Autor: INFO

  • Problemi u nuklearnoj elektrani u Rusiji, uzbuna zbog ispuštanja pare

    Problemi u nuklearnoj elektrani u Rusiji, uzbuna zbog ispuštanja pare

    Alarmi za uzbunu oglasili su se na nuklearnoj elektrani u ruskom gradu Rostovu, a zbog ispuštanja pare zatvorena je jedna njena jedinica. Ovo je za medije potvrđeno u Ministarstvu za vanredne situacije.

    “Došlo je do ispuštanja pare i jedinica elektrane je ugašena”, rekao je isti izvor za rusku novinsku agenciju TASS.

    Nuklearna elektrana Rostov je ogranak koncerna “Rosenergoatom”.

    Elektrana je dobila ime Volgodonsk i nalazi se na obalama jezera Cimljansk.
    Rostov na Donu i Volgograd nalaze se na oko 200 kilometara od elektrane.

  • Dugoročna prognoza za Evropu: Kakvo nas vrijeme očekuje ove zime na Balkanu

    Dugoročna prognoza za Evropu: Kakvo nas vrijeme očekuje ove zime na Balkanu

    Kalendarska jesen još uvijek nije došla do svoje polovine, ali meteorolozi AccuWeathera već otkrivaju kakve nas to vremenske prilike očekuju tokom zime te su ove sedmice objavili svoju godišnju zimsku prognozu za Evropu.

    Kako bi pomogao stanovnicima širom kontinenta da se pripreme za zimske dane, meteorolozi Tyler Roys i Alan Reppert objavili su dugoročnu prognozu vremena za Evropu.

    Južna Evropa

    Na mnogo načina predstojeća zima u južnom dijelu kontinenta bit će slična prošlogodišnjoj zimi.

    Prema Roysovim riječima, oluje će ove zime biti u stalnom porastu širom Španije i južne Francuske. Nije iznenađujuće da će jaki vjetrovi biti primarna opasnost uz obilne padavine.

    “Svaka oluja koja u početku utječe na Španiju ili južnu Francusku može čak dovesti do nepovoljnih vremenskih prilika. Čak i bez oluja, dijelove južne Evrope čeka vlažna zima”, predviđa Roys.

    Prema najavama, ove zime obilna vlaga stići će s Mediterana u Italiju, Balkan i veći dio Turske. Meterolog Reppert predviđa da zbog ovog stalnog toka vlage ova područja očekuje oluja za olujom.

    Nakon rekordno velikih kišnih padavina, koje su ove jeseni zahvatile područja duž Mediterana, uključujući južnu Francusku i Italiju, čak i umjerene količine padavina mogle bi rezultirati nabujalim rijekama, što bi moglo uzrokovati poplave.

    Meteorolozi predviđaju da će dio južne Evrope zaobići najgore olujno vrijeme. Predviđa se da će se južni Portugal i jugozapadna Španija ove zime suočiti s periodima mirnog vremena.

    “Očekuje se da će temperature ove zime u većem dijelu južne Evrope ostati prosječne za sezonu. Međutim, temperature u dijelovima Italije, Grčke i Balkana mogu se ponekad popeti iznad normalnih”, kaže Roys.

    Istočna Evropa

    Za razliku od područja na koje utječe Sredozemno more, meterolozi AccuWeathera kažu da će unutrašnji dijelovi istočne Evrope ove zime biti u fokusu zbog neuobičajeno hladnog zraka.

    Područje s najvećim rizikom od niskih temperatura ove zime uključuje dijelove od centralne Ukrajine, na sjeveru do Latvije i Estonije te na zapadu do Slovačke i Poljske.

    Svaka oluja koja pređe Balkan i krene na sjever u centralnu Ukrajinu i sjeverna područja vjerovatno će naići na obilje hladnog zraka koji je već prisutan. Sudar vlage s oštrim zrakom dovest će do čestih perioda smjene kiše i snijega u većem dijelu unutrašnjosti istočne Evrope.

    Sjeverna Evropa

    Za razliku od olujnog pandana na jugu, ne predviđa se da će se sjeverna Evropa ove zime suočiti s nestabilnim vremenom.

    “Olujni vjetrovi ove zime neće se često kretati od zapada prema istoku, što će rezultirati sušnim vremenom za područje Velike Britanije, Irske, Njemačke, Danske, Norveške i Švedske”, objasnio je Roys.

    Sušnija zima dobra je vijest za neke dijelove regije koji su ovog ljeta pretrpjeli nezapamćene poplave. U julu su katastrofalne poplave odnijele više od 180 života u Njemačkoj, Belgiji i Nizozemskoj.

    Osim toga, ne očekuje se da će temperature biti sklone ekstremnim varijacijama u prvoj polovini zime.

  • U Srpskoj 12 osoba preminulo, 301 novozaraženih

    U Srpskoj 12 osoba preminulo, 301 novozaraženih

    U pоsljеdnja 24 čаsа, u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i u bоlnicаmа Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv. Аpоstоl Lukа u Dоbојu izvršеnо је tеstirаnjе 840 lаbоrаtоriјskih uzоrаkа, а nоvi virus kоrоnа pоtvrđеn је kоd 301 оsоbе, dok je 12 osoba preminulo.

    Kada su u pitanju novozaraženi, rаdi sе о 139 muškаrаcа i 162 žеnе, оd kојih su 59 mlаđе, 166 srеdnjе i 76 stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 71 оsоbа је iz Bаnjаlukе, 46 iz Biјеljinе, 36 iz Sоkоcа, 20 iz Lаktаšа, 19 iz Priјеdоrа, 13 iz Grаdiškе, 12 iz Zvоrnikа, pо 10 iz Dоbоја i Ribnikа, dеvеt iz Kоzаrskе Dubicе, оsаm iz Ugljеvikа, pо sеdаm iz Dеrvеntе i Mоdričе, pо tri iz Vlаsеnicе, Lоpаrа, Nоvоg Grаdа, Pаlа, Prnjаvоrа i Trеbinjа, pо dviје iz Brоdа, Mrkоnjić Grаdа i Srpcа i pо јеdnа iz Bilеćе, Brаtuncа, Istоčnе Ilidžе, Istоčnоg Drvаrа, Knеžеvа, Kоtоr Vаrоšа, Tеslićа, Čеlincа i Šipоvа.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеno je 12 smrtnih slučајеvа. Rаdi sе о šеst muškаrаcа i šеst žеnа, srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi, оd kојih su pо dviје оsоbе iz Srpcа i Šаmcа i pо јеdnа iz Dоbоја, Bаnjаlukе, Dеrvеntе, Stаnаrа, Pеtrоvа, Tеslićа, Biјеljinе i Gаckа.

    Dо sаdа је u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnо 80.410 slučајеvа virusа kоrоnа, а prеminulo је ukupnо 4.619 оsоbа kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, tеstirаnо је ukupnо 334.327 оsоbа.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 591, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 189, а u оstаlim bоlnicаmа 402. Nа rеspirаtоru su 63 оsоbе (29 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 34 u оstаlim bоlnicаmа).

    U Rеpublici Srpskој pоd zdrаvstvеnim nаdzоrоm trеnutnо је 6.135 оsоbа.

  • Bili su strah i trepet Španije: Gdje je danas ETA?

    Bili su strah i trepet Španije: Gdje je danas ETA?

    Deset godina nakon što se baskijska separatistička skupina ETA odrekla oružja, sjeverna španska regija još uvek nastoji da okrene stranicu decenije krvoprolića.

    Trojica maskiranih čelnika ETA u video-snimci objavljenoj 20. oktobra 2011. proglasili su da je grupa, koju EU smatra terorističkom, “odlučila definitivno prekinuti oružane aktivnosti”.

    “Vrijeme je da se u budućnost gleda s nadom. Takođe je vreme da se deluje odgovorno i hrabro”, rekli su tada u videu.

    To je bio kraj posljednje oružane pobune u zapadnoj Evropi.

    “Nakon deset godina, ostvarili smo napredak, ali još postoje rane koje nisu zacijelile”, ocijenio je Inigo Urkullo iz umjerene baskijske nacionalističke stranke PNV.

    Osnovana 1959. na vrhuncu diktature Franciska Franka koji je gušio baskijsku kulturu i jezik, ETA optužuju da je ubila više od 850 ljudi u borbi za nezavisnu Baskiju na sjeveru Španije i jugozapadu Francuske.

    “Njena odluka da položi oružje bila je ‘velika prekretnica’ za baskijski separatistički pokret”, rekao je politikolog Rafael Leonisio Kalvo, autor knjige o ETA.

    Oslabljeni hapšenjima
    Nekoliko nedjelja prije objave odluke, održani su tajni pregovori između čelnika ETA i španske vlade preko posrednika.

    Okvir za pregovore dogovoren je s tadašnjim socijalističkim premijerom Hoseom Luisom Rodriguezom Zapaterom, rekao je jedan od bivših vođa ETA Josu Urrutikoetxea za AFP u nedavnom intervjuu.

    Pregovori su rezultovali međunarodnom mirovnom konferencijom u oktobru 2011. u San Sebastianu gdje je ETA pozvana da prekine oružanu borbu u cilju “promovisanja mira”.

    U to vrijeme ETA je bila jako oslabljena hapšenjima svojih visokih vođa i zaplijenama oružja.

    “Pod pritiskom baskijskog javnog mnijenja i političko krilo ETA nagovaralo je oružanu grupu da “promijeni strategiju” i odrekne se nasilja”, rekao je Eguzki Urteaga, sociolog s Baskijskog univerziteta.

    Dodaje da je tokom Frankove ere, ETA za dio stanovništva koje se protivilo režimu bila na neki način svetinja.

    “Ali ideja da se odbaci oružana borba nije prestala da raste, naročito nakon 1995. kada je ETA odlučila da proširi svoje mete na pripadnike civilnog društva”, kazao je Urteaga.

    Slijepa ulica
    To misli i Kalvo, koji je rekao da je ETA tada bila u “slijepoj ulici”.

    “Ankete su pokazale da je čak i među separatističkim biračima potpora ETA-i značajno pala i postala manjinska”, dodao je.

    ETA je nastavila preobražaj nakon što je objavila da se odrekla nasilja. U aprilu 2017. predala je oružje, a iduće godine ispričala se žrtvama, a zatim se i formalno raspustila.

    Ipak, ljutnja ostaje.

    Organizacije žrtava osuđuju slavlja koja su priredili pripadnici ETA po oslobađanju iz zatvora i ističu da još nije riješeno oko 300 ETA-ih ubistava.

    S druge strane, članovi porodica zatočenih pripadnika ETA-e tuže se da su mnogi još uvijek u zatvorima daleko od Baskije.

    Protest planiran za septembar kako bi se zatražilo puštanje na slobodu člana ETA-e Henrija Parota, koji služi dugu zatvorsku kaznu zbog svoje uloge u 39 ubistava, otkazan je nakon što je podstakao protivproteste.

    Arnaldo Otegi, vođa krajnje lijeve baskijske separatističke stranke EH Bildu, koju se smatra nasljednikom bivšeg političkog krila ETA-e, u ponedjeljak se izvinio zbog “patnje” koju su pretrpjele ETA-ine žrtve.

    “To nikada nije smjelo da se dogodi”, rekao je u pokušaju jačanja pomirenja, prenosi Index.

  • Usvojena rezolucija o produbljenju veza EU sa Tajvanom

    Usvojena rezolucija o produbljenju veza EU sa Tajvanom

    Evropska Unija (EU) mora produbiti veze sa Tajvanom i početi rad na sporazumu o investicijama sa tim ostrvom, navodi se u rezoluciji Evropskog parlamenta koju su usvojili poslanici.

    Poslanici Evropskog parlamenta su sa 580 glasova “za” i 26 “protiv” podržali neobavezujuću rezoluciju u kojoj se od Evropske komisije traži da “hitno počne sa procjenom uticaja, konsultacijama javnosti i određivanjem obima sporazuma o bilateralnim ulaganjima”.

    Poslanici su, takođe, od evropske trgovinske kancelarije u Tajpeju tražili da promjene ime u Kancelarija EU na Tajvanu. EU niti jedna od članica nema zvanične diplomatske odnose sa Tajvanom, koji Kina smatra svojom teritorijom.

    Analitičari navode da će rezolucija, najvjerovatnije, izazvati negodovanje Pekinga, pošto je sličan sporazum postignut sa Kinom prošle godine ali je blokiran. Poslanici Evropskog parlamenta odgodili su raspravu o sporazumu sa Kinom nakon što je Peking uveo sankcije članovima ovog tijela zbog spora oko poštovanja ljudskih prava.

    EU je 2015. godine stavila Tajvan na listu trgovinskih partnera pogodnih za sporazum o investicijama, ali od tada nije vodila razgovore sa rukovodstvom tog ostrva.

  • Stejt department: SAD i EU pojačavaju angažman na zapadnom Balkanu

    Stejt department: SAD i EU pojačavaju angažman na zapadnom Balkanu

    Nakon nedavnog sastanka između državnog sekretara SAD Entoni Blinkena i visokog predstavnika Evropske unije Žozefa Borelja, Sjedinjene Države i Evropska unija složile su se da dodatno ojačaju svoj zajednički angažman na Zapadnom Balkanu u znak podrške napretku regiona na evropskom putu, saopštio je danas američki Stejt department.
    U saopštenju se, između ostalog, ističe važnost dijaloga uz posredovanje EU, koji je “ključni mehanizam za rješavanje sveobuhvatne normalizacije odnosa između Srbije i Kosova”.

    “Nakon nedavnih nedjelja napetosti na sjeveru Kosova, ohrabrujemo obe strane da se angažuju u kontinuiranoj i održivoj deeskalaciji i izbjegnu akcije koje ugrožavaju stabilnost. Pozdravljamo i podržavamo napore Kosova u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i ponavljamo da je nasilje nad civilima, novinarima, policijom ili drugim vlastima neprihvatljivo”, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Stejt departmenta.

    U saopštenju se takođe naglašava puna podrška procesu proširenja EU.

    “Pristupanje EU, koje je prioritet za čitav zapadni Balkan, pomaže u konsolidaciji demokratskih institucija, zaštiti osnovnih prava i unapređenju vladavine prava. Ovaj region pripada Evropskoj uniji. Bliža integracija će poboljšati stabilnost i doprinijeti prosperitetu ljudi u regionu. U ovom kontekstu, naglašavamo da bi pristupni pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom trebalo da počnu bez odlaganja”, navodi se u saopštenju.

    Stejt department dalje navodi da su Sjedinjene Države i EU ujedinjene u “čvrstoj podršci teritorijalnom integritetu BiH kao i u zajedničkom radu na promociji izborne i ustavne reforme i održavanju funkcionalnosti njenih državnih institucija”.

    “Ozbiljno smo zabrinuti zbog sve veće retorike podjela u BiH. Pozivamo sve strane da poštuju i štite državne institucije, nastave konstruktivan dijalog i preduzmu korake za napredak na putu integracije u EU – uključujući i relevantne reforme. EU i Sjedinjene Države spremne su da olakšaju ove korake”, navedeno je u zajedničkoj objavi, prenio je Glas Amerike.

    Pozivaju se i sve političke snage u Crnoj Gori da rade zajedno na očuvanju strateške orijentacije koja odražava želju građana Crne Gore da postignu reforme neophodne kako bi njihove nade u budućnost EU postale stvarnost.

  • Takse na ugljen-dioksid bi rapidno poskupile električnu energiju

    Takse na ugljen-dioksid bi rapidno poskupile električnu energiju

    “Elektroprivreda RS” jeste izvozno orijentisana, ali se 75 odsto električne energije u Srpskoj proizvodi u termoelektranama, što pokazuje da bi struja rapidno poskupila i kod nas ako bi se uvele takse na emisiju ugljen-dioksida kao u EU.

    Po zvaničnim podacima, prošle godine je u Srpskoj proizvedeno gotovo 7.400 gigavat časova električne energije, od čega je u inostranstvu prodato više nego što su potrebe domaćeg tržišta.

    Tako je izvezeno oko 3.600 gigavata, dok je finalna potrošnja u RS iznosila oko 3.500 kilovata. Uvezeno je 230 gigavata, dok je 396 kilovata izgubljeno pri prenosu ili distribuciji.

    – Najveći potrošači električne energije u Srpskoj su domaćinstva, koja su prošle godine učestvovala u potrošnji sa 51 odsto. Vidimo da je tržište električne energije doživjelo kolaps, da slijedi velika energetska kriza u narednih nekoliko godina i ko ne bude imao investicije u obnovljive izvore energije i mogućnost izvoza struje biće u velikim problemima. Države će morati priskočiti u pomoć takvim elektroprivredama, inače će završiti u stečaju – rekao je Luka Petrović, direktor ERS.


    On je istakao da je ERS jedna od rijetkih elektroprivreda koja je izvozno orijentisana i ima zagarantovanu budućnost.

    Petrović napominje da Energetska zajednica očekuje od elektroprivreda na Balkanu da pristupe naplati taksi za emisiju ugljen-dioksida, što se prvenstveno odnosi na termoelektrane, istakavši da su te naknade sada enormno velike u EU.

    – Naš stav je da želimo da uvodimo te takse, ali istovremeno želimo i konkretnu pomoć u realizaciji projekata iz obnovljivih izvora energije, jer nemamo nikakvih grantova, fondova, ni povoljnih kreditnih linija. Nismo spremni ni finansijski, niti tehnički da ulazimo u plaćanje tih taksi, a da nemamo nikakvu pomoć u izgradnji postrojenja na zelenu energiju – naglasio je Petrović.

    On ističe da su elektroprivrede iz okruženju već povukle ogromna sredstva za realizaciju projekata iz obnovljivih izvora i za revitalizaciju postojećih elektrana i da su konkurentnije od ERS-a, te da se bez pomoći, bar onakve kakvu su imale Hrvatska, Slovenija i Mađarska, ne može pristupiti novim nametima. Tih pogodnosti, kaže, do sad još nije bilo.

  • Facebook stvara metaverzum, šta je to?

    Facebook stvara metaverzum, šta je to?

    Facebook je najavio da će promijeniti svoje ime a i stvoriti 10.000 visokokvalifikovanih radnih mjesta u EU u idućih pet godina kako bi pomogao u izgradnji takozvanog metaverzuma. Šta je to metaverzum?

    Opet ste proveli dug dan. Prije podne ste učestvovali na više konferencija. Bar ste u pauzi stigli popričati s kolegama o koncertu na koji ćete ići večeras. Sreli ste se s prijateljima nakon posla koji su takođe uzbuđeni jer će vidjete omiljenu grupu. Raspoloženje na koncertu pomutilo je to što ste tamo vidjeli “svog bivšeg ili bivšu” u novom društvu, ali ste ipak za uspomenu kupili majicu omiljenog benda.

    I šta je tu drugačije nego što je danas? Samo jedna sitnica: svugdje ste bili i sve to doživjeli, a da zapravo uopšte niste izašli iz svoje kuće. Dobro došli u metaverzum, univerzum koji se stvara u virtualnom svijetu.

    Baš kao i “pravi” svijet, njega ne stvara samo jedna osoba, a nije ga lako ni definisati. Ukratko se može opisati kao digitalna realnost povezana u svjetskoj mreži, ali i s elementima društvenih mreža, “proširene” stvarnosti i video igara.

    Naravno da investitore tu naročito zanima i novac: tu se plaća kriptovalutama za sve dodatne usluge – i to je već poznato u današnjim igrama i aplikacijama.

    “Nećete gledati, bićete tamo”
    “U ovom trenutku sam prilično siguran da će metaverzum stvoriti novi ekonomski prostor koji će postati čak i veći od današnje ekonomije “, kaže Jensen Hang, predsjednik uprave firme specijalizovane za grafičke karte NVIDIA.

    Novi virtuelni svijet biće daleko više od grafike, tako da i ta firma ulaže značajna sredstva u projekt koji će jednog dana biti mnogo veći od samo jedne firme u oblasti informacione tehnologije, makar to bio i Appl. I druge kompanije su u zlatnoj groznici razvoja: Microsoft ili Epic games… Mnogi razmišljaju o svom mjestu u tom budućem univerzumu.

    Virtuelni novac kao što je bitkoin postoji već duže vrijeme. Ali otkako je Facebook najavio da će stvoriti svoju kriptovalutu, nervoza je postala sveopšta. S pravom, smatra urednik ekonomske redakcije DW Henrik Beme.

    Naravno da je tu i Facebook: “Umjesto da samo posmatrate sadržaje, vi ćete biti usred zbivanja”, piše Mark Zakerberg na blogu.

    Tome već odavno teži razvoj računara, a najdalje se otišlo u igrama kao što su Second Life, Fortnite, Minecraft ili Roblox. Tamo učesnici mogu da se druže, da dogovaraju to što će zajednički izvesti, mogu da prisustvuju događajima ali i da plaćaju “pravim” novcem za virtuelne predmete i usluge.

    Ipak su to još svjetovi koji postoje svaki za sebe. Vizionari metaverzuma maštaju o svijetu koji će sadržavati sve te svjetove koji su stvoreni u digitalnom obliku. I vaš izgled biće stvar vašeg izbora jer svako može uzeti ili kupiti svoj avatar koji će ga predstavljati u tom svijetu. I digitalni novac će biti prihvaćen svugde i od svih.

    Nova stvarnost već i zbog korone
    U tome bi ključnu ulogu moglo imati i rješenje na kojem se zasniva i sistem kriptovaluta: neprenosivi token (NFT), dakle digitalni “potpis” koji može postojati samo jednom. Trgovina takvim “autentičnim” digitalnim predmetima je već barata sa milionskim iznosima. Prodaju se fotografije ili umjetnička djela. Iako je, naravno, moguće napraviti bezbroj kopija, kod takvih NTF datoteka vlasnik ostaje samo jedan.

    Evidencija tog vlasništva se vodi preko sistema koji služi za obračun Eterijumom, kriptovalutom koja se uzdigla odmah nakon bitkoina.

    O virtuelnom univerzumu se mašta već odavno, mnogo je i filmova poput Matriksa gdje je to još bila naučna fantastika. To je još uvijek mašta, iako tehnologija velikim koracima napreduje u tom smjeru.

    Zapravo, ova pandemija korone je dala veliki podsticaj tom razvoju jer je i virtuelni svijet u današnjem obliku na velika vrata ušao u našu svakodnevicu. Radi se od kuće, sve više se kupuje od kuće, mogli smo se i družiti poštujući pravilo da ne izlazimo iz kuće.

    To će se još brže nastaviti i poprimati sve veće i složenije dimenzije. I postaće sve vrijednije: već se kupuju i “zemljišta” u tom virtualnom svemiru, čak i čuvena aukcijska kuća Sotebis želi da tamo “izgradi” repliku svoje kuće u Londonu kako bi prodavala digitalnu umjetnost.

    Utoliko i stručnjaci Blumberga procjenjuju kako će već 2024. taj metaverzum imati tržišnu vrijednost od oko 800 milijardi američkih dolara.

  • Petković: Viola fon Kramon od Srba sa KiM pokušala da napravi legitimne mete

    Petković: Viola fon Kramon od Srba sa KiM pokušala da napravi legitimne mete

    • Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković kaže da je “neskrivena albanska lobistkinja” Viola fon Kramon pokušala sinoć da od Srba sa Kosova i Metohije napravi legitimne mete u koje je dozvoljeno pucati.

    “U svom opasnom pohodu relativizacije nasilja Prištine i Aljbina Kurtija nad golorukim srpskim narodom na severu pokrajine, ovoga puta prevršila je svaku meru, optužujući Srbe da su krivi što je u njih ispaljeno više od 100 bojevih metaka i nebrojeno patrona suzavaca i šok bombi”, kaže Petković, a navodi se u saopštenu Kancelarije.

    Petković se pita da li je i Srećko Sofronijević kriv što je dobio metak dok je pokušavao da zaštiti suprugu i svoje dvoje djece.

    “Da li su to evropske vrednosti za koje se ona zalaže. Da se gospođa Fon Kramon istinski zalaže za evropske vrednosti, pažljivo bi saslušala poruke šefa evropske diplomatije Žozepa Borelja koji je otvoreno osudio jednostrane nasilne akcije Prištine i naveo da one nisu bile koordinisane”, istakao je Petković.

    Petković, međutim ocjenjuje, da je nakon sinoćnje izjave više nego očigledno da se šef Viole fon Kramon ne nalazi u Briselu, već u Prištini, pa bi, poručuje, najpoštenije bilo da skine masku nekakvog evropskog predstavnika i lažno se ne predstavlja.

    Izvjestiteljka EP za Kosovo Viola fon Kramon izjavila je sinoć da je akcija kosovske policije u kojoj su korišaeni suzavac i šok bombe i teško ranjen 36-godišnji Sreako Sofronijevia sprovedena samo na sjeveru Kosova i da je dobro što se kosovska vlada uhvatila u koštac sa tim, jer, kako je navela, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala oduvijek je bila zahtjev EU.

    “KFOR je bio obaviješten i druge snage i jasno je da nije bilo sumnje da je to potrebno”, rekla je Fon Kramon u izjavi za N1.

  • Aćimović: Vakcinacija ne predstavlja rizik za trudnice

    Aćimović: Vakcinacija ne predstavlja rizik za trudnice

    Vakcinacija ne predstavlja rizik ni za trudnoću, dakle ni za majku ni za bebu, poručila je Јela Aćimović, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Srpske.

    “Kada se krenulo sa masovnom vakcinacijom, nije bilo preporučljivo za trudnice, ali samo iz jednog razloga, jer nisu bila dovoljno ispitana dejstva vakcine. Međutim, sada je to sasvim drugačije. Trudnoća bez vakcinacije je veoma rizična”, naglasila je Aćimovićeva za RTRS.

    Ona je istakla da je pogotovo rizičan delta soj virusa korona za trudnice, a preporučila je i koja vakcina je najviše ispitana za trudnice.

    “U suštini sve vakcine su preporučljive, ali najviše podataka imamo za Fajzer vakcine”, istakla je Јela Aćimović.

    Mnoge zemlje su uvele vakcinaciju trudnica u prva tri mjeseca trudnoće.

    “Da, i sada je sasvim svejedno u kojem periodu trudnoće primite vakcinu. Antitijela štite bebu, kao i mlijeko, dakle dosta dobrih nuspojava poslije vakcinacije”, rekla je Aćimović.

    U Srpskoj je krenula masovna vakcinacija buster, trećom dozom vakcina.

    “Od danas to ide još masovnije. To su građani koji su se već vakcinisali sa dvije doze i znaju zašto su se vakcinisali, i oni će učiniti sve da zaštite svoje zdravlje. Oni koji nisu, to je veliki problem svih nas, imaju pogrešno mišljenje, informacije, i sa njima se mora pronaći način da se zaštite, i sebe, ali i nas koji smo odgovorni prema društvu”, poručila je Aćimović.