.

    – Što se tiče energetske bezbednosti, pozivamo Srbiju da razmotri alternative ruskom gasu, uključujući obnovljive izvore energije i tečni prirodni gas. Postigli smo određeni progres u tome – nastavio je američki činovnik. – Pitanje zavisnosti od ruskih energenata nije problem samo za zapadni Balkan, to je problem za veliki deo Evrope. U situaciji sa Balkanom postoji dodatni problem – oni su u velikoj meri zavisni od energije uglja… Blizu smo oslobađanja nekih zemalja od potpune zavisnosti od ruskog gasa. I ja ću dodati da postoje ogromne mogućnosti za američke kompanije u ovom procesu– primetio je Eskobar.

    Pitanje smanjenja zavisnosti od ruskog gasa ne samo Srbije i zapadnog Balkana nego i većeg dela Evrope niko do sada nije uspeo da reši, iako američka administracija decenijama ponavlja istu mantru. Ali bezuspešno. Osim priča da SAD imaju alternativu u tečnom prirodnom gasu LNG kojem treba da se okrenemo, činjenica je da ga Srbiji niko nikada nije ponudio, dovezao neki tanker, ili bar ponudio maršrutu kojom bi on mogao da stigne do naše zemlje.

    Upitan zašto Amerika uporno nudi nešto čega nema dovoljno i nema načina da dopremi do Srbije, prof. dr Mitar Kovač, direktor Evroazijskog bezbednosnog foruma, za „Politiku” kaže da je Amerika od snabdevanja gasom Evrope napravila politički problem. Na štetu energetske bezbednosti Evrope, SAD čine sve da i u budućnosti naprave razdor i nesporazume između država kroz koje idu gasni tokovi.

    – Svakako da Evropa nema racionalnu i isplativu gasnu alternativu sa američkim tečnim prirodnim gasom i snabdevanjem tankerima do konektora. Ove godine Evropa ipak uzima ruski gasu smanjenom obimu, ali zadovoljava potrebe stanovništva i delimično privrede sa starim rezervama – kaže on.

    Na pitanje može li Srbija da računa na azerbejdžanski gas koji bi trebalo da snabdeva nedavno započet gasovod Niš– Dimitrovgrad, Kovač ističe da je naša zemlja početkom prošle godine preduzela prve korake ka diverzifikaciji izvora snabdevanja gasom pod plaštom konkurencije a u suštini zbog pritisaka SAD i zbog lobiranja dela državne administracije za zapadne projekte.

    – Prošle godine je ministarka energetike Zorana Mihajlović rekla da će gradnja gasovoda Niš–Dimitrovgrad omogućiti i niže cene gasa za građane i privredu, što je netačno i tendenciozno rečeno u funkciji medijske propagande i veličanja tih alternativnih projekata koji nisu realna alternativa ni po kapacitetu niti po ceni. Planirani kapacitet gasovoda Niš–Dimitrovgrad je 1,8 milijardi kubika godišnje, a procenjena ukupna investiciona vrednost projekta je 85,5 do 90 miliona evra. Sredstva su obezbeđena iz pretpristupnih fondova Evropske unije (EU) i iz zajma Evropske investicione banke. Nisu iskazani podaci o visini kredita, koji će Srbija uzeti da bi realizovala ovaj projekat. Država se dodatno zadužuje i ulaže u nepotrebnu infrastrukturu i konekciju sa gasovodima tako malog kapaciteta i po većim cenama. Nema potrebnih količina gasa iz tih pravaca. Pretnje „Severnom toku 2”, od strane Amerike dugoročno neće udaljiti Evropu od Rusije. Rusija ima alternativu oko prodaje gasa, a Evropa zaista nema. To jeste neopravdano lobiranje i nepotrebna investicija, pod pritiskom SAD – objašnjava prof. Kovač.

    – Svoje postupke resorno ministarstvo pravda time da će gas „moći da se doprema iz terminala tečnog prirodnog gasa (LNG) iz Grčke od različitih proizvođača a, ukoliko bude slobodnih kapaciteta, i iz gasovoda TAP iz Azerbejdžana”. Jasno se vidi da nema realne alternative ruskom gasu. Dobrom analizom jasno se vidi politizacija ovog projekta i izgradnje nepotrebne gasne infrastrukture, prema Bugarskoj, jer je taj gas znatno skuplji, snabdevanje nepouzdano i nema gasa u dovoljnim količinama – kategoričan je naš sagovornik.

    On objašnjava da Eskobar kao predstavnik administracije čini sve što može da Evropu odvoji od Rusije, u svakom smislu. Šteta je što Srbija olako prihvata te američke naloge. Posledice lakomislenih odluka snosiće narod u Srbiji, a ne SAD.

    Sa druge strane Srećko Đukić, ekonomista i bivši ambasador u Belorusiji, koji se bavi gasnim prilikama kaže da snabdevanje Srbije ruskim prirodnim gasom turskim, odnosno balkanskim gasovodom nije povećalo energetsku bezbednost. Čak je u određenim segmentima moguće i postala osetljivija u odnosu na dostavu gasa maršrutom preko Ukrajine i Mađarske.

    – Srbija je među malim brojem evropskih država koje su 100 odsto zavisne od ruskog gasa (Moldavija, Finska, Letonija, BiH i Severna Makedonija). Sa stanovišta energetske bezbednosti radi se o rizičnoj energetskoj politici vezivanja za jedan izvor (jednu zemlju) i jedan pravac dotoka gasa. Svedoci smo koji sve politički i nepolitički faktori mogu da ugroze redovnost snabdevanja gasom – kaže on.

    Gasna konekcija, pojašnjava, sa Bugarskom preko gasovoda Niš–Dimitrovgrad može da popravi situaciju i da dobijemo znatnu količinu gasa (oko dve milijarde kubnih metara) godišnje preko te zemlje prvenstveno iz grčkih terminala za tečni gas koji jeste skuplji od gasa iz cevi ali više nije drastično skuplji i tečni gas postaje stvarnost i pogodnost za privredu.

    Upitan ima li tog gasa koji treba da dođe do Niša odgovara da ga nema.

    – Azerbejdžanskog gasa u Južnom gasnom koridoru, evropskom gasovodu, za sada nema za Srbiju jer nije zemlja učesnica niti ima viška gasa u njemu. Ako dođe do proširenja Južnog gasnog koridora, koje je planirano, Srbija na vreme treba da prijavi svoje potrebe. Izlaz treba tražiti u gasnim konekcijama sa Rumunijom i Hrvatskom (na Krku stiže tečni gas) i u povezivanju sa evropskim gasnim sistemom, kaže bivši ambasador. U perspektivi, ističe, moguće je računati na gas iz Istočnog Mediterana.

    – U najnovijoj krizi koja je izbila oko Ukrajine i nekako se poklapa sa gasnom krizom u Evropi, kada su cene odletele u nebo (trenuto je gas 800 dolara za hiljadu kubnih metara), ruski državni monopolista „Gasprom” ništa nije uradio da odgovori na visoku tražnju za gasom. „Gasprom” je redovno izvršavao samo ugovorne obaveze a višak tražnje ostao je nepodmiren. „Gasprom” se ne ponaša kao komercijalna kompanija koja žuri da zadovolji potrebe tržišta. Po prvi put gas je iskorišćen u političke svrhe i Evropa odlučno traži način da se oslobodi zavisnosti od ruskog gasa. Evropa će i bez pomoći Rusije i „Gasproma” proći ovu zimu bez smrzavanja, a „Gasprom” gubi renome pouzdanog snabdevača – smatra Đukić.

    Prirodni tečni gas ne može da zameni ruski uprkos tome što su SAD od decembra prošle godine najveći svetski izvoznik ovog energenta, prestigavši čak i Katar, navodi „Blumberg”. U prilog ovoj tvrdnji je i izjava Leonharda Birnbauma, šefa energetskog diva EON, „da SAD ne mogu da kompenzuju gas iz Rusije”.

  • Kraljica Elizabeta pozitivna na virus korona

    Kraljica Elizabeta pozitivna na virus korona

    Britanska kraljica Elizabeta Druga pozitivna je na virus korona, potvrdila je Bakingemska palata.

    Kraljica (95) ima blage simptome slične prehladi, ali nastavlja da obavlja lakše dužnosti u Vindzoru.

    Ona će i dalje biti pod nadzorom ljekara i slijediće odgovarajuće instrukcije, piše “Dejli mejl”.

    Prije nekoliko dana zaraženi su i princ Čarls i Kamila.