VRBAS Media

Autor: INFO

  • Cijene nafte rastu zbog straha od poremećaja snabdijevanja

    Cijene nafte rastu zbog straha od poremećaja snabdijevanja

    Cijene nafte rastu zbog straha da će ukrajinsko-ruska kriza poremetiti lance snabdijevanja širom svijeta.

    Fjučersi nafte tipa Brent, međunarodnog mjerila, dostigli su u utorak najvišu vrijednost u sedam godina od skoro 98 dolara (72 funte), nakon što je Rusija priznala otcjepljene pobunjeničke regije na istoku Ukrajine kao nezavisne države, piše BBC.

    Rusija je drugi najveći izvoznik sirove nafte nakon Saudijske Arabije. Također je najveći svjetski proizvođač prirodnog plina.

    Napetosti na granici mogu imati “značajne implikacije”, rekla je Sue Trinh iz Manulife Investment Managementa.

    Sankcije koje primoravaju Rusiju da isporučuje manje sirove nafte ili prirodnog gasa imale bi “važan utjecaj na globalnu ekonomiju”, dodala je ona.

    Zapadne sile strahuju da Putinovo priznanje područja pod kontrolom pobunjenika otvara put ruskim trupama da službeno uđu na istok Ukrajine. Ovaj potez Rusije efektivno okončava mirovne pregovore u regionu, koji je godinama bio pod slabim prekidom vatre.

    Investitori u dionički kapital bili su jednako nervozni zbog razvoja događaja koji dolaze jer se globalna ekonomija još uvijek oporavlja od utjecaja pandemije koronavirusa.

    Japanski Nikkei 225 indeks skliznuo je za 2 posto. Shanghai Composite je do sredine dana bio niži za 1,4 posto. Fjučers za S&P 500 povukao se za 1,6 posto. Indeks Dow Jones pao je za 1,4 posto, dok je fjučers Nasdaq 100 pao za 2,2 posto.

    “Postoje strahovi da će troškovi transporta i otpreme, koji su već na povišenim nivoima, porasti više zbog poremećaja ponude i potražnje”, rekao je Song Seng Wun, ekonomista u CIMB Private Banking za BBC.

    Vishnu Varathan, šef ekonomije i strategije u Mizuho banci, rekao je da je nejasno hoće li potezi Rusije izazvati potpuni sukob.

    “Za sada se čini da su sankcije prva luka za pristajanje”, rekao je on.

  • “Putin je rekao: Ako sada nešto napravite, razorićemo pola Ukrajine”

    “Putin je rekao: Ako sada nešto napravite, razorićemo pola Ukrajine”

    Ovo je korak do mogućeg rata, ali još nije zapravo prijeđen onaj pravi Rubikon, rekao je politički analitičar Branimir Vidmarović jutros u HTV-ovoj emisiji Studio 4 nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin juče priznao dvije odmetnute proruske regije na istoku Ukrajine i potom zapovjedio ruskoj vojsci da odmah ondje krene u operaciju očuvanja mira.

    Priznate su dvije regije, takozvana Donjecka i Luganska Narodna Republika, zajedno poznate kao Donbas.

    Vidmarović je rekao kako je situacija juče izgledala vrlo dramatično i da se, gledajući obraćanje Putina naciji, stiacao dojam da će objaviti rat, udar na Washington, uništenje čitave planete. Umjesto toga, rekao je Vidmarović, dogodila se odluka koja je gruba, neinventivna i krši međunarodno pravo, ali koja je očito napravljena s ciljem da se zaustavi mogući konflikt.

    Rekao je da bi, da su se ispunili mirovni sporazumi iz Minska, teritorja bi bila de facto pod ruskom kontrolom.

    • Na ovaj način (ukrajinski predsjednik) Zelenski se zapravo riješio lošeg aktiva, koliko god to cinično zvučilo. Minske sporazume Ukrajina nije htjela izvršavati, Rusija je na tome insistirala čitavo vrijeme, i sada je Rusija ta koja je ubila i sahranila na vijeke vjekova Minske sporazume, nema povratka, rekao je Vidmarović.

    Dodao je da sada imamo situaciju u kojoj je Ukrajina ponovno žrtva, može računati na novčanu pomoć i ne mora se baviti reintegracijom Donbasa.

    • Ovo nije invazija, nego meka invazija. Ovo nije onaj scenarijo koji se očekivao, “sad ćemo pregaziti Ukrajinu”. Ovo je sada mirotvorna misija, koliko god nama to izgledalo smiješno. Zaustavlja se konflikt na Donbasu, rekao je Vidmarović.

    Vidmarović je rekao i da Putin nastoji očuvati mogućnost velikog konflikta.

    • Sjeo je u Donbas, uzeo ga, de facto, odnosno priznao i rekao: “Evo, tu smo, probajte sada nešto napraviti. Ako sada nešto napravite, razorićemo pola Ukrajine, a možda i šire”, rekao je.

    Vidmarović je također rekao da je čuo “zanimljive verzije” o tome da su se njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron dogovorili s Putinom o svojevrsnoj podjeli Ukrajine, iako mu to, kako je istaknuo, baš ne zvuči uvjerljivo.

    Izrazio je i uvjerenje da će takozvane republike koje je priznao Putin provesti referendum i tražiti da uđu u sastav Ruske Federacije.

  • Peking poziva na suzdržanost

    Kineski izaslanik pri Ujedinjenim narodima u ponedjeljak je pozvao sve strane na uzdržanost i izbjegavanje podsticanja tenzija u Ukrajini, ali nije osudio rusko priznanje nezavisnosti za dva promoskovska regiona na istoku te zemlje, prenosi CNN.

    Peking se nalazi u složenoj poziciji kako se kriza u Ukrajini zaoštrava, dok pokušava da izbalansira dublje veze s Moskvom sa svojom ustaljenom vanjskom politikom uporne odbrane državnog suvereniteta.

    U kratkoj izjavi na hitnom sastanku Vijeća sigurnosti UN-a u ponedjeljak naveče, kineski ambasador u UN-u Zhang Jun rekao je da Peking pozdravlja i ohrabruje svaki napor za diplomatsko rješenje, dodajući da sve zabrinutosti treba tretirati na “bazi jednakosti”.

    “Trenutna situacija u Ukrajini je rezultat mnogih složenih faktora. Kina uvijek zauzima poziciju u skladu s osnovama merituma stvari. Vjerujemo da sve zemlje treba rješavati međunarodne sporove mirnim putem u skladu sa ciljevima i principima Povelja UN-a”, rekao je Zhang.

    Sastanak Vijeća sigurnosti dolazi u trenutku kada svjetski lideri očajnički pokušavaju da deeskaliraju situaciju u Ukrajini, koja je doživjela nagli pomak u stanju na terenu nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio ruskim snagama da uđu u dvije odcijepljene teritorije koje podržava Moskva nakon što su ih priznale kao nezavisne.

    Taj potez su zapadni zvaničnici okarakterizovali kao mogući izgovor za širu invaziju na Ukrajinu.

    Rusija je sedmicama ponavljala da neće izvršiti invaziju na Ukrajinu, a na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a branila je svoje postupke kao napore da se ,zaštite i očuvaju ljudi koji žive u Donjeckoj Narodnoj Republici i Luganskoj Narodnoj Republici (DNR i LNR).

  • “Prvi mart nikada neće biti zajednički praznik”

    Prvi mart je datum kada je u BiH počeo građanski rat i to nikada neće biti zajednički praznik, istakao je ambasador BiH u Rusiji Željko Samardžija.

    BiH na ovakav način nikada neće imati zakon o praznicima – rekao je Samardžija za RTRS, komentarišući instrukcije ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Bisere Turković koju je uputila diplomatsko-konzularnoj (DKP) mreži povodom obilježavanja 1. marta.

    On je dodao da srpski ambasadori predstavljaju jednu trećinu mreže ambasada BiH u svijetu.

    – Poznato je da Turkovićeva u zadnje dvije godine zaobilazi ambasade gdje sjede srpski ambasadori. Tako je bilo i u Vašingtonu. Posjetiti SAD, a ne obići ambasadora je nepoštovanje vlastite zemlje. I nema razloga da ne tražimo i njen opoziv – naglasio je Samardžija.

    Komentarišući ukrajinsku krizu, Samardžija je rekao da situacija u Donbasu nije dobra.

    – Predsjednik Rusije Vladimir Putin traži od Oružanih snaga Rusije da osiguraju mir. Veliki broj izbjeglica je u Rusiji, sa druge strane intezivno naoružavanje Ukrajine i to sve ne miriše na dobro – ocijenio je Samardžija.

  • Rusija objavila snimak uništenih oklopnih vozila, tvrdi da pripadaju Ukrajini

    Moskva je objavila snimak za koji tvrdi da predstavlja dokaz o uništenim ukrajinskim oklopnim vozilima na svom teritoriju.

    Video je objavila ruska sigurnosna služba FSB, koji prikazuje dva BMW oklopna vozila u šumi istočno od sporne regije Donbas. Navodno je riječ o ukrajinskim vozilima koja su uništile ruske snage u ponedjeljak ujutro nakon što su spriječile “operaciju sabotaže” i ubile pet ukrajinskih vojnika. Kijev je istog dana demantovao da se incident uopšte dogodio.

    Na snimku se vidi gusti dim koji se širi s BMP-2 vozila, a čini se da je unutrašnja eksplozija raznijela kupolu i stražnja vrata drugog vozila BMP-1 koje je bilo u plamenu.

    Iz Moskve je prethodno stiglo saopštenje u kojem se potvrđuje incident, a objavljeni video je objavljen kao dokaz. Takođe, sada je i navedena lokacija, a to je šuma blizu sela Mitjakinskaja u Rostovskoj regiji istočno od grada Luganska.

    Ruska Federalna sigurnosna služba FSB je saopštila da je istočno od Luganska uočena grupa od “pet ukrajinskih sabotera kako prelazi granicu oko 6 sati po lokalnom vremenu u ponedjeljak”. FSB je zatražio pomoć Južnog vojnog distrikta kako bi uljezi bili uhvaćeni.

    Ipak, došlo je do pucnjave, a dva ukrajinska vozila su navodno prešla granicu kako bi evakuisali pomenutu grupu, tvrdi FSB. Ruski vojnici su uništili oba vozila i ubili pet osoba. Na ruskoj strani gubitaka nije bilo.

    U drugom incidentu u Rostovskoj regiji istog dana FSB je navodno uhapsio ukrajinskog sabotera, a to je u televizijskom obraćanju potvrdio direktor ove agencije Aleksandar Brotnikov.

    Ukrajinska vojska tvrdi da su ruske tvrdnje o pokušaju sabotaže lažne.

  • Zaharova: Bez obzira na odluke o Donjecku i Lugansku, Rusija je spremna pregovarati sa Zapadom

    Zaharova: Bez obzira na odluke o Donjecku i Lugansku, Rusija je spremna pregovarati sa Zapadom

    Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije oglasilo se nakon posljednje odluke Vladimira Putina o priznanju nezavisnosti Luganska i Donjecka te su poručili kako su i dalje spremni za razgovore sa Zapadom.

    Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je kako Rusija uvijek bira put diplomatije bez obzira na situaciju na terenu.

    “Moskva je i dalje spremna za razgovore s Washingtonom jer odluka o Donjecku i Lugansku ne utječe na našu spremnost za dijalog”, rekla je Zaharova, piše TASS.

    Takođe, ističe kako ruski stav prema Zapadu ostaje isti.

    “Čak i u najtežim vremenima rekli smo da smo spremni za pregovarački proces. Naš stav ostaje isti. Spremni smo za pregovaračke procese i uvijek biramo put diplomatije”, zaključila je Zaharova.

    Osim toga, glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije je naglasila kako odluka o priznanju Donjecka i Luganska ne bi trebala utjecati na najavljene sastanke Sergeja Lavrova i državnog sekretara SAD-a Antonyja Blinkena koji bi se trebao održati 24. februara u Ženevi.

  • OSCE: Pozivamo Rusiju da odmah poništi ovu odluku

    OSCE: Pozivamo Rusiju da odmah poništi ovu odluku

    Predsjedavajući OSCE-a i ministar vanjskih poslova Poljske Zbigniev Rau (Zbigniew), generalna sekretarka OSCE-a Helga Maria Šmid (Schmid), predsjednica Parlamentarne skupštine OSCE-a Margareta Cederfelt (poslanica, Švedska) i generalni sekretar Parlamentarne skupštine OSCE-a Roberto Montonela (Montella) najoštrije su osudili odluku Rusije da prizna određene oblasti Donjeck i Lugansk kao nezavisne oblasti.

    • Ovaj korak predstavlja kršenje međunarodnog prava i osnovnih principa OSCE-a i suprotan je sporazumima iz Minska.

    Kao i sve države članice OSCE-a, Rusija se obavezala da će poštovati suverenitet i teritorijalni integritet drugih. Pozivamo Rusiju da odmah poništi ovu odluku.

    Priznanje će samo podstaći dodatne tenzije i odvojiti stanovništvo koje živi u ovim regijama od ostatka njihove zemlje, Ukrajine – navodi se u saopštenju.

  • Austrija otvara granice i za nevakcinisane turiste – novi uslovi za ulazak

    Austrija otvara granice i za nevakcinisane turiste – novi uslovi za ulazak

    Od ponoći se u Austriji primenjuje novi režim za ulazak u zemlju, kojim se otvaraju granice i za nevakcinisane putnike.

    Austrija za ulazak u zemlju prelazi sa “2G ” režima, koji je omogućavao putovanje samo vakcinisanima i izlečenima od kovid 19, na “3G” pravilo, koje dozvoljava ulazak i nevakcinisanima uz negativan test.

    Prema Uredbi o režimu za ulazak u Austriju prihvataju se negativni PCR i antigenski testovi.

    Pri čemu antigenski test ne sme biti stariji od 24 sata, a PCR važi 72 sata.

    Što se važenja sertifikata o vakcinaciji i izlečenju od kovid 19 tiče oni važe 270 dana.

    Maloletna lica ispod 12 godina ne moraju, prilikom ulaska u Austriju, imati “3G” dokaz.

    Od ovog režima za ulazak u zemlju izuzeta su lica koja dolaze iz zemalja u kojima se širi novi soj virusa.

    Ta lica moraju da se registruju elektronskim putem i prilikom dolaska u Austriju da odu u desetodnevni karantin.

    Međutim, trenutno nema nijednog regiona ili zemlje koje su okarakterisane kao regioni i zemlje širenja novog soja.

  • Nastavljena granatiranja na istoku Ukrajine – ubijena dva vojnika, 12 ranjenih

    Nastavljena granatiranja na istoku Ukrajine – ubijena dva vojnika, 12 ranjenih

    Vlasti u Kijevu su danas saopštile da su dva ukrajinska vojnika ubijena, a 12 ranjeno u granatiranju koje su izvršile proruske snage na istoku Ukrajine u protekla 24 sata, u trenutku kada se broj kršenja primirja povećava.

    Vojska je na svojoj Facebook stranici saopštila da je zabilježila 84 slučaja granatiranja od strane snaga samoproglašenih republika, za koje je rekla da su otvorili vatru na oko 40 naselja duž linije fronta koristeći tešku artiljeriju, prenio je Rojters.

    Sa druge strane Narodna milicija samoproglašene LNR saopštila je u ponedjeljak da su jedinice ukrajinskih oružanih snaga 25 puta granatirale teritoriju Luganske Narodne Republike (LNR), i da je za 24 sata napadnuto 19 naselja, prenosi TAS S.

    “Ukrajinske snage su od ponoći čak 25 puta prekršile primirje, granatirajući blizinu 19 naseljenih mjesta iz artiljerijskog oružja, minobacača, raznih tipova bacača granata i lakog naoružanja”, precizira se u saopštenju objavljenom na Telegram kanalu proruskih snaga.

  • Prihvatio ponudu ministra odbrane: Kusturica na čelu Centralnog pozorišta ruske armije

    Slavni reditelj Emir Kusturica prihvatio je ponudu ministra odbrane Rusije Sergeja Šojgua da preuzme mjesto glavnog direktora Centralnog pozorišta ruske armije, saopštila je portparolka Ministarstva odbrane Rusije Rosijana Markovska.

    Prema njenim riječima, Šojgu se u ponedjeljak sastao sa Kusturicom.

    Ministar je istakao dugogodišnje prijateljske odnose sa Kusturicom, njegov talenat i veliki rad koji dolazi iz srca.

    Ističući ulogu Emira Kusturice u očuvanju i razvoju najboljih tradicija ruske kulture, Šojgu mu je ponudio mjesto glavnog režisera Centralnog akademskog teatra ruske armije – rekla je Markovska.

    Scena Pozorišta ruske armije ima veliku istoriju i tradiciju. Kreativni planovi na novoj poziciji su da se radnje poznatih filmova prenesu u pozorište, na primer “Ždralovi lete”, “Život je čudo” i drugi – citirala je Markovska Kusturicu.

    Ona je dodala da je reditelj izrazio nadu da je za njega velika čast da prihvati ponudu i da je naglasio da će “u svijetu u kome se vrijednosti veoma brzo mijenjaju – nastojati da zadrži klasične vrijednosti, prenosi RTRS.