VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kajganić: Imam hrabrosti da se borim protiv visoke korupcije

    Kajganić: Imam hrabrosti da se borim protiv visoke korupcije

    Vršilac dužnosti glavnog tužioca BiH Milanko Kajganić izjavio je da će u saradnji sa ostalim tužiocima nastojati poboljšati rad Tužilaštva BiH onoliko koliko bude u njegovoj moći i da ima hrabrosti da se bori protiv slučajeva visoke korupcije.

    “Ja ću biti vršilac dužnosti, tako da će moje nadležnosti biti ograničene u odnosu na glavnog tužioca u punom mandatu”, rekao je Kajganić, koji navodi da ne bi ni prihvatio ovu funkciju da nije spreman da se bori protiv visoke korupcije.

    On je odbacio insinuacije da je čovjek bivšeg predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) i sadašnjeg savjetnika srpskog člana Predsjedništva Milana Tegeltije.

    “To su, zaista, neozbiljne insinuacije. Želim samo o toj temi da kažem da sam imenovan u Tužilaštvo BiH prije nego je Tegeltija imenovan za člana VSTS”, rekao je Kajganić za sarajevsko “Oslobođenje”.

    Prema njegovim riječima, u Tužilaštvu neće biti nikakvih slučajeva signiranja predmeta tužiocima mimo automatskog SCMS sistema.

    VSTS je u srijedu, 20. oktobra, izabrao Kajganića za vršioca dužnosti glavnog tužioca BiH nakon što je sa ove funkcije smijenjena Gordana Tadić. Kajganić će biti na ovoj funkciji do okončanja konkursne procedure za izbor glavnog tužioca.

  • Srpska mora mijenjati još pet zakona zbog agencije za lijekove

    Srpska mora mijenjati još pet zakona zbog agencije za lijekove

    Donošenje Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske, koji za cilj ima osnivanje agencije za lijekove i medicinska sredstva RS, za sobom poteže neophodnu izmjenu odnosno dopunu još pet zakona.

    Naime, iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske za “Nezavisne novine” je potvrđeno da je, donošenjem ovog zakona, potrebno izmijeniti i dopuniti Zakon o republičkoj upravi i Zakon o državnim službenicima.

    Osim toga, neophodna je i izmjena i dopuna Zakona o poreskom sistemu Republike Srpske i Zakona o inspekcijama Republike Srpske.

    “Donošenje ovog zakona podrazumijeva i dopunu Zakona o republičkoj upravi na način da se predvidi postojanje i nadležnost agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske”, rečeno je za “Nezavisne” iz resornog ministarstva.

    Kako dodaju iz Ministarstva, agencija za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske osniva se u cilju obezbjeđivanja sistema lijekova i medicinskih sredstava za upotrebu u humanoj medicini, za proizvodnju, ispitivanje i promet lijekova i medicinskih sredstava, sistema nadzora nad lijekovima i medicinskim sredstvima i drugih pitanja značajnih za oblast lijekova i medicinskih sredstava.

    Naglašavaju da je zdravstvena zaštita djelatnost od opšteg interesa za Republiku te, u skladu s Ustavom Srpske, Republika uređuje i obezbjeđuje zdravstvo.

    Narodna skupština Republike Srpske je, podsjetimo, u srijedu na posebnoj sjednici usvojila Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS, po kojem će u roku od šest mjeseci nadležnosti za nabavku lijekova biti vraćene na nivo RS osnivanjem agencije.

    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, podsjetio je tada da je Republika Srpska imala svoju agenciju za lijekove, kao i da prenos nadležnosti, koji se desio ranije, nije dao rezultate.

    “Vidjeli ste i posao koji smo obavili – usvojen je novi Zakon o lijekovima RS. Legitimna je reakcija Republike Srpske da vratimo nadležnosti”, naglasio je Dodik.

    Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, i Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, kao predlagač zakona, rekli su tom prilikom da su pokušali naći mogućnost da s Agencijom za lijekove BiH dogovore način na koji će se medicinski kiseonik dostavljati zdravstvenim ustanovama u RS, ali da to nije bilo moguće, zbog čega su odlučili da se ovo pitanje vrati u izvornu nadležnost RS.

    Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, najavio je da zbog formiranja agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske razmatra mogućnost podnošenja krivične prijave protiv Šeranića.

    Šeranić je poručio da javno zdravlje ne smije biti domen politike i da je zdravstvo ustavna nadležnost Srpske.

    “Krivična prijava je postala predmet političkog folklora. Ovo je ušlo u sferu politike. Јavno zdravlje ne smije biti domen politike. Govori se o zdravlju građana”, istakao je Šeranić.

    Posebna sjednica početkom novembra
    Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, rekao je da će posebna sjednica NS RS, na kojoj će poslanici raspravljati o vraćanju oduzetih nadležnosti, biti održana početkom novembra.

    On je ponovio da Republika Srpske ne želi sukobe niti rat, ali da ne odustaje od svojih prava koja su joj zagarantovana Ustavom. Napomenuo je da se insistira na poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma te da iz tog razloga traži vraćanje nadležnosti i poništavanje 140 donesenih zakona visokog predstavnika.

    “To bi moglo biti početkom novembra. Sve ono što u NS RS dođe iz Vlade, mi smo dužni da razmatramo. Desetine odluka Ustavnog suda BiH ne poštuje Federacija u odnosu na Republiku Srpsku, ali to niko ne primjećuje, samo se primjećuje kada Republika Srpska reaguje na nešto. Govorimo samo o poštovanju zakona i o neumanjivanju nadležnosti RS”, rekao je Čubrilović.

  • Smanjenje akciza dovelo bi do pada cijena cigareta i maknulo šverc sa ulica

    Smanjenje akciza dovelo bi do pada cijena cigareta i maknulo šverc sa ulica

    Činjenica je da je Bosna i Hercegovina zemlja sa najvećim nametima na cigarete u Evropi. Ta situacija izuzetno pogoduje razvoju crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda jer su nameti otišli znatno preko životnog standarda građana.

    Ovo je problem domaće fiskalne politike koja obuhvata duvan i duvanske proizvode, a ima za posljedicu formiranje neformalnog, crnog tržišta, pad javnih prihoda, degradaciju ponude proizvoda, kao i loše efekte po zdravlje građana.

    Od ukupne maloprodajne cijene cigareta tek deset odsto odlazi industriji, a tu se radi o čitavom nizu subjekata, od distributera, preko trgovaca pa do proizvođača. Ostalih 90 odsto uzme država, zbog čega BiH spada u red zemalja sa najvećim poreskim opterećenjem na duvan.

    Jednostavno rečeno, od najniže maloprodajne cijene jedne kutije cigareta, koja košta pet KM, država kroz akcizu i PDV dobije 4,5 KM.

    Upravo zbog toga, a i zbog činjenice da su cijene cigareta znatno više od kupovne moći većine građana, ilegalno tržište duvana i cigareta je sveprisutno, a kriminalne grupe koje se bave švercom cigareta sve jače i organizovanije.

    Prema globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2020. godinu, Bosna i Hercegovina zauzima 49. mjesto od 193 zemlje članice UN-a po zastupljenosti organizovanog kriminala, dok je među 44 evropske zemlje peta na listi.

    Iako se ovaj izvještaj ne bavi direktno crnim tržištem cigareta, prema robi koja se redovno zapljenjuje, jasno je da se radi o uhodanim kriminalnim grupama.

    Ipak i pored činjenice da BiH ima najveće ilegalno tržište duvanom i duvanskim prerađevinama, postignuti su određeni pomaci i to prije svega zahvaljujući radu SIPA, Granične policije BiH, Uprave za indirektno oporezivanje BiH i entitetskih inspekcija.

    U prvih devet mjeseci ove godine zapljene cigareta i rezanog duvana su nekoliko puta veće u odnosu na isti period prošle godine, a na tržištu se već vide efekti tih zapljena s obzirom na to da je pad legalnog tržišta, koji je bio konstantan, zaustavljen, međutim crno tržište je još najveće u Evropi.

    Ilegalno tržište, prema mišljenju mnogih, postalo je jedan od najvećih ekonomskih problema u zemlji s obzirom na to da je oko 50 odsto ukupnog tržišta crno tržište, zbog čega privreda godišnje gubi 150 miliona KM, a na nivou cijele države prema određenim procjenama izgubi se čak milijardu KM. O kolikim gubicima se radi, možda najbolje pokazuje podatak da bi se za taj gubitak moglo izgraditi najmanje 30 novih kilometara auto-puta, a svaki penzioner u BiH mogao bi dobiti još jednu minimalnu penziju, a svaka porodilja u prvih godinu dana svaki mjesec mogla bi dobiti 1.600 KM.

    Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT, kaže da je pomak u kontrolama ilegalnog tržišta evidentan. Takođe naglašava i da analize govore da, kada nameti postanu preveliki, dolazi do smanjenja prihoda u zemlji, a BiH se po pitanju akciza na duvan to desilo prošle godine.

    “Ukoliko poreska politika ne uvažava standard građana i ukoliko su ti porezi veliki, logično je da će građani posegnuti za alternativnim pa i nelegalnim načinima snabdijevanja. Pojačane kontrole treba nastaviti, ali i uključiti neka druga razmišljanja u vezi sa postojećom akciznom i poreskom politikom”, rekao je Grabovac, dodajući da je neophodno regulisati crno tržište duvana jer se radi o velikom ekonomskom, društvenom i zdravstvenom problemu.

    Kada je riječ o samim zapljenama, Granična policija BiH bilježi rekorde. U prvih devet mjeseci 2020. godine ukupno je zaplijenila i privremeno oduzela 80.390 kutija cigareta vrijednosti 380.000 KM i 360 kilograma rezanog duvana vrijednosti 10.827 KM, dok je u prvih devet mjeseci ove godine zaplijenjena i oduzeta 141.941 kutija cigareta vrijednosti 717.115 KM i 533 kilograma rezanog duvana vrijednosti 43.706 KM.

    “Privremeno oduzeti cigarete i duhanski proizvodi su najčešće pronađeni i otkriveni u blizini granične linije između Crne Gore i BiH. Granična policija kontinuirano radi na sprečavanju svih oblika prekograničnog kriminala kao i na presijecanju lanca krijumčarenja cigareta i duhanskih proizvoda sa svim policijskim agencijama i Upravom za indirektno oporezivanje”, rekla je Franka Vican, portparol Granične policije BiH.

    I u Upravi za indirektno oporezivanje BiH kažu da imaju odličnu saradnju sa policijskim agencijama te Graničnom policijom BiH, SIPA, entitetskim i kantonalnim MUP-ovima kao i sa Policijom Brčko distrikta.

    Iz svega navedenog vidno je da se kontrole konačno provode i sve nadležne državne institucije rade na tome da se crno tržište u što većoj mjeri eliminiše, međutim postavlja se pitanje šta je još potrebno uraditi da bi promjena bila vidna? Dakle, uz konstantne akcije, potrebna je državna strategija koja će jasno definisati i ostale načine regulacije crnog tržišta. Izvjesno je da samo smanjenje akciza, pa zatim i maloprodajnih cijena, može ukloniti šverc sa naših ulica.

  • Kovid propusnice kucaju na vrata BiH

    Kovid propusnice kucaju na vrata BiH

    Nakon što je i Srbija usvojila odluku o uvođenju kovid propusnica, ovaj kovid dokument, koji se prije svega odnosi na ulazak u zatvorene prostore, kao što su ugostiteljski objekti, kuca na vrata i BiH, s tim da bi, za razliku od drugih zemalja, po svemu sudeći, BiH imala više od jedne propusnice.

    Naime, medicinska struka u BiH pozdravlja uvođenje ove kovid propusnice, jer, kako kažu, ona bi, između ostalog, mogla motivisati građane da se u većem broju vakcinišu protiv virusa korona i tako bi se koliko-toliko vratio život u normalne tokove, a u resornim ministarstvima ne isključuju mogućnost uvođenja ove propusnice, ali ističu da još nisu pokrenuli konkretne korake.

    Tako je Jela Aćimović, epidemiolog Instituta za javno zdravlje RS, za “Nezavisne novine” rekla da bi uvođenje kovid propusnica moglo da popravi epidemiološku situaciju, ako se bude poštovalo na pravi način.

    “Time s jedne strane omogućavamo dalje normalan život, možemo da se okupljamo, da izlazimo, da odlazimo u pozorište i kulturne manifestacije, a sa druge strane to radimo na siguran način”, rekla je Aćimovićeva.

    Istakla je da u epidemiološkom smislu uvođenje kovid propusnica može uticati na vraćanje normalnom toku života, a bez posljedica širenja virusa.

    Nenad Stevandić, šef tima za praćenje sprovođenja mjera Republičkog štaba za vanredne situacije, rekao je da, ako ove kovid propusnice doprinesu većem broju vakcinisanih građana, onda to nije loše rješenje.

    “Sve što doprinosi većem broji vakcinisanih, ako će kovid propusnice podići svijest o neophodnosti vakcinacije i ako će povećati disciplinu u poštovanju mjera, onda treba razmisliti u tom pravcu”, rekao je Stevandić za “Nezavisne”.

    Uvođenje kovid propusnica pozdravio je i Ednan Drljević, infektolog iz Opšte bolnice “Abdulah Nakaš” Sarajevo, koji je kazao da je bilo koja mjera koja će motivisati građane BiH da se vakcinišu u što većem broju dobrodošla i treba da bude uvedena.

    “Ako propusnica natjera veći broj ljudi da se vakcinišu, onda je to stvarno dobra stvar, jer bismo podigli nivo vakcinacije, koji mora biti preko 80 odsto”, naveo je Drljević.

    U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS za “Nezavisne novine” su rekli da još nisu razmatrali uvođenje kovid propusnica, ali da rade na kreiranju digitalnog kovid sertifikata.

    “Kada je riječ o vakcinaciji, prebolovanoj bolesti ili rezultatima testiranja, važno je napomenuti da je riječ o potvrdama koje sadrže digitalne elemente, a koje nemaju svojstvo putne isprave”, naveli su u nadležnom republičkom ministarstvu.

    Dodali su da je ovo ministarstvo od objave Evropske komisije o stupanju na snagu regulative o uspostavljanju digitalnih kovid sertifikata uradilo dosta kada je u pitanju ispunjavanje zahtjeva koje je Evropska komisija stavila pred države koje nisu članice EU.

    “Zahtjevi su postavljeni kako bi potvrde o vakcinaciji, prebolovanoj bolesti i rezultatima testiranja bile prepoznate i prihvaćene u evropskom sistemu digitalnih kovid sertifikata”, rekli su u ovom ministarstvu, napominjući da EU ne traži jedinstvene kovid dokumente, koje izdaje jedna organizacija, već je dala preporuke za unificirane potvrde, koja u svim državama ima iste podatke i digitalne elemente.

    U Ministarstvu civilnih poslova BiH za “Nezavisne novine” naveli su da su nadležnosti iz oblasti zdravstva, imunizacije, vakcinisanja, vođenja evidencije vakcinisanih te samim time i izdavanje potvrda u nadležnosti entiteta, odnosno kantona i Brčko distrikta.

    “Ističemo da svi nivoi vlasti u području zdravstva, na cijeloj teritoriji BiH, već izdaju određene vrste dokumenata – potvrde s ciljem dokazivanja kovid-19 statusa bh. građanina koji putuje, sa integrisanim QR kodom koji prati tehničke standarde EU”, kazali su u Ministarstvu civilnih poslova BiH. Dodali su da RS i Brčko distrikt već imaju za svoja područja uspostavljenu, kako evidenciju građana u pogledu njihovog kovid statusa, tako i mogućnost izdavanja potvrda sa QR kodom.

    “Zasad to još nije učinjeno za područje FBiH te imamo parcijalna tehnička rješenja implementirana na nivou nekih kantona”, naveli su u ovom ministarstvu.

    Iz ovoga možemo zaključiti da će, i kada je riječ o izdavanju kovid propusnica, svaki entitet, kao i kantoni, ali i Brčko distrikt imati svoje propusnice.

    Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva, rekao je da u FBiH još nisu uveli ove propusnice, ali da prate stanje u regionu.

    “Postoji vjerovatnoća da ćemo u određenom trenutku uvesti iste mjere. Ukoliko bi došlo do uvođenja takvih mjera, sigurno da bi se išlo prvenstveno na one najvažnije službe, počevši od primjera samog zdravstva”, rekao je Čerkez.

    Istakao je da svaki ugostiteljski objekat, pa i firma koja je u privatnom vlasništvu, može uvesti svoje pravilo.

    Da je uvođenje ove propusnice moguće, rekao je i Haris Vranić, ministar zdravstva Kantona Sarajevo, koji je istakao da će se to posebno odnositi na zatvorene prostore, kao što su tržni centri, kafići i restorani.

    “Ovo će se odnositi posebno na one zatvorene objekte u kojima nije lako nositi masku”, rekao je Vranić.

    Počela vakcinacija buster dozom u Srpskoj
    Vakcinacija trećom, buster dozom počela je juče u prostorijama Instituta za javno zdravstvo RS u Banjaluci, a kako je rekla Jela Aćimović, epidemiolog iz Instituta za javno zdravstvo RS, buster doza se daje nakon šest do osam mjeseci nakon druge doze.

    “Buster doza se preporučuje osobama koje imaju slabiji imunitet, to su osobe starije od 65 godina, ali i mlađim osobama koje imaju hronične bolesti”, rekla je Aćimovićeva, dodajući da se primanje treće doze preporučuje i medicinskim radnicima, zaposlenima u domovima za stara lica te prosvjetnim radnicima.

    Dodala je da će se u narednom periodu u Institutu, za osobe koje su prve dvije doze primile u ovoj ustanovi, organizovati dani otvorenih vrata za primanje buster doze. Istakla je da će se za početak ići sa preporukom da osobe prime treću dozu od istog proizvođača vakcina kao i prve dvije doze.

    “Kombinovanje vakcina se preporučuje za osobe sa slabijim imunim sistemom”, navela je Aćimovićeva, naglašavajući da građani RS koji su se vakcinisali van BiH, mogu u RS primiti treću, buster dozu.

  • Peskov: Već određeni datum i mjesto sastanka Putina i Vučića

    Peskov: Već određeni datum i mjesto sastanka Putina i Vučića

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da su datum i mjesto sastanka predsjednika Rusije i Srbije, Vladimira Putina i Aleksandra Vučića, već određeni, a da će ih Kremlj blagovremeno saopštiti, zajedno sa administracijom lidera Srbije.

    Peskov je na pitanje agencije RIA Novosti da li je poznat datum sastanka predsjednika Srbije i Rusije odgovorio:

    – Da. I mjesto je već poznato.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je nedavno da je 25. novembar preliminarni datum za susret sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom.

  • Ove sedmice cijene derivata povećane za šest feninga, a od naredne biće veće i do četiri feninga

    Ove sedmice cijene derivata povećane za šest feninga, a od naredne biće veće i do četiri feninga

    Gorivo u Republici Srpskoj je poskupilo ove sedmice u prosjeku za četiri do šest feninga, a nove, uvećane cijene očekuju se već naredne sedmice.

    Trenutne cijene benzina BMB95 su od 2,29 do 2,42 konvertibilnih maraka, dizel ED5 2,25 do 2,35 KM zavisno od regije i distributera kaže za Srpskainfo Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori RS.

    On kaže da su i cijene plina takođe u više navrata povećane, a posljednji put je to bilo prije dva dana i to u prosjeku za pet feninga. Sada je maloprodajna cijena od 1,36 KM do 1,45 KM.

    – Ove sedmice će cijene goriva biti na ovom nivou, dok se naredne sedmice očekuje blagi rast od oko dva do četiri feninga – dodaje Trišić.

    Vlada Republike Srpske je u aprilu ove godine donijela uredbu kojom je ograničena marža trgovcima nafttnih derivata.

    – Trgovicma koji obavljaju trgovine naftnim derivatima propisana je maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litri derivata, dok je trgovcima koji obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima propisana maksimalna marža od 0,25 KM po litru – ističu u Ministarstvu trgovine.

    Inspekcijski nadzor nad primjenom uredbe obavlja Tržišna inspekcija.

  • Počeo “lov” na neprocjenjive ostatke: Astronom otkrio odakle je došao meteor koji je obasjao nebo

    Počeo “lov” na neprocjenjive ostatke: Astronom otkrio odakle je došao meteor koji je obasjao nebo

    Meteor bolid pao je u susjednoj Mađarskoj 100 do 150 kilometara sjeverno od Virovitice.

    Već je počeo lov na skupocjene i za nauku neprocjenjive ostatke.

    O meteor bolidu je za Dnevnik Nove TV govorio astronom Korado Korlević.

    Struka pojašnjava da smo u srijedu navečer svjedočili prirodnom fenomenu kada je meteor pao na teritoriju Mađarske i vidio se i iz Hrvatske.

    Prema informacijama Hrvatskog astronomskog saveza, meteor je pao u blizini jezera Balaton, 100 do 150 kilometara sjeverno od Virovitice.

    Objasnili su pojavu koja nije tako rijetka.

    Radi se o kamenu iz svemira koji se zapalio u našoj atmosferi, najvjerovatnije dovoljno velik da je preživio izgaranje i nakon raspada je moguće da su ostali komadići meteorita. Svakodnevno padne oko 40 tona materijala iz svemira, ali većina toga izgori u našoj atmosferi, objašnjava Dorian Božičević iz Hrvatskog astronomskog saveza.

    Ovo je već treći pad meteora iznad Hrvatske ove godine, zabilježen je u šibenskom prostoru i kod Rijeke.

    Sav materijal koji padne iz svemira na teritorij Republike Hrvatske jest vlasništvo dotične zemlje i trebao bi biti upotrijebljen za nauku, a ne trgovinu, ističe Božičević.

    A više informacija o samom meteoru otkrio je za Dnevnik Nove TV ugledni astronom Korado Korlević koji je pojasnio da, iako se u ovo doba godine očekuje meteorski potok Orionida, iznenađujuće da je došao objekt iz asteroidnog pojasa.

    Jako je brzo uletio, pitanje je koliko toga uspjelo preživjeti i pitanje je hoće li kolege iz Mađarske to uspjeti naći, kaže Korlević.

    Otkrio je da je došao iz područja između Marsa i Jupitera.

    Objasnio je i koliko bi velik meteor morao biti da ugrozi čovječanstvo.

    Od 100 metara nadalje se smatra da je jako opasno, a oko kilometar je opasan za civilizaciju, otkriva astronom i dodaje da je iz dana u dan mogućnost za pad opasnog meteora na zemlju sve manja.

    Kaže i da ostaci meteora koji su pali kod Šibenika i Rijeke nikada nisu pronađeni. Nismo našli. Ovaj zadnji koji smo tražili kod Fužina i Novog Vinodolskog teren je bio neopisivo loš, govori.

    Ako se ostaci pronađu, oni će otkriti sve o meteoritu – odakle je došao, kojem tijelu pripada.

    Kada je riječ o crnom tržištu, Korlević otkriva da bi meteor koji je pao u Mađarsku mogao vrijediti oko nekoliko hiljada evra, piše Zimo.dnevnik.hr.

  • Svečano u Banjaluci: Patrijarh Porfirije stiže u posjetu

    Svečano u Banjaluci: Patrijarh Porfirije stiže u posjetu

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije stiže danas u Banjaluku, gdje će započeti dvodnevnu posjetu Eparhiji banjalučkoj, rečeno je Srni u ovoj eparhiji.

    Svečani doček Njegove svetosti biće upriličen u 16.30 časova u Hramu Svete Trojice u Banjaluci.

    Patrijarh Porfirije će sutra zajedno sa Njegovim preosveštenstvom episkopom banjalučkim Jefremom služiti Svetu arhijerejsku liturgiju u manastiru Miloševac u blizini Prijedora.

    Iz Eparhije banjalučke pozvali su vjernike da dočekaju patrijarha Porfirija koji stiže u prvu zvaničnu posjeti ovoj eparhiji, što je veliki blagoslov za sve.

    “Ovaj dan je blagoslov za sve vjernike, sveštenstvo i monaštvo Eparhije banjalučke”, poručili su iz Eparhije, te apelovali na vjernike da poštuju sve epidemiološke mjera.

    U pozivu vjernicima koji je uputio manastir Miloševac navodi se da će Svetu arhijerejsku liturgija od 9.00 časova služiti patrijarh Porfirije sa dva episkopa, više sveštenomonaha, sveštenika i đakona.

    “Svečanost je upriličena povodom završetka građevinskih radova na manastiru, kao i pokrivanja manastirskog konaka”, navedeno je u pozivu.

    Manastir u Čirkin Polju kod Prijedora posvećen je Pokrovu Presvete Bogorodice i njegova obnova počela je 2018. godine, a episkop banjalučki Jefrem je novembra iste godine osveštao temelje hrama.

    Ovaj manastir se prvi put u literaturi pominje u šematizmu pravoslavne Mitropolije i arhidijaceze Mitropolije dabrobosanske 1884/85/86. godinu u kojem se navodi da je kod Prijedora bio pravoslavni manastir, gdje je sada ravnica obrasla šumom koja se naziva Kaluđersko polje.

    Miloševac je stradao, kao i ostali manastiri na ovom području, tokom Austrijsko-turskog rata od 1683. do 1699. godine. Godine 2019. manastir je posjetio i blaženopočivši patrijarh Irinej.

  • Kraljica Elizabeta hospitalizovana; Bakingemska palata: Vratila se kući

    Kraljica Elizabeta hospitalizovana; Bakingemska palata: Vratila se kući

    Britanska kraljica Elizabeta II hospitalizovana je.

    Tu informaciju potvrdila je Bakingemska palata.

    Kako se navodi u zvaničnom saopštenju, kraljica je u sredu uveče otišla u bolnicu i tamo je provela noć.

    Ipak, ona se u četvrtak vratila u dvorac Vindzor, gde će po savetu lekara odmarati nekoliko dana, navodi se u saopštenju.

    Podsetimo, ona je u sredu otkazala putovanje u Severnu Irsku.

    Tada je saopšteno da je se kraljica ne oseća dobro, pa je “nevoljno” prihvatila lekarski savet da otkaže putovanje.

  • “Hvala na sankcijama”

    “Hvala na sankcijama”

    Ruski predsednik Vladimir Putin zahvalio je Evropi na sankcijama koje su uvedene Moskvi, posebno u poljoprivredi.

    On je tom prilikom istakao pozitivan efekat za zemlju od uvedenih kontramera i supstitucije uvoza.

    “Hvala Evropljanima na sankcijama u poljoprivredi i na sankcijama uopšte, ali uveli smo kontramere u vezi sa poljoprivredom, uložili odgovarajuće resurse, uzgred rečeno, ne samo u poljoprivredu, već i u zamenski uvoz u ovoj industriji. I treba reći, efekat je dobar. Prvo sam strahovao, ne krijem to, ali ukupan efekat je veoma dobar”, rekao je Putin danas na Međunarodnom debatnom klubu “Valdaj” u Sočiju, prenosi TAS S.

    Ruski predsednik je primetio i da Rusija povećava snabdevanje hranom na svetskom tržištu.

    “Izvoz naše hrane je već premašio 25 milijardi dolara. Ovo sam već mnogo puta rekao i želim da se zahvalim našim poljoprivrednim proizvođačima još jednom. Oni su, pre svega, uradili dobar posao”, naglasio je Putin.